I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona  sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakonom o tržištu električne energije (u daljnjem tekstu: Zakon) u hrvatsko zakonodavstvo prenose su odrednice Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU ( SL L 158, 14.6.2019 .), Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti ( SL L 158, 14.6.2019 .), Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora ( SL L 158, 14. 6. 2019 .). Nadalje zakonom se osigurava provedba i sljedećih uredbi Europske unije:

- Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (Tekst značajan za EGP) (SL L 326, 8. 12. 2011.),

- Uredba Komisije (EU) 2015/1222 оd 24. srpnja 2015. o uspostavljanju smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 25. 7. 2015.),

- Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu: Uredba o upravljanju energetskom unijom)  (SL L 197, 25. 7. 2015.) u dijelu koji se odnosi na tržište energije u dijelu električne energije,

- Uredba (EU) br. 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (SL L 197, 25. 7. 2015.)

- Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1348/2014 оd 17. prosinca 2014. o izvješćivanju o podacima i provedbi članka 8. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (Tekst značajan za EGP) (SL L 363, 18. 12. 2014.).

Od 2001. godine u Republici Hrvatskoj postupno se uvode tržišni odnosi u sektoru  električne energije, pa su se tako donošenjem prvog Zakona o tržištu električne energije postupno počeli prepoznavati sudionici na tržištu i njihove djelatnosti. Tržište se otvaralo kroz prve bilateralne ugovore koji su omogućavali stvarni izbor opskrbljivača električnom energijom industrijskim kupcima u Republici Hrvatskoj i dolazak novih sudionika na tržište te definiranjem reguliranih i tržišnih djelatnosti kao i prirodnih monopola.

Važeći Zakon o tržištu električne energije (Narodne novine, br. 22/13, 102/15, 68/18, 52/19) dao je  znatan doprinos stvaranju unutarnjeg tržišta električne energije, te je donesen u okviru tzv. Trećeg paketa energetskih zakona Europske Unije. Njime je unutarnje tržište električne energije znatno doprinijelo razvoju novih poslovnih mogućnosti, boljem postizanju konkurentnih cijena te na taj način odaslao jasne i učinkovite signale za ulaganja i za primjenu viših standarda krajnje usluge u cilju održivosti i sigurnosti opskrbe električnom energijom. Zahvaljujući otvaranju tržišta električne energije, postupno su se stvarali uvjeti za uključivanje sve veće količine električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, ali su ujedno prepoznata i ograničenja u primjeni postojećeg uređenje odnosa na tržištu električne energije.

U energetskom sustavu trenutno se događaju korjenite promjene s ciljem njegove dekarbonizacije koje donose  nove mogućnosti i izazove svim sudionicima na tržištu električne energije. Zato je  bilo je potrebno na razini Europske unije donijeti novi regulatorni okvir kojim se uređuje tržište električne energije.

Od veljače 2015. godine, Europska komisija je pokrenula  niz aktivnosti imajući u vidu Energetsku uniju, koju čine građani koji su u potpunosti spremni preuzeti odgovornost za energetsku tranziciju, maksimalno iskorištavajući primjenu novih tehnologija s ciljem smanjivanja iznosa svojih računa, aktivnim sudjelovanjem na tržištu električne energije, pri tome vodeći računa o zaštiti ugroženih potrošača, odnosno krajnjih kupaca. Zato je bilo je važno potaknuti kvalitetnije funkcioniranje maloprodajnog tržišta električne energije koje služi kupcima energije boljim povezivanjem veleprodajnih i maloprodajnih tržišta električne energije, i to prvenstveno iskorištavanjem novih tehnologija kroz uspostavu nove zakonske regulacije.

Europska unija je donijela više zakonskih akata, koji imaju za cilj pripremanja tržišta električne energije za izazove koje donosi energetska tranzicija prema čistoj energiji.  Istaknuto je da je nužno da jedinstveno unutarnje tržište Europske unije bude bolje povezano i bolje zaštićeno od prekida sustava, u smislu ostvarivanja bolje integracije obnovljivih izvora energije, jačeg usmjeravanja prema tržištu kao takvom i posebno prema pravima potrošača, odnosno krajnjih kupaca na tom tržištu. Naime, nova tehnološka dostignuća omogućavaju različite oblike sudjelovanja krajnjih kupca i potpuno novu ulogu krajnjih kupaca kroz institut aktivnog kupca. Stoga, nova pravila za ostvarenje ciljeva uslijed energetske tranzicije uključuju izmijene tržišnih pravila za tržište električne energije, izmjene direktivu o tržištu električne energije, kao i pravila vezanih uz pripremu na rizike u sigurnosti opskrbe električnom energijom, te se također osnažuje uloga Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).

Izmjena regulatornih pravila Europske unije u smislu određivanja novih tržišnih pravila odnose se, između ostalog na omogućavanje slobodnog protoka električne energije kroz prekograničnu trgovinu te veću konkurentnost i bolju regionalnu suradnju, omogućavanje veće fleksibilnosti kako bi se tržište prilagodilo povećanom udjelu obnovljivih izvora energije na elektroenergetskoj mreži, stvaranju uvjeta za više tržišno prihvatljivih elektroenergetskih  investicija u sektoru električne energije u okviru dekarbonizacije, uvođenju novih granica prihvatljivosti emisija za potpore proizvodnim postrojenjima, poboljšavanju planiranja u smislu prepoznavanja i odgovora na krizne situacije, uključivo prekograničnu suradnju, a kako bi se postigla veća otpornost elektroenergetskog sustava prema neočekivanim situacijama.

Nova regulatorna pravila obuhvaćaju cjelokupni okvir vezan uz zaštitu potrošača, informiranost i osnaživanje uloge krajnjeg kupca, gdje isti mora imati jasne uvjete ugovora s opskrbljivačem te mu se u narednom petogodišnjem razdoblju omogućava promjena opskrbljivača unutar 24 sata. Opskrbljivači moraju pripremiti besplatan alat kojim će biti dostupna usporedba cijena usluga na tržištu kako bi krajnji kupci mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju. Krajnjim kupcima se mora omogućiti bolja informacija i kontrola računa za električnu energiju. Nove obveze opskrbljivačima pomažu također u identifikaciji ugroženih i energetski siromašnih kupaca kojima se omogućava pomoć, i na taj se način utječe na smanjenje energetskog siromaštva. Krajnjim kupcima se također omogućava aktivno sudjelovanje pojedinačno ili kroz zajednice bez obzira radi li se o potrošnji, razmjeni, prodaji ili osiguranju skladišnih kapaciteta.

Nadalje, omogućava se stvaranje novih pravnih oblika koji sudjeluju na tržištu energetskih usluga i imaju za cilj svim krajnjim kupcima omogućiti sudjelovanje u energetskoj tranziciji upravljajući vlastitom potrošnjom električne energije i provodeći mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, s ciljem postizanja ušteda u potrošnji energije.

Razvoj energetskog sustava i tržišta uzrokuje prelazak s proizvodnje u velikim centraliziranim proizvodnim postrojenjima na decentraliziranu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i na dekarbonizirana tržišta, a što zahtijeva prilagodbu postojećih pravila trgovanja električnom energijom i promjenu postojećih tržišnih uloga. S obzirom na to potrebno je poseban naglasak staviti na fleksibilniju organizaciju tržišta električne energije, s potpunom integracijom svih sudionika na tržištu, uključujući proizvođače obnovljive energije, nove pružatelje energetskih usluga, skladištenje energije kao i fleksibilnu potražnju. Dostatna fizička povezanost unutar nacionalnog područja i sa susjednim zemljama važna je kako bi se omogućila veća razina sigurnosti i stabilnije tržište unutar Europske unije ili njenih dijelova. 

Povijesno gledano, elektroenergetskim sustavom dominirali su vertikalno integrirani monopoli s velikim, centraliziranim nuklearnim elektranama ili elektranama na fosilna goriva koji su često bili u državnom vlasništvu. Cilj je unutarnjeg tržišta električne energije, koje se postupno uvodi od 1999. godine, osiguravanje stvarnog izbora za sve kupce u Europskoj Uniji, novih poslovnih mogućnosti i više prekogranične trgovine, kako bi se postigla veća učinkovitost, konkurentne cijene i viši standardi usluga te doprinijelo sigurnosti opskrbe i održivosti. Unutarnje tržište električne energije dovelo je do jačanja tržišnog natjecanja, posebno na veleprodajnoj razini, i prekozonskoj trgovini, te ostaje temelj učinkovitog tržišta energije.

Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom

Osim novih izazova kojim se nastoje ukloniti dugotrajne prepreke uspostave unutarnjeg tržišta električne energije, potrebno je poboljšanje regulatornog okvir koji će pridonijeti rješavanju trenutnih problema rascjepkanosti nacionalnih tržišta električne energije, a kojega još uvijek karakteriziraju brojne regulatorne intervencije kao i prepreke u opskrbi električnom energijom pod jednakim uvjetima i postojanje većih troškova u usporedbi s rješenjima utemeljenima na prekograničnoj suradnji i tržišnim načelima.

Model funkcionalnog otvorenog tržišta električne energije ključni je element koji omogućuje porast uporabe obnovljive energije. Ispunjavanje ciljeva, u pogledu obnovljive energije postići će se stvaranjem tržišnog okvira kojim se nagrađuju fleksibilnost i inovacije i gdje se krajnjim kupcima omogućava da budu nositelji fleksibilne potrošnje zasnovane na tržišnim principima, koja je potrebna za prilagodbu elektroenergetskog sustava promjenjivoj i distribuiranoj održivoj proizvodnji električne energije. Ovo se može ostvariti tehnološkim napretkom u upravljanju elektroenergetskom mrežom, kao i u proizvodnji obnovljive energije gdje su kupcima otvorene nove mogućnosti.

Međutim, nedostatak informacija o potrošnji energije koje se krajnjim kupcima daju u stvarnom vremenu ili u gotovo stvarnom vremenu i posljedično nemogućnost upravljanja potrošnjom onemogućuje im da budu aktivni sudionici na energetskom tržištu i u energetskoj tranziciji. Stoga, je namjera ovoga Zakona osnaživanje kupaca na način da im se pruže nužni alati koji doprinose snažnijem sudjelovanju na energetskom tržištu, jer ovaj Zakon upravo ima za cilj da svi građani Europske unije imaju korist od unutarnjeg tržišta električne energije, te da se na taj način ostvare ciljevi Europske unije u pogledu obnovljive energije. Slobode koje su građanima Europske unije zajamčene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, između ostaloga slobodno kretanje robe, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, ostvarive su jedino na potpuno otvorenom tržištu električne energije koje svim krajnjim kupcima omogućuje slobodan izbor opskrbljivača električnom energijom i svim opskrbljivačima električne energije slobodnu isporuku električne energije krajnjim kupcima.

Radi poticanja tržišnog natjecanja i osiguranja opskrbe električnom energijom po najkonkurentnijoj cijeni, potrebno je omogućiti prekogranični pristup novim opskrbljivačima električnom energijom iz različitih izvora energije, te novim pružateljima usluga proizvodnje, skladištenja energije i upravljanja potrošnjom. Upravo u tom smislu, ovaj Zakon postavlja sustav koji na tržištu električne energije uklanja nepotrebne prepreke u pogledu ulaska na tržište, rada na tržištu i izlaska s tržišta električne energije. Tržišnim pravilima omogućuje se ulazak i izlazak proizvođača i opskrbljivača električnom energijom na temelju ocjene ekonomske i financijske održivosti njihova poslovanja. Međutim ovo načelo nije nespojivo također s mogućnošću, da obveza pružanja javne usluge bude osigurana potrošačima. Prekozonska integracija tržišta električne energije zahtijeva visok stupanj suradnje između operatora sustava, sudionika na tržištu i regulatornih tijela, posebno kada se električnom energijom trguje na povezanom tržištu, a tržišne cijene trebale bi proizvesti poticaj za razvoj elektroenergetske mreže i ulaganjima u novu proizvodnju električne energije.

Za sve skupine kupaca (industrijski i trgovački kupci odnosno poduzetništvo, te kupci iz kategorije kućanstvo) potrebno je omogućiti pristup izvan burzovnom i burzovnom tržištu električne energije, tržištu kapaciteta, uslugama uravnoteženja i pomoćnih usluga u svim vremenskim okvirima, kako bi svi mogli trgovati svojom fleksibilnošću i električnom energijom koju su sami proizveli, kao i omogućiti iskorištavanja svih prednosti udruživanja proizvodnje i opskrbe kako bi se postigla značajna korist unutar sustava te od prekograničnog tržišnog natjecanja.

