Uvod

  0.1. Svrha smjernica

Svrha metodoloških smjernica za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe (u nastavku teksta: Smjernice) je pružiti detaljne upute županijama vezano uz izradu županijskih razvojnih strategija (ŽRS), u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, u nastavku teksta: ZRR) koji je stupio na snagu u siječnju 2015. godine. Sukladno čl. 13 ZRR-a, u Smjernicama je opisan proces izrade Županijske razvojne strategije te su date upute za pripremu pojedinih dijelova ŽRS. Detaljne informacije sadržane su u Dodacima (uključujući predloške i obrasce) koji izrađivaču mogu olakšati izradu ŽRS. Kao osnova za izradu Smjernica korišten je Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10).

U svrhu poboljšanja procesa strateškog planiranja, praćenja i izvještavanja, 2012. godine izrađena je studija pod nazivom „Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti financiranja razvoja županija i lokalnih jedinica u kontekstu provođenja politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske“ (u nastavku teksta: Studija). Preporuke Studije ugrađene su u tekst smjernica.

1. Županijske razvojne strategije u Republici Hrvatskoj

Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09), usvajanjem Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. (u nastavku teksta: SRR RH) koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila 4. lipnja 2010. i donošenjem Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), pokrenut je sustavan proces strateškog planiranja razvoja na razini županija u Republici Hrvatskoj. U svim županijama osnovane su županijske razvojne agencije (Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija na razini upravnog odjela), usvojena je prva generacija županijskih razvojnih strategija izrađenih na načelu partnerstva, uspostavljena su županijska partnerstva radi postizanja konsenzusa oko definiranja razvojnih prioriteta županija i identifikacije prioritetnih razvojnih projekata. Od tada kontinuirano jačaju administrativni kapaciteti za strateško planiranje i upravljanje razvojem na županijskoj razini. Usporedno s pripremama za korištenje EU fondova, županije i njihove razvojne agencije inicirale su koordinaciju županija na razini statističkih regija i počele surađivati. Spomenuti procesi na županijskoj razini poticani su i podupirani sa središnje razine, više kroz tehničku, a manje financijsku pomoć, u pravilu kroz projekte financirane iz pretpristupnih fondova EU.

U svim županijama županijske razvojne strategije izrađene su za razdoblje 2011.-2013. (uz naknadno produljenje primjene do kraja 2014. godine). Sukladno Naputku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), od 18. rujna 2014., županijama je predloženo produljenje primjene postojećih ŽRS-a za još jednu godinu. Nova generacija ŽRS-a treba uvažavati sve ključne odrednice SRR RH.

2. Uloga i sadržaj strategije

Županijska razvojna strategija je temeljni strateški planski dokument jedinice područne (regionalne) samouprave (JP(R)S) u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za područje JP(R)S u svrhu jačanja njenih razvojnih potencijala, s posebnim naglaskom na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenih područja.

U nastavku se nalazi prikaz strukture ŽRS-a sa prijedlogom okvirnog broja stranica:

Strategija treba obuhvatiti sljedeće dodatke:

1. Rezultate konzultacija s partnerskim vijećem za područje županije tijekom izrade ŽRS-a uključujući opis na koji će način isto biti uključeno u praćenje provedbe (uključujući dokaze o provedenom postupku partnerskih konzultacija npr. zapisnici sa sastanaka, popisi prisutnih, fotografije sa sastanaka itd.)

2. Cjelovitu analizu stanja

3. Izvještaj o provedenom prethodnom vrednovanju ŽRS-a

4. Baza projekata.

Akcijski plan i Komunikacijska strategija zasebni su (provedbeni) dokumenti koji se dostavljaju uz ŽRS i njene dodatke.

Za izradu ŽRS-a potrebno je imenovati tijelo (radna grupa, radna skupina ili sl.) koje će sudjelovati u procesu izrade ŽRS-a kao i u koordinaciji procesa izrade ŽRS. Poželjno je da se također imenuje tijelo koje će biti odgovorno za provedbu ŽRS, a u kojem mogu biti imenovane iste osobe koje su sudjelovale u izradi ŽRS-a.

Županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za područje županije, uzimajući u obzir potrebu osiguranja ravnomjernog razvoja svih dijelova županije.

Plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje proračun mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom.

Dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu donijeti zajedničku razvojnu strategiju u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područje županija koje donose zajedničku razvojnu strategiju. Županije koje donose zajedničku razvojnu strategiju ne donose pojedinačne županijske razvojne strategije.

3. Izrada ŽRS-a

Faze u izradi i provedbi ŽRS-a:

- analiza stanja

- SWOT analiza

- definiranje razvojnih potencijala i potreba

- utvrđivanje vizije, ciljeva, prioriteta i mjera

- odabir razvojnih projekata

- praćenje provedbe.

Izrada ŽRS-a predstavlja jedinstveni proces organiziran kao niz – ili lanac – logičkih koraka, pri čemu svaki korak uvodi ili određuje elemente ključne za poduzimanje sljedećeg koraka.

Koordinacija procesa izrade i provedbe ŽRS-a:

 3.1. Partnerski pristup

Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.

Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi planskih dokumenata politike regionalnog razvoja.

Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:

- konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački konsenzus;

- jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva;

- transparentnost – svi dionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje partnerstvo poduzima u svom radu.

Partnerstvo djeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS-a, od analize stanja i SWOT analize preko definiranja razvojnih problema županije, utvrđivanja vizije i ciljeva, prioriteta i mjera do odabira razvojnih projekata i praćenja provedbe ŽRS-a.

Jedinica područne (regionalne) samouprave osniva partnersko vijeće za područje županije (u daljnjem tekstu: županijsko partnerstvo), čime se formalno pokreće konzultacijski proces. Županijsko partnerstvo osniva se radi sudjelovanja u donošenju županijske razvojne strategije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja.

Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu.

  3.2. Postojeće stanje/ analiza stanja

  Bazu za izradu svakog strateškog dokumenta čini analiza stanja i tematskog opsega stoga se očekuje da će analiza stanja biti multisektorska, tj. da će ispitati gospodarsku i društvenu situaciju te stanje u okolišu/prostoru na ciljanom području.  Analiza stanja uključuje analitičke prikaze makroekonomskih i razvojnih stanja i trendova, razvojne potrebe županije u području prirodnih resursa, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, gospodarstva, poslovne i tehnološke infrastrukture, tržišta rada, društvenih djelatnosti i upravljanja razvojem. Ovdje je potrebno uključiti i tumačenja, usporedbe (npr. sa statističkom regijom, Republikom Hrvatskom, EU) i ocjene, potkrijepljene činjenicama, pokazateljima, argumentima i komentarima te nalazima iz prethodnih analiza, strategija i drugih razvojnih dokumenata.  Podaci i informacije trebaju biti kvantitativni i kvalitativni te iz pouzdanih izvora na nacionalnoj razini (npr. Državni zavod za statistiku; gospodarska komora; ministarstva i javne agencije itd.), županijskoj i lokalnoj razini (npr. podaci prikupljeni od stručnih ureda tijela regionalnih lokalnih vlasti). Također se mogu uzeti u obzir različite studije i istraživanja. Godina za koju su prikupljeni podaci uvijek mora biti navedena.

Podatke je potrebno usporediti s drugim sektorskim podacima na područjima Hrvatske i EU-a i/ili s nacionalnim prosjekom, kako bi se otkrile (pozitivne i negativne) razlike u razvoju. Izvor podataka uvijek mora biti naveden ispod tablica s pojašnjenjima podataka, grafikona i mapa. O kvaliteti ulaznih podataka ovisi i kvaliteta ocjene stanja razvoja županije što je osnova za utvrđivanje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera njezinog budućeg razvoja.

Analiza stanja treba obuhvatiti i analizu posebnih područja koja se nalaze u županiji (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna i urbana područja, područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja, granična područja, veliki gradovi, gradska područja s posebnim obilježjima unutar grada).

