UVOD

Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju dobila mogućnost pristupanja Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Pregovori oko pristupanja završeni su u travnju 2014. godine potpisivanjem Sporazuma o sudjelovanju u EGP-u čime je Republici Hrvatskoj omogućeno korištenje sredstava iz EGP financijskog mehanizma i Norveškog financijskog mehanizma. Temelj za uspostavu dvaju financijskih mehanizama je Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru iz 1994. godine koji je Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj omogućio sudjelovanje na zajedničkom Europskom tržištu. Sporazumom je utvrđen zajednički cilj smanjenje društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te jačanje suradnje među Europskim zemljama.

EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država darovateljica (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica.

Za razdoblje od 2014. do 2021. godine države darovateljice odvojile su ukupno 2,8 milijardi EUR za 15 Europskih zemalja: 1,5 milijardi EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 1,3 milijardi EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma. U okviru financijskih mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. godine Republika Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 103,4 milijuna EUR (56,8 milijuna EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 46,6 milijuna EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma). Dodatnih 9,8 milijuna EUR osigurano je iz hrvatskog državnog proračuna, čime ukupna raspoloživa sredstva iznose 113,2 milijuna EUR.

Sredstva su namijenjena programima u sljedećim prioritetnim područjima: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost, Socijalni dijalog, Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, Energija i klimatske promjene, Civilno društvo i Pravosuđe i unutarnji poslovi.

Predmetni Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Poziv) planira se objaviti u okviru Programa „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva“ koji ima za cilj ojačati društvenu i gospodarsku koheziju.

PRAVNA OSNOVA I STRATEŠKI OKVIR

Međunarodni zakonodavni i EU okvir:

1. Uredba o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. – 2021. godine;
2. Uredba o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. – 2021. godine;
3. Memorandum o razumijevanju o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske;
4. Memorandum o razumijevanju o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske;
5. EUROPA 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast;
6. Zaključci Vijeća o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju (2017/C 421/03).

Nacionalni strateški i zakonodavni okvir povezan sa sektorskom nadležnošću:

1. Ustav Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14);
2. Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske (NN, br. 7/2018);
3. Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske (NN, br. 7/2018);
4. Programski sporazum za program „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva“;
5. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20);
6. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19);
7. Zakon o udrugama (NN, br. 74/14, 70/17, 98/19);
8. Zakon o zakladama (NN, br. 106/18, 98/19);
9. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17);
10. Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN, broj 45/09);
11. Zakon o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19);
12. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN, br. 22/13, 41/16, 64/18);
13. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN, br. 24/15);
14. Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN, br. 34/91);
15. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN, br. 124/14);
16. Predmetni i međupredmetni kurikulumi za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

PREDMET POZIVA I OPĆE INFORMACIJE

U okviru EGP financijskog mehanizma osigurano je 25 milijuna EUR bespovratnih sredstava namijenjenih financiranju projekata s naglaskom na  jačanje podrške jednakim mogućnostima za obrazovanje osnovnoškolske djece i stjecanja kompetencija za lakše zapošljavanje u budućnosti, uključujući mjere u:

·       prirodnim znanostima (kemija, fizika, priroda i društvo, priroda, biologija, geografija, tehnička kultura)i matematici;

·       informatičkoj i komunikacijskoj tehnologiji u obrazovanju;

·       uključivom obrazovanju;

·       poduzetništvu u razvoju vještina i boljim prilikama za zapošljavanje;

·       uključivom/aktivnom građanstvu.

CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

Opći cilj Poziva

Pružiti podršku poboljšanju STEM[1] vještina za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike osnovnih škola te za učenike kroz:

a)     opremanje školskih učionica STEM opremom i razvoj STEM vještina

b)     uspostavu Regionalnih znanstvenih centara za osnovne škole[2].

Poseban naglasak Poziva biti će na uključivanje učenika iz ranjivih skupina u projekte (uključujući i darovitu djecu) kao i na financiranje slabije razvijenih područja[3] u Republici Hrvatskoj.

Specifični ciljevi Poziva

1.     Modernizacija infrastrukture školskih učionica i nabava opreme koja će služiti za STEM aktivnosti;

2.      Uspostava Regionalnih znanstvenih centara za osnovne škole (u daljnjem tekstu: Centar);

3.      Unaprjeđenje STEM vještina učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika u osnovnoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja.

POKAZATELJI PROVEDBE

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Programskog ugovora „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva“, mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

FINANCIRANJE

Ukupna financijska vrijednost u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 22.270.362 EUR (167.690.369,62 HRK preračunato u kunsku protuvrijednost na dan potpisa Programskog sporazuma 16. rujna 2020. prema srednjem tečaju HNB-a).

Program se većim dijelom (85%) financira iz EGP financijskog mehanizma, a manjim dijelom iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%).

