1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv zakona:

Zakon o minimalnoj plaći

1.2.

Broj »Narodnih novina«

118/18

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.

ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA

2.1.

Novim Zakonom o minimalnoj plaće uvedene su određene novine u odnosu na prethodno važeći Zakon o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 39/13 i 130/17).

- ukinuto je umanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za 50%, uz mogućnost da poslodavci, koji su tijekom 2018. godine koristili tzv. „olakšice“ vezane uz obveze iz područja obračuna minimalne plaće, postupno prijeđu na novo normativno rješenje, odnosno nastave korištenje olakšice tijekom 2019. godine, te umanjenje za 25% tijekom 2020. godine.

-određeno je da poslodavci koji nemaju drugih zaposlenih, nisu u obvezi sami sebi isplaćivati zakonski utvrđen iznos minimalne plaće.

-omogućena je transparentnija provedba postupka predlaganja visine minimalne plaće za iduću kalendarsku godinu, proširen je opseg parametara o kojima ministar mora voditi računa prilikom predlaganja visine minimalne plaće i propisana je obveza osnivanja stručnog povjerenstva, kao novog savjetodavnog tijela, koje će kontinuirano pratiti i analizirati kretanja  minimalne plaće kao i plaća općenito.

- preciziran je krajnji rok do kojega je Vlada Republike Hrvatske dužna utvrditi iznos minimalne plaće za slijedeću kalendarsku godinu (do 31. listopada)

Postignuti rezultati:

Postupak predlaganja visine minimalne plaće je precizniji, racionalniji i transparentniji. Posebno se dobrim pokazala jasna regulaciju tog postupka u vremenskom  i sadržajnom smislu pojedine faze postupka predlaganja visine minimalne plaće za sljedeću kalendarsku godinu. Propisivanjem roka do kojeg je potrebno donijeti uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu (31. listopad) poboljšana je pozicija poslodavaca u smislu njihovog pravovremenog i optimalnijeg planiranja poslovne godine koja slijedi.

Zadržavanjem definicije minimalne plaće kako je definirano ranije važećim zakonom i dalje je omogućena pravilna raspodjela plaća unutar organizacijske strukture pojedinog poslodavca na način da se onim radnicima koji temeljem Zakona ostvaruju pravo na određena povećanja, ta povećanja zaista i isplate.

Isključenjem mikro poslodavaca koji nemaju drugih zaposlenih radnika od obveze isplate zakonski utvrđene minimalne plaće rasterećeni su u početnoj fazi svoje poduzetničke djelatnosti.

Ukidanjem umanjenja osnovice za obračun doprinosa na osnovicu izjednačeni su u svom položaju svi poslodavci koji isplaćuju minimalnu plaću.

Osnovano je Stručno povjerenstva za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće koje, temeljem Odluke ministra, osim predstavnika Ministarstva ima dva predstavnika udruga sindikata više razine, dva predstavnika udruge poslodavaca više razine, tri predstavnika akademske zajednice (ekonomskih stručnjaka u relevantnom području) i jednog predstavnika Državnog zavoda za statistiku. Stručno povjerenstvo je aktivno sudjelovalo u postupku izrade obrazloženog prijedloga visine minimalne plaće Vladi RH kroz izradu stručne preporuke. Navedeno savjetodavno tijelo se pokazalo kao konstruktivan sudionik u kreiranju politike plaća.

3.

ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Iako određene ekonomske teorije upozoravaju da propisivanje minimalne plaće može imati negativan utjecaj na gospodarski rast i zaposlenost, nije bilo negativnog utjecaja ovoga Zakona. Broj osiguranika prema podacima koje vodi Hrvatsko zavod za mirovinsko osiguranje kontinuirano je rastao tijekom 2019. te sve do ožujka 2020. kada nastupa stagnacija uslijed pandemije bolesti COVID-19. Tako je na dan 31. prosinca 2018. evidentirano 1.506.912 osiguranika, a na dan 31. prosinca 2019. čak 1.545.192. Iako je tijekom razdoblja od srpnja do rujna 2020. broj osiguranika nadmašio prosinac 2019., na dan 31. prosinca 2020. evidentirano je 1.536.300 osiguranika, a smanjenje je odraz pandemijskih okolnosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih osoba se u 2019. godini smanjio na 128.650 u odnosu na 2018. (153.542), a navedeno pokazuje kako rast minimalne plaće nije uzrokovao val otpuštanja uslijed povećanja troška rada .