Za učinkovito i uspješno prikupljanje i obradu podataka potrebno je:

- izraditi popis osnovnih društveno-gospodarskih područja i podataka

- izraditi popis izvora podataka: na županijskoj, državnoj (Državni zavod za statistiku, ministarstva, agencije, zavodi, komore i dr.) i međunarodnoj razini (Eurostat, Svjetska banka, OECD i dr.);

- odabrati kvalitetne podatke odnosno pokazatelje, jednostavne, a sadržajne, koji će biti podloga za stavove, ocjene i procjene; koji pomažu pojednostavljenju opisa složene stvarnosti, mjerenju situacija i pojava te utvrđivanju trendova u nekom od društveno-gospodarskih područja, a istovremeno predstavljaju osnovu za definiranje pokazatelja uspješnosti provedbe ciljeva, prioriteta i mjera;

- utvrditi statičke i dinamičke pokazatelje (statički: posljednja dostupna godina; dinamički: višegodišnji, najmanje petogodišnji vremenski niz);

- odabrati sadržajan grafički prikaz podataka i pokazatelja (tablice, dijagrame, karte i dr.);

- odrediti redovito prikupljanje podataka i pokazatelja (na godišnjoj osnovi);

- organizirati elektroničku bazu za sve prikupljene i obrađene podatke i pokazatelje;

- organizirati distribuiranje podataka i pokazatelja korisnicima u županijskim tijelima, jedinicama lokalne samouprave s područja županije, državnim tijelima i drugima.

Za utvrđivanje razvojnih obilježja i problema u pojedinim društveno-gospodarskim područjima te za ocjenu stanja i trendova u društveno-gospodarskom razvoju županije koriste se kvalitativne i kvantitativne analize sljedećih područja:

Gospodarsko stanje i trendovi

- Bruto domaći proizvod

- Struktura gospodarstva i specijalizacija

- Poslovno okruženje

- Zaposlenost i produktivnost rada

- Investicijska aktivnost

- Indeks razvijenosti

- Regionalna konkurentnost

- Inovacijska sposobnost

- Informatička industrija

- Turizam

Demografija

- Opće kretanje stanovništva

- Kretanja povezana sa starenjem stanovništva

- Migracijska kretanja

- Očekivani životni vijek

- Prostorna distribucija stanovništva

Zapošljavanje

- Opća stopa zaposlenosti/nezaposlenosti

- Stopa nezaposlenosti mladih

- Zaposlenost i nezaposlenost starijih

- Obrazovna struktura zaposlenih

- Obrazovna struktura nezaposlenih

Gospodarska infrastruktura

- Slobodne i poduzetničke zone

- Parkovi

- Poduzetnički inkubatori

- Razvojne agencije

- Poduzetnički centri

Prometna infrastruktura

- Ceste

- Željeznice

- Pristaništa

- Unutarnji vodni putovi

Komunalna infrastruktura

- Vodovod

- Kanalizacija

- Odlagališta otpada

- Opskrba plinom, električnom te toplinskom energijom

Društvene djelatnosti

- Obrazovanje

- Kultura i umjetnost

- Socijalna skrb

- Zdravstvo

- Kvaliteta života

Prirodni resursi i zaštita okoliša

- Prirodni resursi

- Energija

- Zaštita okoliša

Analiza stanja također treba obuhvatiti:

- dinamiku promjena, trendove (najmanje zadnjih pet godina);

- ocjenu unutar županijskih razlika prema gospodarskoj i društvenoj situaciji;

- usporedbu razvijenosti: položaj županije u odnosu na statističku regiju, prosjek Republike Hrvatske i prosjek EU-a;

- utvrđivanje drugih obilježja koje županija smatra relevantnim za svoj razvoj.

Osim navedenog, u izradi osnovne analize koriste se metode i rezultati drugih relevantnih analiza koje su provedene na državnoj i županijskoj razini (npr. analiza poduzetničkog potencijala, analiza stranih ulaganja, analiza tržišta rada, analiza zaštite okoliša i dr.).

Analiza svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije završava zaključcima, kojima se iskazuju: a) pozitivna i negativna obilježja; b) razvojni problemi i razvojne potrebe županije u pojedinom području te preporuke razvoja za sljedeće razdoblje.

Analiza podataka treba biti posebno usmjerena na sektore koji su prepoznati kao problemi ili potencijali, umjesto da se sve teme istražuju na jednak način.

Analiza i slijed tema unutar tri makropodručja – društvo (uključujući demografiju i socijalna pitanja), gospodarstvo i  okruženje (uključujući pitanja ekologije i klime) – također su indikativni.

Pregled indikativnog sadržaja analize stanja dan je u Dodatku I - Županijska razvojna strategija (predložak ŽRS s minimalnim sadržajem).

Svaka županija na osnovi ŽRS-a ima sve elemente za uredno vođenje statistike, što je preduvjet za donošenje razvojnih odluka, kao i za praćenje razvojnih postignuća na osnovi unaprijed formuliranih pokazatelja, kroz duže vremensko razdoblje.

Osnovna analiza je temelj za izradu SWOT analize i dalje, za utvrđivanje ciljeva, prioriteta i mjera.

U ŽRS pod poglavljem „Analiza stanja“  potrebno je navesti ključne teze i zaključke, dok se cjelovita analiza stanja treba nalaziti u prilogu dokumenta.

U analizi stanja potrebno je identificirati prostorne specifičnosti i probleme (npr. zaštićena područja u županiji; ograničenja predviđena prostorno-planskom dokumentacijom). U uvodnom dijelu, pri analizi svakog sektora trebala bi se utvrditi jasna prostorna ograničenja za svaki sektor.

  3.3. SWOT analiza

Izrada ŽRS-a predstavlja logički proces u kojem je početna točka identifikacija županijskih potreba. Podaci dobiveni kroz analizu stanja i dalje razrađeni u SWOT analizi, trebaju rezultirati prepoznavanjem niza mogućnosti i potreba.

Razvojne potrebe i razvojni potencijali županije prepoznaju se pomoću SWOT analize.

Cilj SWOT analize je pojasniti informacije dobivene analizom stanja, utvrđivanjem snaga, slabosti, prilika i prijetnji. Ona daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije, kao i županije u cjelini.

Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar županije na koje se ona može osloniti u razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh;

Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar županije ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj;

Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje bi županija mogla iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti);

Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti)

Svaka ocjena snaga i slabosti te prilika i prijetnji treba biti: argumentirana, sukladna s drugim ocjenama (ne smije biti njima proturječna) te rangirana po važnosti za razvoj županije. Za rangiranje nalaza po važnosti za pomoć vidjeti Dodatak III u kojem se nalazi predložak „za rangiranje problema“ (neobavezno-koristiti prema potrebi).

SWOT analiza mora pokazati:

- što je i zašto snaga, slabost, prilika odnosno prijetnja;

- da su snage i slabosti povezane sa županijskim unutarnjim područjima, resursima i sposobnostima, te da se zasnivaju na rezultatima osnovne analize;

- jesu li prilike i prijetnje povezane sa županijskim okružjem;

- jesu li i na koji način prilike povezane sa snagama i/ili slabostima županije, te predstavljaju li, i na koji način, mogući potencijal za razvoj županije;

- jesu li prijetnje, kao vanjski čimbenici (regionalni, nacionalni ili međunarodni), povezane sa snagama i/ili slabostima odnosno na koji način predstavljaju moguću prijetnju smanjenju snaga i jačanju slabosti.

Sadržaj SWOT analize je poveznica između (do)sadašnjeg razvoja i željenog budućeg razvoja izraženog u viziji, strateškim ciljevima i prioritetima razvoja županije.

Potrebno je istaknuti sljedeće:

•  SWOT analiza mora proizlaziti iz analize stanja: zaključci iz SWOT analize moraju se bazirati na

   podacima iz analize stanja;

•  svaka snaga i slabost mora biti „osnovana“ – tj. ne smije biti definirana kao općenito mišljenje

  već kao zaključak koji je u potpunosti opravdan raspoloživim dokazima. Opravdanje se bazira na podacima iz analize stanja.

Analiza stanja i SWOT analiza predstavljaju osnovu za izradu ŽRS-a. Podaci iz tih dijelova moraju biti u skladu s bilo kojim strateškim ciljem definiranim u daljnjim koracima te osnova za njihovu opravdanost. Ciljevi moraju proizlaziti iz identificiranih razvojnih problema, potreba i potencijala opisanih u analizi stanja. Radi osiguravanja konzistentnosti dokumenta, potrebno je voditi brigu o tome da su kasnije definirani ciljevi uvijek usklađeni s analizom. Ukoliko dođe do devijacija, treba doraditi analizu stanja, tj. dodati nedostajuće informacije i podatke.

