I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona nalazi se u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Pitanje dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj pravno je uređeno važećim Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda, koji je donesen 1997. godine (Narodne novine, broj 73/97 i 174/04) i Metodologijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda (Narodne novine, broj 96/98).

Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodijele pomoći za nastale štete od elementarnih nepogoda. Predviđene izmjene sadržane su u novom prijedlogu zakona kojeg će pratiti i izrađena jasna metodologija izračuna i procjene šteta od elementarnih nepogoda.

Zbog velikog broja zahtjeva za dodjelu pomoći uslijed nastanke elementarnih nepogoda te čestih ponavljanja šteta na istom području, iznosi pomoći su male vrijednosti. Postojeći kriteriji za dodjelu pomoći omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći bez obzira na veličinu posjeda koji je oštećen odnosno uništen. Iz navedenog razloga javlja se veliki broj oštećenika. Osigurana sredstva u državnom proračunu su nedostatna da bi se udovoljilo svim zahtjevima koji zadovoljavaju uvjete, te dodjela pomoći svim oštećenicima rezultira niskim iznosima krajnjim korisnicima. 

Pomoć se daje oštećenicima u pravilu od 5%-10% potvrđene štete, što znači ako je potvrđena šteta na stambenom objektu npr. 1,0 mln kuna, pomoć će iznositi 50.000 kuna ako se daje 5% pomoći od potvrđene štete. Taj iznos možda obuhvaća više oštećenika tako da se i taj iznos od 50.000 kuna dijeli na više oštećenika pa je iznos pomoći jednom oštećeniku vrlo nizak.

S obzirom na navedeno, sustav dodjele sredstava u slučaju nastanka elementarne nepogode na ovaj način više nije održiv jer niti približno ne ublažava nastale posljedice, a iziskuje velik angažman ljudi, dugotrajan je i stvara veće troškove od iznosa dobivene pomoći.

Temeljem odredbi važećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda sredstva se dodjeljuju na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili Hrvatskog sabora na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Sredstva se isplaćuju preko Državne riznice Ministarstva financija općinama/gradovima koje ta sredstva prosljeđuju krajnjim korisnicima. Isto ukazuje na dugotrajnu postupak i rad velikog broja sudionika institucija na državnoj i lokalnoj razini.

Stoga je uočena potrebno da se u novom Zakonu promijeniti postojeće uvjete za dodjelu pomoći na način da se oštećenik istovremeno može javiti sa zahtjevom za pomoć iz više izvora kao što su Fond solidarnosti Europske unije te državni proračun Republike Hrvatske, a da pri tom naknada šteta ne prelazi 100% iznosa oštećenja.

Sustav pružanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda ostvaruje se na razini lokalne samouprave, područne (regionalne) samouprave i na razini države. Pravo na pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda imaju fizičke osobe, iznimno i pravne osobe ako je potvrđena vrijednost ukupne izravne štete veća od 20% vrijednosti proračuna jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je nepogoda prouzročila umanjenje prinosa pojedine poljoprivredne kulture ili dugogodišnjeg nasada više od 30% po hektaru prema prethodnom trogodišnjem prosjeku u određenoj županiji.

Većina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne osigurava sredstva na posebnoj stavci u svojim proračunima za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih (prirodnih) nepogoda. U slučaju nastanka štete od elementarne nepogode koriste se sredstva tekuće pričuve. Osim toga, neke jedinice područne (regionalne) samouprave daju pomoć putem subvencije premije osiguranja samo onim osiguranim fizičkim osobama koje su obuhvaćene modelom državne potpore. Međutim, pomoć u slučaju nastanka štete od elementarnih nepogoda kod fizičkih osoba koje nisu obuhvaćene modelom državne potpore često se svodi samo na dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Takav način pružanja pomoći rezultirao je brojnim zahtjevima jedinica lokalne samouprave s niskim proračunskim sredstvima za novčanom pomoći iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Kad se sredstva raspodijele na jedinice lokalne samouprave, a one ta sredstva dodijele krajnjim korisnicima, iznos pomoći više je nego simboličan.

Zbog svih navedenih razloga predlaže se donošenje novog Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda koji će biti primjereniji sadašnjim gospodarskim i socijalnim odnosima i materijalnim mogućnostima, kako bi s dobivenim sredstvima pomoći oštećenik mogao putem osigurane imovine sanirati znatno veći postotak nastale štete nego što je to bilo moguće na dosadašnji način.

Nedostatci važećeg Zakona

S ciljem povećanja učinkovitosti sustava, te transparentnosti postupanja svih tijela zaduženih za provedbu ovog zakona pokrenute su aktivnosti s ciljem promjena u sustavu dodjele pomoći za nastale štete od elementarnih nepogoda. Predviđene aktivnosti odnose se na (i) izradu novog zakonskog propisa koji će zamijeniti postojeći Zakon o elementarnim nepogodama, (ii) uvođenje jasne metodologije izračuna i procjena šteta od elementarnih nepogoda, te (iii) uspostava Registra šteta radi evidencije nastalih šteta uslijed elementarnih nepogoda.

Zbog učestalih elementarnih nepogoda tijekom godine, širine zahvaćenih površina, neprikladne zaštite i nedovoljne koordinacije subjekata - od općine i grada preko županije do države, javlja se sve veći broj oštećenika sa zahtjevom za pomoć iz državnog proračuna Republike Hrvatske radi sanacije nastale štete na neosiguranoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Županije ne daju prijedloge za djelomičnu sanaciju nastale štete i malokad sudjeluju u toj sanaciji financijski ili na koji drugi način (npr. sniženjem poreza ili oslobođenjem od plaćanja poreza u toj godini i sl.)

Većina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne osiguravaju sredstva u svojim proračunima za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda često se svodi samo na dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske poljoprivrednim proizvođačima koji nisu obuhvaćeni modelom državne potpore.

Pomoć je pretežno simbolična, ali najčešće i jedina za ublažavanje, odnosno djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda kod fizičkih osoba. U sadašnjim uvjetima, kao što je već navedeno, takav način sanacije štete više nije održiv jer ni približno ne ublažava nastale posljedice, a iziskuje velik angažman ljudi i stvara veće troškove od iznosa dobivene pomoći.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

S obzirom na nedostatke važećega Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, a u svrhu učinkovitije dodjele sredstava pomoći predlaže se novi Zakon o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda kojim bi se isključili poljoprivredni proizvođači koji su obuhvaćeni modelom državne potpore u okviru Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 30/2015), jer se od njih očekuje da ostvare djelomičnu potporu troškova osiguranja sukladno Zakonu o poljoprivredi.