Poziv je podijeljen na dvije komponente.

a)     Nabava STEM opreme za školske učionice,

b)     Uspostava Regionalnih znanstvenih centara za osnovne škole[10].

U okviru komponente A – Nabava STEM opreme za školske učionice najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 200.000 EUR, a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 1.000.000 EUR (kod izrade projektnog prijedloga sve planirane troškove potrebno je izraziti u HRK, a kao tečaj za izračun koristiti srednji tečaj HNB na dan objave Poziva).

U okviru komponente B – Razvoj Regionalnih znanstvenih centara za osnovne škole najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 1.000.000 EUR, a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 3.000.000 EUR (kod izrade projektnog prijedloga sve planirane troškove potrebno je izraziti u HRK, a kao tečaj za izračun koristiti srednji tečaj HNB na dan objave Poziva).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU zadržava pravo prenošenja neiskorištenih sredstava u komponentu u kojoj je dostavljen veći broj prijava ili nedostaje dio sredstava za ugovaranje.

Projektni prijedlog potrebno je usmjeriti prema samo jednoj komponenti poziva.

Ukoliko se prijavitelj odluči za izradu projektnog prijedloga u komponenti A – Nabava STEM opreme za školske učionice, potrebno je voditi računa kako se za nabavu opreme i prilagodbu/renovaciju prostora može utrošiti do 60% ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava projekta. Ostatak sredstva potrebno je utrošiti na aktivnosti koje doprinose ispunjavanju pokazatelja u Output 2.3. (za više informacija vidi tablicu „Pokazatelji provedbe“).

Prilagodba/renovacija prostora uključuje svu nužnu adaptaciju prostora potrebnu za opremanje i buduće korištenje STEM učionice, a što uključuje i radove na instalacijama. Cilj obnove je da se učenicima omogući izvođenje izvannastavnih aktivnosti i razmjena znanja, vršnjačka socijalizacija i interakcija.

Ukoliko se prijavitelj odluči za izradu projektnog prijedloga u komponenti B – Razvoj Regionalnih znanstvenih centara za osnovne škole, uz projektnu prijavu obvezno je izraditi plan ulaganja za nabavljenu opremu, izraditi plan kojim se pojašnjava na koji način će osnovne škole moći koristiti uspostavljeni Centar, prethodno uspostaviti suradnju kroz sporazum/e[11] o suradnji sa lokalnim školama te priložiti predugovor/e sa drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave o budućem korištenju uspostavljenog Centra. Najviši iznos sredstava koji se može utrošiti u nabavu opreme i prilagodbu/renovaciju prostora koje će služiti za Centar je do 60% ukupne prihvatljivih troškova projekta. Ostatak sredstava potrebno je utrošiti na aktivnosti koje doprinose ispunjavanju pokazatelja u Output 2.3. (za više informacija vidi tablicu „Pokazatelji provedbe“).

Svrha uspostave Centara je omogućiti mjesto za učenje, socijalizaciju i interakciju svih zainteresiranih učenika osnovnih škola, a ne samo učenika iz jedne osnovne škole nego pokriti šire lokalnu zajednicu, pa čak i regionalno područje (npr. područje jedne ili više županija) sa ciljem promoviranja modernog pristupa znanosti, tehnologijama i edukaciji na nove i inovativne načine.

Intenzitet potpore po pojedinom projektu može iznositi do 100% prihvatljivih troškova, a prijavitelj i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih ili trećih sredstava.

Sredstva za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga u pravilu ne predstavljaju potporu male vrijednosti, niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere, ali će se svaki projektni prijedlog razmatrati pojedinačno u svrhu analiza predstavljaju li predložene aktivnosti i troškovi elemente državnih potpora. Prijavitelji i partneri ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu u potpunosti već dobili sredstva iz drugih javnih izvora i takve će se aktivnosti smatrati neprihvatljivima. Međutim, dozvoljeno je i potiče se komplementarnost provedbe i financiranja predloženih aktivnosti sa drugim javnih izvorima (državni proračun, lokalni i regionalni proračun, EU fondovi, drugi financijski mehanizmi) vodeći računa o izbjegavanju dvostrukog financiranja istih aktivnosti za iste krajnje korisnike.

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave, i može mu se odobriti za financiranje više od jednog projekta.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi, a partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PRIJAVITELJA

Popis prihvatljivih prijavitelja odredbama Programskog ugovora „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva“ utvrđen je vrlo široko, a obuhvaća jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje su osnivači ili vlasnici osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, osnovne škole osnovane u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj (neslužbeni prijevod Programskog ugovora).