Od SWOT nalaza ide se prema definiranju razvojnih potreba i razvojnih potencijala. To je moguće učiniti na način da se analiziraju slabosti i prijetnje u kontekstu razvojnih potreba te snage i prilike u kontekstu razvojnih potencijala.

3.4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija

Ovo poglavlje sadrži opis i ocjene ostvarenja i provedbe ciljeva, prioriteta i mjera utvrđenih u prethodnoj generaciji razvojnih strategija (ŽRS-a) te drugih relevantnih strategija i razvojnih programa u županiji, zatim opis i obrazloženje (ne)ostvarenja utvrđenih razvojnih ciljeva te obrazloženje stečenih iskustava u provedbi.

 3.5. Strategij a

  U kontekstu ograničenih resursa, prvi korak u izradi strategije je prioritizacija identificiranih potreba i definiranje onih na koje se treba usmjeriti.

  Ta se odluka donosi uzimajući u obzir:

 osiguravanje usklađenosti vezano uz politike/strateška usmjerenja na višim teritorijalnim razinama (regije, nacionalna razina) i/ili na razinama pojedinih sektora. Usklađenost ŽRS-a u navedenom kontekstu trebaju osigurati timovi za izradu strategije, koji bi trebali uzeti u obzir:

 nacionalne i EU strateške dokumente te prioritete koji su u njima prepoznati;

 sektorske strateške dokumente na razini županije i lokalnoj razini (npr. akcijski planovi za održivo korištenje energije) i prioritete koji su u njima prepoznati;

 informacije s partnerskih konzultacija koje se odvijaju paralelno s postupkom izrade strategije;

 odluke donesene na političkoj razini.

Nakon što su prepoznate prioritetne potrebe, „promjena“ koja se želi postići na razini županije treba se izraziti u obliku vizije i hijerarhije strateških ciljeva –. Nadalje, potrebno je definirati i rezultate, tj. pokazatelje rezultata koje treba postići kako bi se ostvario svaki cilj.

3.5.1. Vizija

  U obliku sažete izjave , vizija predstavlja zajedničku ideju razvoja, kao jasnu i fokusiranu predodžbu željene promjene za određeno županijsko područje. Vizija je općenito formulirana te se u njoj ne spominje niti jedan ciljani sektor, već implicitno upućuje na napredak koji treba biti postignut u županiji.

Budući da vizija predstavlja svojevrsni 'moto', ona se formulira 'kreativnim' jezikom i može se dopuniti dodatnim pojašnjenjem.

3.5.2.  Strateški ciljevi

  Vizija je povezana s hijerarhijom strateških ciljeva koji doprinose njezinom ostvarenju. Strateški ciljevi su opći cilj i specifični ciljevi .

Opći cilj sažima u jednoj rečenici konkretnu sveobuhvatnu promjenu koju se želi postići putem strategije . Ovisno o broju i tipu prepoznatih potreba, utvrđuje se broj specifičnih ciljeva. Kao i opći cilj, specifični ciljevi su sažete izjave koje opisuju planiranu promjenu koju treba postići . Očigledno je da je njihov opseg uži od opsega općeg cilja budući da se oni odnose na specifične izazove s kojima je suočeno županijsko područje . Specifični cilj odgovara razini Strateškog cilja prethodne generacije ŽRS-a.

Pri formuliranju strateških ciljeva treba uzeti u obzir dva ključna elementa :

   Dosljednost – tj. dosljednost s ciljevima ključnih strateških dokumenata na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. U slučaju specifičnih ciljeva koji se odnose na posebne sektore (npr. poslovna podrška, energetska učinkovitost, socijalno uključivanje itd.) potrebno je osigurati sukladnost s relevantnim sektorskim dokumentima, uključujući i one na lokalnoj razini.

 Relevantnost – tj. opći cilj i specifični ciljevi moraju biti značajni u odnosu na situaciju u županiji, u skladu s rezultatima analize stanja/SWOT analize te prepoznatim razvojnim potencijalima i razvojnim problemima/potrebama/izazovima.

Također, strateški ciljevi moraju biti:

 jasno formulirani i fokusirani. U uobičajenoj praksi, oni prikazuju dinamiku, tj. trend kretanja, a izražavaju se pomoću glagola kao što su „poboljšati“, „povećati/smanjiti“, „ojačati“, „unaprijediti“, „umanjiti“ itd.;

 izvedivi i ostvarivi unutar vremenskog perioda za koji je dokument izrađen;

 mjerljivi (za kvantifikaciju ciljeva molimo vidjeti odjeljke u nastavku);

 biti kompatibilni, tj. uzajamno se nadopunjavati, ali se ne smiju preklapati (odnosi se na specifične ciljeve). Međuovisnost strateških ciljeva je ključna za ŽRS, budući da ona istovremeno nastoji obuhvatiti skup različitih problema koji često mogu biti povezani.

Opći cilj povezan je s pokazateljem učinka. Pokazatelji učinka pružaju informaciju o dugoročnim rezultatima i promjenama koje se postižu prilikom ostvarenja općeg cilja (npr.: smanjenje nezaposlenosti, povećanje gospodarskog rasta, smanjenje onečišćenja okoliša/zraka/voda/tla).

Svaki specifični cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja rezultata . Rezultati predstavljaju planirane učinke provedbe strategije, a njihovo praćenje je ključno za razumijevanje da li su specifični ciljevi ostvareni, ili će biti ostvareni.  

Slika 3 – Postupak planiranja: izrada strategije ¹

¹ “The Programming Period 2014-2020 - GUIDANCE DOCUMENT ON MONITORING AND EVALUATION −EUROPEAN REGIONAL DEVELOPMENT FUND AND COHESION FUND – Concepts and Recommendations” http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2014/working/wd_2014_en.pdf

Pokazatelji rezultata moraju biti kvantificirani kako bi specifični ciljevi bili mjerljivi. Svaki pokazatelj rezultata mora prikazati u kvantificiranom obliku rezultat(e) koji treba(ju) biti postignut(i). Smatra se da je specifični cilj postignut ako je(su) postignut(i) s njim povezan(i) očekivani rezultat(i). Pokazatelji rezultata također moraju biti definirani za određeno vremensko razdoblje (određivanjem očekivanog vremena ostvarenja) koje će se vjerojatno podudarati s krajem razdoblja provedbe ŽRS-a – 2020. godina. Za dodatne informacije o pokazateljima rezultata, molimo vidjeti odjeljak 4.3. „Praćenje provedbe“.

Poglavlje ŽRS-a „Strateški ciljevi“ mora imati sljedeći minimalni sadržaj:

 definiran opći cilj (OC) razvoja županije;

 opis relevantnosti općeg cilja u odnosu na situaciju u županiji – u kojem se objašnjava zašto je, s obzirom na podatke dobivene analizom stanja/SWOT analizom, definiran upravo takav opći cilj i zašto se smatra važnim za ostvarivanje putem ulaganja značajnog iznosa javnog novca;

 opis dosljednosti općeg cilja – koji prikazuje zašto je opći cilj u skladu s ciljevima relevantnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih strateških dokumenata i s ciljevima strategije Europa 2020.;

 definirane specifične ciljeve (SC-ovi) razvoja županije;

 opis dosljednosti općeg cilja i specifičnih ciljeva – u kojem se objašnjava kako specifični ciljevi, sinergijskim i usklađenim djelovanjem, utječu na ostvarenje općeg cilja. Tekst bi trebao razjasniti doprinos svakog pojedinog specifičnog cilja, kao i njihovu korelaciju i način na koji će se postići međusektorska sinergija.

Nadalje, za svaki je specifični cilj potrebno objasniti sljedeće:

 relevantnost specifičnog cilja u odnosu na situaciju u županiji. Potrebno je navesti u nekoliko odlomaka potrebe i probleme koji su relevantni za pojedini specifični cilj;

 očekivani načini postizanja specifičnog cilja . U tekstu je potrebno istaknuti koje će probleme obuhvatiti određeni specifični cilj i koji će biti postignuti rezultati, uz objašnjenje načina na koji će se postići navedeni rezultati, a time i specifični cilj. Ovaj odjeljak predstavlja uvod u definiranje razvojnih prioriteta i mjera;

 dosljednost specifičnih ciljeva –kratko objašnjenje usklađenosti svakog specifičnog cilja s ciljevima ključnih nacionalnih i regionalnih strateških dokumenata. Budući da se opseg specifičnih ciljeva može odnositi na jedan određeni sektor, potrebno je uzeti u obzir sektorske strategije/planove na lokalnoj razini;

 relevantne pokazatelje rezultata.