Postojeći uspostavljeni sustav omogućava dodjelu državne potpore za osiguranje šteta u poljoprivredi, te Program ruralnog razvoja koji kroz dvije mjere osigurava sredstva za nadoknadu izgubljenog proizvodnog potencijala u poljoprivredi i pokriće troškova premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka uzrokovanih različitim čimbenicima, a uključivo i rizike koje određuje ovaj Zakon. To znači da se pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda može ostvariti i uz državnu potporu, ako taj zbroj ne prelazi 100 % iznos pomoći.

Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine, broj 174/2004, 79/2007,38/2009 i 127/2010) prestale su važiti određene odredbe važećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda obzirom da su uređivale mjere zaštite i spašavanja koje su se uredile jednim posebnim zakonom – Zakonom o zaštiti i spašavanju. Naime, danom stupanja na snagu Zakona o zaštiti i spašavanju prestale su važiti odredbe članaka 14., 21., 22. i 23. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, a ostale odredbe primjenjivale su se ukoliko nisu bile u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju. Time je zapravo dio važećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda od članka 7. do članka 25. bio neprimjenjiv.

Iz važeće Metodologije za procjenu štete od elementarnih nepogoda (Narodne novine broj 96/1998) općeg dijela, sve točke osim A1 i A2 postaju sastavni dio novog Zakona radi jasnijeg postupanja.

Novim Zakonom je propisano da se pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda ne može dodijeliti za štete u poljoprivredni ako oštećenik nije upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Nadalje, propisana je obveza da se naknada štete odnosi samo na legalne građevine, odnosno za koje doneseno rješenje o ozakonjenju prema posebnim propisima.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ostvaruje pravo na apliciranje za dobivanje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Kako niti jednim zakonom niti podzakonskim aktom nije propisano nadležno tijelo, Vlada Republike Hrvatske je trebala u svakom pojedinačnom slučaju donijeti odluku kojom se zadužuje određeno tijelo za provedbu i nositelja provedbe te odluke.

Novim Zakonom definirano je nadležno tijelo za prikupljanje, obradu i dostavu podataka o štetama uslijed elementarnih nepogoda ili katastrofa koja imaju elemente elementarne nepogode, izradu izvješća o utrošku sredstava dodijeljene pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije i objavu pravila koja se primjenjuju prilikom prijave šteta za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Ovim Zakonom se propisuje obveza prijave i unosa štete u Registar štete po postupku i roku predviđenom ovim Zakonom. U svrhu unapređenja sustava prijavljenih šteta od elementarnih nepogoda u smislu ažurnosti, točnosti i transparentnosti izvještavanja na svim nivoima povjerenstava za praćenje šteta od elementarnih nepogoda prepoznato je nužno vođenje evidencije prijavljenih šteta od elementarnih nepogoda na jednom mjestu. U tom kontekstu u tijeku je izrada „Registra šteta od elementarnih nepogoda“ (u daljnjem tekstu: Registar). Izrada Registara se sastoji od nekoliko faza. Prva faza izrade jest izrada Registra šteta u poljoprivredi koji je realiziran u 2013. godini. U 2014. godini provedena je druga i dio treće faze izrade „Registra šteta u graditeljstvu i Registra šteta na opremi, ostalim dobrima i troškovi sanacije nastalih šteta“ koji je realiziran u 2014. godini. Dio treće faze i završne faze obuhvaća: obračun šteta prema prijavama i potvrdama svih šteta, izradu tablica šteta po vrstama šteta i po županijama, rasporedi sredstava pomoći za svaku jedinicu lokalne samouprave, izrada raznih izvješća te grafički prikaz prijavljenih i potvrđenih šteta s dodjelom pomoći. Izrada završne faze planirana je tijekom 2015. godine. Registar osigurava podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrstu štete i iznos štete.

Registar će osiguravati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrstu štete i iznos štete i predstavlja prvu bazu podataka o nastalim štetama od elementarnih nepogoda i katastrofa koje imaju elementne elementarne nepogode. Na taj način osigurati će se informacije o vrstama šteta na pojedinom području koje će moći koristiti i ostala tijela državne uprave za različite potrebe.

Važna novina ovog Zakona je određenje da su sredstva dodijeljene pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda strogo namjenska (ne mogu se koristiti za druge namjene). Neraspoređeni višak sredstava jedinice lokalne samouprave dužne su doznačiti na račun Ministarstva financija, a samo u iznimnim slučajevima iz objektivnih razloga, za neraspoređeni višak sredstava može se tražiti od Državnog povjerenstva odobrenje za prenamjenu sredstava (koja se može odobriti samo za djelomično pokriće te štete za koju su sredstva dobivena).

Novim Zakonom propisna je i odgovornost gradonačelnika i načelnika općina za namjensko korištenje sredstava dodijeljenih pomoći, te odgovornost općinskih i županijskih povjerenstava za provedbu mjera procjene i otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda.

Novim Zakonom određen je i rok za podnošenje prigovora na odluku o dodjeli sredstava pomoći što do sada nije bilo uređeno.

Prvotna intencija Zakona je bila usmjerena iznalaženju novog modela dodjele pomoći za nastale štete u poljoprivredi od elementarnih nepogoda s ciljem smanjenja broja zahtjeva i dodjela većeg apsolutnog iznosa pomoći po osnovi potvrđene štete. Međutim, zbog činjenice da u Republici Hrvatskoj postoji veliki broj malih posjeda s velikim brojem kultura i mogućnosti upisa u OPG (koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i mogu se prijaviti za pomoć za sve kulture ako je šteta od elementarne nepogode veća od 30% bez obzira na veličinu površine zasađenom tom kulturom) te ograničenja koja proizlaze iz postojeće zakonske regulative na području poljoprivrede nije se mogla izbjeći dodjela pomoći velikom broju oštećenika kojima se u konačnici prilikom raspodjele dodijeli neznatan iznosi pomoći.

Isto tako, zbog globalnih klimatskih promjena Republika Hrvatska je suočena s čestim elementarnim nepogodama (ponekad i više puta tijekom godine na istom području) koje uzrokuju štete na imovini.