S tim u svezi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU na odgovarajući će način provjeravati ispunjavanje svih formalnih kriterija prijavitelja za prijavu projekta, vodeći računa o važećim propisima Republike Hrvatske kojima se utvrđuje osnivanje i djelovanje svih potencijalnih prijavitelja kao i sadržaj temeljnih (osnivačkih) dokumenata koje svaki pravni subjekt mora imati (statut, izjava o osnivanju i slično).

Kod prijave projekta, potrebno je voditi računa da će nadležna Služba za upravljanje, praćenje i vrednovanje EU programa i međunarodnih financijskih mehanizama - Sektor za EU programe i međunarodne financijske mehanizme, prije upućivanja projektnog prijedloga na procjenu kvalitete prethodno administrativno provjeriti ispunjavanje svih formalnih uvjeta konzultirajući matične zakone po kojima subjekt djeluje kako bi se osiguralo ispunjavanje obveze iz Programskog ugovora i Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“ broj 111/2018) kojim se Ministarstvu utvrđuje obveza zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja proračunskih sredstava. Dodatno, administrativna provjera uključivati će i kvalitativnu provjeru u dijelu koji se tiče ispunjavanja obveznih pokazatelja Poziva. Ako u projektnoj prijavi nije naznačeno da se doprinosi ispunjavanju obveznih pokazatelja, prijava će biti odbačena kao neprihvatljiva za financiranje.

Formalna (administrativna) provjera prihvatljivosti prijavitelja obuhvaćati će provjeru sljedećih elemenata:

·       osnivanje i djelovanje sukladno matičnom propisu;

·       upis u odgovarajući registar;

·       transparentno financijsko poslovanje;

·       usklađenost temeljnih dokumenata (statut, izjava itd.) sa važećim propisima;

·       aktivan mandat osobe ovlaštene za zastupanje pravnog subjekta koja ima ovlast potpisivanja ugovora o financiranju;

·       pravodobno i u cijelosti ispunjavanje ugovornih obveza temeljem prijašnjih ugovora prema Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te svim drugim davateljima financijskih sredstva iz javnih izvora;

·       uredno ispunjavanje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i plaćanje poreza te drugih davanja prema državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;

·       protiv osobe ovlaštene za zastupanje ne vodi se kazneni postupak i nije pravomoćno osuđen za kaznena djela;

·       zadovoljavajući organizacijski kapaciteti i ljudski resursi za provedbu projekta te djelomično financijski resursi;

·       doprinos ispunjavanju obveznih pokazatelja Poziva.

Potrebno je istaknuti kako su Programskim ugovorom utvrđene ciljane skupine Poziva, a to su: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa posebnim naglaskom na manje razvijene regije, osnovne škole, lokalne javne znanstvene institucije i sveučilišta što ne isključuje i druge potencijalne prijavitelje da dostave svoju projektnu prijavu ili sudjeluju na projektu kao projektni partner.

Ciljne skupine poziva:

-        odgojno-obrazovni radnici u ustanovama za osnovnoškolsko obrazovanje[12];

-        učenici upisani u ustanove osnovnoškolskog obrazovanja;

-        stručnjaci koji rade u javnim institucijama koje su odgovorne za provedbu obrazovnih politika.

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PARTNERA

Projektno partnerstvo nije obvezno, ali se uključivanjem partnera u projekt može ostvariti prednost pri financiranju (dodatno bodovanje).

Popis prihvatljivih partnera odredbama Programskog ugovora „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva“ utvrđen je vrlo široko, a obuhvaća sve javne ili privatno-pravne subjekte, profitne ili neprofitne naravi, kao i neprofitne organizacije sa pravnom osobnošću koje su osnovane i djeluju temeljem zakona Kraljevine Norveške, Republike Island, Kneževine Lihtenštajn i Republike Hrvatske (neslužbeni prijevod Programskog ugovora).

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 12 i 18 mjeseci sa naznakom da je razdoblje prihvatljivosti troškova projekta do 30. travnja 2024. godine.

PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Komponenta A - kupnja STEM opreme za školske učionice

Sljedeće vrste aktivnosti su prihvatljive za financiranje:

·       kupnja STEM opreme i opremanje učionica, kupnja didaktičkih alata te druge opreme koja doprinosi primjeni STEM-a[13] (npr. nabava paketa opreme koji obuhvaća bežičnu mrežu radi pokrivanja škole wi-fi signalom, nabava IKT opreme za učitelje poput računala, laptopa, tableta, nabava IKT opreme za učenike, nabava pametnih ploča koje se mogu koristiti za STEM i dr.)

·       nabava dodatne opreme poput „pametnih“ igračaka koji mogu doprinijeti razvoju motorike i vještina djece, a povezano sa STEM područjima (npr. didaktička oprema koja se koristi za praktične radionice kojim se koriste i razvijaju inženjerske ili matematičke vještine i dr.)