3.5.3.  Razvojni prioriteti i mjere

Prioriteti razvoja županije (u daljnjem tekstu: prioriteti) sadrže razradu strateških ciljeva, a moraju logično proizlaziti iz vizije i strateških ciljeva. Oni trebaju konkretizirati i utvrditi sve sastavnice strateških ciljeva.

Prioriteti moraju biti: mjerljivi, ostvarivi, jasno formulirani, određeni rokom ostvarenja, međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, u skladu s prioritetima statističkih regija utvrđenih u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao i s ciljevima u drugim relevantnim strateškim županijskim i državnim strategijama.

U informacijskom sustavu uspostavljenom za praćenje provedbe ŽRS-a treba biti organiziran standard oblikovanja strateških ciljeva i prioriteta, koji obuhvaća naziv strateškog cilja odnosno prioriteta, njihovu hijerarhijsku povezanost i usklađenost te povezanost i usklađenost s ciljevima u drugim strateškim dokumentima i programima, razdoblje njihove provedbe, okvirna financijska sredstva te pokazatelje za praćenje njihovog ostvarenja.

Za svaki razvojni prioritet moraju se odrediti barem sljedeći elementi:

 cilj – što se razvojnim prioritetom želi postići;

 opravdanje – potrebno je ukratko objasniti zašto je aktivnost predviđena u sklopu određenog razvojnog prioriteta korisna i vrijedna financiranja. Odjeljak treba sadržavati izabrane elemente analize stanja relevantnih za razvojni prioritet, s ciljem opravdanja predložene aktivnosti u odnosu na postojeću situaciju, tj. potrebno je jasno iskazati poveznicu razvojnog prioriteta s prethodno definiranim potencijalima i potrebama županije. Također bi trebao biti objašnjen način na koji će se postići očekivani rezultati;

 opis – potrebno je objasniti kako će razvojni prioritet biti ostvaren. U ovom je odlomku potrebno podijeliti razvojne prioritete na više mjera, objasniti na koji su način podijeljene, navesti koje su to mjere i kako su organizirane unutar razvojnog prioriteta. U pravilu su mjere u sklopu istog razvojnog prioriteta povezane te je potrebno objasniti kako će se one provoditi u sinergiji.

Grafički prikaz hijerarhije strateških ciljeva, prioriteta i mjera:

Potrebno je osigurati usklađenost ŽRS-a sa sustavom prostornog planiranja. Dakle, ŽRS moraju u većoj mjeri voditi brigu o prostornim posebnostima isto kao što trebaju implementirati procjenu učinaka razvojnih aktivnosti vezano za prostorne specifičnosti i probleme.

4. Politika županije prema posebnim područjima

ZRR predviđa kategorije područja s razvojnim posebnostima. U članku 3. ZRR, područja s razvojnim posebnostima načelno su određena kao “…geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim, te društveno-gospodarskim obilježjima i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja.” U skladu s člankom 13. stavak 1. ZRR, posebni naglasak će se staviti na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenih područja.

Potrebno je identificirati posebna područja te objasniti politiku županije prema posebnim područjima kao npr. potpomognutim područjima, otocima, ruralnim i urbanim područjima, brdsko-planinskim područjima, graničnim područjima i drugim područjima ovisno o posebnostima županije.

5. Provedba

5.1. Financijski okvir

  Financijski okvir sadrži indikativni, okvirni pregled i alokaciju financijskih sredstava po cijevima, prioritetima odnosno mjerama. Osnovni elementi su: izvori financijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, europski strukturni i investicijski fondovi i drugi inozemni izvori, privatni izvori i drugi izvori) i financijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (na godišnjoj razini i razini ukupnog razdoblja ŽRS-a).

Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se s Planom razvojnih programa koji županija donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija, odnosno s prijedlogom proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave.

Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se svake godine.

U procesu izrade financijskog okvira ŽRS-a, kao i prilikom njegovog godišnjeg usklađivanja, županija surađuje s jedincima lokalne samouprave sa svog područja, državnom upravom te svim ostalim potencijalnim izvorima financiranja provedbe ŽRS-a. Pod financijskim okvirom podrazumijeva se razrada planiranja sredstava s naznakom izvora sredstava minimalno na razini specifičnih ciljeva za cjelokupno razdoblje ŽRS . Informacija o alokaciji sastoji se od procjene sredstava koja se očekuju iz državnog proračuna uključujući EU fondove (npr. planirana apsorpcija za regiju), županijskog proračuna i lokalnih proračuna (procjena na osnovi udjela rashoda za razvojne aktivnosti u proračunu unazad 3-5 godina, te projekcija za naredne godine uzimajući u obzir pokazatelje kao npr. rast BDP-a, kretanje stanovništva i sl.).

U ŽRS-u potrebno je navesti samo indikativni financijski okvir koji je potrebno zatim detaljno razraditi u Akcijskom planu . Akcijski plan donosit će se za razdoblje od tri godine u svrhu povezivanja s državnim proračunom.  

Kao dodatak Financijskom okviru , potrebno je popuniti tablicu T0 „Provedbeni plan“ koja se nalazi u dodatku ŽRS-a, ali i dodatku Akcijskoga plana te ju treba priložiti dodacima ŽRS-a.

5.2. Institucionalni okvir

  Institucionalni okvir sadrži kratki popis svih uključenih dionika, opis njihovih uloga i zadaća vezano uz izradu, donošenje, provedbu i praćenja provedbe ŽRS-a, kao i način njihove komunikacije i koordinacije.

Preporučuje se grafički prikaz institucionalnog okvira uz opis odgovornosti za provedbu mjera (uglavnom županije) te aktivnosti i projekte za koje se mora jasno naznačiti da se poštuju zakonske obveze nositelja.

Preporučuje se u ŽRS staviti samo one aktivnosti kod kojih su nositelji/sunositelji jedinice regionalne i lokalne samouprave te tvrtke u vlasništvu/suvlasništvu jedinica regionalne i/ili lokalne samouprave.

Potrebno je jasnije određenje odnosa između nositelja ŽRS-a i partnera. Partneri su svi s kojima županija ima ugovor ili sporazum o provedbi aktivnosti ili projekta, a zastupljeni su u županijskom partnerskom vijeću izravno ili putem odabranog predstavnika.

 Tijela (radne grupe/radne skupine) uspostavljene za potrebe izrade ŽRS-a, nakon usvajanja dokumenta, nastavljaju djelovati i u provedbi i to kao provoditelji, u koordinaciji provedbe ili u praćenju provedbe.

  5.3. Baza projekata ŽRS-a

  Baza projekata ŽRS-a je posljednja „karika“ u logičkom slijedu izrade strategije i kao takva mora biti u skladu s identificiranim razvojnim prioritetima i mjerama. Baza projekata mora se prikupiti koristeći tablični predložak za plan provedbe strategije (Tablica T.0.). Predloženi projekti moraju biti podijeljeni prema razvojnim prioritetima i mjerama za koje su relevantni.

Dakle, dio ŽRS-a mora činiti popis strateških projekata (5-10 najvažnijih projekata koji se planiraju provesti u razdoblju provedbe ŽRS-a),  a za svaki od njih potrebno je navesti:

•naziv projekta;

•naziv nositelja projekta i partnera;

•cilj koji se projektom namjerava postići;

•indikativni popis aktivnosti;

•ciljano područje – tj. koje jedinice lokalne samouprave na području županije uključuje projekt;

•tip projekta, tj. da li se radi o infrastrukturnom projektu ili tzv. „soft“ projektu (aktivnostima poput edukacija, podizanja razine svijesti i promocije određenih tema i sl.) (u tablicu se upisuje „infrastrukturni ili soft projekt“);

•pripremljenost projekta i ishodovana dokumentacija – projekti se dijele na projekte neposredne realizacije (u tablicu se upisuje „1“), projekte realizacije u srednjoročnom planskom razdoblju (u tablicu se upisuje „2“) i projekte realizacije u dugoročnom planskom razdoblju (u tablicu se upisuje „3“)

• indikativni proračun projekta, tj. ukupan trošak projekta;

• izvor financiranja – iz kojih izvora su planirana sredstva za provedbu projekta (lokalni proračun, fondovi ili sl.).