Važan čimbenik je i neadekvatna preventivna zaštita ugrožene imovine od nastanka šteta od elementarnih nepogoda. Boljim i učinkovitijim sustavom preventivne zaštite smanjile bi se štete na imovini (nije u nadležnosti ovog Zakona).

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva iz državnog proračuna.

ZAKON O DODJELI POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA ELEMENTARNIH NEPOGODA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuje pojam elementarne nepogode, kriteriji i ovlasti za proglašenje elementarne nepogode, postupak procjene štete od elementarne nepogode, povjerenstva za procjenu štete od elementarne nepogode, pružanje pomoći područjima stradalim od elementarne nepogode, podnošenje zahtjeva za isplatu pomoći za potvrđene štete od elementarne nepogode, obrada podnesenih zahtjeva za isplatu pomoći, dostava podataka u registar šteta od elementarnih nepogoda, raspored dodijeljene pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dostava Izvješća o ublažavaju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i utrošku sredstava pomoći te kaznene odredbe.

Članak 2.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

- građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

- imovina obuhvaća građevine, opremu, zemljišta, dugogodišnje nasade, šume, stoku, obrtna sredstva u poljoprivredi, ostala dobra i troškove.

- poljoprivrednik je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu,

- štete u poljoprivredi su prijavljene štete na poljoprivrednom, šumarskom i građevinskom zemljištu; šumama, dugogodišnjim nasadima, tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu,

- poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske,

- upisnik poljoprivrednih gospodarstava ima značenje u smislu Zakona o poljoprivredi (Nerodne novine broj 30/15) i Pravilnika o upisniku poljoprivrednih gospodarstava (Narodne novine broj 76/11 i 42/13),

- osiguranici koji ostvaruju pravo na pomoć u troškovima osiguranja svoje proizvodnje prema ovome su Zakonu fizičke osobe koje su obuhvaćene modelom državne potpore po bilo kojoj osnovi, s tim da zbrojni iznos pomoći ne prelazi 100% iznos pomoći za tu štetu,

- osiguravatelj je „društvo za osiguranje“ u smislu Zakonu o osiguranju (Nerodne novine broj 30/15),

 - oštećenik je fizička i pravna osoba kojoj je na imovini utvrđena šteta od elementarnih nepogoda sukladno kriterijima ovoga Zakona.

- jedinica lokalne samouprave je općina i grad,

- jedinica područne (regionalne) samouprave je županija,

- Registar šteta od elementarnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Registar šteta) je jedinstveni računalni program kojeg propisuje Državno povjerenstvo.

Članak 3.

Elementarnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći.

Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehnički, tehnološki ili biološki događaji.

Elementarnom nepogodom smatraju se osobito potresi od 7 i više stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj skali te olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora (tj. olujni i orkanski vjetrovi srednje brzine jednake ili veće od 17 m/s).

Elementarnom nepogodom smatraju se i požari, poplave, suše, tuča, jaki mrazovi, izvanredno velika visina snijega, snježni nanosi i lavine, nagomilavanje leda na vodotocima, odroni zemljišta i druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Članak 4.

Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda u slučajevima kada prijete znatni poremećaji gospodarske aktivnosti i života na području zahvaćenom elementarnom nepogodom daje se fizičkim osobama državljanima Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i iznimno pravnim osobama ili podružnicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osim velikim poduzetnicima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda daje se i velikim poduzetnicima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u slučaju ako prijavljuju štetu nastalu na dijelu svoje imovine u određenoj jedinici lokalne samouprave.

Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda daje se samo ako postoji izravna uzročna veza između elementarne nepogode i štete koja je nanesena osobama iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

Članak 5.

Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda ne daje se za:

1. štete nastale u poljoprivrednoj proizvodnji od svih vrsta elementarne nepogode, ako je za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica tih elementarnih nepogoda omogućeno dobivanje:

- državne pomoći u obliku sufinanciranja osiguravajućih premija i/ili

- državne potpore u obliku sufinanciranja osiguravajućih premija iz programa ruralnog razvoja i/ili

- državne potpore u obliku naknade za obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama iz Programa ruralnog razvoja, osim za štete nastale od suše, poplave, odrona i klizišta kada ih nije bilo moguće osigurati kod osiguravatelja ili je zbog razmjera štete proglašena katastrofa,

2. štete koje nastanu od elementarnih nepogoda zato što nisu bile poduzete propisane mjere zaštite ili zbog krajnjeg nemara ili zato što je šteta na vlastitoj imovini izazvana namjerno,

3. štete u poljoprivredi sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda, ako se imovina fizičke i pravne osobe ne nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ako nije upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava,

4. neizravne štete,

5. štete na dugogodišnjim nasadima, osim u godini štete,

6. štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o ozakonjenju prema posebnim propisima.

7. štete nastale na objektu ili području koje je u skladu s propisima koji uređuju zaštitu kulturnog dobra aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka elementarne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom.,

8. štete velikim poduzetnicima, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom,

9. štete čije se posljedice uklanjaju prema posebnim zakonima ili ako je za njih država obvezna dati odštetu,

10. štetu koja nije prijavljena prema pravilima postupka i u roku određenom ovim Zakonom,

11. štetu koja nije prijavljena i unesena u Registar šteta prema pravilima postupka i roku određenom ovim Zakonom.

Članak 6.

Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda dodjeljuje se u skladu s pravilima Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 оd 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193,1.7.2014.) i pravilima Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014.).

II. PROGLAŠENJE ELEMENTARNE NEPOGODE

Članak 7.

Elementarna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu i ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prosječne poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave.

Elementarnu nepogodu iz stavka 1. ovoga članka proglašava odlukom župan na prijedlog gradonačelnika ili načelnika općine za područje svoje županije.

Vlada Republike Hrvatske može, prema vlastitoj prosudbi i/ili na prijedlog župana proglasiti elementarnu nepogodu na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske.

Ako Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu koja ima elemente elementarne nepogode župan mora donijeti odluku o proglašenju elementarne nepogode za područje te županije.

Članak 8.

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo uz suradnju Državnog ureda za zaštitu i spašavanje prikuplja, obrađuje i dostavlja podatke radi dodjele pomoći iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije o štetama uslijed nastanka veće elementarne nepogode ili katastrofe koja imaju elemente elementarne nepogode.