Osim opremanja učionica STEM opremom, projektni prijedlozi moraju doprinositi i obveznim pokazateljima u Output 2.3. (za više informacija vidi tablicu „Pokazatelji provedbe“) odnosno obvezne su i neke od sljedećih aktivnosti koje doprinose ispunjavanju pokazatelja:

·       izrada modela, metoda i/ili strategija podučavanja (učenje, konkretna primjena u nastavi) za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike te druge zaposlenike osnovnih škola u toku službe (in-service teacher) i stručne suradnike pripravnike (pre-service teacher) u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       sudjelovanje u izradi i testiranju modela, metoda i/ili strategija podučavanja (učenje, konkretna primjena u nastavi) za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike te druge zaposlenike osnovnih škola u toku službe (in-service teacher) i stručne suradnike pripravnike (pre-service teacher) u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       edukacija učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika osnovnih škola;

·       ToT - training of trainers - primjena formalnih i neformalnih programa i/ili modula edukacija budućih trenera (učitelji i drugi odgojno-obrazovni radnici osnovnih škola) u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       ljetne škole za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike te druge zaposlenike osnovnih škola u toku službe (in-service teacher) i stručne suradnike pripravnike (pre-service teacher);

·       izrada programa koji obuhvaćaju razvoj vještina podučavanja za STEM sadržaje učitelja pripravnika (novice teachers);

·       razvoj školskog kurikuluma u području STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva do 15% sadržaja koje škole samostalno predlažu u skladu sa zakonskim propisima;

·       izmjena i/ili dopuna odobrenih studijskih programa veleučilišta i visokih škola do 20% u području STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva koje visoka učilišta samostalno predlažu u skladu sa zakonskim propisima;

·       seminari, predavanja (uživo, online – webinari, e-tečajevi, platforme za učenje) na temu STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       sudjelovanje na tematskim konferencijama, sajmovima;

·       organizacija studijskih posjeta u zemlji i inozemstvu (razmjena iskustva, primjeri dobre prakse, learn/job shadowing);

·       mentorstvo partnerskih institucija;

·       podrška razvoju i prijenosu inovativnih praksi kroz vršnjačko učenje i razmjena dobre prakse u području nastavnih metodologija između škola i donatorskog partnera;

·       razmjena iskustava učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika te drugih zaposlenika osnovnih škola, između škola unutar RH, izvan RH i škola u zemljama donatorima;

·       primjena obrazovnih programa u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo za učenike u okviru izbornih i fakultativnih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, izbornog dijela međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti, programa i projekata;

·       razmjena iskustava učenika između škola unutar RH, izvan RH i škola u zemljama donatorima;

·       terenska nastava učenika u području STEM i IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva;

·       osmišljavanje raznih radionica za učenike u području STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva (jednodnevne, višednevne);

·       priprema inovativnih i/ili interaktivnih sadržaja za učenike u osnovnim školama na temu popularizacije STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva, a neizravno bi se sadržaji koristili i za opću populaciju;

·       primjena informacijskih, komunikacijskih i svih drugih oblika (novih) tehnologija u odgoju i obrazovanju;

·       digitalizacija obrazovnih sadržaja iz matematike, fizike,  prirode i društva, prirode biologije, kemije, geografije te tehničke kulture;

·       istraživanje o utjecaju novih tehnologija na uspjeh i kompetencije učenika osnovnih škola;

·       organiziranje događanja na lokalnoj razini sa svrhom podizanja svijesti o važnosti STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva - praktični primjeri, praktične vježbe (pokusi, istraživanja, modeliranje, korištenje moderne tehnologije - npr. 3D printeri itd.);

·       primjena STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva u novim okolnostima - globalna pandemija COVID 19;

·       izrada promotivnih materijala projekta (brošure, letci, priručnici i sl.);

·       diseminacija informacija o projektu putem drugih medijskih kanala (tisak, radio, televizija, izrada internetske stranice, reklamiranje na društvenim mrežama i sl.);

·       organizacija informativnih događanja;

·       kupnja nekretnine i/ili zemljišta za potrebe provedbe projekta i kasnije održivosti projekta.

Komponenta B – Razvoj Regionalnih znanstvenih centara za osnovne škole

Sljedeće vrste aktivnosti su prihvatljive za financiranje:

·       postavljanje okvira djelatnosti Centra;

·       izrada dokumenata ključnih za organizaciju i razvoj Centra, npr.:

-        višegodišnji strateški plan razvoja Centra

-        godišnji planovi rada

-        plan financijske održivosti Centra nakon isteka 5 godina (nabavljena oprema)[14];

·       nabava specijalizirane opreme za STEM sadržaje za Centre;

·       izrada i/ili nabava nastavnih i didaktičkih, audio-vizualnih i interaktivnih materijala, pomoćnih nastavnih sredstava, priručnika i udžbenika u digitalnom obliku;