Cjelovit popis projekata nalazit će se u bazi.

Projekti neposredne realizacije („1“) su projekti koji su spremni za provedbu odmah nakon prihvaćanja ŽRS-a, tj. imaju ili će do trenutka prihvaćanja ŽRS-a imati svu potrebnu dokumentaciju za početak provedbe, a koja uključuje:

A) važeću projektnu dokumentaciju (uključujući građevinsku dozvolu ili drugi relevantan akt za građenje) te popratnu dokumentaciju kao npr. studiju utjecaja na okoliš, studiju utjecaja na ekološku mrežu, konzervatorsku studiju i sl.

B) prostorno-plansku dokumentaciju, tj. usklađenost projekta sa svim važećim prostornim planovima;

C)  riješena imovinsko-pravna pitanja;

D) dodatne studije kao npr. studija izvedivosti i sl.

Projekti realizacije u srednjoročnom planskom razdoblju („2“) su projekti čija provedba može započeti u periodu od 1-3 godine nakon donošenja ŽRS-a. Za ove projekte gore navedena dokumentacija koja je potrebna za početak provedbe može biti ishođena za maksimalno 3 godine od trenutka donošenja ŽRS-a (uključujući rješavanje vlasničkih pitanja, usklađenost s prostornim planovima i sl.).

Projekti realizacije u dugoročnom planskom razdoblju („3“) su projekti čija provedba može započeti za više od 3 godine nakon donošenja ŽRS-a. Za ove projekte gore navedena dokumentacija koja je potrebna za početak provedbe mora biti ishođena za više od 3 godine od trenutka donošenja ŽRS-a.

U tablici je potrebno navesti da li projekt spada u kategoriju, „1“, „2“, ili „3“ te koja je dokumentacija do sada ishodovana (sukladno gore navedenom popisu, dokumentacija pod A, B, C ili D uz dodatna obrazloženja) ili će biti ishodovana, ukoliko se radi o infrastrukturnim projektima. Za „soft“ projekte ovaj stupac nije potrebno ispunjavati.

Tablica projekata:

Napomena:

Potrebno je usklađivanje baze podataka razvojnih projekata na lokalnoj, županijskoj, na razini statističkih regija i na nacionalnoj razini. Prilikom planiranja razvojnog (kapitalnog) projekta potrebno je osigurati preduvjete da lokalna jedinica prikaže razliku između više mogućih opcija financiranja razvojnog (kapitalnog) projekta. Prihodi i rashodi u vezi sufinanciranja projekata iz EU u proračunskim godinama planiraju se u skladu s provedbom projekata i očekivanim priljevom i odljevom sredstava za njihovu provedbu.

5.4.  Horizontalna načela

  Horizontalna načela su osnovni principi od ključne važnosti za sve sektore. Naglasak je stavljen na dva horizontalna načela, ravnopravnosti muškaraca i žena i nediskriminaciji te održivom razvoju . Ta načela se moraju razmotriti i uklopiti u prioritete ŽRS-a.

Ravnopravnost muškaraca i žena i nediskriminacija podrazumijeva da muškarci i žene trebaju imati isti tretman i iste mogućnosti te je sve prepreke koje to ugrožavaju potrebno ukloniti. Nadalje, potrebno je izbjegavati svaku diskriminaciju - na osnovi roda, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili vjerovanja, invaliditeta, dobi ili spolne opredijeljenosti.

Održivi razvoj podrazumijeva zaštitu okoliša, učinkovitu uporabu resursa, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, bioraznolikost, otpornost na krizne situacije i sprječavanje rizika te istovremeno izbjegavanje ugrožavanja okoliša i nepovratnog gubitka neobnovljivih prirodnih potencijala.

Tim za izradu strategije mora uzeti u obzir navedena horizontalna načela te ih uvrstiti u ŽRS, osobito prilikom:

 izrade socioekonomske analize – podatke je potrebno podijeliti na temelju roda, kad je to moguće te uključiti analizu ekoloških uvjeta u županiji;

 određivanja pokazatelja za praćenje provedbe strategije – pokazatelji rezultata bi trebali, kad je to moguće, pratiti ostvarenja i rezultate podijeljene prema rodu. Moguće je definirati i posebne pokazatelje kojima se prati doprinos ŽRS-a ekološkoj održivosti.

 osmišljavanja razvojnih prioriteta i mjera ŽRS-a. Treba primijeniti dvostruki pristup:

o osmišljavanje mjera za rješavanje rodnih nejednakosti i diskriminacije (npr. mjere za promicanje jednakih mogućnosti za pojedince u opasnosti od društvene isključenosti) ili za promicanje održivog razvoja (npr. mjere kojima se financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost)

o šire uključivanje, tj. integracija rodnih problema i problema nejednakosti/održivog razvoja u sve razvojne prioritete i mjere ŽRS-a.

Na temelju navedenog, u poglavlju vezano za horizontalna načela potrebno je objasniti:

 na koji način ŽRS pristupa navedenim problemima. Potrebno je definirati sve mjere kojima se izravno promiče rodna ravnopravnost/ekološka održivost. Nadalje, potrebno je objasniti modalitete integracije.

 na koji način će se promicati horizontalna načela tijekom provedbe ŽRS-a. Potrebno je opisati praktične mjere, kao na primjer: promicat će se zelena nabava, poduzimat će se specifične aktivnosti kako bi se izbjegla rodna diskriminacija, itd.

 na koji je način organiziran sustav praćenja provedbe ŽRS-a kako bi se uzela u obzir horizontalna načela.

6. Praćenje provedbe

Tijekom provedbe ŽRS-a županija prati:

 stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera;

 ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru;

 sudjelovanje i doprinos partnerstva;

 učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe,

 vidljivost ŽRS-a u javnosti županije i jedinica lokalne samouprave s područja županije.

Praćenje provedbe ŽRS-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se odgovarajuće partnerstvo.

ŽRS mora uključivati pokazatelje rezultata i pokazatelje ostvarenja kako bi se omogućilo prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe (vidjeti: „Akcijski plan“).

Kvantifikacija očekivanih pokazatelja je važan dio izrade ŽRS-a i može biti osobito složen. Uspješna provedba ŽRS-a ovisit će o financijskim sredstvima koje će županija moći osigurati iz različitih izvora i o uspješnoj provedbi identificiranih razvojnih projekata. Stoga se kvantifikacija pokazatelja treba temeljiti na procijenjenom broju projekata koje je realno moguće provesti unutar svakog specifičnog cilja, na njihovoj zrelosti i mogućnosti financiranja.

U provedbi ŽRS-a, na razini projekata, treba brinuti o tome da su definirani pokazatelji rezultata i da se njihova provedba može pratiti i povezivati s realizacijom ciljeva ŽRS-a.

Predlaže se definirati do dva pokazatelja na razini svih ciljeva te po dva pokazatelja na razini prioriteta.

Uzevši u obzir složenost određenih postupaka, važni faktori u uspostavi realističnih ciljeva su iskustvo tima za izradu strategije, doprinosi partnera uključenih u partnerske konzultacije i ranije stečena znanja u izradi strategija.

6.1. Izvještavanje

Temeljem članka 49. st. 3. ZRR-a, županije su dužne dostaviti Ministarstvu godišnje izvješće o rezultatima provedbe ŽRS-a i to najkasnije do 31.  srpnja tekuće godine za prethodnu godinu .

Izvještaj o rezultatima provedbe izradit će se temeljem Uputa za izradu i sadržaj izvještaja županija o provedbi županijskih razvojnih strategija, koje će županijama dostaviti Ministarstvo.

  7. Vrednovanje

U skladu s člankom 48. ZRR-a, planski dokumenti politike regionalnoga razvoja podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade, provedbe te nakon provedbe. Vrednovanje se obavlja temeljem Pravilnika o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnoga razvoja .