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo izrađuje Izvješće o utrošku sredstava dodijeljene pomoći iz stavka 1. ovoga članka i dostavlja ga Fondu solidarnosti Europske unije.

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo na svojim internet stranicama objavljuje pravila koja se primjenjuju prilikom prijave šteta za dodjelu pomoći iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije.

U slučaju nastanka ostalih elementarnih nepogoda za koje se pomoć daje iz državnog proračuna Republike Hrvatske nadležno je Državno povjerenstvo.

Informacije o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda koja predstavlja državnu potporu koja se dodjeljuje u skladu s ovim Zakonom objavit će se na Internet stranici u skladu s člankom 9. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL 187,26.6.2014.).

III. OBVEZA PROCJENE ŠTETE I TIJELA ZA PROCJENU

Članak 9.

Županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj svaka za svoje područje procjenjuju visinu štete od elementarnih nepogoda.

Svaka procjena štete obuhvaća vrste i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima, prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka, te korisnicima i vlasnicima imovine.

Dužnost je svake fizičke i pravne osobe da štetu prijavi u skladu s člankom 12. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Oštećenik štetu prijavljuje nadležnom gradskom/općinskom povjerenstvu odmah nakon nastanka elementarne nepogode. Gradsko/općinsko povjerenstvu ukupne prve procijenjene štete dostavlja u roku od osam dana od početka elementarne nepogode u Registar šteta i na znanje Županijskom i Državnom povjerenstvu.

Početkom elementarne nepogode smatra se dan kada je elementarna nepogoda nastala, a ako je nastajala u duljem razdoblju (primjerice suša, mraz, poplava, naplavine) početkom elementarne nepogode smatra se dan proglašenja elementarne nepogode.

Šteta fizičkih i pravnih osoba prijavljuje se na obrascima propisanim Metodologijom procjene štete od elementarnih nepogoda i dostavljaju u Registar šteta.

Obrađene konačne podatke o šteti gradsko/općinsko povjerenstvo dostavlja u Registar šteta u roku od 50 dana od početka elementarne nepogode i na znanje županijskom povjerenstvu.

Županijsko povjerenstvo konačne obrađene podatke o šteti dostavlja u Registar šteta u roku 60 dana od početka elementarne nepogode i na znanje Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Članak 10.

Metodologiju procjene štete od elementarnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Metodologija) donijet će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za financije i ostalih nadležnih ministarstava za potvrđivanje nastale vrste štete.

Pravilnik o Registru šteta od elementarnih nepogoda donijet će ministar financija u suradnji s ministrom poljoprivrede i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja.

Članak 11.

Postupak procjene štete organiziraju, upisuju u Registar šteta i provode:

1. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (županijsko povjerenstvo),

2. Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (gradsko povjerenstvo),

3. Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (općinsko povjerenstvo).

Uneseni podaci o upisanim štetama u Registar šteta dostavljaju se Državnom povjerenstvu na znanje.

Članove Državnog povjerenstva imenuje Hrvatski sabor, a članove županijskog, općinskog i gradskog povjerenstva imenuje predstavničko tijelo županije, općine, odnosno grada.

Članovi povjerenstava iz stavka 3. ovoga članka imenuju se na vrijeme od četiri godine.

Sredstva za rad Državnog povjerenstava osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a sredstva za rad županijskog, općinskog/gradskog povjerenstva osiguravaju se u proračunima županije, odnosno općine/grada.

IV. POSTUPAK I MJERILA PROCJENE

Članak 12.

Procjena štete od elementarnih nepogoda u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku od nastanka elementarne nepogode.

Povjerenstva iz članka 11. ovoga Zakona obvezna su odmah, nakon nastanka elementarne nepogode, odnosno njezinih prvih posljedica, a najkasnije u roku od osam dana, podnijeti Izvješće o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode (Prvo priopćenje) i upisati ga u Registar šteta.

Izvješće iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati podatke propisane Metodologijom i upisane u Registar šteta.

Izvješće o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode općinsko/županijsko povjerenstvo obavezno dostavlja u Registar šteta iako nije proglašena elementarnih nepogoda.

Konačnu procjenu štete Županijsko povjerenstvo dužno je dostaviti u Registar šteta u redovnom postupku i u slučaju kada se pomoć za štetu od elementarnih nepogoda daje samo na razini županije/općine.

Državno ili županijsko povjerenstvo po potrebi izravno obavlja izvid štete od elementarnih nepogoda, u kojemu, prema vrsti i posljedicama elementarne nepogode i nastale štete sudjeluju i predstavnici nadležnog ministarstva, odnosno pravne osobe.

Članak 13.

Na temelju izvješća iz članka 12., stavka 2. ovoga Zakona, Državno povjerenstvo prosuđuje potrebu žurnog postupka i nužnost odobravanja novčane i druge pomoći, uzimajući u obzir i mišljenje nadležnog ministarstva za potvrđivanje nastale vrste štete.

Pomoć iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se odobrava fizičkoj osobi za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarne nepogode na njezinoj imovini, kada su iskorištena sredstva jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave osigurana za tu namjenu.

Ako opseg i posljedice štete ne zahtijevaju žurno djelovanje, te ako su ispunjeni ostali uvjeti utvrđeni ovim Zakonom, povjerenstva iz članka 11. ovoga Zakona prijavljuju štetu u Registar šteta u redovitom postupku i rokovima određenim ovim Zakonom.

Novčanu pomoć iz državnog proračuna Republike Hrvatske i njegove tekuće pričuve Vlada Republike Hrvatske može odobriti kao predujam do odobrenja pomoći u redovitom postupku.

Vrsta i iznos pomoći odobrene u žurnom postupku konačnom potvrdom i procjenom štete može biti izmijenjena ako se utvrde značajne razlike.

Članak 14.

Prijava štete u redovitom postupku sadrži:

1. podatke iz članka 12. stavaka. 3. i 4. ovoga Zakona,

2. odluku o proglašenju elementarne nepogode s obrazloženjem,

3. dokumentaciju o vlasništvu dobara, njihovoj vrsti, vremenu i području nastanka elementarne nepogode, uzroku i opsegu štete i posljedicama elementarne nepogode za javni i gospodarski život jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, te statističke podatke određene Metodologijom.

4. Konačnu procjenu štete, gradsko/općinsko povjerenstvo prijavljuje u Registar šteta u roku od 50 dana od početka elementarne nepogode, na obrascima uređenima Metodologijom i dostavlja na znanje Županijskom povjerenstvu.