·       uspostava  Centara za STEM sadržaje;

·       nadogradnja/obnova i opremanje prostora koje će služiti kao Centri;

·       stručno usavršavanje učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika te drugih zaposlenika osnovnih škola u području vođenja i upravljanja  Centrom;

·       suradnja i razmjena iskustva s drugim obrazovnim Centrima u RH, izvan RH i  zemljama donorima te međunarodnim Centrima koji djeluju u području osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja;

·       izrada i provedba Sporazuma o suradnji i suradnja s lokalnim osnovnim i srednjim školama te izrada Ugovora o budućem korištenju uspostavljenog Centra s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave;

·       izrada okvira za suradnju i uspostava suradnje s osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima i/ili znanstvenim organizacijama u provedbi projektnih aktivnosti (ovisno koje aktivnosti budu predložene u projektu) te u području istraživanja i razvoju/uvođenju inovacija;

·       priprema, razvoj i provedba mehanizama osiguravanja kvalitete razvoja i rada Centra (provedba postupaka vrednovanja i samovrednovanja) kao i razvoj i provedba drugih alata za osiguravanje kvalitete uključujući i praćenje učenika po završetku osnovnoškolskog obrazovanja te praćenje uspjeha drugih polaznika programa Centra;

·       organizacija kampanja za promociju Centra;

·       organizacija radionica za roditelje i učenike osnovnih škola u svrhu informiranja o mogućnostima koje Centar pruža te provedba profesionalnog usmjeravanja za učenike osnovnih škola;

·       organizacija specijaliziranih sajmova koji povezuju poslodavce i polaznike Centara;

·       priprema učenika za sudjelovanje na natjecanjima u vještinama (na nacionalnoj/međunarodnoj razini) i za sudjelovanje na smotrama te organizacija natjecanja u sklopu Centara (školska i međužupanijska natjecanja).

Osim uspostave Centara, opremanja STEM opremom i ostalih popratnih aktivnosti uz djelovanje Centra, projektni prijedlozi moraju doprinositi i obveznim pokazateljima u Output 2.3. (za više informacija vidi tablicu „Pokazatelji provedbe“) odnosno obvezne su i neke od sljedećih aktivnosti koje doprinose ispunjavanju pokazatelja:

·       izrada modela, metoda i/ili strategija podučavanja (učenje, konkretna primjena u nastavi) za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike te druge zaposlenike osnovnih škola u toku službe (in-service teacher) i stručne suradnike pripravnike (pre-service teacher) u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       sudjelovanje u izradi i testiranju modela, metoda i/ili strategija podučavanja (učenje, konkretna primjena u nastavi) za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike te druge zaposlenike osnovnih škola u toku službe (in-service teacher) i stručne suradnike pripravnike (pre-service teacher) u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       edukacija učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika osnovnih škola;

·       ToT - training of trainers - primjena formalnih i neformalnih programa i/ili modula edukacija budućih trenera (učitelji i drugi odgojno-obrazovni radnici osnovnih škola) u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       ljetne škole za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike te druge zaposlenike osnovnih škola u toku službe (in-service teacher) i stručne suradnike pripravnike (pre-service teacher);

·       izrada programa koji obuhvaćaju razvoj vještina podučavanja za STEM sadržaje učitelja pripravnika (novice teachers);

·       razvoj školskog kurikuluma u području STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva do 15% sadržaja koje škole samostalno predlažu u skladu sa zakonskim propisima;

·       izmjena i/ili dopuna odobrenih studijskih programa veleučilišta i visokih škola do 20% u području STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva koje visoka učilišta samostalno predlažu u skladu sa zakonskim propisima;

·       seminari, predavanja (uživo, online – webinari, e-tečajevi, platforme za učenje) na temu STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo;

·       sudjelovanje na tematskim konferencijama, sajmovima;

·       organizacija studijskih posjeta u zemlji i inozemstvu (razmjena iskustva, primjeri dobre prakse, learn/job shadowing);

·       mentorstvo partnerskih institucija;

·       podrška razvoju i prijenosu inovativnih praksi kroz vršnjačko učenje i razmjena dobre prakse u području nastavnih metodologija između škola i donatorskog partnera;

·       razmjena iskustava učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika te drugih zaposlenika osnovnih škola, između škola unutar RH, izvan RH i škola u zemljama donatorima;

·       primjena obrazovnih programa u području STEM, IKT, poduzetništvo i aktivno građanstvo za učenike u okviru izbornih i fakultativnih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, izbornog dijela međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti, programa i projekata;

·       razmjena iskustava učenika između škola unutar RH, izvan RH i škola u zemljama donatorima;

·       terenska nastava učenika u području STEM i IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva;

·       osmišljavanje raznih radionica za učenike u području STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva (jednodnevne, višednevne);

