1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo pravosuđa i uprave

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona s konačnim prijedlogom zakona

1.3.

Datum:

1. listopada 2020.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo

Sektor za propise građanskog i trgovačkog prava

Martin Jelačić, viši upravni savjetnik

tel: 01 3714 199

e-pošta: Martin.jelacic@mpu.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

Da

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske 2020 – 2024.

Opis mjere:

Programsko područje 1. Socijalna sigurnost, 1.1.Očuvanje radnih mjesta, Rješavanje pitanja blokiranih

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

Ne

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Zbog uočenih posljedica nastupa posebnih okolnosti epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 (u daljnjem tekstu: bolest COVID-19) na materijalnopravno i procesnopravno odnose koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja predlažu se mjere pojačane zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika) kao i mjere koje će osigurati da se ovršni postupak i postupak osiguranja provodi elektroničkim putem brzo i efikasno uz što manje troškova.

Također zbog uočenih poteškoća u primjeni  Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17;) i potrebe njegovog usklađivanja s drugim zakonima kako bi se dobila horizontalna usklađenost zakonodavnog sustava, potrebna je izmjena i dopuna Ovršnog zakona radi pojednostavljenja (povećanja efikasnosti) provedbe ovršnog postupka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove postupka.

Potrebno je promjenom zakonodavstva propisati rješenja kojima će se uravnotežiti postojeći sustav ovrhe te ga dodatno unaprijediti uvažavajući sve potrebe da se ovršni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da se štiti dostojanstvo ovršenika i osigura da provedba za njega bude što manje nepovoljna.

Isto tako, Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.;). kojim je uređen sustav državne uprave, ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama te je promjenom zakonodavstva potrebno provesti usklađivanje.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Predmetni problem nije moguće riješiti nenormativnim rješenjima te je potrebno donijeti izmjene i dopune Ovršnog zakona kojim će se urediti uloga sudionika u postupku s ciljem pojednostavljenja postupka, njegove koncentracije,  ransparentnosti i jedinstvene strukture te smanjenja troškova postupka.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Analizom postojećeg sustava ovrhe utvrđeno je da će se putem elektroničkih obrazaca ovrha učiniti ga bržim, efikasnijim uz zaštitu dostojanstva ovršenika te smanjiti njegove troškove uz uređenje uloga sudionika u postupku.

Usklađivanje s Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.; dalje u tekstu: ZSDU).

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

- brza, učinkovita i ekonomična (jeftinija) provedba postupka

- zaštita dostojanstva dužnika (ovršenika)  pojačana načelom proporcionalnosti-razmjernosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika

- uređenje uloge sudionika u postupku  

- modernizirati postupak uvođenjem elektroničke komunikacije.  

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Očekuje se daljnje pojednostavljenje (povećanje efikasnosti) provedbe ovršnog postupka, smanjenje troškova postupka i pojačanje položaja ovršenika kroz prethodnu obavijest javnog bilježnika o podnesenom prijedlogu za ovrhu i poboljšanja odredbi o dostavi (dostavom obavijesti da je pismeno na oglasnoj ploči u sandučić i kroz e-građanin).

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

12 mjeseci (druga polovina 2021.)

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Potrebno je propisati dopunu postupanja u ovršnom postupku koja predviđa da će se prije nego što se donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku biti omogućeno da se očituje o potraživanju kojeg ovrhovoditelj ima prema njemu.

Također potrebno je propisati da ovrhovoditelji šalju prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na unaprijed propisanim obrascima u jedinstveni centralni sustav koji onda te prijedloge ravnomjerno raspoređuje javnim bilježnicima na daljnje postupanje.

Navedenim se osigurava automatizam u postupanju čime se skraćuje vremenski period za poduzimanje ovršnih radnji i ovrha postaje učinkovitija i jeftinija,  jer se u takvom uređenju koriste unaprijed propisani e- obrasci i određene radnje se provode automatizmom (javni bilježnik izdaje potvrdu pravomoćnosti nakon proteka roka za prigovor – ovrhovoditelj nema pravo potraživati trošak za podnošenje zahtjeva za izdavanja potvrde pravomoćnosti), dakle smanjuju se troškovi i osigurava se brža naplata.

Navedenim se omogućava uravnotežen pristup u ovrsi, da se ovrha provodi brzo, učinkovito i ekonomično ali da se štiti dostojanstvo ovršenika i da se osigura da provedba za njega bude što manje nepovoljna.

Propisivanjem odredbe da se može odgoditi ovrha do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, a najdulje u određenom roku, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.

Potrebno je provesti usklađivanje s Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.;).

Obrazloženje: Ishod će biti postignut navedenim normativnim rješenjem.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično).

Nema mogućih nenormativnih rješenja.

Obrazloženje:

Ishod je moguće postići isključivo novim normativnim rješenjem.

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Da

  Ne

  Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Da

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

 Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Određeni broj građana-ovršenika nalazi se u teškoćama te će se učinak prvenstveno odnositi na građane-ovršenike, odnosno osobe koje sudjeluju kao dužnici u postupcima prisilnog ostvarenja tražbine.

Iako ovršni postupci, načelno, ne bi trebali biti presudni na gospodarstvo jedne države, zbog relativno velikog broja građana koji ne mogu uredno ispunjavati svoje obveze, jednostavnija, brža i učinkovitija ovrha može imati neznatan ili mali utjecaj na gospodarstvo. Gospodarstvo u cjelini će zbog učinkovitijeg sustava prisilne naplate tražbina biti konkurentnije u svjetlu stranih ulaganja zbog povećane sigurnosti investitora da će se u slučaju problema u naplati lakše prisilno naplatiti u postupku.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Da

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Da

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Da

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Da

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Adresati su utvrđeni prema subjektima koji mogu pokrenuti ovršni postupak, odnosno nad kojima se može provesti ovrha.