5. Konačnu procjenu štete županijsko povjerenstvo prijavljuje kroz Registar šteta u roku od 60 dana od početka elementarne nepogode, na obrascima uređenima Metodologijom i dostavlja na znanje Državnom povjerenstvu.

Ako općina, grad ili županija nije u roku unijela podatke iz stavka 1. ovoga članka podnosi zahtjev za produženje roka unosa podataka u Registar šteta Državnom povjerenstvu.

Prigodom procjene i utvrđivanja štete od elementarnih nepogoda, povjerenstva iz članka 11. ovoga Zakona posebno utvrđuju:

- stradanja stanovništva,

- opseg štete na imovini,

- opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi,

- iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica elementarnih nepogoda,

- opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja,

- vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

Članak 15.

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi podnosi gradsko, odnosno općinsko povjerenstvo u Registar šteta. Rok za podnošenje Prvog priopćenja o elementarnoj nepogodi je osam dana od početka elementarne nepogode.

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi sadrži podatke o vrsti elementarne nepogode, veličini zahvaćenog područja, oštećenoj imovini, posljedicama za stanovništvo i gospodarstvo i prvu orijentacijsku procjenu štete s novčanim i količinskim pokazateljima u skladu s Metodologijom, te potrebi žurnog postupka i pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarne nepogode.

Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku.

Članak 16.

Izvještaj o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i Izvještaj o utrošku dodijeljenih sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske, gradsko, odnosno općinsko povjerenstvo podnosi predstavničkom tijelu grada/općine i županijskom povjerenstvu.

Objedinjavanjem prispjelih izvještaja iz stavka 1. ovoga članka županijsko povjerenstvo izrađuje županijski Izvještaj o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i Izvještaj o utrošku dodijeljenih sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske, te ga podnosi u Registar šteta i na znanje Državnom povjerenstvu u roku navedenom u odluci Vlade Republike Hrvatske ili Hrvatskog sabora.

Državno povjerenstvo objedinjuje županijske izvještaje iz stavka 2. ovoga članka, te izrađuje skupni Izvještaj o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i Izvještaj o utrošku dodijeljenih sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske koji podnosi Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru.

Izvještaje iz stavka 1. ovoga članka gradska, odnosno općinska povjerenstva podnose županijskom povjerenstvu u roku koji ne može biti kraći od 15 niti dulji od 60 dana ovisno o roku navedenom u Odluci Vlade Republike Hrvatske ili Odluci Hrvatskog sabora. Rok za dostavu izvješća iz stavka 1. ovog članka računa se od dana primitka pomoći.

Državno povjerenstvo izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor najmanje jednom godišnje. U godišnjem izvješću o radu Državnog povjerenstva i godišnjem utrošku sredstava pomoći ocjenjuju se kratkoročni i dugoročni učinci elementarne nepogode. U iznos dodijeljene pomoći uračunavaju se i iznosi koje su isplatili osiguravatelji, kao i sredstva donacija i druga izvanproračunska sredstva.

U Izvješću županijskog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka navode se sredstva koja se za tu štetu daju na razini županije, grada, odnosno općine, kao i sredstva za naknadu te štete iz drugog izvora.

Zbog kontinuiranog praćenja i analize podataka o elementarnim nepogodama u Republici Hrvatskoj županijski izvještaj iz stavka 2. ovoga članka podnosi se primjenom jedinstvenog računalnog programa Registara šteta.

Članak 17.

Za utvrđivanje štete primjenjuju se jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske na temelju statističkih i/ili tržnih pokazatelja prethodne godine.

Državno povjerenstvo svake godine donosi i objavljuje u Registru šteta jedinstvene cijene za poljoprivredu na prijedlog ministarstva nadležnog za poljoprivredu koji usvojene cijene unosi u Registra šteta.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni cijena različitih od već objavljenih ako za to ima opravdanog razloga.

Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za područja za koje se šteta procjenjuje, uz potvrdu Državnog povjerenstva.

Usvojene cijene i prirode (rod) za svaku godinu Državno povjerenstvo unosi u Registar šteta i objavljuje na internet stranici ministarstva nadležnog za financije.

Članak 18.

Sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda iz državnog proračuna Republike Hrvatske odobravaju se i dodjeljuju jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području je nastala elementarna nepogoda za krajnje korisnike, odnosno fizičke i pravne osobe.

Članak 19.

Visina sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske iz članka 18. ovoga Zakona utvrđuje se na temelju sljedećih mjerila:

1. ako su jačina, opseg i posljedice elementarne nepogode takve da prelaze mogućnosti jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave da ih same uklone i/ili ublaže,

2. ako je poremećeno obavljanje gospodarskih djelatnosti i odvijanje života uopće, što ukazuje na značajne posljedice,

3. ako procjena izravnih šteta prelazi 30% od normalne godišnje poljoprivredne proizvodnje županije,

4. ako je potvrđena vrijednost ukupne izravne štete na oštećenoj imovini veća od 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu,

5. ako je vrijednost štete potvrđena.

Vrijednost štete potvrđuje Državno povjerenstvo na prijedlog nadležnog ministarstva koji potvrđuje nastale vrste štete.

6. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda koja predstavlja državnu potporu koja se dodjeljuje u skladu s ovim Zakonom može se zbrajati s bilo kojom drugom državnom potporom ako to zbrajanje ne prelazi 100 % iznos pomoći.

Članak 20.

Državno povjerenstvo priznaje samo vrijednosni iznos prijavljene štete u Registar šteta koja je potvrđena u Registru šteta od strane županijskog povjerenstva i nadležnog ministarstva koji potvrđuje nastale vrste štete, odnosno znanstvene ili stručne institucije koje odredi Državno povjerenstvo.

Vrijednost štete u poljoprivredni potvrđuje ministarstvo nadležno za poljoprivredu, a štete na građevinama potvrđuje ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, dok ostale vrste šteta potvrđuje prema potrebi za to nadležno ministarstvo odnosno znanstvene ili stručne institucije koje je odredilo Državno povjerenstvo.

Sredstva dodijeljene pomoći strogo su namjenska te se raspoređuju prema postotku oštećenja potvrđene štete.

Gradonačelnici i načelnici općina odgovorni su za namjensko korištenje sredstava.