·       priprema inovativnih i/ili interaktivnih sadržaja za učenike u osnovnim školama na temu popularizacije STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva, a neizravno bi se sadržaji koristili i za opću populaciju;

·       primjena informacijskih, komunikacijskih i svih drugih oblika (novih) tehnologija u odgoju i obrazovanju;

·       digitalizacija obrazovnih sadržaja iz matematike, fizike,  prirode i društva, prirode biologije, kemije, geografije te tehničke kulture;

·       istraživanje o utjecaju novih tehnologija na uspjeh i kompetencije učenika osnovnih škola;

·       organiziranje događanja na lokalnoj razini sa svrhom podizanja svijesti o važnosti STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva - praktični primjeri, praktične vježbe (pokusi, istraživanja, modeliranje, korištenje moderne tehnologije - npr. 3D printeri itd.);

·       primjena STEM-a, IKT, poduzetništva i aktivnog građanstva u novim okolnostima - globalna pandemija COVID 19;

·       izrada promotivnih materijala projekta (brošure, letci, priručnici i sl.);

·       diseminacija informacija o projektu putem drugih medijskih kanala (tisak, radio, televizija, izrada internetske stranice, reklamiranje na društvenim mrežama i sl.);

·       organizacija informativnih događanja;

·       kupnja nekretnine i/ili zemljišta za potrebe provedbe projekta i kasnije održivosti projekta.

NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

·       aktivnosti koje se odnose isključivo na uspostavu Centara i/ili opremanje STEM učionica;

·       aktivnosti koje se odnose isključivo na kupnju nekretnine i/ili zemljišta;

·       aktivnosti koje se odnose isključivo na financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama, kongresima;

·       aktivnosti koje se odnose isključivo na pojedinačne edukativne radionice;

·       aktivnosti kojima se ostvaruje prihod odnosno dobit od ciljanih i neizravnih skupina;

·       koje nisu u skladu s navedenim prihvatljivim aktivnostima.

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

Da bi bili prihvatljivi, troškovi moraju ispunjavati sljedeće kriterije:

a)     nastali su između prvog i završnog datuma prihvatljivosti projekta u skladu sa uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

b)     povezani su sa sadržajem projekta i navedeni su u detaljnom proračunu projekta;

c)     razmjerni su i neophodni za provedbu projekta;

d)     korišteni su isključivo za ostvarenje ciljeva projekta i njegovih očekivanih rezultata, na način koji je u skladu sa načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

e)     odredivi su i provjerljivi, posebno na temelju računovodstvene evidencije korisnika sredstava i/ili projektnog partnera i određeni su u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima u Republici Hrvatskoj odnosno zemlji iz koje korisnik/projektni partner dolazi, i u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima i

f)      udovoljavaju zahtjevima primjenjivih poreznih i drugih zakona koje su na snazi.

U okviru Poziva prihvatljivi su izravni i neizravni troškovi. Izravni troškovi projekta su troškovi koje je korisnik projekta/projektni partner, u skladu sa svojim računovodstvenim načelima i uobičajenim unutarnjim propisima, odredio kao izdatke izravno povezane s provedbom projekta / aktivnosti, koji se stoga mogu izravno evidentirati kao izdaci u sklopu projekta. Neizravni troškovi su prihvatljivi troškovi koje korisnik projekta/projektni partner ne može izravno pripisati provedbi projektnih aktivnosti, no koji mogu biti identificirani i opravdani unutar njegovog računovodstvenog sustava kao troškovi nastali u izravnom odnosu s prihvatljivim izravnim troškovima pripisanim projektu. Oni ne moraju uključivati prihvatljive izravne troškove. Neizravni troškovi projekta predstavljaju pravednu raspodjelu sveukupnih općih troškova korisnika projekta/projektnih partnera.

Komponenta A - kupnja STEM opreme za školske učionice

Sljedeći izravni troškovi su prihvatljivi za financiranje:

·       nabava nove i/ili rabljene STEM opreme za učionice uključujući i potrebne troškove građevinskih zahvata potrebnih za instalaciju i sigurno korištenje nabavljene opreme (do 60% ukupno prihvatljivih troškova projekta);

·       trošak osoblja koje je određeno za rad na projektu (bruto II trošak plaće ili naknade) u koji nisu uključeni troškovi neradnih dana (blagdani, praznici), bolovanja, slobodnih dana i drugih dana koji ne obuhvaćaju realan rad na projektu, a iskazani su na obračunskoj listi (working time);

·       trošak volontera (naknada za troškove prehrane, naknada za prijevoz);

·       putni troškovi i dnevnice;

·       kupnja potrošnih materijala i robe;

·       troškovi obuhvaćeni drugim ugovorima koje je zaključio korisnik sredstava u svrhu provođenja projekta, pod uvjetom da su troškovi sukladni pravilima javne nabave i Uredbe o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje 2014.-2021. godine i Uredbe o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje 2014.-2021. godine poput sudjelovanja na edukacijama, seminarima, konferencijama, okruglim stolovima, stručnim skupovima. studijskim putovanjima i

·       troškovi koji proizlaze izravno iz zahtjeva ugovora o projektu za svaki pojedini projekt.