Određeni broj građana-ovršenika nalazi se u teškoćama te će se učinak prvenstveno odnositi na građane-ovršenike, odnosno osobe koje sudjeluju kao dužnici u postupcima prisilnog ostvarenja tražbine i to tako da će se ojačati zaštita njihovog dostojanstva te omogućiti primjena načela razmjernosti/proporcionalnosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika. S druge strane ovršni sustav će biti brži, učinkovitiji i jeftiniji.

Međutim, ovršni sustav i sve njegove prednosti ili mane ne mogu imati izravan gospodarski učinak niti mogu poboljšati gospodarstvo već upravo suprotno: rezultati gospodarstva utječu na broj ovršnih postupka i uspješnost naplate u ovrsi.

Ipak, brža, jednostavnija i učinkovitija ovrha s manjim troškovima postupka može olakšati pojedincima da lakše ispune svoju obvezu i sudjeluju u gospodarskim aktivnostima bez ograničenja (smetnji).

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

  Ne

  Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Izmjena ovršnog sustava nema izravnih utjecaja na tržišno natjecanje. Eventualni neizravni utjecaji na tržišno natjecanje su zanemarivi.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

Da

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Adresati su utvrđeni prema subjektima koji mogu pokrenuti ovršni postupak, odnosno nad kojima se može provesti ovrha.

Izmjena ovršnog sustava nema izravnih utjecaja na tržišno natjecanje. Eventualni neizravni utjecaji na tržišno natjecanje su zanemarivi.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

  Ne

  Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Da

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Da

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Određeni broj građana-ovršenika nalazi se u teškoćama te će se učinak prvenstveno odnositi na građane-ovršenike, odnosno osobe koje sudjeluju kao dužnici u postupcima prisilnog ostvarenja tražbine.

Veća zaštita dostojanstva dužnika te transparentnija (jače naglašena) primjena načela razmjernosti/proporcionalnosti između interesa vjerovnika i interesa dužnika mogu imati mali socijalni utjecaj. Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona razina postojećih socijalnih prava neće se umanjiti

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Da

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Da

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Adresati su utvrđeni prema subjektima koji mogu pokrenuti ovršni postupak, odnosno nad kojima se može provesti ovrha.

Izmjenom i dopunama Ovršnog zakona razina postojećih socijalnih prava neće se umanjiti, ali bi pojedine skupine građana mogle osjećati manju socijalnu isključenost, odnosno, pojedini građani bi mogli biti brže socijalno uključeni.

Ovršni zakon ne može niti je njegov cilj rješavati socijalne probleme i izazove s kojima se susreću pojedine skupine građana te stoga ne i trebao proizvesti velike socijalne učinke već osigurati da se nastale obveze što je brže, jednostavnije i jeftinije ispune.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

  Ne

  Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Da

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

  Ne

  Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Da

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Da

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Da

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

S obzirom na to da se proširuje lista primanja koja su izuzeta od ovrhe (u cijelosti ili djelomično), mogu se očekivati pozitivni učinci na rad i tržište rada.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Da

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Da

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Da

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Adresati su utvrđeni prema subjektima koji mogu pokrenuti ovršni postupak, odnosno nad kojima se može provesti ovrha.

S obzirom na to da se proširuje lista primanja koja su izuzeta od ovrhe (u cijelosti ili djelomično), mogu se očekivati pozitivni učinci na rad i tržište rada.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

  Ne

  Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:  

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Ovršni zakon nema utjecaj na zaštitu okoliša.

Utvrdite veličinu adresata:

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:  

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Adresati su utvrđeni prema subjektima koji mogu pokrenuti ovršni postupak, odnosno nad kojima se može provesti ovrha.

Ovršni zakon nema utjecaj na zaštitu okoliša.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA :

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

  Ne

  Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Izmjene i dopune Ovršnog zakona nemaju izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava. Međutim, s obzirom na to da se predviđa da će prije nego što se donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku biti omogućeno da se očituje o potraživanju kojeg ovrhovoditelj ima prema njemu, povećava se razina ostvarivanja pravne zaštite.

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i velikii poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Adresati su utvrđeni prema subjektima koji mogu pokrenuti ovršni postupak, odnosno nad kojima se može provesti ovrha.

S obzirom na to da se predviđa da će prije nego što se donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku biti omogućeno da se očituje o potraživanju kojeg ovrhovoditelj ima prema njemu, povećava se razina ostvarivanja pravne zaštite i pristupa sudu i to prvenstveno u korist građana (fizičkih osoba) koji su najčešći dužnici u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojnih isprava.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

NE

Obrazloženje:

Nacrt neće imati učinak na male i srednje poduzetnike u smislu da se za poduzetnike  propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja u okviru njihove redovne djelatnosti.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

NE

Obrazloženje:

Zakon neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU jer se njime propisuje postupak prisilne naplate tražbine i postupak osiguranja tražbina, koji postupci ne utječu ili predstavljaju prepreku slobodi tržišne konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

NE

Obrazloženje:

Zakonom se ne uvode naknade i davanja koji bi imali učinak na financijske rezultate poslovanja poduzetnika. Ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

NE

Obrazloženje:

Zakon neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike jer se njime poboljšava postojeći ovršni sustav.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Izmjene i dopune Ovršnog zakona neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove provedbe postupaka u smislu da se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze, a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja.

Također, neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije, ne uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika. Ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa te nema posebne učinke na mikro poduzetnike

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

NE

MSP test

Potreba za MSP test

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.7.

Provođenje MSP testa

NE

8.8.

Provođenje SCM metodologije

NE

9.

PRILOZI

Potpis: dr. sc. Ivan Malenica, ministar

Datum:2. listopada 2020.

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

• Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.