Jedinice lokalne samouprave dužne su dodijeljena sredstva pomoći odmah isplatiti krajnjim korisnicima odnosno fizičkim i pravnim osobama, te se ta sredstva ne mogu koristiti za druge namjene.

Neraspoređeni višak sredstava, jedinice lokalne samouprave dužne su doznačiti na račun ministarstva nadležnog za financije.

U iznimnim slučajevima, za neraspoređeni višak sredstava može se tražiti od Državnog povjerenstva odobrenje za prenamjenu tih sredstava.

Prenamjena sredstava se može odobriti samo za djelomično pokriće te štete za koju su sredstva dobivena.

Članak 21.

Štete nastale djelovanjem elementarnih nepogoda čija vrijednost i posljedice ne udovoljavaju mjerilima iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona uklanjaju se i/ili ublažavaju sredstvima jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave.

V. SREDSTVA POMOĆI

Članak 22.

Sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda osiguravaju se iz:

1. državnog proračuna Republike Hrvatske,

2. proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave,

3. donacija,

4. drugih izvora.

O davanju pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda iz državnog proračuna Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor i/ili Vlada Republike Hrvatske, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave njihova predstavnička tijela.

Vlada Republike Hrvatske može odlučiti o davanju žurne pomoći iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili njegove tekuće pričuve, na temelju članka 13. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Visinu sredstava pomoći što ih treba osigurati za sljedeću proračunsku godinu u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave predlažu povjerenstva iz članka 11. ovoga Zakona.

Članak 23.

Sredstva proračuna jedinica lokalne samouprave osigurana za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda mogu se na prijedlog Vlade Republike Hrvatske objedinjavati radi ublažavanja i djelomičnog uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda.

Članak 24.

Hrvatski sabor može odobriti dodjelu pomoći iznimno i pravnoj osobi ako je šteta takvih razmjera da je nužna veća i žurna pomoć, a Vlada Republike Hrvatske može ju odobriti ako nastanu veća oštećenja imovine, odnosno postrojenja i/ili znatniji poremećaji u neproizvodnim djelatnostima s posljedicama za gospodarski život područja, za zaposlenike i stanovništvo u postupku određenom ovim Zakonom.

Članak 25.

Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica elementarnih nepogoda, daju se radi normalizacije života stanovništva, obavljanja pojedine gospodarske djelatnosti i/ili određene javne službe.

Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda dana iz državnog proračuna Republike Hrvatske su nepovratna i ne mogu se upotrijebiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Članak 26.

Državno povjerenstvo odlukom određuje uvjete i osnovna mjerila korištenja sredstava pomoći odobrene iz državnog proračuna Republike Hrvatske, vodeći računa o veličini i opsegu elementarne nepogode, te stupnju pozornosti fizičkih i pravnih osoba u samozaštiti i osiguranju imovine.

Članak 27.

Žalba na utvrđenu visinu štete i dodijeljenu pomoć nije dopuštena.

Oštećenik ima pravo prigovora samo u slučaju ako je općinsko, odnosno gradsko povjerenstvo propustilo procijeniti štetu na nekom dijelu njegove imovine i ako takav propust utječe na konačni rezultat procjene. O prigovoru odlučuje županijsko povjerenstvo.

Oštećenik može podnijeti pisani prigovor županijskom ili Državnom povjerenstvu u roku od 12 mjeseci od donošenja odluke o dodjeli sredstava pomoći.

Oštećenik može zatražiti tumačenje o dodjeli pomoći od županijskog i/ili Državnog povjerenstva.

VI. POVJERENSTVA

Članak 28.

Državno povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

1. usklađuje rad povjerenstva jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave,

2. utvrđuje opseg, vrstu i vrijednost štete koja ima obilježja elementarne nepogode,

3. izrađuje pregled šteta i informacije o štetama, prijedlog mjera za njihovo djelomično uklanjanje ili ublažavanje te prijedloge akata za odobravanje pomoći Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora,

4. izrađuje godišnja izvješća o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći i svom radu, koja podnosi Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru,

5. potvrđuje konačne prijavljene štete glede uzroka vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica. Radi potvrđivanja štete surađuje s nadležnim ministarstvom, a po potrebi i sa stručnim znanstvenim institucijama,

6. predlaže visinu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica štete od elementarne nepogode najkasnije dvanaest mjeseca od primitka zahtjeva za pomoć,

7. obavlja izvide terena, nakon proglašenja elementarne nepogode,

8. u suradnji s nadležnim ministarstvima Vladi Republike Hrvatske podnosi prijedlog za odobravanje žurne pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarne nepogode i predujma za odobrenje pomoći u redovitom postupku,

9. razmatra prijedloge propisa koji se odnose na procjenu šteta, načine i oblike prikupljanja sredstava i financiranje poslova u svezi s elementarnim nepogodama,

10. prati stanje računa redovnih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći

11. prati i nadzire korištenje odobrenih sredstava pomoći prema ovom Zakonu,

12. obavlja i druge poslove određene zakonom i drugim propisima,

13. surađuje s ministarstvima, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama,

14. daje odgovore na upite korisnika odobrene pomoći, povjerenstava županija, općina i gradova.

Državno povjerenstvo ima predsjednika i 12 članova, od kojih predsjednika i šest članova Državnog povjerenstva imenuje se iz reda zastupnika Hrvatskog sabora, dva člana iz ministarstva nadležnog za financije (tajnik Državnog povjerenstva i jedan član), a po jednog člana imenuje ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, ministarstvo nadležno za gospodarstvo i najveći osiguratelj u Republici Hrvatskoj.

Tajnik Državnog povjerenstva je pomoćnik ministra financija nadležan za gospodarstvo.

Stručne, upravne i druge poslove za Državno povjerenstvo usklađuje i obavlja ministarstvo nadležno za financije.

Državno povjerenstvo ima sjedište u ministarstvu nadležnom za financije.

Članak 29.