Dekarbonizacija prometnog sektora i smanjenje emisija iz prometnog sektora, posebno u urbanim područjima su važni za ulogu elektromobilnosti u doprinosu ostvarenja navedenih ciljeva. Štoviše, uvođenje elektromobilnosti važan je element energetske tranzicije. Tržišna pravila utvrđena ovim Zakonu trebala bi doprinijeti stvaranju povoljnih uvjeta za električna vozila svih vrsta, a posebice bi trebala osigurati učinkovito uvođenje javno dostupnih i privatnih mjesta za punjenje električnih vozila te učinkovitu integraciju punjenja vozila u sustav. Upravljanje potrošnjom ključno je za omogućivanje pametnog punjenja električnih vozila te omogućivanje učinkovite integracije električnih vozila u elektroenergetsku mrežu, što će biti od presudne važnosti za postupak dekarbonizacije prometa. Krajnji kupci bi električnu energiju koju su sami proizveli trebali moći prvenstveno trošiti, skladištiti i prodavati  na tržištu, primjerice skladištenjem energije, korištenjem električnih vozila, upravljanjem potrošnjom ili kroz programe energetske učinkovitosti. Uvođenjem novog instituta, energetske zajednice građana, svim se kupcima nudi mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Inicijative za energetske zajednice građana lociranih u zatvorenom distribucijskom sustavu, prvenstveno su usmjerene na pružanje pristupačne energije posebne vrste, kao što je obnovljiva energija i to svojim korisnicima, odnosno vlasnicima udjela u proizvodnom i/ili skladišnom objektu, a ne na način ostvarivanja dobiti, kao što rade tradicionalna elektroenergetska poduzeća. Energijom iz energetske zajednice građana može se unaprijediti i energetska učinkovitost  na razini kućanstva, što pak pomaže u sprečavanju energetskog siromaštva smanjenom potrošnjom i nižim tarifama za opskrbu. Kupcima iz kategorije kućanstvo potrebno je dopustiti da dobrovoljno sudjeluju u inicijativama za stvaranje energetske zajednice građana, te da u slučaju izlaska iz iste ne ostaju bez gubitka pristupa mreži kojom upravlja energetska zajednica građana ili bez gubitka prava koja im pripadaju kao kupcima. Pristup mreži energetske zajednice građana omogućava se uvažavajući poštene uvjete uz nadzor regulatorne agencije na način kako to radi i u pogledu pristupa drugih mrežama.

Računi za električnu energiju važno su sredstvo informiranja krajnjih kupaca. Osim podataka o potrošnji i troškovima, računi za električnu energiju trebaju sadržavati i druge informacije koje krajnjim kupcima mogu pomoći da usporede svoj trenutačni ugovor s drugim ponudama. Redovita dostava točnih informacija o obračunu koje se temelje na stvarnoj potrošnji električne energije, uz pomoć pametnih brojila, važna je jer se kupcima tako pomaže da kontroliraju svoju potrošnju električne energije kao i troškove. Međutim, krajnji kupci, a osobito kupci iz kategorije kućanstva, trebali bi imati pristup fleksibilnim aranžmanima za stvarno plaćanje svojih računa. To nije moguće bez ulaganja i modernizacije distribucijskih mreža, odnosno uvođenja sustava naprednih mreža, koji se treba izgrađivati na način kojim se omogućava decentralizirana proizvodnja i energetska učinkovitost.

Radi uključivanja svih krajnjih kupaca potrebni su odgovarajući poticaji i odgovarajuće tehnologije, poput naprednih sustava mjerenja. Naprednim sustavima mjerenja osnažuju se krajnji kupci jer im ti sustavi omogućavaju da dobiju točne povratne informacije o svojoj potrošnji ili proizvodnji energije u gotovo stvarnom vremenu, da bolje upravljaju potrošnjom energije, te da sudjeluju u programima upravljanja potrošnjom i drugim uslugama i iskoriste njihove prednosti, kao i da posljedično smanje iznose svojih računa za potrošnju električne energije. Odluka o uvođenju naprednog mjerenja unutar distribucijskog sustava na nacionalnoj razini temelji se na ekonomskoj ocjeni analizi i ocijeni regulatornog tijela, kojom se uzimaju u obzir dugoročne koristi uvođenja naprednog sustava mjerenja za krajnje kupce i cijeli vrijednosni lanac, među ostalim za bolje upravljanje mrežom, preciznije planiranje i utvrđivanje gubitaka u elektroenergetskoj mreži. Ako se procijeni da je uvođenje takvih sustava mjerenja troškovno učinkovito samo za krajnje kupce s određenom razinom potrošnje električne energije, države članice trebale bi imati mogućnost da o tome vode računa pri uvođenju pametnih sustava mjerenja. Neovisno o modelu upravljanja podatcima, važna je uspostava transparentnih pravila u skladu s kojima se podatcima može pristupiti pod nediskriminirajućim uvjetima kao i osiguravanje najviše razine kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka, kao i nepristranost subjekata koji obrađuju podatke.

Nadalje, pristup energetskim uslugama omogućava građanima da iskoriste svoj potencijal i povećava socijalnu uključenost. Energetski siromašna kućanstva ne mogu si priuštiti takve energetske usluge zbog kombinacije niskih primanja, velike potrošnje energije i loše energetske učinkovitosti svojih domova. Sustav prikupljanja podatke radi praćenja broja energetski siromašnih kućanstava se obavlja u suradnji sa sustavom socijalne skrbi.

U cilju napretka prema potpuno dekarboniziranom elektroenergetskom sektoru potrebno je također ostvariti napredak i u pogledu sezonskog skladištenja energije. Takvo skladištenje energije je element koji bi služio kao alat za rad elektroenergetskog sustava kojim bi se omogućile kratkoročne i sezonske prilagodbe, a radi rješavanja problema varijabilnosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i povezanih ispada u tim razdobljima. Potpuno djelotvorno razdvajanje mrežnih djelatnosti od djelatnosti opskrbe i proizvodnje trebalo bi se primijeniti na cijelom području Europske unije, kao i na poduzeća iz Europske unije i na treće zemlje. Regulatorna tijela trebaju imati mogućnost donošenja odluka povezanih sa svim relevantnim regulatornim pitanjima, kako bi unutarnje tržište električne energije funkcioniralo ispravno kao i ostvariti potpunu neovisnost u bilo kojim drugim javnim ili privatnim interesima. Regulatorna tijela trebala bi osigurati da operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi svoju mrežu učinili otpornijom i fleksibilnijom. Osiguravanje potpune primjene zadanog regulatornog okvira ključna su načela novog modela integriranih kratkoročnih tržišta električne energije, te se također utvrđuju nova pravila, uključujući mehanizme za razvoj (proizvodnih) kapaciteta i principe / područja daljnje unapređivanje prekozonske suradnje operatora prijenosnih sustava električne energije kao jedne od ključnih odrednica ovoga Zakona.

Ovim se Zakonom ide i za učinkovitim postizanjem ciljeva energetske unije i posebnih okvira klimatske i energetske politike do 2030. godine. Cilj je energetske unije osigurati krajnjim kupcima, odnosno kućanstvima i poduzećima, sigurnu, zaštićenu, održivu, okolišno prihvatljivu konkurentnu i pristupačnu energiju.

Osnovna pitanja koja će se urediti novim Zakonom, te posljedice koje će proisteći njegovim donošenjem

– uspostavljaju se zajednička pravila za proizvodnju, prijenos, distribuciju i skladištenje energije te opskrbu električnom energijom,

– odredbe o zaštiti potrošača s ciljem stvaranja integriranih, konkurentnih, fleksibilnih, poštenih i transparentnih tržišta električne energije koja se primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji koja su orijentirana na krajnje kupce,

– osiguravaju se  principi za formiranje prihvatljive i transparentne cijene i troškovi električne energije za krajnje kupce, visok stupanj sigurnosti opskrbe te neometan prijelaz na održivi energetski sustav s niskom razinom emisije ugljika,

– utvrđuju se ključna pravila za organizaciju i funkcioniranje elektroenergetskog sektora,

– određuju se pravila o osnaživanju i zaštiti krajnjih kupaca, otvorenom pristupu integriranom tržištu električne energije, pristupu trećih strana, infrastrukturi prijenosa i distribucije električne energije,

– uvode se novi instituti kao što su aktivni kupac i energetska zajednica građana s ciljem omogućavanja svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije,

– uvođenje elektromobilnosti kao važnog elementa energetske tranzicije,

– uvođenje naprednog sustava mjerenja kojim se osnažuju krajnji kupci na način da im takvi sustavi omogućavaju točne povratne informacije o potrošnji ili proizvodnji energije u gotovo stvarnom vremenu, bolje upravljanje potrošnjom energije, kao i da posljedično smanje iznose svojih računa za potrošnju električne energije,

– određuju se pravila o neovisnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije, te se utvrđuje načine suradnje s drugim državama članicama, regulatornim tijelima i operatorom prijenosnog sustava, a sve s ciljem stvaranja potpuno međusobno povezanog unutarnjeg tržišta električne energije,

– potiče se integracija energije iz obnovljivih izvora, slobodno tržišno natjecanje te sigurnost opskrbe električnom energijom,

– osiguravaju se temeljna načela u pogledu određivanja tarifa i dodjele prekozonskih kapaciteta kao jedinstvena u cijeloj Europskoj uniji,

– utvrđuju se detaljna pravila za olakšavanje djelotvornog prekograničnog sudjelovanja u mehanizmima za razvoj proizvodnih kapaciteta.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENEGIJE

I. OPĆE ODREDBE

Predmet i primjena Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uspostavljaju zajednička pravila za proizvodnju, prijenos, distribuciju i skladištenje energije te opskrbu električnom energijom, zajedno s odredbama o zaštiti potrošača, radi stvaranja integriranog, konkurentnog, fleksibilnog, poštenog i transparentnog tržišta električne energije Republike Hrvatske, kao dijela elektroenergetskog tržišta Europske unije.

(2) Koristeći se prednostima integriranog tržišta, ovim se Zakonom nastoje osigurati prihvatljive i transparentne cijene i troškovi energije za krajnje kupce, visok stupanj sigurnosti opskrbe i neometan prijelaz na održiv energetski sustav s niskom razinom emisije ugljika.

(3) Ovim se Zakonom  utvrđuju ključna pravila koja se odnose na organizaciju i funkcioniranje elektroenergetskog sektora Republike Hrvatske, posebno pravila o osnaživanju i zaštiti krajnjih kupaca, otvorenom pristupu integriranom elektroenergetskom tržištu, pristupu trećih strana infrastrukturi prijenosa i distribucije električne energije, zahtjevima za razdvajanjem i pravila o neovisnosti regulatornog tijela.

(4) Ovim se Zakonom utvrđuju i načini suradnje između država članica, regulatornih tijela i operatora prijenosnih sustava u cilju stvaranja potpuno međusobno povezanog unutarnjeg tržišta električne energije na kojem se potiče integracija energije iz obnovljivih izvora, slobodno tržišno natjecanje i sigurnost opskrbe.

(5) Na odnose u elektroenergetskom sektoru koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje energetski sektor i regulacija energetskih djelatnosti.

Primjena pravne stečevine EU

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se slijedeći akti Europske unije:

1. Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU ( SL L 158, 14.6.2019 .),

2. Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti ( SL L 158, 14.6.2019 .),

3. Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora ( SL L 158, 14.6.2019 .),

4. Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ ( SL L 158, 14.6.2019 .).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (Tekst značajan za EGP) (SL L 326, 8. 12. 2011.)

2. Uredba Komisije (EU) 2015/1222 оd 24. srpnja 2015. o uspostavljanju smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 25. 7. 2015.)

3. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu: Uredba o upravljanju energetskom unijom) (SL L 197, 25. 7. 2015.) u dijelu koji se odnosi na tržište energije u dijelu električne energije

4. Uredba (EU) br. 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (SL L 197, 25. 7. 2015.)

5. Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1348/2014 оd 17. prosinca 2014. o izvješćivanju o podacima i provedbi članka 8. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (Tekst značajan za EGP) (SL L 363, 18. 12. 2014.).

Značenje pojedinih izraza

Članak 3.

(1) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenja utvrđena zakonima kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti te područje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.

(2) U ovom se Zakonu koriste i izrazi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Agencija za suradnju energetskih regulatora, (ACER) znači tijelo za suradnju energetskih regulatora na razini Europske unije u skladu s Uredbom (EU) 2019/942

2. Agencija znači Hrvatska energetska regulatorna agencija

3. agregator znači sudionik na tržištu koji se bavi agregiranjem

4. agregiranje znači energetsku djelatnost koja kombinira opterećenja većeg broja kupaca ili proizvedenu električnu energiju radi prodaje, kupnje ili dražbe električne energije na bilo kojem tržištu električne energije

5. aktivni kupac znači krajnji kupac, ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno, koji troši ili skladišti električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica ili koji prodaje električnu energiju koju sam proizvodi ili sudjeluje u pružanju fleksibilnosti ili u programima energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njegova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost

6 . bilančna grupa znači jedan ili više sudionika na tržištu za koju se prijavljuje tržišna pozicija, određuje ostvarenje tržišne pozicije i računa odstupanje u svrhu obračuna odstupanja i za čije je odstupanje odgovoran voditelj bilančne grupe

7. burza električne energije znači pravna osoba koja vodi organizirano trgovanje električnom energijom za fizičku isporuku na nepristran, razvidan i anoniman način;

8. certifikacija operatora prijenosnog sustava znači postupak kojim se utvrđuje sukladnost operatora prijenosnog sustava s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje razdvajanje i neovisnost operatora prijenosnog sustava

9. certifika t znači potvrda koju u postupku certificiranja izdaje Agencija kojom se potvrđuje da operator prijenosnog sustava ispunjava uvjete glede njegova razdvajanja i neovisnosti, i to financijske, materijalne, tehničke i kadrovske opremljenosti  uvjete kao i druge uvjete propisane odredbama ovoga Zakona

10. član burze električne energije znači sudionik na tržištu električne energije koji s burzom električne energije ima sklopljen odgovarajući ugovor o članstvu

11. dispečiranje znači upravljanje tokovima električne energije (snage) i regulacija napona u elektroenergetskom sustavu, uključujući i razmjenu s drugim sustavima

11. distribucija električne energije znači prijenos električne energije visokonaponskim, srednjenaponskim ili niskonaponskim distribucijskim sustavima radi njezine isporuke kupcima, ali ne uključuje opskrbu

12. distribuirana proizvodnja znači proizvodna postrojenja priključena na distribucijsku mrežu;