Detaljnije, osim navedenih troškova, a s obzirom na prirodu poziva, primjeri nekih od izravnih prihvatljivih troškova su sljedeći: kotizacije vezane uz sudjelovanje na edukacijama za zaposlene na projektu (klasične edukacije ili on-line/webinari i slično) i drugi troškovi vezani uz programe jačanje kapaciteta učitelja i  drugih odgojno-obrazovnih radnika, učenika te drugih djelatnika i/ili volontera partnerskih organizacija (npr. Trening trenera i slično), troškovi putovanja u zemlji i inozemstvu povezani sa projektom, troškovi prijevoza na mjesto i s mjesta provedbe edukacije za učitelja i druge odgojno-obrazovne radnike te učenike, smještaj i dnevnice povezane sa projektom, kotizacije za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike  na seminarima, konferencijama, okruglim stolovima, kongresima, stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, troškovi najma prostora, troškovi studijskih putovanja, troškovi promidžbe i vidljivosti.

Troškovi intelektualnih usluga (izrada i/ili prilagodba edukativnog materijala i drugih alata namijenjenih jačanju vještina i kompetencija učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika te učenika u područjima koje obuhvaća Poziv, usluge prevođenja i ostali troškovi povezani sa ciljevima projekta i Programa. Također, prihvatljivi su i troškovi nabavke knjiga, udžbenika, priručnika, skripti i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku potrebnih za provedbu aktivnosti.

Popis izravnih prihvatljivih troškova nije konačan već će se i drugi troškovi koji doprinose provedbi projektnih aktivnosti te koji doprinose ispunjavanju obveznih pokazatelja uzimati u obzir kod procjene kvalitete projektne prijave.

Neizravne troškove korisnici sredstava i projektni partneri određuju kao fiksni iznos do 15 % izravnih prihvatljivih troškova osoblja bez zahtjeva od Upravitelja programa (MRRFEU) za izračunom kojim se određuje primjenjiva stopa.

Način izračunavanja neizravnih troškova i njihov najveći iznos mora biti utvrđen u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Način izračunavanja neizravnih troškova projektnog partnera mora biti propisan u ugovoru o partnerstvu između korisnika sredstava i projektnog partnera.

Sljedeći neizravni troškovi su prihvatljivi za financiranje:

·       režijski troškovi (grijanje, voda, električna energija, plin) u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi komunikacija (telefon, mobitel, internet) u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi najma uredskog prostora u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi računovodstva u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi usluga čišćenja u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi poštarine;

·       troškovi uredskog materijala;

·       troškovi osiguranja nabavljene opreme i kupljene nekretnine;

·       amortizacija nove ili rabljene opreme, ali samo u razmjernom dijelu koji obuhvaća razdoblje trajanja projekta;

·       i drugi neizravni troškovi koji doprinose ostvarenju ciljeva projekta i programa.

Popis neizravnih prihvatljivih troškova nije konačan već će se i drugi troškovi koji neizravno doprinose provedbi projektnih aktivnosti te koji neizravno doprinose ispunjavanju obveznih pokazatelja uzimati u obzir kod procjene kvalitete projektne prijave.

 Komponenta B - Razvoj Regionalnih znanstvenih centara

Sljedeći izravni troškovi su prihvatljivi za financiranje:

·       nabava nove i/ili rabljene STEM opreme potrebne za uspostavu i rad Centara uključujući i potrebne troškove građevinskih zahvata nužnih za instalaciju i sigurno korištenje nabavljene opreme (do 60% ukupno prihvatljivih troškova projekta);

·       obnova ili dogradnja osnovnoškolskih prostorija i/ili prostora u vlasništvu osnovne škole kako bi se stvorio siguran i učinkovit prostor za učenje i rad (npr. zamjena dotrajalih instalacija kako bi se osigurala veća energetska učinkovitost škole i slično);

·       trošak osoblja koje je određeno za rad na projektu (bruto II trošak plaće ili naknade) u koji nisu uključeni troškovi neradnih dana (blagdani, praznici), bolovanja, slobodnih dana i drugih dana koji ne obuhvaćaju realan rad na projektu, a iskazani su na obračunskoj listi (working time);

·       trošak volontera (naknada za troškove prehrane, naknada za prijevoz);

·       putni troškovi i dnevnice;

·       ostali troškovi vezani uz provedbu projektnih aktivnosti.