Županijsko povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

1. organizira i usklađuje procjenu štete u općinama i gradovima,

2. utvrđuje štetu za cijelu županiju,

3. daje podatke o šteti županu radi proglašenja elementarne nepogode,

4. potvrđuje štetu za područje županije, na prijedlog jedinica lokalne samouprave,

5. Državnom povjerenstvu i nadležnom ministarstvu predlaže odobrenje žurne financijske i druge pomoći,

6. izrađuje objedinjene preglede šteta za županiju u Registru šteta i u redovitom postupku ih dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnom ministarstvu kroz aplikaciju Registra šteta,

7. izrađuje izvješće o svom radu i ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći na području županije prema korisnicima sredstava pomoći,

8. prethodno potvrđuje vrijednost štete s područja gradova i općina,

9. ustrojava stručna povjerenstva općina i gradova za procjenu šteta i usklađuje njihov rad,

10. daje prijedloge za odobravanje pomoći iz proračuna županije,

11. priprema prethodno izvješće o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći za Vladu Republike Hrvatske, ministarstvo nadležno za financije te nadležno ministarstvo o nastanku elementarnih nepogoda,

12. obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje mu prenese Državno povjerenstvo ili mu povjere općinska, odnosno gradska povjerenstva.

Članak 30.

Gradsko odnosno općinsko povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

1. utvrđuje štetu za područje grada/općine te organizira i usklađuje njezinu procjenu,

2. surađuje sa županijskim povjerenstvom, odnosno gradskim/općinskim povjerenstvom,

3. potvrđuje štetu, za čije djelomično uklanjanje, odnosno ublažavanje se odobravaju sredstva iz proračuna grada/općine,

4. Državnom povjerenstvu predlaže odobrenje žurne pomoći u žurnom postupku, na temelju izvješća i mišljenja županijskog povjerenstva,

5. daje podatke za proglašenje elementarne nepogode,

6. županijskom povjerenstvu prijavljuje štetu u redovitom postupku,

7. za predstavnička tijela grada/općine i županijsko povjerenstvo izrađuje Izvješća o štetama (prve procjene i konačne štete) i Izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći.

Članak 31.

Županijsko povjerenstvo može ustrojiti stručna povjerenstva za općine i gradove, koja obavljaju sljedeće poslove:

1. županijskom povjerenstvu upućuje poziv za procjenu štete,

2. prikuplja podatke i činjenice o šteti, njezinu opsegu te utvrđuje područje zahvaćeno elementarnom nepogodom,

3. sudjeluje u predlaganju pomoći oštećenicima,

4. utvrđuje podatke za proglašenje elementarne nepogode,

5. raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći oštećenicima prema dostavljenom rasporedu,

6. podnosi zahtjev za preraspodjelu dodijeljenih sredstava pomoći Državnom povjerenstvu u slučaju da sva dodijeljena sredstva nisu raspoređena,

7. doznačuju na račun ministarstva nadležnog za financije eventualno neraspoređeni višak sredstava,

8. prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći prema ovom Zakonu,

9. izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći i štetama za potrebe županijskog povjerenstva.

Predstavnička tijela županija i gradova, odnosno općina dužna su imenovati povjerenstva za procjenu štete. Odluka o imenovanju županijskih povjerenstava dostavlja se Državnom povjerenstvu, a odluka o imenovanju gradskog, odnosno općinskog povjerenstva dostavlja se županijskom povjerenstvu.

Županijsko povjerenstvo imenuje potreban broj stručnih povjerenstava općina i gradova za procjenu štete na imovini fizičkih osoba odmah nakon proglašenja elementarne nepogode. Županijsko povjerenstvo imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete na imovini pravne osobe na temelju prijedloga te pravne osobe. Stručna povjerenstva imenuju se ovisno o vrsti elementarne nepogode i potrebi stručnjaka određene stručnosti.

Jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave snosi troškove rada povjerenstava za procjenu štete na imovini fizičkih osoba koja je imenovala te osigurava i tehničke uvjete za njihov rad (vozila, osobna zaštitna sredstva, mjesne vodiče, obrasce, naknadu za rad i dr.).

Troškove rada stručnih povjerenstava imenovana na prijedlog pravnih osoba snose pravne osobe koje osiguravaju i tehničke uvjete za njihov rad.

U slučaju elementarne nepogode velikih razmjera Državno povjerenstvo može prije početka procjene štete organizirati obuku stručnih povjerenstava kako bi se osigurao jedinstveni način procjene.

VII. DRUGE VRSTE POMOĆI I IZVJEŠĆA

Članak 32.

Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda može se dati i na temelju odluke jedinica lokalne samouprave o sniženju poreza ili oslobađanju od plaćanja poreza ili na drugi način.

Članak 33.

Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, poduzetnici gospodarske i komunalne infrastrukture i druge pravne osobe obvezne su izraditi Izvješće o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i korištenju novčane i druge pomoći.

Županijsko povjerenstvo obvezno je izraditi jedinstveno Izvješće o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku dodijeljenih sredstava pomoći, koje obuhvaća štete u općinama i gradovima.

Odgovornost za namjensko korištenje odobrene novčane i druge pomoći snose korisnici i jedinice lokalne samouprave, a ako se radi o međunarodnoj pomoći i državna tijela.

Članak 34.

Radi osiguranja za štete od elementarnih nepogoda u poljoprivrednoj proizvodnji Republika Hrvatska i EPFRR će osiguravati poticajna sredstva poljoprivrednim proizvođačima i njihovim udruženjima.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 35.

Novčanom kaznom od 2.000,00 kuna do 100.000,00 kuna za prekršaj će se kazniti pravna osoba ako:

1. odobrena sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda ne koristi na način i za namjene utvrđene ovim Zakonom (članak 20., stavak 3. ovoga Zakona);

2. ne dostavi u roku Izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći (članak 30. stavak 1. točka 7. , članak 31. stavak 1. točka 9. i članak 33. stavak 2. ovoga Zakona).

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koje je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 50.000,00 kuna.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Evidencija s informacijama i pratećom dokumentacijom čuva se kako bi se utvrdilo da su ispunjeni svi uvjeti dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda koja predstavlja državnu potporu u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.06.2014.). Ta se evidencija čuva 10 godina od datuma dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda koja predstavlja državnu potporu.

Članak 37.

Metodologiju iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od četiri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Pravilnik iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar financija u roku od šest mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 38.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine br. 14/78., 31/80., 53/84. i 41/96.).

Članak 39.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE UZ ČLANKE ZAKONA

Člankom 1. utvrđuje se sadržaj koji se uređuje ovim Zakonom.

Člankom 2. uređuje se značenje pojedinih izraza u smislu ovog Zakona.

Člankom 3. uređuje se što se smatra elementarnom nepogodom u smislu ovog Zakona i što uzrokuje elementarnu nepogodu.