13. ekonomsko prvenstvo znači rangiranje ponuđača u skladu s ekonomskim kriterijima

14. elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu (u daljnjem tekstu: EOTRP) znači analiza mogućnosti priključenja korisnika na prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu, u cilju utvrđivanja optimalnog tehničkog rješenja priključenja i procjene troškova priključenja na mrežu

15. elektroenergetski subjekt znači pravna ili fizička osoba, koja nije krajnji kupac, a koja obavlja najmanje jednu od elektroenergetskih djelatnosti i koja je odgovorna za komercijalne i tehničke zadaće i zadaće održavanja koje su povezane s tim djelatnostima

16. energetska učinkovitost znači omjer između ostvarenog učinka, usluge, robe ili energije i utroška energije

17. energetska zajednica građana znači pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti i koji može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim iz obnovljivih izvora, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela

18. energija iz obnovljivih izvora ili obnovljiva energija znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin

19. energija za uravnoteženje znači energija kojom operatori prijenosnih sustava uravnotežavaju elektroenergetski sustav i koju osigurava pružatelj usluge uravnoteženja;

20. energetsko odobrenje znači dokument koji izdaje Ministarstvo za projekt novog proizvodnog postrojenja i/ili skladišta ili projekt povećanja snage postojećeg proizvodnog postrojenja i/ili skladišta

21. gotovo stvarno vrijeme u kontekstu naprednog mjerenja znači kratko vremensko razdoblje, obično u sekundama ili unutar razdoblja obračuna odstupanja na nacionalnom tržištu;

22. horizontalno integrirani subjekt znači subjekt koji obavlja najmanje jednu od elektroenergetskih djelatnosti proizvodnje električne energije ili prijenosa električne energije ili distribucije električne energije ili opskrbe električnom energijom i drugu djelatnost koja nije elektroenergetska

23. informacije o obračunu znači sve informacije dostavljene na računima krajnjih kupaca, osim zahtjeva za plaćanje

24. integrirani elektroenergetski subjekt znači vertikalno integrirani subjekt ili horizontalno integrirani subjekt

25. interkonekcijski vod znači oprema koja se koristi za povezivanje elektroenergetskih sustava;

26. interoperabilnost u kontekstu naprednog mjerenja znači sposobnost dvije energetske ili komunikacijske mreže, dva sustava, uređaja, dvije aplikacije ili komponente ili više njih da uzajamno djeluju, razmjenjuju i upotrebljavaju informacije radi izvođenja potrebnih funkcija;

27. isporuka električne energije znači preuzimanje električne energije iz mreže ili predaja električne energije u mrežu

28. izravni vod znači elektroenergetski vod koji povezuje lokaciju proizvodnje električne energije s izoliranim krajnjim kupcem odnosno s vlastitim prostorijama ili podružnicama proizvođača

29. izvanredne situacije znači elementarne nepogode ili katastrofa koja je utvrđena zakonom kojim se uređuje zaštita i spašavanje odnosno elementarne nepogode

30. izvedenica električne energije znači financijski instrument određen propisom kojim se uređuje tržište kapitala, kada se taj instrument odnosi na električnu energiju

31. javna usluga opskrbe električnom energijom znači univerzalna opskrba i zajamčena opskrba

32. kontrola znači prava, ugovori ili druga sredstva koja, bilo odvojeno ili kombinirano i uzimajući u obzir činjenične ili pravne okolnosti, daju mogućnost provođenja odlučujućeg utjecaja na poduzeće, posebno kroz vlasništvo ili pravo korištenja svim ili dijelom osnovnih sredstava poduzeća, prava ili ugovore kojima se omogućuje odlučujući utjecaj na sastav te glasovanje ili odluke tijela poduzeća

33. konvencionalno brojilo znači analogno ili elektroničko brojilo koje ne može ni slati niti primati podatke

34. korisnik mreže znači fizička ili pravna osoba koja je s operatorom sustava sklopila ugovor o korištenju mreže u svrhu predaje električne energije u prijenosnu mrežu ili distribucijsku mrežu ili u svrhu preuzimanja električne energije iz prijenosne mreže ili distribucijske mreže,

35. korištenje mreže znači usluga operatora sustava korisniku mreže kojom se omogućuje prijenos električne energije prijenosnom mrežom i/ili distribucija električne energije distribucijskom mrežom te korištenje usluga sustav

36. krajnji kupac znači kupac koji kupuje električnu energiju za vlastitu uporabu;

37. kupac iz kategorije kućanstvo znači kupac koji kupuje električnu energiju za potrošnju u vlastitom kućanstvu, isključujući komercijalne ili profesionalne djelatnosti

38. kupac koji nije kućanstvo (kupac iz kategorije poduzetništvo) znači fizička ili pravna osoba koja kupuje električnu energiju koja nije za uporabu u njezinu vlastitom kućanstvu, uključujući proizvođače, industrijske kupce, mala i srednja poduzeća, poslovne subjekte i kupce na veleprodajnom tržištu

39. kupac na veleprodajnom tržištu znači fizička ili pravna osoba koja kupuje električnu energiju u svrhu daljnje prodaje unutar ili izvan sustava poslovnog nastana te osobe

40.   kupac znači kupac na veleprodajnom tržištu ili krajnji kupac električne energije

41. kvaliteta opskrbe električnom energijom znači pouzdanost napajanja i kvaliteta napona na mjestu preuzimanja, odnosno predaje električne energije te kvaliteta usluga korisnicima mreže

42. mali izolirani sustav znači bilo koji sustav čija je potrošnja u 1996. godini bila manja od 3.000 GWh, pri čemu se manje od 5% godišnje potrošnje dobiva kroz međusobno povezivanje s drugim sustavima

43. mali kupac koji nije kućanstvo – pravna ili fizička osoba s manje od 50 radnika i s ispunjenim jednim od dva kriterija: s godišnjim prometom koji ne prelazi iznos od 54 milijuna kuna ili s imovinom koja ne prelazi iznos od 27 milijuna kuna, a koja kupuje električnu energiju za vlastito korištenje

44. ministar – ministar nadležan za energetiku

45. Ministarstvo – ministarstvo nadležno za energetiku (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

46. mali povezani sustav znači bilo koji sustav čija je potrošnja u 1996. godini bila manja od 3.000 GWh, pri čemu se više od 5% godišnje potrošnje dobije kroz međusobno povezivanje s drugim sustavim

47. malo poduzeće znači poduzeće koje zapošljava manje od 50 osoba i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 10 milijuna EUR

48. međusobno povezani sustavi znači nekoliko prijenosnih sustava koji su međusobno povezani posredstvom jednog interkonekcijskog voda ili više njih

49. mikropoduzeće znači poduzeće koje zapošljava manje od 10 osoba i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 2 milijuna EUR

50. mrežni kodeksi i smjernice znači Uredba Komisije (EU) 2015/1222 od 24. srpnja 2015. o uspostavljanju smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima, Uredba Komisije (EU) 2016/631 od 14. travnja 2016. o uspostavljanju mrežnih pravila za zahtjeve za priključivanje proizvođača električne energije na mrežu, Uredba Komisije (EU) 2016/1719 od 26. rujna 2016. o uspostavljanju smjernica za dugoročnu dodjelu kapaciteta, Uredba Komisije (EU) 2016/1388 od 17. kolovoza 2016. o uspostavljanju mrežnih pravila za priključak kupca, Uredba Komisije (EU) 2016/1447 od 26. kolovoza 2016. o uspostavljanju mrežnih pravila za zahtjeve za priključivanje na mrežu sustava za prijenos istosmjernom strujom visokog napona i istosmjerno priključenih modula elektroenergetskog parka, Uredba Komisije (EU) 2017/1485 od 2. kolovoza 2017. o uspostavljanju smjernica za pogon elektroenergetskog prijenosnog sustava (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EU) 2017/1485), Uredba Komisije (EU) 2017/2195 od 23. studenoga 2017. o uspostavljanju smjernica za električnu energiju uravnoteženja (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EU) 2017/2195) i Uredba Komisije (EU) 2017/2196 od 24. studenoga 2017. o uspostavljanju mrežnog kodeksa za poremećeni pogon i ponovnu uspostavu elektroenergetskih sustava

51. mjesto za punjenje znači sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila

52. nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) br. 2019/943 je tijelo državne uprave nadležno za energetiku

53. najbolje raspoložive tehnike u kontekstu zaštite podataka i sigurnosti u okruženju naprednog mjerenja znači najdjelotvornije, najnaprednije i prikladne tehnike za pružanje temelja za sukladnost s pravilima Europske unije za zaštitu podataka i sigurnosnim pravilima

54. naknada za korištenje mreže znači novčani iznos koji se plaća za korištenje mreže

50. naknada za priključenje na mrežu znači naknada za priključenje građevine novog korisnika mreže na prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu, kao i za povećanje priključne snage postojećeg korisnika mreže

55. naknada za promjenu opskrbljivača znači naknada ili novčana kazna, uključujući naknade za raskid ugovora, koju opskrbljivači ili agregatori ili operatori sustava izravno ili neizravno nameću kupcima zbog promjene opskrbljivača ili agregatora

56. naknada za raskid ugovora znači naknada ili novčana kazna koju opskrbljivači ili agregatori nameću kupcima zbog raskida ugovora o opskrbi krajnjeg kupca ili ugovora o agregiranju

57. napredna mreža znači elektroenergetska mreža koja korištenjem naprednih tehnologija optimira rad elektroenergetskog sustava te na troškovno učinkovit način omogućuje  integriranje ponašanja i djelovanja svih korisnika mreže radi postizanja i očuvanja ekonomski učinkovitog i održivog elektroenergetskog sustava s niskim gubicima te odgovarajućom razinom kvalitete opskrbe električnom energijom i sigurnosti opskrbe električnom energijom kao i aktivnog sudjelovanja korisnika mreže

58. nefrekvencijska pomoćna usluga znači pomoćna usluga koja nije vezana uz održavanje frekvencije u elektroenergetskom sustavu, a kojom se koristi operator sustava u svrhu osiguravanja usluga sustava, stabilnosti sustava i usluge otočnog pogona

59. neovisni agregator znači agregator koji nije povezan s opskrbljivačem  krajnjih kupca

60. nestandardna usluga operatora sustava znači pridjeljiva usluga iz područja nadležnosti i odgovornosti operatora sustava koja nije sadržana u naknadi za korištenje mreže i naknadi za priključenje na mrežu

61. niski napon (NN) znači naponske razine do uključivo 1.000 V

62. n ositelj projekta –  fizička ili pravna osoba koja planira graditi i gradi proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu, upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača

63. obnovljivi izvori energije – obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, energija mora, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i h idrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, Sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša)

64. obračunski interval odstupanja znači vremenska jedinica za obračun odstupanja subjekata odgovornih za odstupanja

65. odstupanje znači razlika između ostvarenja i tržišne pozicije bilančne grupe u jednom obračunskom intervalu odstupanja

66. operator distribucijskog sustava znači fizička ili pravna osoba odgovorna za pogon i vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju distribucijske mreže na danom području kao i zajedničkih postrojenja prema prijenosnoj mreži i, kada je to primjenjivo, međusobno povezivanje s drugim distribucijskim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti distribucijske mreže da zadovolji razumne zahtjeve za distribucijom električne energije

67. operator prijenosnog sustava znači fizička ili pravna osoba odgovorna za pogon i vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne mreže na danom području, prekograničnih prijenosnih vodova prema drugim prijenosnim mrežama kao i zajedničkih postrojenja prema distribucijskoj mreži te za osiguravanje dugoročne sposobnosti prijenosne mreže da zadovolji razumne zahtjeve za prijenosom električne energije

68. operator skladišta energije znači fizička ili pravna osoba koja skladišti energiju

69. operator sustava znači operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava

70. operator tržišta elektri č ne energije znači pravna osoba kojoj su ovim Zakonom dodijeljene posebne zada ć e ili obveze u pogledu tržišta električne energije

71. operator zatvorenog distribucijskog sustava znači energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije električne energije u zatvorenom distribucijskom sustavu

72. opskrba električnom energijom znači kupnja i prodaja električne energije na veleprodajnom tržištu, prodaja električne energije krajnjim kupcima i skladištima energije, otkup električne energije od aktivnih kupaca, skladišta energije i proizvođača te agregiranje

73. opskrba električnom energijom koja se obavlja kao javna usluga znači opskrba električnom energijom onih krajnjih kupaca koji imaju pravo na takav način opskrbe i slobodno ga izaberu ili koriste po automatizmu

74. opskrbljivač znači elektroenergetski subjekt koji obavlja elektroenergetsku djelatnost opskrbe električnom energijom

75. opskrbljivač kupaca u okviru javne usluge opskrbe električnom energijom znači opskrbljivač koji pruža univerzalnu opskrbu i opskrbljivač koji pruža zajamčenu opskrbu

76. pomoćna usluga znači usluga potrebna za rad prijenosnog ili distribucijskog sustava, uključujući usluge uravnoteženja i nefrekvencijske pomoćne usluge, koja ne uključuje upravljanje zagušenjem

77. postrojenje za skladištenje energije znači, u kontekstu elektroenergetskog sustava, objekt u kojem se skladišti energija

78. potpuno integrirana komponenta mreže znači komponente mreže koja je integrirana u prijenosni ili distribucijski sustav, uključujući i postrojenje za skladištenje energije, i koja se koristi jedino u svrhu osiguravanja sigurnog i pouzdanog rada prijenosnog ili distribucijskog sustava, a ne u svrhu uravnoteženja ili upravljanja zagušenjem