7.1. Prethodno vrednovanje

Prethodno vrednovanje se provodi tijekom izrade planskog dokumenta. Svrha prethodnog vrednovanja je poboljšati kvalitetu postupka izrade strategije. Sažetak prethodnog vrednovanja treba biti uključen u ŽRS, gdje je potrebno objasniti kako su doprinosi i primjedbe izvršitelja vrednovanja (evaluatora) uključeni u ŽRS.

Osnovna svrha prethodnog vrednovanja je poboljšanje kvalitete svake ŽRS, a time ujedno i kvalitete cjelokupnog procesa programiranja. Vrednovanje treba doprinijeti postizanju nužne povezanosti ŽRS-a s drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima kao i onima na razini EU-a. Prethodno vrednovanje je iterativan i interaktivan proces koji se obavlja istovremeno uz pripremu ŽRS-a. Prethodno vrednovanje je usmjereno prvenstveno na analizu snaga, slabosti i razvojnog potencijala te pruža relevantnim dionicima prethodnu prosudbu o tome jesu li razvojna pitanja ispravno utvrđena, jesu li predložena strategija i ciljevi relevantni, je li razvidna koherentnost u odnosu na nadređene politike i smjernice, da li su očekivani učinci realni i sl.  U skladu s evaluacijskim pitanjima koje definira županija (koja trebaju biti uključena u Opis poslova za prethodno vrednovanje), izvršitelj vrednovanja ² pregledava i ocjenjuje nacrte ŽRS-a istovremeno dok ih priprema tim za izradu strategije, daje mišljenje tijekom izrade ŽRS-a i preporuke tijekom cijelog postupka strateškog planiranja. S druge strane, tim za izradu strategije razmatra dobivene preporuke i koristi ih kako bi poboljšao nacrte ŽRS-a, do izrade konačnog nacrta.

² Izraz „izvršitelj vrednovanja“ ovdje označava tim stručnjaka za vrednovanje

Kako bi se osigurala objektivnost i dodana vrijednost cijelog procesa, prethodno vrednovanje mora izvršiti tim kvalificiranih stručnjaka neovisnih od tima za izradu strategije. Neovisnost je osnovni uvjet i potrebno ju je osigurati u oba slučaja - u slučaju da se strategija izrađuje „interno“ (tj. bez nabave vanjskih stručnjaka za izradu strategije) i u slučaju da su angažirani vanjski stručnjaci za izradu ŽRS-a. Bez obzira na situaciju, prethodno vrednovanje je kompleksan i zahtjevan proces.

Prethodnim vrednovanjem osigurava se da svaka ŽRS bude ocijenjena na temelju sljedećih osnovnih kriterija: opravdanosti, relevantnosti, konzistentnosti, koherentnosti (unutarnje i vanjske) i djelotvornosti:

 Relevantnost i opravdanost – koliko je analiza stanja potpuna te koliko su ciljevi, prioriteti i mjere u strategiji opravdane i relevantne u odnosu na stvarne regionalne razvojne probleme i potrebe te da li strategija nudi optimalan način rješavanja regionalnih razvojnih problema;

 Konzistentnost i unutarnja koherentnost – provjera jasnoće, logičkog slijeda (jesu li odabrani prioriteti i mjere komplementarni i povezani), usklađenosti i sinergije ciljeva, prioriteta i mjera;

 Djelotvornost (učinkovitost) – kolika je vjerojatnost da će se postavljeni strateški ciljevi ostvariti putem planiranih mjera i raspoloživih resursa te provedbenih kapaciteta (uključujući i analizu rizika);

 Vanjska koherentnost – da li je strategija usklađena sa ostalim relevantnim programima na regionalnoj i nacionalnoj razini te s programima EU; postoje li pozitivni učinci u širem kontekstu društvenogospodarsko-okolišnih potreba i prioriteta NUTS III razine i države.

Dodatni elementi prethodnog vrednovanja koji se ocjenjuju su uspješnost i korisnost ŽRS-a za razvoj županije. Prethodno vrednovanje provodi se tijekom svih faza izrade ŽRS-a, a završava prije njenog usvajanja. Županija organizira izradu prethodnog vrednovanja ŽRS-a, koje provodi nezavisno stručno tijelo.

Detaljne upute za provedbu postupka prethodnog vrednovanja sadržane su u Pravilniku o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnoga razvoja.

7.1.1. Radne procedure

  Kako bi se osigurao konstruktivan dijalog između tima za izradu strategije i izvršitelja vrednovanja, u Opisu poslova potrebno je navesti radne procedure koje će se primijeniti tijekom izrade ŽRS-a, a koje definiraju međusobnu komunikaciju. Potrebno je definirati radne procedure koje uključuju:

 redovite sastanke izvršitelja vrednovanja i tima za izradu strategije (ili predstavnika izvršitelja vrednovanja, tima za izradu strategije i županije - ukoliko tim za izradu strategije predstavlja vanjski stručnjak);

 potporu na radnom mjestu izrađivaču strategije koju trebaju pružiti izvršitelji vrednovanja;

 dostavljanje formalnih, periodičnih i završnih izvješća o evaluaciji. Izvješće o prethodnom vrednovanju bi trebalo biti strukturirano na način da se od izvršitelja vrednovanja zahtijeva detaljan opis njihovih nalaza, zaključaka i preporuka.

Osobito je važno vremenski prethodno vrednovanje i proces izrade ŽRS-a. Navedena dva procesa moraju se odvijati paralelno te kako bi se izbjegla kašnjenja, prethodno vrednovanje bi u idealnom slučaju trebalo započeti početkom izrade ŽRS-a i nastaviti se do njezinog dovršetka. Sažetak Izvješća o provedenom vrednovanju procesa izrade, s ključnim nalazima i preporukama, sastavni je dio nacrta ŽRS. Usklađenost procesa izrade ŽRS i provedbe prethodnog vrednovanja potrebno je pažljivo razmotriti prilikom pripreme i objave Opis poslova.

7.2. Vrednovanje tijekom provedbe

Vrednovanje tijekom provedbe provodi se tijekom provedbe planskog dokumenta. Ono je izuzetno fleksibilno te nadležni za realizaciju planskog dokumenta mogu samostalno odlučivati što će se vrednovati i kada. Vrednovanje na taj način postaje upravljački alat kojim se pomaže izvedba planskih dokumenata.

Vrednovanje tijekom provedbe pomaže donositeljima odluka da tijekom provedbe otkriju što „funkcionira“ u njihovim planskim dokumentima, a što ne te da poduzmu potrebne korake ukoliko su potrebne izmjene.

7.3. Vrednovanje nakon provedbe

Vrednovanje nakon provedbe se provodi po završetku provedbe planskog dokumenta. Ono sažeto ponavlja i ocjenjuje cjelokupni utjecaj/učinak planskog dokumenta odnosno njegovu djelotvornost i učinkovitost.

  8. Strateška procjena utjecaja na okoliš

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, članak 63. stavak 1.) za ŽRS je potrebno izraditi Stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 110/2007, članak 1.) uređuje „način provedbe strateške procjene plana i programa koji ima značajan utjecaj na okoliš, a za koji je Zakonom određena obveza strateške procjene“ ³ .

³ Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, članak 63. stavak 1.)

Strateška procjena utjecaja na okoliš je postupak kojim se procjenjuju učinci na okoliš do kojih može doći zbog provedbe plana ili programa. ŽRS je usmjerena na identificiranje najboljih rješenja u ranoj fazi planiranja: zbog toga se provodi prilikom izrađivanja nacrta plana ili programa, prije razrade konačnog nacrta i predaje na odobrenje. Odluku o pokretanju izrade Strateške procjene utjecaja na okoliš donosi tijelo nadležno za izradu plana ili programa. Vezano za ŽRS, nadležno tijelo koje pokreće izradu Strateške procjene utjecaja na okoliš je županija. Nadležno tijelo treba pokrenuti postupak strateške procjene u roku od osam dana od dana donošenja odluke o pokretanju izrade SRUP-a. Detaljne informacije o postupku dane su u gore navedenoj Uredbi ⁴ .

⁴ Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 110/2007)

Važno je vremenski uskladiti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš i proces izrade ŽRS-a. Navedena dva procesa moraju se odvijati paralelno kako bi se izbjegla kašnjenja.