Člankom 4. uređuju se osobe kojima se daje pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda u skladu s ovim Zakonom.

Člankom 5. uređuju se vrste šteta za koje se ne daje pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda u skladu s ovim Zakonom.

Člankom 6. uređena je primjena pravila Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 оd 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193,1.7.2014.) i pravila Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014.) pri dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.

Člankom 7. propisuju se kada se može proglasiti elementarna nepogoda, tko proglašava elementarnu nepogodu i za koje područje Republike Hrvatske.

Člankom 8. uređuje se nadležno tijelo za prikupljanje, obradu i dostavu podataka o štetama u slučaju nastanka elementarne nepogode ili katastrofe koja ima elemente elementarne nepogode radi dodjele pomoći iz sredstava Europske unije, Fonda solidarnosti. Ovim člankom uređena je i objava informacija na Internet stranici o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda koja predstavlja državnu potporu.

Člankom 9. propisuje se tko procjenjuje štete od elementarnih nepogoda, što obuhvaća svaka procjena šteta, čija je dužnost da prijavi štetu, u kojem roku oštećenik prijavljuje štetu, što se smatra početkom elementarne nepogode, na kojim obrascima se prijavljuje šteta fizičkih i pravnih osoba.

Popisuje se i obveznik dostave obrađenih podataka o šteti, rok dostave, te nadležno tijelo kojem se podaci dostavljaju.

Člankom 10. određuje se donošenje Metodologije procjene štete od elementarne nepogode od strane Vlade Republike Hrvatske i Pravilnika o registru šteta od strane ministra financija.

Člankom 11. uređuju se tijela nadležna za organiziranje, upis u registar šteta i provođenje postupka procjene štete.

Ovim člankom uređuju se i imenovanje članova Državnog povjerenstva, županijskog, općinskog i gradskog povjerenstva te osiguranje sredstava za njihov rad.

Člankom 12. određuje se kada se obavlja procjena štete od elementarne nepogode, te podnošenje Izvješća o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode (Prvo priopćenje) i upis u Registar šteta.

Ovim člankom određuju se i nadležna tijela za obavljanje izvida štete od elementarnih nepogoda, te obveza dostave u Registar šteta Izvješća o ublažavanja i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode iako nije proglašena elementarna nepogoda.

Člankom 13. uređuje se mogućnost žurnog postupka i odobravanja novčane i druge pomoći.

Člankom 14. propisuje se sadržaj prijave štete prema redovitom postupku. Ovim člankom propisuje se što povjerenstva iz članka 11. Ovog Zakona posebno utvrđuju prigodom procjene i utvrđivanja štete od elementarnih nepogoda.

Člankom 15. propisuje se sadržaj Prvog priopćenja o elementarnoj nepogodi, rok i tijelo ovlašteno za njegovo podnošenje u Registar šteta.

Člankom 16. uređuje se postupak dostave Izvještaja o ublažavanju i djelomičnom uklanjanju posljedica elementarne nepogode i Izvještaja o utrošku sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske, objedinjavanja tih izvještaja.

Čankom se uređuje i godišnje izvještavanje Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora.

Člankom 17. uređuje se primjena cijena za utvrđivanje šteta - jedinstvenih cijena za područje Republike Hrvatske ili prosječnih maloprodajnih tržnih cijena.

Člankom 18. propisuje se kome se dodjeljuju sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarne nepogode iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Člankom 19. propisuju se mjerila na temelju kojih se utvrđuje visina sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarne nepogode iz državnog proračuna Republike Hrvatske, tko potvrđuje vrijednost štete, te na čiji prijedlog.

Člankom 20. uređuje se pojam potvrđene štete, namjensko korištenje sredstava, odgovornost za namjensko korištenje sredstava, postupanje s eventualno neraspoređenim viškom sredstava.

Člankom 21. uređuje se slučaj dodjele sredstava JLS i JP(R)S za štete od elementarne nepogode koje ne udovoljavaju mjerilima iz članka 19. stavka 1. ovog Zakona.

Člankom 22. propisuju se izvori sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.

Člankom 23. propisuje se mogućnost objedinjavanja sredstava JLS radi ublažavanja i djelomičnog uklanjanja posljedica elementarne nepogode.

Člankom 24. uređuju se slučajevi u kojima se pomoć iz državnog proračuna Republike Hrvatske može odobriti pravnoj osobi.

Člankom 25. uređuje se svrha dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i njihov karakter.

Člankom 26. propisuje se da Državno povjerenstvo određuje uvjete i osnovna mjerila korištenja sredstava pomoći odobrene iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Člankom 27. propisuje se da žalba na utvrđenu visinu štete i dodijeljene pomoći nije dopuštena već oštećenik ima pravo prigovora o kojem odlučuje Županijsko povjerenstvo. Člankom se određuje i rok za podnošenje prigovora.

Člankom 28. propisuju se poslovi, članovi te sjedište Državnog povjerenstva.

Člankom 29. propisuju se poslovi Županijskog povjerenstva.

Člankom 30. propisuju se poslovi Gradskog odnosno općinskog povjerenstva.

Člankom 31. propisuju osnivanje, poslove te podmirenje troškova rada stručnih povjerenstava koje osnivaju županijska povjerenstva.

Člankom 32. uređuje se mogućnost davanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda odlukom jedinice lokalne samouprave o sniženju poreza, oslobađanju od plaćanja poreza ili na drugi način.

Člankom 33. propisuje se obveza izrade Izvješća o uklanjanju posljedica od elementarne nepogode i korištenju novčane i druge pomoći i izrade jedinstvenog izvješća koje obuhvaća štete u općinama i gradovima, te odgovornost za namjensko korištenje odobrene novčane i duge pomoći.

Člankom 34. propisuje se osiguranje poticajnih sredstava poljoprivrednim proizvođačima i njihovim udruženjima.

Člankom 35. propisuju se prekršaji i kazne za prekršaje.

Člankom 36. uređuje se obveza i vremensko razdoblje čuvanja evidencije informacija i dokumentacije o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.

Člankom 37. uređuje se rok za donošenje Metodologije i Pravilnika iz članka 10. ovog Zakona.

Člankom 38. uređuje se prestanak važenja Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda ("Narodne novine", br. 14/78., 31/80., 53/84. i 41/96.).

Člankom 39. uređuje se stupanje na snagu ovog Zakona.