79 . povezani subjekt znači bilo koja dva ili više subjekata u okviru grupe i subjekti koji pripadaju istim vlasnicima udjela

80. pridjeljivi poslovi znači poslovi na izgradnji priključka, koje obavlja operator sustava, a može ih obavljati i ovlašteni izvođač u skladu s pravilima o priključenju na prijenosnu mrežu odnosno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu

81. prijenos električne energije znači prijenos električne energije vrlo visokim i visokim naponskim međusobno povezanim sustavom radi njezin isporuke krajnjim kupcima ili distributerima, ali ne uključuje opskrbu električnom energijom

82. priključak znači fizički priključak na prijenosnu mrežu ili distribucijsku mrežu koji obuhvaća mjernu opremu i obračunsko mjerno mjesto, a koji je sastavni dio mreže

83. pristup mreži znači pravo korisnika mreže na korištenje mreže radi prijenosa, distribucije te isporuke ugovorene količine električne energije, u okviru odobrene priključne snage, tijekom ugovorenog razdoblja na temelju propisanih i javno objavljenih uvjeta prema načelima nepristranosti

84. proizvodnja električne energije znači pretvorba goriva ili energije u električnu energiju

85. proizvođač električne energije znači fizička ili pravna osoba koja proizvodi električnu energiju

86. regionalni koordinacijski centar znači regionalni koordinacijski centar osnovan u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2019/943

87. sigurnost opskrbe znači sposobnost elektroenergetskog sustava da jamči opskrbu kupaca električnom energijom  na način da se krajnjim kupcima osigura i isporuči potrebna količina električne energije

88. skladištenje energije znači, u kontekstu elektroenergetskog sustava, odgađanje konačne uporabe električne energije do trenutka kasnijeg od onog u kojem je proizvedena ili pretvorba električne energije u oblik energije koji se može skladištiti, skladištenje takve energije i naknadna pretvorba takve energije u električnu energiju ili njezina uporaba kao nositelja energije

89. s kladište električne energije znači postrojenje u kojem se električna energija skladišti pretvorbom u neku drugi oblik energije, a podrazumijeva reverzibilne elektrane, crpne elektrane, električne kotlove sa spremnikom, toplinske pumpe, baterijske spremnike elektrolizatore sa spremnikom vodika i ostale uređaje  u koje se električna energija može spremiti, u nekom obliku, te kasnije predati u prijenosnu ili distribucijsku mrežu

90. složeni priključak znači svaki priključak na prijenosnu mrežu, odnosno svaki priključak na distribucijsku mrežu za koji je potrebno stvaranje tehničkih uvjeta u mreži ili priključak koji je jednostavna građevina u skladu s propisima o prostornom uređenju i gradnji za koji je nužno riješiti imovinskopravne odnose s trećim stranama

91. srednje poduzeće znači poduzeće koje zapošljava manje od 250 radnika i čiji godišnji promet ne prelazi 50 milijuna EUR ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 43 milijuna EUR

92. srednji napon (SN) znači naponske razine od 1 kV do uključivo 35 kV

93. stvaranje tehničkih uvjeta u mreži znači izgradnja novih dijelova i/ili rekonstrukcija postojećih dijelova prijenosne i/ili distribucijske mreže, radi korištenja mreže u okviru odobrene priključne snage, koja ne obuhvaća priključak na mrežu, a smatra se nepridjeljivim poslovima koje obavlja isključivo operator sustava

94. subjekt odgovoran za odstupanje znači sudionik na tržištu, ili njegov odabrani zastupnik, odgovoran za svoja odstupanja na tržištu električne energije

95. sudionik na tržištu znači sudionik na tržištima električne energije koji je fizička ili pravna osoba, koja kupuje, prodaje ili proizvodi električnu energiju, koja se bavi agregiranjem ili upravljanjem potrošnjom ili upravljanjem proizvodnjom ili skladištenjem energije, među ostalim davanjem nalogâ za trgovanje, na jednom ili više tržišta električne energije

96. sustav naprednog mjerenja znači elektronički sustav koji može mjeriti električnu energiju koja je predana u mrežu ili električnu energiju koja je preuzeta iz mreže pružajući više informacija od konvencionalnog brojila te koji može slati i primati podatke nekim oblikom elektroničke komunikacije u svrhu informiranja, praćenja i kontrole

97. t ijelo EU za ODS-ove znači europsko tijelo za operatore distribucijskih sustava u skladu s Uredbom (EU) 2019/943

98. treća država znači svaka država osim Republike Hrvatske ili država članica Europske unije;

99. trgovac električnom energijom znači elektroenergetski subjekt koji obavlja elektroenergetsku djelatnost trgovine električnom energijom

100. trgovina električnom energijom znači kupnja i prodaja električne energije, isključujući prodaju električne energije krajnjim kupcima

101. tržišta električne energije znači tržišta koja uključuju izvanburzovna tržišta i burze električne energije, za trgovanje električnom energijom, kapacitetima, uslugama uravnoteženja i pomoćnim uslugama u svim vremenskim okvirima, uključujući terminska odnosno vremenska tržišta, tržišta za dan unaprijed i unutardnevna tržišta

102. ugovor o opskrbi krajnjeg kupca znači ugovor kojim se uređuje opskrba krajnjeg kupca električnom energijom, ali ne uključuje izvedenicu električne energije, a može uključivati odredbe o otkupu električne energije predane u mrežu u slučaju aktivnog kupca

103. ugovor s dinamičnim određivanjem cijene električne energije znači ugovor o opskrbi krajnjeg kupca između opskrbljivača i krajnjeg kupca koji odražava promjenu cijena na promptnim tržištima, uključujući tržišta za dan unaprijed i unutardnevna tržišta, u intervalima koji odgovaraju barem učestalosti poravnanja tržišta

104. univerzalna usluga znači jedinstveni način prodaje električne energije u okviru opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao javna usluga, kojim se osigurava pravo kupca iz kategorije kućanstvo na javnu uslugu opskrbe električnom energijom pod istim uvjetima na cijelom području Republike Hrvatske

105. upravljanje potrošnjom znači promjena u opterećenju kod krajnjih kupaca u odnosu na njihove uobičajene ili trenutačne obrasce potrošnje električne energije kao odgovor na tržišne signale, uključujući vremenski ovisnu promjenu cijene električne energije ili novčane poticaje, ili kao odgovor na prihvat ponude krajnjeg kupca za prodaju smanjenja ili povećanja potražnje po cijeni na organiziranim tržištima, kako je definirano u članku 2. točki 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1348/2014, pojedinačno ili putem agregiranja

106. uravnoteženje sustava znači sve aktivnosti i svi postupci, na svim vremenskim razinama, kojima operator prijenosnog sustava kontinuirano osigurava održavanje frekvencije i snage razmjene elektroenergetskog sustava unutar unaprijed definiranog raspona stabilnosti i usklađenost s količinom rezervi koje su potrebne s obzirom na traženu kvalitetu

107. usluge sustava znači usluge elektroenergetskog sustava nužne za rad prijenosnog i distribucijskog sustava koje obuhvaćaju vođenje elektroenergetskog sustava, održavanje frekvencije, održavanje napona i ponovnu uspostavu napajanja, a osigurava ih operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava

108. veliko poduzeće znači poduzeće koje zapošljava više od 250 radnika i čiji godišnji promet prelazi 50 milijuna EUR ili ukupna godišnja bilanca prelazi 43 milijuna EUR

109. vertikalno integrirani subjekt znači elektroenergetski subjekt ili grupa elektroenergetskih subjekata u kojima ista osoba ili iste osobe imaju mogućnost izravne ili posredne kontrole i gdje elektroenergetski subjekt ili grupa elektroenergetskih subjekata obavlja najmanje jednu od elektroenergetskih djelatnosti prijenosa električne energije ili distribucije električne te najmanje jednu od elektroenergetskih djelatnosti proizvodnje električne energije, trgovine električnom energijom ili opskrbe električnom energijom

110. visoki napon (VN) znači naponske razine od 110 kV do uključivo 220 kV

111. voditelj bilančne grupe znači sudionik na tržištu električne energije koji je odgovoran za odstupanje jedne bilančne grupe i koji je s operatorom prijenosnog sustava sklopio ugovor o odgovornosti za odstupanje

112. vrlo visoki napon (VVN) znači naponske razine veće od 220 kV

113. zagušenje znači situacija u kojoj se ne može udovoljiti svim zahtjevima sudionika na tržištu za trgovinu između mrežnih zona jer bi znatno utjecali na fizičke tokove snaga na elementima mreže koji ne mogu prihvatiti te tokove snaga

114. zajamčena opskrba znači javna usluga opskrbe električnom energijom kojom se osigurava pravo kupca koji nije iz kategorije kućanstvo na opskrbu električnom energijom pod istim uvjetima na cijelom području Republike Hrvatske

115. zajamčeni opskrbljivač znači elektroenergetski subjekt koji pruža javnu uslugu zajamčenog otkupa električne energije.

Energetske djelatnosti

Članak 4.

(1) Energetske djelatnosti (u daljnjem tekstu: elektroenergetske djelatnosti), u smislu ovoga Zakona, su:

1. proizvodnja električne energije,

2. prijenos električne energije,

3. distribucija električne energije,

4. organiziranje tržišta električne energije,

5. opskrba električnom energijom,

6. agregiranje,

7. trgovina električnom energijom,

8. skladištenje energije,

9. organiziranje energetske zajednice građana,

10. operator zatvorenog distribucijskog sustava.

(2) Elektroenergetske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, obavljaju se kao javne usluge i kao tržišne djelatnosti.

(3) Pravne i fizičke osobe mogu obavljati elektroenergetske djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: dozvola) sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, osim ako drugačije nije propisano ovim Zakonom.

Interes Republike Hrvatske

Članak 5.

(1) Sigurna opskrba električnom energijom smatra se ključnim elementom javne sigurnosti i u smislu ovoga Zakona predstavlja:

1. sigurnu opskrbu električnom energijom i

2. tehničku sigurnost proizvodnje, prijenosa, distribucije, skladištenja i potrošnje električne energije.

(2) Osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke električne energije potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihova opskrba električnom energijom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, po realnim cijenama, kao i energetski razvoj, od interesa je za Republiku Hrvatsku.

(3) Elektroenergetske djelatnosti iz članka 4. stavka 1. točke 2. do 4. ovoga Zakona obavljaju se kao javne usluge. Elektroenergetska djelatnost iz članka 4. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona obavlja se kao javna usluga u dijelu i na način koji je propisan ovim Zakonom.

(4) Radi očuvanja sigurnosti opskrbe, elektroenergetski subjekti koji obavljaju elektroenergetske djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka dužni su, u cilju ostvarivanja interesa Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka, dati prvenstvo osiguranju dostatne količine električne energije koja je potrebna za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihovu opskrbu električnom energijom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, zadovoljavajući pri tome kriterij ekonomičnosti isporuke.

(5) Vlada Republike Hrvatske odlukom na prijedlog Ministarstva, a po pribavljenom mišljenju Agencije koje se temelji na istraživanju funkcioniranja tržišta električne energije u skladu s člankom 55. stavkom 1. ovoga Zakona određuje elektroenergetske subjekte kojima je, u skladu s odredbama ovoga Zakona, na području Republike Hrvatske utvrđena obveza pružanja javne usluge opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao univerzalna usluga kao i opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao zajamčena usluga (u daljnjem tekstu: opskrba električnom energijom koja se obavlja kao javna usluga).

(6) Elektroenergetski subjekti iz stavka 5. ovoga članka dužni su osigurati potrebne uvjete za redovitu i sigurnu opskrbu krajnjih kupaca električne energije kupnjom te električne energije od proizvođača, od trgovaca, od drugih opskrbljivača, na organiziranom tržištu električne energije ili iz uvoza, pri čemu prioritet ima proizvedena električna energija iz obnovljivih izvora i kogeneracije.

(7) Ako elektroenergetski subjekti iz stavka 5. ovoga članka ne uspiju osigurati prijeko potrebne uvjete za redovitu i sigurnu opskrbu krajnjih kupaca električne energije kupnjom električne energije na način propisan stavkom 6. ovoga članka, takvu će električnu energiju kupiti od proizvođača, trgovaca i drugih opskrbljivača kojima Vlada Republike Hrvatske odlukom odredi obvezu prodaje električne energije elektroenergetskom subjektu za opskrbu električnom energijom koja se obavlja kao javna usluga.

(8) Elektroenergetski subjekti iz stavka 5. ovoga članka su prilikom kupnje električne energije za potrebe opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao javna usluga obvezni primjenjivati najbolju poslovnu praksu.

(9) Radi neometane opskrbe električnom energijom, nadležno tijelo koje izdaje koncesiju na pomorskom dobru izdaje koncesiju operatoru sustava sukladno prostoru pomorskog dobra koju elektroenergetska infrastruktura zauzima, odnosno duljini položenog podmorskog kabela.

Tajnost podataka

Članak 6.

(1) Operator sustava, operator tržišta električne energije, burza električne energije, ostali sudionici na tržištu električne energije te Agencija dužni su osigurati tajnost povjerljivih poslovnih podataka koje saznaju od drugih elektroenergetskih subjekata i krajnjih kupaca, osim ako sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugih posebnih zakona i propisa nisu ovlašteni ili dužni podatke javno objaviti ili ih priopćiti nadležnim državnim tijelima.

(2) Operator prijenosnog sustava i vlasnik prijenosnog sustava dužni su čuvati povjerljivost komercijalno osjetljivih informacija dobivenih tijekom obavljanja svojih djelatnosti i sprječavati da se informacije o vlastitim djelatnostima, koje mogu biti komercijalno korisne, otkriju na pristran način.