·       kupnja potrošnih materijala i robe;

·       ostali troškovi vezani uz provedbu projektnih aktivnosti;

·       troškovi obuhvaćeni drugim ugovorima koje je zaključio korisnik sredstava u svrhu provođenja projekta, pod uvjetom da su troškovi sukladni pravilima javne nabave i Uredbe o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje 2014.-2021. godine i Uredbe o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje 2014.-2021. godine poput sudjelovanja na edukacijama, seminarima, konferencijama, okruglim stolovima, stručnim skupovima, studijskim putovanjima i

·        troškovi koji proizlaze izravno iz zahtjeva ugovora o projektu za svaki pojedini projekt.

Detaljnije, osim navedenih troškova, a s obzirom na prirodu poziva, primjeri nekih od izravnih prihvatljivih troškova su sljedeći: kotizacije vezane uz sudjelovanje na edukacijama za zaposlene na projektu (klasične edukacije ili on-line/webinari i slično) i drugi troškovi vezani uz programe jačanje kapaciteta učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika (npr. Trening trenera i slično), troškovi putovanja u zemlji i inozemstvu povezani sa projektom, troškovi prijevoza na mjesto i s mjesta provedbe edukacije za učitelje i druge odgojno-obrazovne radnike te učenike, smještaj i dnevnice povezane sa projektom, kotizacije za sudjelovanje na seminarima, konferencijama, okruglim stolovima, kongresima, stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, troškovi najma prostora, troškovi studijskih putovanja, troškovi promidžbe i vidljivosti.

Troškovi intelektualnih usluga (izrada i/ili prilagodba edukativnog materijala i drugih alata namijenjenih jačanju vještina i kompetencija učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika te učenika u područjima koje obuhvaća Poziv, usluge prevođenja i ostali troškovi povezani sa ciljevima projekta i Programa.

Također, prihvatljivi su i troškovi nabavke knjiga, udžbenika, priručnika, skripti i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku potrebnih za provedbu aktivnosti.

Neizravne troškove korisnici sredstava i projektni partneri određuju kao fiksni iznos do 15 % izravnih prihvatljivih troškova osoblja bez zahtjeva od Upravitelja programa (MRRFEU) za izračunom kojim se određuje primjenjiva stopa.

Način izračunavanja neizravnih troškova i njihov najveći iznos mora biti utvrđen u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Način izračunavanja neizravnih troškova projektnog partnera mora biti propisan u ugovoru o partnerstvu između korisnika sredstava i projektnog partnera.

Sljedeći neizravni troškovi su prihvatljivi za financiranje:

·       režijski troškovi (grijanje, voda, električna energija, plin) u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi komunikacija (telefon, mobitel, internet) u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi najma uredskog prostora u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi računovodstva u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi usluga čišćenja u razmjernom dijelu koji se koristi za upravljanje projektom;

·       troškovi poštarine;

·       troškovi uredskog materijala;

·       amortizacija nove ili rabljene opreme, ali samo u razmjernom dijelu koji obuhvaća razdoblje trajanja projekta;

·       i drugi neizravni troškovi koji doprinose ostvarenju ciljeva projekta i programa.

NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI

Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi za financiranje:

·       dugovi, kamate na dug, naknade za servisiranje duga i naknade na kašnjenje u plaćanju (zatezne kamate);

·       naknade za financijske transakcije i ostali isključivo financijski troškovi;

·       naknade (provizije) za gubitke ili moguće buduće obveze;

·       gubici zbog tečajne razlike;

·       povrativ PDV;

·       troškovi koji su već pokriveni iz drugih izvora (dvostruko financiranje);

·       kazne i troškovi parnica, osim u slučajevima kada je vođenje parnice sastavna i neophodna komponenta kako bi se ostvarili rezultati projekta;

·       pretjerani ili nepromišljeni troškovi nepovezani sa projektom;

·       troškovi nekretnine i/ili zemljišta koje je već u vlasništvu korisnika sredstava, izravno ili neizravno, ili kupnja zemljišta u vlasništvu projektnog partnera ili javne institucije, izravnom ili neizravnom. Dodatno, ni pod kojim uvjetima nekretnina i/ili zemljište ne smije biti predmet kupnje za spekulativne namjene. Nekretninama i/ili zemljištu ne smiju prethodnu u proteklih 10 godina biti dodijeljena nacionalna ili inozemna bespovratna sredstva što bi dovelo do dvostrukog financiranja;

·       troškovi kupnje opreme i adaptacije prostora (financiranja infrastrukture) u iznosu većem od 60% ukupno prihvatljivih troškova projekta;

·       troškovi kupnje i najma opreme koji nisu povezani s provedbom projektnih aktivnosti.

OKVIRNI KALENDAR AKTIVNOSTI