POPIS DODATAKA SMJERNICAMA:

DODATAK 1: Sadržaj ŽRS - Predložak

DODATAK 2: Analiza stanja-indikativni popis pokazatelja

DODATAK 3: Predložak za rangiranje problema (primjena: kod rangiranja nalaza SWOT analize)

DODATAK 4: Tablica T0 Provedbeni plan (uz Financijski okvir!)

DODATAK 5: Popis pokazatelja za praćenje provedbe ŽRS-a

POSEBNI (PROVEDBENI) DOKUMENTI:

 i.) Akcijski plan

Akcijski plan služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu ŽRS-a u određenom razdoblju.

Akcijski plan sadrži sljedeće glavne sastavnice:

– ciljeve;

– predviđene aktivnosti;

– razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti;

– izvršitelje aktivnosti;

– međusobnu povezanost aktivnosti;

– prioritizaciju aktivnosti;

– troškove provedbe pojedinih aktivnosti;

– izvore financiranja aktivnosti;

– načine i indikatore praćenja ostvarivanja plana;

– kontrolu provedbe plana.

Kroz Akcijski plan potrebno je povezati prioritete i mjere, razraditi provedbu mjera te ih povezati sa strateškim ciljevima politike regionalnoga razvoja.

Akcijski plan je podloga za sustavnu kontrolu i nadzor provedbe i time postaje alat za razvojno upravljanje.

 ii.) Komunikacijska strategija

Ciljevi komunikacijske strategije za ŽRS su: osnažiti sposobnost na razini područne (regionalne) i lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu ŽRS-a, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave te informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim regionalnom razvoju.

Njena priprema i provedba imala bi smisla već na samome početku procesa izrade ŽRS-a (javna dostupnost komunikacijskih strategija županija i MRRFEU).

Komunikacijska strategija sadrži ciljeve, mjere, aktivnosti, nositelje, ciljne skupine i vremenski raspored, a može imati i akcijski plan. Ovaj dokument (strategija s akcijskim planom) bi trebao sadržavati do 10 stranica.  

DODATAK I

Sadržaj ŽRS-a – Predložak

U ovom je obrascu naveden minimalni sadržaj Županijske razvojne strategije te indikativni popis podataka koje je potrebno prikupiti za analizu stanja. Tim za izradu strategije može, prema vlastitom nahođenju, umetnuti dodatne odjeljke i teme, pod uvjetom da nije izostavljen nijedan dio ovog obrasca koji nije eksplicitno označen s „nije obvezno“.

Svaki odjeljak sadrži referencu na odgovarajući dio Smjernica za izradu Županijske razvojne strategije.

0. SAŽETAK

1.0 UVOD

2.0 ANALIZA STANJA I PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH PROBLEMA I POTREBA

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 3.2.

2.1 Gospodarstvo

2.2 Društvo

2.3 Okoliš

2.4 Institucionalni kontekst

2.5 Rezultati provođenja prijašnjih strategija

3.0 SWOT ANALIZA

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 3.3.

4.0 REZULTATI PROVOĐENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 3.4.

5.0 STRATEŠKI OKVIR

5.1 Vizija (uključujući i pojašnjenje)

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 3.5.1.

5.2 Strateški ciljevi

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 3.5.2.

5.3 Prioriteti i mjere

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 3.5.3.

6.0 Politika županije prema posebnim područjima

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, poglavlje 4.

7.0  PROVEDBA

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, poglavlje 5.

cjeloviti popis pokazatelja za praćenje provedbe županijskih razvojnih strategija nalazi se u nastavku Predloška

7.1 Financijski okvir za provedbu strategije

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 5. 1.

7.2 Provedbeni mehanizmi (uključujući shematski prikaz provedbene strukture)

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 5.2.

7.3. Baza projekata

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 5.3.

8.0 PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE

8.1 Uspostava sustava praćenja i vrednovanja (mehanizmi, nadležna tijela)

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, poglavlje 6.

vidi Dodatak V.  Smjernica za izradu Županijskih razvojnih strategija „ Dodatni pokazatelji za praćenje provedbe

9.0 POPIS STRATEŠKIH PROJEKATA ŽUPANIJE

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 5.3.

10.0. PARTNERSKO VIJEĆE

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 3.1.

11.0 HORIZONTALNA NAČELA

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, odjeljak 5.4.

12.0 IZVJEŠĆE O PROVEDENOM POSTUPKU EX-ANTE EVALUACIJE - SAŽETAK

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, poglavlje 7.

13.0 IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ STRATEŠKOJ PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ – SAŽETAK

vidi Smjernice za izradu Županijskih razvojnih strategija, poglavlje 8.

Dodaci ŽRS-u

DODATAK 1: Rezultati konzultacija s partnerskim vijećem za područje županije tijekom izrade ŽRS-a uključujući opis na koji će način isto biti uključeno u praćenje provedbe (uključujući dokaze o provedenom postupku partnerskih konzultacija npr. zapisnici sastanaka, popisi prisutnih, fotografije sa sastanaka itd.)

DODATAK 2: Cjelovita analiza stanja

DODATAK 3: Popunjena tablica T0 Provedbeni plan (uz Financijski okvir!)

DODATAK 4: Izvješće o provedenoj ex-ante evaluaciji

DODATAK 5: Baza projekata.

  DODATAK II

Analiza stanja – indikativni popis pokazatelja

Uz analizu stanja, ukoliko postoji potreba, moguće je koristiti i alternativne analitičke alate (kao što je npr. stablo problema i ciljeva).

DODATAK III.

Rangiranje problema po važnosti

SWOT analizom utvrđuju se pozitivne i negativne strane (problemi i prednosti) unutarnjeg i vanjskog okruženja koji djeluju na nekom području. Na temelju izrađene SWOT analize izvode se razvojni ciljevi .

S obzirom da analizu stanja i SWOT analizu pojedinog područja izrađuju stručnjaci iz tih područja, potrebno je organizirati interdisciplinarnu grupu koja će nepristranim pristupom ocijeniti popis izdvojenih problema te eventualno pridodati nove probleme. Postupak ocjenjivanja je slijedeći:

Svaki od problema se individualno boduje s “n-1“ bodova (ako je npr. izdvojeno 7 problema, svaki od ocjenjivača raspolaže s ukupnim brojem bodova od 7-1=6. To znači da se svih 6 bodova može dati samo jednom problemu ili se oni mogu raspodijeliti po problemima, ali na način da je ukupan broj bodova svakog individualnog ocjenjivača jednak 6).

Dobiveni individualni bodova sumiraju se u ukupni broj bodova (vidi Tabelu 1. Popis i ocjena problema prema područjima).

Tablica 1. Popis i bodovanje problema prema područjima

Izvor: Đokić, I., Rašić Bakarić, I., Šišinački, J. (2010.) „Strateški programi lokalnog razvoja-hrvatska iskustva“, Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb i Jesenski & Turk

Problemi s najviše dobivenih bodova (do četiri problema prema pojedinom području) transformiraju se u željene razvojne ciljeve (vidi Tabelu 2. Transformacija problema u razvojne ciljeve).  Na primjer, pretpostavimo da je u području “Institucionalni ustroj” identificiran problem neadekvatnog ustroja radnih mjesta po upravnim odjelima. Taj se problem može transformirati u razvojni cilj pod naslovom “Upravni odjeli osposobljeni za kvalitetan rad”. U području gospodarstva može se, na primjer, pojaviti problem nedovoljne razvijenosti malog i srednjeg poduzetništva kao prepreka uspješnom i održivom razvoju. Iz tog problema može se izvesti željeni razvojni cilj “Izrada i uspostavljanje programa za promicanje malog i srednjeg poduzetništva.“ ¹ Treba napomenuti da je pojedine grupe problema moguće promatrati zajedno i čine neodvojivu cjelinu. Tako je na primjer, grupu problema vezanih uz prostorno uređenje i zaštitu okoliša moguće grupirati kao jedinstvenu cjelinu, o čemu se radna grupa može i TREBA dogovoriti.

  ¹ Nazivi ciljeva preuzeti su iz izvorne dokumentacije.