(3) Operator prijenosnog sustava i vlasnik prijenosnog sustava posebice ne smiju otkrivati nikakve komercijalno osjetljive informacije ostalim dijelovima trgovačkih društava, osim ako je to potrebno za provedbu poslovne transakcije.

Članak 7.

(1) Vlasnik prijenosnog sustava i ostali dijelovi trgovačkih društava ne mogu koristiti zajedničke usluge kao što su zajedničke pravne usluge, osim posve administrativnih funkcija ili funkcija informacijske tehnologije.

(2) Operator prijenosnog sustava, u kontekstu prodaje ili nabave električne energije od strane povezanih poduzeća, ne smije zlorabiti komercijalno osjetljive informacije dobivene od trećih strana prilikom osiguravanja pristupa sustavu ili pregovaranja o njemu.

(3) Informacije potrebne za stvarno tržišno natjecanje i učinkovito funkcioniranje tržišta objavljuju se na internetskim stranicama operatora prijenosnog sustava.

(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka ne dovodi u pitanje čuvanje povjerljivosti komercijalno osjetljivih informacija.

II. OPĆA PRAVILA ZA ORGANIZACIJU SEKTORA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Konkurentno, fleksibilno i nediskriminacijsko tržište električne energije orijentirano na krajnje kupce

Članak 8.

(1) U Republici Hrvatskoj nije dozvoljeno neopravdano otežavanje: prekogranične trgovine električnom energijom, sudjelovanja krajnjih kupaca između ostalog u upravljanju potrošnjom, ulaganja u proizvodnju energije, posebice promjenjivu i fleksibilnu, skladištenja energije te uvođenja elektromobilnosti ili novih interkonekcijskih vodova između država članica pri čemu je potrebno osigurati da cijene električne energije odražava stvarnu potražnju i ponudu.

(2) Pri razvoju novih interkonekcijskih vodova uzimaju se u obzir ciljevi elektroenergetske povezanosti utvrđeni u članku 4. točki (d) podtočki 1. Uredbe (EU) 2018/1999.

(3) Ne dovodeći u pitanje ovlasti koje se zadržavaju u odnosu na treće zemlje na unutarnjem tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj ne postoje prepreke za ulazak na tržište, rad i izlazak s tržišta.

(4) Elektroenergetski subjekti, pod jednakim uvjetima, podliježu transparentnim, razmjernim i nediskriminacijskim pravilima, naknadama i postupanju u odnosu na odgovornosti za uravnoteženje, pristup veleprodajnim tržištima, pristup podatcima, promjeni opskrbljivača i sustavu obračuna  e izdavanju dozvola za obavljanje energetske djelatnosti.

(5) Sudionici na tržištu iz trećih zemalja prilikom djelovanja na unutarnjem tržištu električne energije Republike Hrvatske moraju poštovati mjerodavno pravo Europske unije te nacionalno pravo, uključujući ono koje se odnosi na politiku okoliša i sigurnosti.

Slobodan izbor opskrbljivača

Članak 9.

Svi krajnji kupci mogu slobodno kupovati električnu energiju od opskrbljivača po vlastitom izboru te mogu istovremeno imati više od jednog ugovora o opskrbi krajnjeg kupca pod uvjetom da postoje potrebna obračunska mjerna mjesta.

Načela obavljanja tržišnih djelatnosti

Članak 10.

(1) Elektroenergetske djelatnosti koje nisu utvrđene odredbama ovoga Zakona kao javne usluge obavljaju se kao tržišne djelatnosti, sukladno pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi, gdje se slobodno dogovaraju i/ili ugovaraju količine i cijene isporučene električne energije u mrežu i/ili preuzete električne energije iz mreže.

(2) Obavljanje djelatnosti na tržištu električne energije provodi se i organizira u skladu s ciljevima razvoja elektroenergetskih djelatnosti i potrebama krajnjih kupaca u Republici Hrvatskoj, s ciljem postizanja sigurne, pouzdane i kvalitetne opskrbe električnom energijom, uz poštivanje načela tržišnog natjecanja i jednakog pravnog položaja svih subjekata.

(3) Elektroenergetski subjekti koji pružaju usluge korisnicima mreže dužni su se jasno predstaviti korisnicima mreže i pružati im usluge na razvidan i provjerljiv način koji ih ne dovodi u zabludu.

Cijene opskrbe električne energije utemeljene na tržištu

Članak 11.

(1) Opskrbljivači slobodno određuju cijenu po kojoj kupce opskrbljuju električnom energijom, a tijelo nadležno za tržišno natjecanje poduzima odgovarajuće mjere radi osiguravanja učinkovitog tržišnog natjecanja među opskrbljivačima .

(2) Tijelo državne uprave nadležno za poslove socijalne skrbi osigurava zaštitu energetski siromašnih i ugroženih kupaca iz kategorije kućanstvo u skladu s člankom 45. ovoga Zakona s pomoću socijalne politike ili na drugi način koji ne podrazumijeva javne intervencije u cijene opskrbe električnom energijom.

Pristup treće strane

Članak 12.

(1) Operator sustava dužan je korisnicima mreže omogućiti pristup mreži na nepristran način prema načelu reguliranog pristupa treće strane, u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, pravilima o priključenju na prijenosnu mrežu odnosno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, mrežnim pravilima prijenosnog sustava odnosno mrežnim pravilima distribucijskog sustava, metodologijom utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu i za povećanje priključne snage te odlukom o iznosu tarifnih stavki za prijenos odnosno distribuciju električne energije i metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos odnosno distribuciju električne energije.

(2) Operator sustava dužan je u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta za složeni priključak na mrežu izraditi EOTRP, sukladno uvjetima priključenja, mrežnim pravilima prijenosnog sustava ili mrežnim pravilima distribucijskog sustava i pravilima o priključenju operatora prijenosnog sustava, ili pravilima o priključenju operatora distribucijskog sustava, metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu i za povećanje priključne snage, osim u slučaju priključka koji je jednostavna građevina sukladno propisima o prostornom uređenju i gradnji za koji je nužno riješiti imovinskopravne odnose s trećim stranama.

(3) EOTRP iz stavka 2. ovoga članka plaća nositelj projekta, odnosno investitor građevine, sukladno pravilima o priključenju operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava i metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže.

(4) Sadržaj, postupak izrade EOTRP-a  iz stavka 2 ovoga članak je propisan u pravilima  o priključenju na prijenosnu mrežu, odnosno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, iz članka 13. stavka 1 ovoga Zakona.

(4) Operator sustava je investitor i nadležan je za izgradnju priključaka na mrežu i stvaranje tehničkih uvjeta u prijenosnoj ili distribucijskoj mreži, u skladu s uvjetima priključenja, mrežnim pravilima prijenosnog sustava ili mrežnim pravilima distribucijskog sustava i pravilima o priključenju operatora prijenosnog sustava ili pravilima o priključenju operatora distribucijskog sustava i metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu i za povećanje priključne snage.

(5) Na složenom priključku pridjeljive poslove na izgradnji priključka može izvoditi i ovlašteni izvođač.

(6) Podaci o mogućnostima korištenja prijenosne mreže, odnosno distribucijske mreže su javni i aktualiziraju se jedanput godišnje te javno objavljuju na mrežnim stranicama operatora sustava.

(7) Operator sustava može odlukom odbiti ili ograničiti pristup mreži zbog ograničenih tehničkih ili pogonskih mogućnosti sustava, zbog radova na održavanju i izgradnji sustava ili zbog ugrožavanja života ljudi ili imovine.

(8) Po odbijanju ili ograničavanju pristupa mreži iz stavka 7. ovoga članka korisnicima mreže kojima je odbijen ili ograničen pristup moraju se, posebno uzimajući u obzir članak 47. ovoga Zakona, priopćiti razlozi i razdoblje odbijanja pristupa te aktivnosti u cilju otklanjanja navedenih razloga, potkrijepljeni pisanim dokazima koji su utemeljeni na objektivnim, nepristranim, tehnički i ekonomski opravdanim kriterijima.

(9) Agencija osigurava, prema potrebi i kada dođe do odbijanja ili ograničavanja pristupa mreži, da operator sustava daje relevantne informacije o mjerama koje bi bile potrebne za pojačanje mreže.

(10) Operator sustava je dužan informacije iz stavka 9. ovoga članka dati svaki put kada je odbijen pristup mjestima za punjenje električnih vozila.

(11) Strani koja zahtijeva  informacije iz stavaka 9. i 10. ovoga članka, može se naplatiti razumna naknada koja odražava trošak davanja takve informacije, a koja se propisuje cjenikom nestandardnih usluga operatora sustava.

(12) Operator prijenosnog sustava ne može odbiti na temelju mogućih budućih ograničenja u mreži kao što je na primjer zagušenje u njezinim udaljenim dijelovima priključenje nove elektrane na raspoložive mrežne kapacitete. Operator prijenosnog sustava o tome dostavlja potrebne informacije podnositelju zahtjeva za priključenje nove elektrane na prijenosnu mrežu.

(13) Operator prijenosnog sustava ne može odbiti novo mjesto priključenja zbog dodatnih troškova povezanih s potrebnim povećanjem kapaciteta dijelova mreže u blizini mjesta priključka.

(14) Operator sustava dužan je odbiti pristup mreži novom korisniku mreže ili povećanje priključne snage postojećem korisniku mreže ako ne ispunjava tehničke uvjete priključenja propisane mrežnim pravilima operatora sustava.

(15) Korisnik mreže kojem je odbijen ili ograničen pristup mreži ili je nezadovoljan uvjetima pristupa mreži može izjaviti žalbu Agenciji.

(16) Protiv odluke Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Postupak pred upravnim sudom je hitan.

Pravila o priključenju i korištenje mreže

Članak 13.

(1) Operator sustava dužan je, uz prethodno ishođeno odobrenje Agencije i Ministarstva, donijeti transparentna, učinkovita i nepristrana pravila o priključenju na prijenosnu mrežu, odnosno pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, kojima se osobito utvrđuje:

– izrada EOTRP-a

– izdavanje posebnih uvjeta priključenja na mrežu

– izdavanje elektroenergetske suglasnosti

– način i uvjeti za nabavu roba, usluga i radova za izgradnju priključka i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži

– uvjeti za ovlaštenog izvođača pridijeljenih poslova

– postupak priključenja

– postupak promjene na priključku

– postupak rješavanja žalbi

– obrasci dokumenata i ugovora

– upute sudionicima u postupku priključenja i promjena na priključku.

(2) Agencije i Ministarstvo će operatoru sustava dati suglasnost pravila o priključenju na prijenosnu mrežu, odnosno pravila o priključenju na distribucijsku mrežu u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga  pravila iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Pravila iz stavka 1. ovoga članka operator sustava mora objaviti na svojim mrežnim stranicama.

(4) Operator sustava nije obvezan postupati sukladno odredbama propis kojim se uređuje javna nabava prilikom nabave roba, radova i usluga koji se odnose na izgradnju priključaka na mrežu i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, koji se financiraju iz naknade za priključenje, sukladno metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu i za povećanje priključne snage.

(5) Naknade za priključenje skladišta električne energije na mrežu moraju biti utemeljene na stvarnim troškovima tehničkog priključenja na mrežu u smislu preuzimanja električne energije iz mreže.

(6) Korištenje mreže uređuje se ugovorom o korištenju mreže koji sklapaju operator sustava i korisnik mreže.

(7) Fizička ili pravna osoba dužna je za svoje obračunsko mjerno mjesto koje je priključeno na prijenosnu mrežu ili na distribucijsku mrežu u svrhu preuzimanja električne energije iz prijenosne mreže ili iz distribucijske mreže odnosno predaje električne energije u prijenosnu mrežu ili u distribucijsku mrežu s operatorom sustava sklopiti ugovor o korištenju mreže.

(8) Ugovorom o korištenju mreže uređuju se prava i obveze između operatora sustava i korisnika mreže.

(9) Zabranjeno je samovoljno priključenje objekata, postrojenja, uređaja ili instalacija na prijenosnu ili distribucijsku mrežu, kao i puštanje u pogon istih.

(10) Korisnik mreže dužan je omogućiti ovlaštenim osobama nadležnih elektroenergetskih subjekata pristup mjernim uređajima i instalacijama, kao i mjestu priključka radi:

– očitavanja, provjere ispravnosti, otklanjanja kvarova, zamjene i održavanja uređaja i izmještanja mjernih mjesta izvan objekta ili na granicu vlasništva ili

– privremene obustave isporuke električne energije u slučajevima kada neovlašteno koristi električnu energiju ili ne plati račun za isporučenu električnu energiju u skladu s utvrđenim rokovima i uvjetima.

Izravni vodovi

Članak 14.

(1) Svi proizvođači s poslovnim nastanom na području Republike Hrvatske, kojima je odbijen pristup mreži, imaju pravo na napajanje električnom energijom vlastitih prostora, svojih ovisnih društava i kupaca putem izravnog voda bez podlijeganja nerazmjernim administrativnim postupcima ili troškovima, uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije.

(2) Svi krajnji kupci kojima je odbijen pristup mreži, pojedinačno ili skupno, na području Republike Hrvatske imaju pravo na napajanje električnom energijom putem izravnog voda od proizvođača, uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije.

(3) Agencija može izdati suglasnost za izgradnju izravnog voda ako je pristup mreži odbijen od strane operatora sustava u skladu s člankom 12. ovoga Zakona ili ako je pred Agencijom pokrenut postupak za rješavanje spora o odbijanju ili ograničavanju pristupa mreži.