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Zakon nije utjecao na zaštitu tržišnog natjecanje.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Minimalna plaća kao takva svojevrsni je socijalno zaštitni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma te samim time izravno utječe na ranjive skupine društva- one pojedince koji su, usprkos zaposlenosti, izloženi siromaštvu. Velik broj primatelja nalazi se u proizvođačkim sektorima s visokim udjelom teže zapošljivih osoba (žene, stariji od 55, niska razina obrazovanja). Cilj je ovog Zakona bio postupno povećanje spomenutog egzistencijalnog minimuma najugroženijih skupina kroz povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći, pa je i udio porastao sa 41,14% u 2018. na 46,49% u 2020. godini. Promatrano u brojkama, bruto minimalna plaća je 2018. godine iznosila 3.439,80 kn, 2019. godine je porasla na 3.750,00 kn, 2020. je iznosila 4.062,51 kn te je za 2021. godinu utvrđena u iznosu od 4.250,00 kn. Rast minimalne plaće utječe i na rast ostalih plaća te se time pozitivno utječe ne samo na najrizičnije skupine kada je riječ o siromaštvu, već i na ostale skupine radnika. Rast plaće znači bolji životni standard uslijed jačanja kupovne moći, a posljedično navedeno pozitivno utječe na demografske trendove.

Radi provjere kretanja broja radnika koji primaju minimalnu plaću Državni zavod za statistiku je analizirao plaće po rasponu. Prilikom pripreme izmjena i dopuna Zakona pribavljeni su podaci o radnicima kojima je isplaćen iznos do minimalne plaće  (podaci za ožujak 2018. pokazuju udio od 4,16%).  Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,  6,85% radnika je tijekom lipnja 2019. godine primalo iznos plaće u rasponu od 3.750,00 kn (minimalna plaća za 2019. godinu) i 4.100,00 kn. U lipnju 2020. postotak radnika koji je primao plaću između 4.063,00 kn te 4.100,00 kn (iznos minimalne plaće i oko minimalne plaće za 2020.) iznosio je 4,2%.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Izuzimanjem mikro poslodavaca koji nemaju drugih zaposlenih (poslodavci kojima je jedini radnik istodobno član uprave, izvršni direktor, upravitelj zadruge, likvidator i sl.)    iz obveze isplate minimalne plaće pozitivno se utječe na njihovu poduzetničku aktivnost i potiče samozapošljavanje. Analizom JOPPD obrazaca za 2019.  i 2020. godinu utvrđen je broj poslodavaca iz navedene kategorije koji su barem jednom tijekom godine isplatili plaću manju od minimalne, a navedenih je 2019. godine bilo 16.337 a 2020. godine 13.469. Broj istih koji si uopće nisu isplatili plaću isplatili plaću je 2019. godine bilo 5.942 a 2020. godine 5.772.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona nije imala utjecaj na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona nije imala utjecaj na zaštitu ljudskih prava.

4.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

5.

PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU

Predmetni Zakon osnažio je institut minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Omogućena je dodatna preciznost i transparentnost u postupku određivanja minimalne plaće, a zadržavanjem definicije kojom se iz iste izuzimaju povećanja s osnove prekovremenog rada, rada noću, nedjeljom i blagdanom, omogućeno je da se radnicima koji imaju pravo na navedena povećanja temeljem Zakona ta povećanja zaista i isplate. Također, mikro poduzetnicima, koji nemaju drugih zaposlenika, pružena je prilika da lakše razviju svoju poduzetničku aktivnost.

Međutim, institut minimalne plaće potrebno je stalno preispitivati jer se odnosi izravno na najranjivije skupine zaposlenih, one koji se unatoč zaposlenju nalaze u riziku od siromaštva. U skladu s navedenim, potrebno je ne samo održavati, već i podizati razinu prava i razinu zaštite koju im zakon pruža.

Stoga se predlaže daljnje unaprjeđenje instituta minimalne plaće kroz odgovarajuće izmjene i dopune zakona.

6.

PRILOZI

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

7.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

                                                                                       M I N I S T A R

                                                                                        Josip Aladrović

Datum: 14. svibnja 2021.