Tablica 2. Transformacija problema u razvojne ciljeve

Izvor: Đokić, I., Rašić Bakarić, I., Šišinački, J. (2010.) „Strateški programi lokalnog razvoja-hrvatska iskustva“, Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb i Jesenski & Turk

DODATAK IV.

Provedbeni plan (uz Financijski okvir!)

Tablica:   Provedbeni plan

DODATAK V.

Pokazatelji za praćenje provedbe

*     Napomena:  godine navedene uz pokazatelje gospodarskog stanja i kretanja, zaposlenosti, ljudskih resursa, regionalne gospodarske strukture i konkurentnosti i pokazatelje inovacijskog potencijala regija upućuju i na frekvenciju kojom će se potrebni podaci prikupljati i objavljivati i u budućnosti.

U cilju izrade i ažuriranja analitičkih podloga, u svrhu praćenja provedbe ŽRS-a, u nastavku dajemo tablicu s dodatnim pokazateljima praćenja regionalnoga razvoja predloženima u Analitičkoj podlozi za izradu Strategije regionalnoga razvoja RH:

Napomena: Podebljani su oni pokazatelji koji se trenutno ne prikupljaju niti objavljuju na županijskoj razini

AKCIJSKI PLAN

Akcijski plan (u nastavku teksta: AP) predstavlja višegodišnji dokument koji služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled, strukturu te razradu svih aktivnosti, programa i projekata potrebnih za provedbu ŽRS-a u određenom (trogodišnjem) razdoblju, počevši od prve godine provedbe ŽRS, a revidira se jednom godišnje (na temelju informacija sadržanih u Izvješću o provedbi ŽRS). AP je podloga za sustavnu kontrolu i nadzor provedbe i time postaje alat za razvojno upravljanje.

Informacije i obrasci sadržani u AP-u usklađeni su s informacijama i obrascima potrebnima za Izvještavanje prema nacionalnoj razini, odnosno prema MRRFEU i MFIN, a sadržava i informacije o nadležnosti nositelja ŽRS-a i njegovih partnera u provedbi aktivnosti, programa i projekata. AP-om se također nastoji utvrditi jasan odnos između razvojnih projekata navedenih u AP-u i baze projekata koja se vodi sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja .

Za potrebe izrade Akcijskog plana potrebno je razraditi mjere odnosno navesti konkretne aktivnosti, programe i projekte (APP) koji će se provoditi u razdoblju za koje se izrađuje/donosi Akcijski plan.

U AP-u:

Aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom.

Projekt je  dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. Projekt se planira jednokratno, a može biti teku ć i ili kapitalni.

Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedni č kog cilja. Program se sastoji od jedne ili više aktivnosti i/ili projekata, a aktivnost i projekt pripadaju amo jednom programu. (Sukladno Pravilniku o proračunskim klasifikacijama, NN 26/10) .

U AP-u je potrebno istaknuti povezanost među aktivnostima/projektima/programima (APP) u pogledu troškova i izvora financiranja te povezanost s proračunom i stavkama u proračunu i sl. Također, potrebno je odrediti red prvenstva odnosno razinu hitnosti provedbe APP (npr. I - potrebno početi s provedbom do 6 mj. nakon usvajanja ŽRS; II - potrebno početi s provedbom 6-12 mj. nakon usvajanja; III - potrebno početi s provedbom najkasnije godinu dana po usvajanju ŽRS). Akcijski plan se sastoji od sljedećih cjelina:

1. Plan provedbe

2. Financijski plan

3. Pokazatelja rezultata provedbe/ostvarenja prema područjima razvoja te za skupine mjera ŽRS u područjima s razvojnim posebnostima

4. Popis razvojnih projekata (tablica T-5_Razvojni projekti)

Plan provedbe  priprema se za trogodišnje razdoblje te se popunjava tablica T-0_Provedbeni plan.

Financijski plan – donosi se na razini mjera prema područjima razvoja (popunjava se tablica T-1_Financijski plan) te financijski plan za skupine mjera ŽRS u područjima s razvojnim posebnostima (popunjava se tablica T-3_Fin.plan_posebna)

Pokazatelji provedbe – pokazatelji izravnih rezultata/ostvarenja prema područjima razvoja (popunjava se tablica T-2_Pok. izravnih rezultata) te za skupine mjera ŽRS u područjima s razvojnim posebnostima (popunjava se tablica T-4_Pok. izrav. rez._posebna)

Za svaki pokazatelj treba navesti sljedeće informacije:

•Definicija – opisni dio pokazatelja (npr. duljina izgrađenih cesta).

•Mjerilo/Jedinica – mjerna jedinica pokazatelja (npr. broj, kilometri, itd.).

•Opis – objašnjava što točno pokazatelj mjeri.

•Početna/polazna vrijednost – ovi podaci se odnose na početnu vrijednost u odnosu na koju se

pokazatelj kasnije mjeri. Potrebno je unijeti vrijednost i referentnu godinu (samo za pokazatelje rezultata).

•Cilj, tj. što se očekuje postići provedbom strategije. Ciljana vrijednost mora biti kvantificirana te pokazati vrijednosti koje se žele postići do kraja provedbe  ŽRS-a.

•Učestalost praćenja – navesti koliko se često prikupljaju podaci vezani za pojedini pokazatelj.

•Izvor – navesti gdje se mogu pronaći podaci vezani za pojedini pokazatelj.

Opći cilj povezan je s pokazateljem učinka.   Pokazatelji učinka pružaju informaciju o dugoročnim rezultatima i promjenama koje se postižu prilikom ostvarenja općeg cilja (npr.: smanjenje nezaposlenosti, povećanje gospodarskog rasta, smanjenje onečišćenja okoliša/zraka/voda/tla).

Pokazatelji rezultata povezani su sa specifičnim ciljevima ŽRS-a i njihova je svrha praćenje koji od specifičnih ciljeva je postignut (ili će biti postignut). Rezultat predstavlja specifičnu dimenziju napretka kojim se potiče provedba određene politike, tj. ono što se namjerava promijeniti, uz doprinos osmišljenih intervencija. U idealnom bi slučaju trebalo osmisliti jedan ili više pokazatelja rezultata za svaki strateški cilj.

Pokazatelji rezultata:

Pokazatelji ostvarenja ili izravnih rezultata povezani su s mjerama ŽRS-a . Koriste se za praćenje „operativnih“ postignuća ŽRS-a, tj. „fizičkih“ proizvoda dobivenih kako bi se strategija provela. Dakle, pokazatelji ostvarenja rezultiraju provedbom intervencija u sklopu ŽRS-a kojima se doprinosi pojedinim mjerama. Kao primjer, navode se: duljina izgrađenih/obnovljenih cesta/pločnika, obnovljena površina parkova, itd.

Pokazatelji ostvarenja za Mjeru 1.XX

NAPOMENA: Potrebno je umetnuti odjeljak za svaku mjeru uključenu u razvojni prioritet.

Na razini AP-a obično se govori o „output indikatorima“ ili „pokazateljima izravnih rezultata“ i „financijskim pokazateljima“ kojima se mjeri efikasnost provedbe aktivnosti.

Primjer:

Područje razvoja: Gospodarstvo

Skupina mjera: Mjere unapređenja, poticanja i razvoja turizma

Mjera (iz ŽRS): Unaprjeđenje (izgradnja, obnova) turističke infrastrukture

Pokazatelj ostvarenja ili izravnih rezultata (output indicator) : Broj izgrađenih/obnovljenih jedinica za pružanje turističkih usluga (objekata, soba, pomoćnih prostorija, prostora za sport/rekreaciju/zabavu…)

Financijski pokazatelj: trošak po izgrađenoj/obnovljenoj jedinici (ili po m2), ukupno utrošena sredstva, udio u ukupnim investicijama

Preporučuje se redovita revizija analitičkih podloga radi praćenja provedbe ŽRS-a na osnovi definiranih pokazatelja.  

Dodatak uz Akcijski plan

Dodatak uz Akcijski plan su excel tablice koje su dostupne na e-savjetovanju kao dodatni dokument. To su:

tablica T-0    Provedbeni plan

tablica T-1    Financijski plan

tablica T-2    Pokazatelji izravnih rezultata

tablica T-3    Financijski plan (posebna područja)

tablica T-4    Pokazatelji izravnih rezultata (posebna područja)

tablica T-5    Popis strateških razvojnih projekata