(4) Agencija odlukom utvrđuje kriterije za izdavanje suglasnosti za izgradnju i pogon izravnih vodova na području Republike Hrvatske koji moraju biti objektivni i nediskriminacijski.

(5) Zahvat u prostoru i gradnja izravnih vodova provodi se sukladno postupcima propisanim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje.

(6) Mogućnost napajanja električnom energijom putem izravnog voda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne utječe na mogućnost sklapanja ugovora o opskrbi krajnjeg kupca u skladu s člankom 57. ovoga Zakona.

(7) Agencija će, uz valjano obrazloženje, odlukom odbiti izdavanje suglasnosti za izravni vod ako bi dodjeljivanje takve suglasnosti ometalo primjenu odredbi o obvezama pružanja javne usluge i zaštite kupaca.

(8) Protiv odluke iz stavka 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Postupak pred upravnim sudom je hitan.

(9) Kriterijima za izdavanje suglasnosti za izgradnju i pogon izravnih vodova iz stavka 4. ovoga članka uređuju se kriteriji za izdavanje suglasnosti za izgradnju i pogon izravnih vodova u postupku izdavanja suglasnosti za izgradnju i pogon izravnih vodova koje provodi Agencija.

(10) Kriterijima iz stavka 9. ovoga članka utvrđuju se minimalno:

1. uvjeti za podnositelja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za izgradnju i pogon izravnog voda

2. uvjeti za mogućnost napajanja putem izravnog voda

3. uvjeti za izgradnju i pogon izravnog voda

4. potrebni dokazi za ispunjavanje uvjeta za izgradnju izravnog voda.

Gradnja i korištenje građevina

Članak 15.  

Građevine za proizvodnju električne energije (u daljnjem tekstu: proizvodna postrojenja) za skladištenje električne energije te za prijenos i distribuciju električne energije planiraju se, grade i koriste u skladu sa zakonima i propisima o prostornom uređenju i gradnji, propisima kojima se uređuje energetski sektor, propisima kojima se uređuje zaštita okoliša te posebnim tehničkim i sigurnosnim propisima

Postupak izdavanja energetskog odobrenja za novi proizvodni kapacitet

Članak 16.

(1) Za izgradnju novog proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije, osim u slučaju jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji, Ministarstvo provodi  javni natječaj za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih postrojenja električne energije i/ili toplinske energije ili skladišta električne energije u skladu s objektivnim, transparentnim i nediskriminacijskim kriterijima.

(2) Za rekonstrukciju i/ili revitalizaciju postojećih proizvodnih postrojenja ne provodi se javni natječaj za izdavanje energetskog odobrenja.

(3) Prilikom odlučivanja o provođenju javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja Ministarstvo će se, u smislu postizanja udjela korištenja energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, voditi Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i   Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine .

(4) Kriteriji za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih postrojenja iz stavka 1. ovoga Zakona na području Republike Hrvatske trebaju uzimati u obzir sljedeće:

1. sigurnost elektroenergetskog sustava, postrojenja i prateće opreme

2. zaštitu javnog zdravlja i javne sigurnosti

1. zaštitu okoliša

2. korištenje zemljištem i lokaciju

3. upotrebu javne površine

4. energetsku učinkovitost

5. prirodu primarnih izvora

6. značajke svojstvene podnositelju zahtjeva, kao što su tehničke, ekonomske i financijske sposobnosti

7. usklađenost s mjerama koje se poduzimaju glede obveze javne usluge i zaštite krajnjih kupaca

8. doprinos proizvodnog ili skladišnog kapaciteta ostvarivanju važećeg općeg cilja Europske unije o udjelu energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije u Europskoj uniji u 2030. godini

9. doprinos proizvodnog ili skladišnog kapaciteta smanjivanju emisija stakleničkih plinova i

10. alternativna rješenja za izgradnju novog proizvodnog kapaciteta, kao što su rješenja za upravljanje potrošnjom i skladištenje energije.

Članak 17.

(1) Proizvodna postrojenja ili skladišta električne energije mogu graditi pravne ili fizičke osobe ako proizvodna postrojenja ili skladišta električne energije koja namjeravaju graditi udovoljavaju kriterijima utvrđenim u postupku javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja iz članka 16. ovoga Zakona.

(2) Pravna ili fizička osoba koja je zainteresirana za gradnju proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije u pisanom obliku Ministarstvu iskazuje interes za gradnju proizvodnog postrojenja na određenoj lokaciji.

(3) Ministarstvo može, vodeći računa o postizanju udjela korištenja energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji u Republici Hrvatskoj do 2030. godine sukladno članku 16. stavku 3. ovoga Zakona, i po službenoj dužnosti donijeti odluku o provođenju javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja kad smatra da je to svrhovito.

(4) Operator sustava dužan je, na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba, vezano uz iskaz interesa iz stavka 2. ovoga članka dati preliminarno mišljenje o mogućnosti priključenja, odnosno o mogućim opcijama za priključenje na elektroenergetsku prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije, u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(5) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba za potrebe iskaza interesa iz stavka 2. ovoga članka dostaviti dokumentaciju i druge podatke potrebne za provođenje postupka ispitivanja mogućnosti gradnje proizvodnog postrojenja u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(6) Pravna ili fizička osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je platiti naknadu za izdavanje energetskog odobrenja, na račun operatora tržišta električne energije.

(7) Uz iskaz interesa iz stavka 2. ovoga članka, pravna ili fizička osoba koja je zainteresirana za gradnju proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije dužna je dostaviti i slijedeće:

1. dokaz da se lokacija, za koju je iskazan interes nalazi u prostornom planu, odnosno lokacijske uvjete

2. idejno rješenje

3. elaborat zaštite okoliša

4. preliminarno mišljenje operatora prijenosnog sustava i/ili operatora distribucijskog sustava o mogućnosti priključenja te o mogućim opcijama za priključenje na elektroenergetsku prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu

5. izjavu ovlaštenog projektanta da je idejno rješenje usklađeno s posebnim uvjetima gradnje

6. studiju izvedivosti koja obavezno sadržava:

- popis čestica za obuhvat zahvata s preslikama zemljišnoknjižnih izvadaka (ili posjedovni list ako zemljišna knjiga nije osnovana)

- tip i opis predviđenog proizvodnog postrojenja,

- priključnu snagu proizvodnog postrojenja,

- planirani datum izgradnje, odnosno ishođenja uporabne dozvole

- osnovne financijske podatke o investiciji

- planirani radni vijek proizvodnog postrojenja

- informacije o fazama i/ili etapama gradnje te informacije o proizvodnim jedinicama koje čine proizvodno postrojenje

- podatke o specifičnom planiranom smanjenu emisija stakleničkih plinova i specifičnim uštedama primarne energije

- predviđenu proizvodnju u kW/h po zauzetoj površini za solarne elektrane

7. grafički prilog na topografskoj karti u mjerilu 1:25.000 u kojem je podnositelj zahtjeva utvrdio minimalan potreban neprekinuti prostor razvoja projekta i/ili poziciju na kojoj planira izgraditi proizvodno postrojenje određenu koordinatama vršnih točaka izraženih u službenom referentnom projekcijskom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM projekcija), u elektroničkom obliku

- za sunčane elektrane, mora biti utvrđen prostor razvoja projekta te vršne točke prostora razvoja projekta

- pozicija postrojenja hidroelektrane i geotermalne elektrane mora biti utvrđena s jednom vršnom točkom

- za vjetroelektrane mora biti utvrđen prostor razvoja projekta te vršne točke prostora razvoja projekta koji sadrži planirani raspored vjetroagregata, te po potrebi poziciju mjernog stupa i trafostanice

- za elektrane na biomasu, elektrane na bioplin, elektrane na tekuća biogoriva, elektrane na ostale obnovljive izvore energije, kogeneracijska postrojenja koja koriste otpad i druga obnovljiva goriva, te hibridna proizvodna postrojenja, mora biti utvrđena pozicija postrojenja s jednom vršnom točkom

8. dokaz o uplati jamčevine, kao jamstvo ozbiljnosti ponude

9. druge dokaze ili informacije potrebne za donošenje odluke o pokretanju natječajnog postupka za dodjelu energetskog odobrenja koje zatraži Ministarstvo.

(8) Uplaćena jamčevina iz stavka 7. točke 8. ovoga članka uračunava se sudioniku javnog natječaja, čija je ponude proglašena dobitnim, u naknadu za izdavanje energetskog odobrenja iz stavka 6. ovoga članka, a u slučaju da sudionik javnog natječaja odustane od sudjelovanja na javnom natječaju, ili ako njegova ponuda na javnom natječaju ne bude odabrana kao jedna od dobitnih, ili ako njegova ponuda na javnom natječaju ne bude uzeta u razmatranje jer je utvrđena nevaljanom, uplaćena jamčevina se vraća sudioniku javnog natječaja.

(9) Za postrojenja hidroelektrana ne provodi se javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja uz prilaganje ugovora o koncesiji za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije, sukladno propisima u području vodnog gospodarstva i koncesija.

(10) Za postrojenja geotermalne elektrane ne provodi se javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja uz prilaganje ugovora o eksploataciji geotermalnih voda, sukladno propisima u području istraživanja i eksploatacije geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe.

(11) Za proizvodna postrojenja za koje je zakonom kojim se uređuje tržište toplinske energije propisana obveza provođenja analize koristi i troškova, uz priloge iz stavka 6. ovoga članka prilaže se i analiza koristi i troškova izrađenu sukladno propisu kojim se uređuje izrada analize troškova i koristi.

(12) Ministarstvo će uredan iskaz interesa iz stavka 2. ovoga članka objaviti na svojim internetskim stranicama.

(13) Ministarstvo će u roku od 60 dana od dostave urednog iskaza interesa iz stavka 2. ovoga članka razmotriti opravdanost pokretanja javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja za traženo proizvodno postrojenje na određenoj lokaciji, te ako utvrdi da je opravdano, donosi odluku o provođenju javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja.

(14) Odluka o provođenju javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja sadrži tekst javnog poziva za dostavu ponuda koji se objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva.

(15) Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude određeni u javnom pozivu iz stavka 14. ovoga članka, između ostalih, uključuje da ponder ponuđene cijene nosi 40% bodova, dok se javnim pozivom određuje ponder najmanje za konkurentnost proizvodnog postrojenja, visinu naknade jedinici lokalne samouprave i/ili mogućnost sudjelovanja i/ili udjela u projektu jedinice lokalne samouprave u kojoj će sukladno aktu kojim se dozvoljava gradnja proizvodno postrojenje biti izgrađeno  i energetsku učinkovitost.

(16) Za proizvodna postrojenja manja od 500 kW, k riterij za odabir najpovoljnije ponude određen u javnom pozivu uzima se kriterij najpovoljnije cijene.

(17) Na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude, Ministarstvo izdaje energetsko odobrenje, koje ne jamči njegovom nositelju da će moći izgraditi proizvodno postrojenje, nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na prostoru (nekretnini) koji je odobren i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine, ali se smatra dokazom pravnog interesa u svrhu izgradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

(18) Pravnoj ili fizičkoj osobi, čija je ponuda ocijenjena najpovoljnijom Ministarstvo izdaje energetsko odobrenje čime se stječe status nositelja projekta i upisuje se u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača .

(19) Energetsko odobrenje vrijedi pet godina od dana njegove izvršnosti i ne može se produljiti nositelju projekta.

(20) Ministarstvo je odgovorno za organizaciju i provedbu postupka javnog natječaja iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona .

(21) Javni natječaj iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona , objavljuje se u „Narodnim novinama“ te u Službenom listu Europske unije.

(22) Uvjete javnog natječaja iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona , rokove, način provedbe natječaja i sadržaj javnog natječaja za javno prikupljanje ponuda za proizvodna postrojenja za koja se provodi javni natječaji utvrdit će Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Obveze pružanja javne usluge

Članak 18.

(1) Radi postizanja konkurentnog, sigurnog i, s aspekta okoliša, održivog tržišta električne energije elektroenergetski subjekti dužni su postupati sukladno odredbama ovoga Zakona te između njih nema diskriminacije u pogledu prava ili obveza.

(2) Elektroenergetski subjekti koji se bave pružanjem javnih usluga iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona obvezni su osigurati sljedeće: sigurnost, uključujući sigurnost opskrbe, redovitost, kvalitetu i cijenu isporuka te zaštitu okoliša, uključujući energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora i zaštitu klime.

(3) Obveze iz stavka 2. ovoga Zakona jasno su definirane, transparentne, nediskriminacijske i provjerljive te moraju elektroenergetskim subjektima iz Europske unije jamčiti jednakost pristupa nacionalnim krajnjim kupcima. Obveze pružanja javne usluge koje se odnose na određivanje cijene opskrbe električnom energijom u skladu su sa zahtjevima utvrđenima u članku 5. ovoga Zakona.

(4) U slučajevima u kojima je predviđena financijska naknada, drugi oblici naknada i ekskluzivna prava za ispunjenje obveza iz stavka 2. ovog članka ili za pružanje univerzalne usluge kako je utvrđeno u članku 40. ovoga Zakona, to se čini na nediskriminacijski i transparentan način.

(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva obavještava Europsku komisiju o svim mjerama donesenim radi ispunjenja obveza pružanja univerzalne usluge i javne usluge, uključujući zaštitu potrošača i zaštitu okoliša, te o njihovom mogućem učinku na nacionalno i međunarodno tržišno natjecanje. Nakon toga Vlada Republike Hrvatske svake dvije godine obavještava Europsku komisiju o svim promjenama takvih mjera.

(6) Članci 12., 14. i 16. ovoga Zakona neće se primjenjivati ako bi se njihovom primjenom ometalo pravno ili stvarno izvršenje obveza nametnutih elektroenergetskim subjektima iz općeg gospodarskog interesa i ako razvoj trgovine ne bi bio pogođen u tolikoj mjeri da bi to bilo suprotno interesima Europske unije. Interesi Europske unije među ostalim uključuju tržišno natjecanje u pogledu kupaca u skladu s člankom 106. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ( u daljnjem tekstu: UFEU) i odredbama ovoga Zakona.  

Članak 19.

Agencija je dužna s predstavnicima udruga za zaštitu potrošača provesti konzultacije vezano za donošenje odluke o iznosu tarifnih stavki za pojedine elektroenergetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga.

III. OSNAŽIVANJE I ZAŠTITA KRAJNJIH KUPACA

Osnovna ugovorna prava

Članak 20.

(1) Svi krajnji kupci imaju pravo da im električnu energiju osigurava opskrbljivač, na temelju ugovora o opskrbi krajnjeg kupca, bez obzira na to u kojoj je državi članici Europske unije taj opskrbljivač registriran, pod uvjetom da on poštuje primjenjiva pravila trgovanja i uravnoteženja, pri čemu upravni postupci nisu diskriminacijski prema opskrbljivačima koji su već registrirani u drugoj državi članici.

(2) Krajnji kupci imaju pravo na sklapanje ugovora o opskrbi krajnjeg kupca u kojem su navedeni najmanje:

1. podaci o opskrbljivaču;

2. usluge koje se pružaju, ponuđene razine kvalitete usluge, kao i vrijeme početka opskrbe;

3. vrste ponuđenih usluga održavanja, ako se nude;

4. način na koji se mogu dobiti najnovije informacije o dijelu cijene električne energije koji se slobodno ugovara, svim primjenjivim naknadama za korištenje mreže, naknadama za održavanje i proizvodima u paketu ili uslugama;

5. trajanje ugovora, uvjeti produljenja i prestanak ugovora i usluga, uključujući proizvode ili usluge koji su u paketu s tim uslugama te je li dopušten raskid ugovora bez naknade;

6. bilo koja naknada ili povrat sredstava koji se primjenjuju u slučaju nepridržavanja ugovorene razine kvalitete usluge, uključujući netočne ili zakašnjele račune;

7. metoda pokretanja postupaka za izvansudsko rješavanje sporova u skladu s člankom 39. ovoga Zakona;

8. informacije koje se odnose na prava kupaca, uključujući informacije o obradi prigovora i sve informacije određene ovim stavkom, koje su jasno priopćene na računu ili na mrežnim stranicama elektroenergetskog subjekta.

(3) Uvjeti opskrbe moraju biti pošteni i unaprijed dobro poznati, a informacije vezane za uvjete opskrbe moraju biti pružene krajnjim kupcima prije sklapanja ugovora.

(4) Krajnji kupci dobivaju sažetak uvjeta opskrbe napisan jasno, sažetim i jednostavnim jezikom.

(5) Opskrbljivač je dužan krajnje kupce obavijestiti o svakoj namjeri izmjene ugovornih uvjeta te o njihovom pravu na raskid ugovora.

(6) Opskrbljivač je dužan izravno i pravodobno, na transparentan i razumljiv način, obavijestiti svoje krajnje kupce o svakoj promjeni dijela cijene električne energije koji se slobodno ugovara te o razlozima i opsegu promjene, najkasnije 14 dana prije, a kad je riječ o kupcima iz kategorije kućanstvo, najkasnije jedan mjesec prije stupanja promjene na snagu.

(7) Krajnji kupci mogu slobodno raskinuti ugovor o opskrbi krajnjeg kupca ako ne prihvaćaju nove ugovorne uvjete ili promjene dijela cijene električne energije koji se slobodno ugovara, a o kojima ih je obavijestio njihov opskrbljivač na način i u roku određenim stavkom 6. ovoga članka.

(8) Opskrbljivači su dužni krajnjim kupcima pružati transparentne informacije o primjenjivim cijenama i tarifama, te o standardnim uvjetima u pogledu pristupa elektroenergetskim uslugama i upotrebe tih usluga.

(9) Opskrbljivači su dužni krajnjim kupcima ponuditi izbor načina plaćanja, pri čemu se ponuđenim načinima plaćanja ne smije provoditi neopravdana diskriminacija među kupcima. Svaka razlika u naknadama povezanima s načinima plaćanja ili sustavima predujmova mora biti objektivna, nediskriminacijska, proporcionalna i ne smije biti veća od izravnih troškova koje primatelj plaćanja snosi za uporabu posebnog načina plaćanja ili naknada u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet.

(10) Sukladno stavku 9. ovoga članka kupci iz kategorije kućanstvo koji imaju pristup sustavima predujmova nisu u tim sustavima stavljeni u nepovoljan položaj.

(11) Opskrbljivač je dužan krajnjim kupcima ponuditi poštene i transparentne uvjete opskrbljivača koji su napisani jednostavnim i nedvosmislenim jezikom te ne smiju uključivati neugovorne prepreke za korištenje prava kupaca, kao što je pretjerana ugovorna dokumentacija.

(12) Krajnji kupci moraju biti zaštićeni od nepoštenih i zavaravajućih metoda prodaje.

(13) Krajnji kupac koji je nezadovoljan kvalitetom usluge opskrbljivača ima pravo opskrbljivaču podnijeti prigovor, a koji je opskrbljivač dužan riješiti jednostavno, pravedno i brzo.

(14) Opskrbljivač krajnjih kupaca u okviru univerzalne usluge dužan je obavijestiti krajnje kupce u okviru univerzalne usluge na temelju odredaba članka 40. ovoga Zakona o njihovim pravima u pogledu univerzalne usluge.

(15) Opskrbljivač je dužan kupcima iz kategorije kućanstvo dati odgovarajuće informacije o alternativnim mjerama za privremenu obustavu isporuke električne energije dovoljno prije planirane privremene obustave. Takve se alternativne mjere mogu odnositi na izvore potpore radi izbjegavanja privremene obustave, sustave predujmova, energetske preglede, konzultantske usluge u području energije, alternativne planove otplate, savjete o upravljanju dugom ili na moratorije na privremenu obustavu i ne predstavljaju dodatan trošak kupcima koji su suočeni s privremenom obustavom.

Pravo na ugovor s dinamičnim određivanjem cijene električne energije

Članak 21.

(1) Opskrbljivač može krajnjem kupcu, koji ima ugrađeno napredno brojilo na obračunskom mjernom mjestu, ponuditi ugovor s dinamičnim određivanjem cijene električne energije u dijelu koji se slobodno ugovara.

(2) Opskrbljivač koji opskrbljuje više od 200.000 obračunskih mjesta krajnjih kupaca, dužan je na zahtjev krajnjeg kupca, koji ima ugrađeno napredno brojilo na obračunskom mjernom mjestu, ponuditi ugovor s dinamičnim određivanjem cijene električne energije u dijelu koji se slobodno ugovara.

(3) Opskrbljivač informira krajnjeg kupca iz stavka 1. ovoga članka o pogodnostima, troškovima i rizicima ugovora iz stavka 1. ovoga članka kao i o svim prednostima ugrađenog naprednog brojila na obračunskom mjernom mjestu.

(4) Agencija prati tržišna kretanja i procjenjuje moguće rizike ugovora iz stavka 1. ovoga članka te poduzima radnje u slučajevima nepoštene prakse.

(5) Opskrbljivač će ishoditi pristanak od svakog krajnjeg kupca, prije nego taj krajnji kupac sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se slobodno ugovara.

(6) Agencija također prati glavna kretanja u ugovorima iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se slobodno ugovara, uključujući ponude na tržištu i učinak na račune krajnjih kupaca, a posebno razinu nestabilnosti cijena, u razdoblju od deset godina nakon što ti ugovori postanu dostupni, te objavljuje godišnje izvješće o tome na svojim mrežnim stranicama.

Pravo na promjenu i pravila o naknadama za promjenu opskrbljivača i agregatora

Članak 22.

(1) Postupak promjene opskrbljivača i agregatora mora se završiti u najkraćem mogućem roku, a najviše u roku od tri tjedna od dana zahtjeva korisnika mreže, u skladu s pravilima o promjeni opskrbljivača i agregatora .

(2) Promjena opskrbljivača i agregatora se ne naplaćuje.

(3) Agregator može naplatiti korisniku mreže naknadu za raskidanje ugovora ako korisnik mreže dobrovoljno raskine ugovor s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama prije njegova isteka pod uvjetom da takva naknada čini dio ugovora koji je korisnik mreže dobrovoljno sklopio i da su informacije o toj naknadi korisniku mreže jasno priopćene prije sklapanja ugovora.

(4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka je proporcionalna i ne premašuje izravan gospodarski gubitak koji je pretrpio agregator zbog toga što je korisnik mreže raskinuo ugovor, uključujući troškove svih paketa ulaganja ili usluga već pruženih korisniku mreže u okviru ugovora.

(5) Teret dokazivanja izravnoga gospodarskog gubitka iz stavka 4. ovoga članka snosi agregator, a dopuštenost naknada za raskidanje ugovora nadzire Agencija.

(6) Kupci iz kategorije kućanstvo imaju pravo na kolektivnu promjenu opskrbljivača , bez regulatornih ili administrativnih prepreka, pri čemu se osigurava najveća moguća zaštita krajnjih kupaca s ciljem izbjegavanja svih štetnih praksi.

Ugovor o agregiranju

Članak 23.

(1) Korisnik mreže, koji ima osigurane tehničke uvjete, može neovisno o postojećem ugovoru o opskrbi krajnjeg kupca, ugovoru kojim se uređuje otkup električne energije ili ugovoru o agregiranju, sklopiti s agregatorom ugovor o agregiranju u skladu s pravilima o promjeni opskrbljivača i agregatora.

(2) Operator sustava u postupku promjene agregatora potvrđuje postojanje tehničkih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Korisnik mreže može sklopiti ugovor o agregiranju iz stavka 1. ovoga članka bez pristanka postojećeg opskrbljivača ili agregatora.

(4) Prije sklapanja ugovora o agregiranju iz stavka 1. ovoga članka agregator je dužan korisniku mreže pružiti sve potrebne informacije o uvjetima ugovora koji mu nudi.

(5) Agregator je dužan putem aplikacije besplatno omogućiti korisniku mreže pristup relevantnim podacima i informacijama o upravljanju potrošnjom, upravljanju proizvodnjom i upravljanju postrojenjem za skladištenje energije.

(6) Operator sustava je dužan putem aplikacije besplatno omogućiti korisniku mreže pristup relevantnim podacima i informacijama o predanoj odnosno preuzetoj električnoj energiji.

Alati za usporedbu

Članak 24.

1) Kupci iz kategorije kućanstvo te kupci iz kategorije poduzetništvo s očekivanom godišnjom potrošnjom manjom od 100.000 kWh imaju besplatan pristup barem jednom alatu za usporedbu ponuda opskrbljivača, uključujući ponude za ugovore s dinamičnim određivanjem cijene električne energije u dijelu koji se slobodno ugovara.

(2) Alat za usporedbu iz stavka 1. ovoga članka mora zadovoljavati barem sljedeće zahtjeve:

1. mora pokriti cijelo maloprodajno tržište električne energije u Republici Hrvatskoj,

2. neovisan je od sudionika na tržištu i osigurava jednako postupanje prema elektroenergetskim subjektima u rezultatima pretraživanja,

3. jasno su navedeni njegovi vlasnici te fizička ili pravna osoba koja upravlja alatom, kao i informacije o načinu na koji se alat financira,

4. sadrži razvidno navedene jasne i objektivne kriterije na kojima se temelji usporedba,

5. koristi jednostavan i nedvosmislen jezik,

6. pruža precizne i ažurirane informacije te navodi vrijeme posljednjeg ažuriranja,

7. dostupan je osobama s invaliditetom u skladu s propisima kojima se uređuje pristupačnost mrežnim stranicama i programskih rješenja,

8. omogućuje djelotvoran postupak prijavljivanja netočnih informacija o objavljenim ponudama, i

9. ograničava tražene osobne podatke samo na podatke koji su strogo nužni za usporedbu.

(3) Alat za usporedbu iz stavka 1. ovoga članka uključuje usporedne kriterije povezane s prirodom usluga koje nude opskrbljivači.

(4) Alatom iz stavka 1. ovoga članka može upravljati bilo koji subjekt, uključujući trgovačka društva i tijela s javnim ovlastima.

(5) Operator tržišta električne energije osigurava postojanje barem jednog alata za usporedbu koji zadovoljava zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Operator tržišta električne energije izdaje znak pouzdanosti kojim se potvrđuje da alat za usporedbu iz stavka 1. ovoga članka zadovoljava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

(7) Subjekt iz stavka 4. ovoga članka može od operatora tržišta električne energije zatražiti izdavanje znaka pouzdanosti za alat za usporedbu iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Operator tržišta električne energije trajno nadzire usklađenost alata za usporedbu iz stavka 5. ovoga članka sa zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka.

(9) Operator tržišta električne energije dužan je na svojim mrežnim stranicama objaviti popis svih alata za usporedbu koji imaju znak pouzdanosti iz stavka 6. ovoga članka i odgovarajuće informacije o njihovoj dostupnosti.

(10) Opskrbljivači moraju na svojim računima informirati krajnje kupce o postojanju popisa svih alata za usporedbu iz stavka 9. ovoga članka.

(11) Opskrbljivači moraju u roku od 8 dana od dana zahtjeva operatora tržišta dostaviti sve podatke potrebne za pružanje preciznih i ažuriranih informacija vezano za njihove modele opskrbe.

(12) Podaci iz stavka 11. ovoga članka predstavljaju stvarne modele opskrbe i ponude koje nude kupcima iz kategorije kućanstvo i iz kategorije poduzetništvo s očekivanom godišnjom potrošnjom manjom od 100.000 kWh

(13) Opskrbljivači će sve promjene vezano za modele za opskrbu i ponude javiti operatoru tržišta najkasnije 8 dana od dana uvođenja novih tarifa i ponuda.

(14) Modeli opskrbe i ponude opskrbljivača moraju biti usporedivi i temeljeni na dostupnim podacima s tržišta električne energije.

(15) Ako opskrbljivač pruži podatke o modelu opskrbe i ponudama koji nisu usporedivi s ostalim modelima opskrbe i ponudama opskrbljivača, ovisno o budućem kretanju veleprodajnih cijena na tržištima električne energije ili ovisno o profilima potrošnje, operator tržišta ili subjekt iz stavka 4. ovoga članka neće taj model opskrbe ili ponudu izravno uključiti u alat za usporedbu.

Aktivni kupac

Članak 25.

(1) Aktivni kupac predstavlja krajnjeg kupca ili skupinu krajnjih kupaca na čiju je instalaciju u vlastitom prostoru priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije.

(2) Aktivni kupac iz stavka 1. ovoga članka na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije predaje električnu energiju u mrežu na istom obračunskom mjernom mjestu na kojem preuzima električnu energiju iz mreže.

(3) Obračunsko mjerno mjesto aktivnog kupca iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mora biti u sustavu naprednog mjerenja.

(4) Posebno obračunsko mjerno mjesto za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije iz stavka 3. ovoga članka mora biti opremljeno naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava.

(5) Skupina aktivnih kupaca koji zajednički nastupaju dužna je operatoru distribucijskog sustava ili operatoru prijenosnog sustava dostaviti popis obračunskih mjernih mjesta proizvodnih postrojenja, popis obračunskih mjernih mjesta postrojenja za skladištenje električne energije, popis obračunskih mjernih mjesta aktivnih kupaca koja su uključena u dijeljenje električne energije te ključ prema kojem se električna energija predana u mrežu na obračunskim mjernim mjestima skupne aktivnih kupaca dijeli po obračunskim mjernim mjestima koja su uključena u dijeljenje električne energije, kao i svaku promjenu navedenih popisa odnosno ključa dijeljenja električne energije.

(6) Operator sustava dužan je omogućiti skupini aktivnih kupaca iz stavka 5. ovoga članka te korisnicima mjernih podataka mjerne podatke obračunskog mjernog mjesta pojedinog aktivnog kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije, potrebne za obračun električne energije koja je preuzeta iz mreže odnosno obračun električne energije koja je predana u mrežu u ovisnosti o aranžmanu korištenja proizvodnog postrojenja odnosno postrojenja za skladištenje energije koji su međusobno ugovorili aktivni kupci iz stavka 3. ovoga članka.

(7) Aktivni kupac iz stavaka 2. i 3. ovoga članka:

1. ima pravo djelovati izravno ili putem agregatora,

2. ima pravo prodavati električnu energiju koju sam proizvede, opskrbljivaču putem ugovora opskrbi krajnjeg kupca odnosno otkupljivaču putem ugovora kojim se uređuje otkup električne energije,

3. ima pravo sudjelovati u pružanju usluga fleksibilnosti i programima energetske učinkovitosti,

4. ima pravo delegirati trećoj strani upravljanje postrojenjima potrebnima za njegove aktivnosti, uključujući postavljanje, rad, obradu podataka i održavanje postrojenja i instalacija, a da se ta treća strana ne smatra aktivnim kupcem,

5. podliježu tarifnim stavkama za distribuciju električne energije i tarifnim stavkama za prijenos električne energije koje odražavaju stvarne troškove, transparentne su i nediskriminacijske pri čemu se zasebno razmatra i uzima u obzir električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i zakonom kojim se uređuje područje regulacije energetskih djelatnosti, te člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943, osiguravajući odgovarajući i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava,

6. podliježe plaćanju naknadu za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na energiju koju aktivni kupac preuzima iz mreže, od koje se u realnom vremenu odbija energija isporučena u mrežu, proizvedena u proizvodnim jedinicama koje su u vlasništvu aktivnog kupca,

7. je subjekt odgovoran za odstupanje ili svoju odgovornost za odstupanje delegira u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.

(8) Aktivni kupac na čiju instalaciju je priključeno postrojenje za skladištenje energije :

1. priključuje se na mrežu u skladu s pravilima za priključenje na prijenosnu mrežu ili pravilima za priključenje na distribucijsku mrežu, mrežnim pravilima prijenosnog sustava ili mrežnim pravilima distribucijskog sustava te metodologijom utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže u rokovima propisanim uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom,

2. plaća naknadu za korištenje mreže kao krajnji kupac,

3. plaća naknadu za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na energiju koju je aktivni kupac preuzeo iz mreže kao kupac,

4. smije pružati nekoliko usluga (usluga fleksibilnosti, odziva potrošnje, regulacije napona i sl.) istodobno ako je to tehnički izvedivo.

Energetske zajednice građana

Članak 26.

(1) Energetska zajednica građana je pravna osoba koja je osnovana na području Republike Hrvatske, čiji se vlasnici ili članovi dobrovoljno udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice, koja djeluje temeljem zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a svoju energetsku djelatnost obavlja na temelju dozvole izdane u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i odredbama ovoga Zakona.

(2) Vlasnik udjela ili član u energetskoj zajednici građana može biti fizička ili pravna osoba, uključujući tijelo jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeće ili malo poduzeće čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana.

(3) Osim pravnih ili fizičkih osoba iz stavka 2. ovoga članka, član energetske zajednice građana može biti i srednje poduzeće ili veliko poduzeće čije je mjesto poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana.

(4) Stvarnu kontrolu u energetskoj zajednici građana mogu imati vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana koji nisu srednja poduzeća i velika poduzeća, a pritom vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana glasačka prava ostvaruju neovisno o vlasničkom udjelu u energetskoj zajednici građana, prema načelu jedan član – jedan glas.

(5) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana ne smije imati više od 40% udjela u vlasništvu pravne osobe drugog vlasnika udjela ili člana iste energetske zajednice građana.

(6) Sudjelovanje u energetskoj zajednici građana otvoreno je i dobrovoljno u skladu s uvjetima sudjelovanja u energetskoj zajednici građana koje je energetska zajednica građana dužna donijeti najkasnije 15 dana prije početka svojih aktivnosti na bilo kojem tržištu električne energije i objaviti na svojim mrežnim stranicama.

(7) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana može napustiti energetsku zajednicu građana pri čemu se primjenjuje članak 22. ovoga Zakona.

(8) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana kojem je odbijeno sudjelovanje ili kojem se priječi napuštanje energetske zajednice građana može izjaviti prigovor Agenciji.

(9)Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana vrijede prava i obveze krajnjeg kupca ili aktivnog kupca odnosno korisnika mreže.

(10) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela ili člana energetske zajednice građana primjenjuju se tarifne stavke za prijenos električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije te tarifne stavke za distribuciju električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za distribuciju električne energije.

(11) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice zasebno se razmatra i uzima u obzir električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i zakonom kojim se uređuje područje regulacije energetskih djelatnosti, te člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943 osiguravajući odgovarajući i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava.

(12) Energetska zajednica građana može sudjelovati u proizvodnji električne energije za potrebe vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, među ostalim iz obnovljivih izvora energije, opskrbi električnom energijom vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, upravljanju potrošnjom električne energije vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, agregiranju vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, skladištenju energije za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama energetske učinkovitosti za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama punjenja za električna vozila vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana odnosno može pružati druge energetske usluge vlasnicima udjela odnosno članovima energetske zajednice građana u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije.

(13) Energetska zajednica građana može sudjelovati na svim tržištima električne energije izravno ili putem agregiranja u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije.

(14) Ako sudjeluje na veleprodajnom tržištu, energetska zajednica građana financijski je odgovorna za odstupanja koje uzrokuje u elektroenergetskom sustavu i u tom je smislu subjekt odgovoran za odstupanja ili svoju odgovornost za odstupanja ugovorno prenosi u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.

(15) Na energetsku zajednicu građana se kod obavljanja aktivnosti iz stavaka 12., 13. i 14. ovoga članka nediskriminacijski i razmjerno primjenjuje zakonodavni okvir kojim se uređuje sudjelovanje na tržištima električne energije u Republici Hrvatskoj.

(16) Energetska zajednica građana ima pravo na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednica urediti dijeljenje električne energije iz proizvodnih postrojenja i postrojenja za skladištenje energije energetske zajednice građana ili aktivnog kupca koji je član energetske zajednice građana u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom dok se na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednice građana zadržavaju prava i obveze krajnjih kupaca odnosno korisnika mreže.

(17) Operator distribucijskog sustava energetskoj zajednici građana pruža usluge vezano uz aktivnosti iz članka 16. ovoga Zakona u skladu s pravilima i cjenikom nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava i općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom.

(18) Dijeljenjem električne energije iz stavka 16. ovoga članka ne dovodi se u pitanje primjenjiva naknada za korištenje prijenosne odnosno distribucijske mreže i druga propisana davanja u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije, a na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije.

(19) Analizu troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije iz stavka 18. ovoga članka izrađuje Agencija na temelju podataka, informacija i podloga koje joj osigurava operator distribucijskog sustava.

(20) Energetska zajednica u svrhu dijeljenja električne energije iz stavka 16. ovoga članka dužna je operatoru distribucijskog sustava dostaviti popis obračunskih mjernih mjesta proizvodnih postrojenja, popis obračunskih mjernih mjesta postrojenja za skladištenje energije, popis obračunskih mjernih mjesta vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana koja su uključena u dijeljenje električne energije te ključ prema kojem se električna energija predana u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana dijeli po obračunskim mjernim mjestima koja su uključena u dijeljenje električne energije, kao i svaku promjenu navedenih popisa odnosno ključa dijeljenja električne energije.

(21) Obračunska mjerna mjesta iz stavka 20. ovoga članka moraju biti  opremljena naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava te moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV.(22) Ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana iz stavka 20. ovoga članka ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima.

(23) Višak električne energije proizvedene u okviru energetske zajednice građana, a koja nije potrošena u skladu sa stavkom 20. ovoga članka preuzima opskrbljivač na obračunskom mjernom mjestu  vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana koji sudjeluje u dijeljenju energije u skladu sa stavkom 20. ovoga članka.

(24) Energetske zajednice građana ne mogu imati u vlasništvu niti upravljati elektroenergetskom distribucijskom mrežom.

(25) Energetska zajednica građana upisuje se u registar energetskih zajednica građana koji vodi Agencija. Registar mora minimalno sadržavati podatke o  vlasnicima udjela ili članovima u energetskoj zajednici građana, prostorni obuhvat lokalne zajednice na kojoj djeluje energetska zajednica građana i druge podatke.   Podaci o energetskoj zajednici građana iz registra objavljuju se na internetskim stranicama Agencije.

(26) Energetska zajednica građana dužna je o svakoj promjeni podataka iz registra iz stavka 25. ovoga članka obavijestiti Agenciju u roku od osam dana od promjene podataka.

Upravljanje potrošnjom putem agregiranja

Članak 27.

(1) Krajnji kupac može samostalno ili putem agregiranja ravnopravno sudjelovati na svim tržištima električne energije u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije.

(2) Agregator može sudjelovati na svim tržištima električne energije u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije.

(3) Operator sustava pri nabavi pomoćnih usluga ravnopravno postupa s pružateljima pomoćnih usluga, neovisno o tome radi li se o agregatoru, krajnjem kupcu koji sudjeluje u upravljanju potrošnjom, skladištu energije ili proizvođaču, a u skladu s tehničkim uvjetima iz mrežnih pravila prijenosnog sustava odnosno mrežnih pravila distribucijskog sustava.

(4) Agregator je subjekt odgovoran za odstupanje ili svoju odgovornost za odstupanje delegira u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.

(5) Opskrbljivač ne smije svojem krajnjem kupcu koji je sklopio ugovor s neovisnim agregatorom naplatiti neopravdane troškove ili ugovorne kazne odnosno nametnuti druga neopravdana ugovorna ograničenja.

(6) Neovisni agregator i krajnji kupac koji samostalno sudjeluje u upravljanju potrošnjom plaća naknadu opskrbljivaču ili voditelju bilančne grupe opskrbljivača koji su izravno pogođeni aktiviranjem upravljanja potrošnjom.

(7) Naknada iz stavka 6. ovoga članka ne smije stvoriti prepreku za ulazak na tržište neovisnog agregatora ili prepreku za pružanje usluga fleksibilnosti.

(8) Naknada iz stavka 6. ovoga članka je strogo ograničena na pokrivanje troškova opskrbljivača kupca koji sudjeluje u upravljanju potrošnjom putem agregiranja, troškova opskrbljivača kupca koji samostalno sudjeluje u upravljanju potrošnjom ili troškova opskrbljivačevog voditelja bilančne grupe, a koji su im uzrokovani aktivacijom upravljanja potrošnjom.

(9) Način utvrđivanja naknade iz stavka 6. ovoga članka propisan je pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava .