PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona nalazi se u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Upravnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( Narodne novine, , uređuje postupak uklanjanja kulturnog dobra i okolnosti u kojima se iznimno može ukloniti kulturno dobro te poduzimanje posebnih mjera zaštite za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti koje može naredbom utvrditi ministar nadležan za kulturu, u slučaju potresa, poplave i drugih izvanrednih događaja.

Prema članku 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nadležno tijelo tj. Konzervatorski odjeli Ministarstva kulture i medija i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, mogu iznimno od odredaba članka 62. ovoga Zakona, izdati suglasnost za uklanjanje nepokretnog kulturnog dobra ili njegova dijela, kada utvrde da se radi o dotrajalosti ili većim oštećenjima kojima je izravno ugrožena stabilnost građevine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Suglasnost nadležno tijelo može izdati samo uz prethodno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

Uzimajući u obzir da je u slučaju izvanrednih okolnosti potrebno žurno postupati, u suradnji i koordinaciji s drugim nadležnim tijelima, nužno je postupak uklanjanja građevina koje su zaštićene kao pojedinačno kulturno dobro i onih građevina koje su unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline urediti na način da se osigura brzo i učinkovito djelovanje u sprječavanju nastanka daljnje štete, posebno kada građevine neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom području.

U slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti radi zaštite kulturnih dobara ministar nadležan za kulturu može prema članku 76. stavku 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara naredbom utvrditi poduzimanje posebnih mjera zaštite za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti, što uključuje mjere za sprječavanje nastanka štete na kulturnom dobrima, utvrđivanje nastale štete, ublažavanje i njezino uklanjanje.

Uzimajući u obzir da su u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti, štetnim događajem širih razmjera zahvaćena brojna kulturna dobra, nužno je radi usklađenog djelovanja nadležnih tijela izdati odgovarajuće smjernice za stručno postupanje tijela koja su zadužena za zaštitu i obnovu kulturnih dobara.

Iz navedenog razloga se predlaže ovlastiti ministar nadležnog za kulturu  da može u slučaju nastanak izvanrednih okolnosti utvrditi konzervatorske smjernice za obnovu  kulturnih dobra koja su zaštićena posebnim rješenjem te građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.

Također je potrebno u izvanrednim okolnostima osigurati rad i suradnju svih specijaliziranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Hrvatskog restauratorskog zavoda kao javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska, muzeja, knjižnica, arhiva zajedno sa sustavom civilne zaštite.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Predloženim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

- detaljno se uređuje postupak uklanjanja kulturnih dobara u redovnim okolnostima i  u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti (potresa, poplava, klizanja tla ili drugi izvanredni događaj) kada je nužno žurno i usuglašeno postupanje nadležnih tijela  

- dodatno se uređuju mjere zaštite kulturnih dobara za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti  e daje ovlast ministru nadležnom za kulturu da može utvrditi konzervatorske smjernice za obnovu  kulturnih dobra koja su zaštićena posebnim rješenjem te građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline

- prema odluci ministra nadležnog za kulturu osigurava se rad i suradnja u izvanrednim okolnostima svih specijaliziranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Hrvatskog restauratorskog zavoda kao javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska muzeja, knjižnica, arhiva zajedno sa sustavom civilne zaštite

- nomotehnički se uređuje i ispravlja u članku 62. stavku 2. netočno upućivanje na odredbu članka 61.b stavka 4., umjesto na odredbu stavka 5.  koja uređuje građenje i radove za koje je potrebno prethodno odobrenje

- precizira se djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći:

Predloženim zakonom osigurat će se uvjeti za brže postupanje i donošenje odluka nadležnih tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti,  e učinkovitu i odgovarajuću suradnju s drugim tijelima i subjektima zaduženim za postupanje u izvanrednim okolnostima (potres, poplava, klizanja tla ili drugi izvanredni događaj).

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Osnova za donošenje ovoga zakona po hitnom postupku sadržana je u članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) i to u osobito opravdanim razlozima.

Ovim zakonom osigurat će se uvjeti će se brže postupanje i donošenje odluka nadležnih tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti te učinkovitu i odgovarajuću suradnju s drugim tijelima i subjektima zaduženim za postupanje u izvanrednim okolnostima (potres, poplava, klizanja tla ili drugi izvanredni događaj).

Iz navedenih razloga predlaže se i stupanje na snagu zakona prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( Narodne novine , br. 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18 , 32/ 20 i 62/20 ) , u članku 62. stavku 2. broj: „4“ zamjenjuje se brojem: „5“.

Članak 2.

Članak 64. mijenja se i glasi:

"Članak 64.

Iznimno od članka 62. ovoga Zakona, nepokretno kulturno dobro zaštićeno posebnim rješenjem, građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili njihov dio može se ukloniti kada se utvrdi da se radi o dotrajalosti ili većem oštećenjima kojima je izravno ugrožena stabilnost građevine ili njezina dijela, te one neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom području, a ta se prijetnja ne može na drugi način otkloniti.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, za uklanjanje nepokretnog kulturnog dobra zaštićenog posebnim rješenjem ili njegovog dijela, nadležno tijelo može izdati  suglasnost samo uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost za uklanjanje građevine unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili njezinog dijela izdaje nadležno tijelo,  uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra kada se radi o visoko valoriziranim građevinama ili njihovom dijelu.

Nadležno tijelo može izdati suglasnost za uklanjanje kada je nepokretno kulturno dobro,  građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili njihov dio oštećen ili uništen uslijed nastanaka izvanrednih okolnosti (potres, poplava, klizanje tla ili drugi izvanredni događaj)  što predstavlja neposrednu prijetnju sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom području, a ta se prijetnja ne može na drugi način otkloniti.

Kada je nužno žurno uklanjanje građevine ili njezinog dijela u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka prema propisima kojima je ovlast za uklanjanje dana građevinskoj inspekciji, nadležno tijelo izdaje mišljenje o uklanjanju uz obvezu prethodnog dokumentiranja građevine ili njezinog dijela.“

Članak 3.

U članku 76. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

         „ Ministar nadležan za kulturu može u slučaju iz stavka 1. ovog članka utvrditi konzervatorske smjernice za obnovu  kulturnih dobra koja su zaštićena posebnim rješenjem te građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.“

Dosadašnji stavci 3. i 4.  postaju stavci 4. i 5.

Članak 4.

U članku 95. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„U slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti, Hrvatski restauratorski zavod prema odluci ministra nadležnog za kulturu provodi mjere za sprječavanje nastanka štete na kulturnim dobrima, utvrđivanje nastale štete, ublažavanje i njezino uklanjanje u suradnji s drugim ustanovama za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, specijaliziranim pravnim i fizičkim osobama te sustavom civilne zaštite.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.“

Članak 5.

U članku 103. podstavak 4.  briše se.

Dosadašnji podstavci 5. i 6. postaju podstavci 4. i 5.

Iza dosadašnjeg podstavka 6. koji je postao podstavak 5., točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje novi podstavak 6. koji glasi:

„- obavlja i druge poslove i zadaće predviđene ovim Zakonom.“

Članak 6.

U cijelom tekstu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara  (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17,  90/18, 32/20 i 62/20. ) riječi: „Ministarstvo kulture« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: „ministarstvo nadležno za kulturu“ u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 7.

Hrvatski restauratorski zavod dužan je uskladiti svoj Statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 8.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom se u odredbi članka 62. stavka 2. koja uređuje radove za koje se treba pribaviti prethodno odobrenje nomotehnički uređuje i ispravlja upućivanje na odgovarajuću odredbu članka 61.b., i to stavak 5. kojim je izričito određeno da se prethodno odobrenje treba pribaviti za gradnju i radove koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta.

Uz članak 2.

Ovim člankom mijenja se članak 64. te se propisuje iznimka od članka 62. prema kojoj

nepokretno kulturno dobro zaštićeno posebnim rješenjem, građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili njihov dio može se ukloniti kada se utvrdi da se radi o dotrajalosti ili većem oštećenjima kojima je izravno ugrožena stabilnost građevine ili njezina dijela, te one neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom području, a ta se prijetnja na može na drugi način otkloniti.

U navedenim slučajevima, za uklanjanje nepokretnog kulturnog dobra zaštićenog posebnim rješenjem ili njegovog dijela, nadležno tijelo može izdati  suglasnost samo uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra. Nadalje, u istim slučajevima suglasnost za uklanjanje građevine unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili njezinog dijela izdaje nadležno tijelo,  uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra kada se radi visoko valoriziranim građevinama ili njihovom dijelu. Nadležno tijelo može izdati suglasnost za uklanjanje kada je nepokretno kulturno dobro,  građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili njihov dio oštećen ili uništen uslijed nastanaka izvanrednih okolnosti (potres, poplava, klizanje tla ili drugi izvanredni događaj)  što predstavlja neposrednu prijetnju sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom području, a ta se prijetnja ne može na drugi način otkloniti. Kada je nužno žurno uklanjanje građevine ili njezinog dijela prema propisima kojima je ovlast za uklanjanje dana građevinskoj inspekciji, nadležno tijelo izdaje mišljenje o uklanjanju uz obvezu prethodnog dokumentiranja građevine ili njezinog dijela.

Uz članak 3.

Ovim člankom se u članku 76. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi sukladno kojem ministar nadležan za kulturu može u utvrditi konzervatorske smjernice za obnovu  kulturnih dobra koja su zaštićena posebnim rješenjem te građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.

Uz članak 4.

Ovim člankom se u članku 95. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. sukladno kojem u  slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti, Hrvatski restauratorski zavod prema odluci ministra nadležnog za kulturu provodi mjere za sprječavanje nastanka štete na kulturnim dobrima, utvrđivanje nastale štete, ublažavanje i njezino uklanjanje u suradnji s drugim ustanovama za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, specijaliziranim pravnim i fizičkim osobama te sustavom civilne zaštite.

Uz članak 5.

Ovim člankom se u članku 103. podstavak 4. briše, a  iza dosadašnjeg podstavka 6. koji je postao podstavak 5. dodaje se novi podstavak 6. sukladno kojem Hrvatsko vijeće za kulturna dobra obavlja i druge poslove i zadaće predviđene ovim Zakonom.

Uz članak 6.

Ovim člankom u cijelom tekstu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara  (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17,  90/18, 32/20 i 62/20. ) riječi: „Ministarstvo kulture« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »ministarstvo nadležno za kulturu« u odgovarajućem broju i padežu.

Uz članak 7.

Ovim člankom zadužuje se Hrvatski restauratorski zavod da uskladi svoj Statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se da ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

ODREDBE VAŽEČEG ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 62.

Radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

Kao radnje iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: građenje i radovi iz članka 61.b stavka 4. ovoga Zakona, konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra u smislu ovoga Zakona, kao i građenje ostalih jednostavnih i drugih građevina i radova na području na kojem se nalazi kulturno dobro.

Ministar kulture pravilnikom propisuje dokumentaciju koju je podnositelj dužan priložiti zahtjevu za prethodno odobrenje.

O zahtjevu za prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo odlučuje rješenjem.

Izdavanje prethodnog odobrenja ne znači da je utvrđeno da su za obavljanje radnji iz stavka 1. ovoga članka ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisom, već da su navedene radnje u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra prema ovom Zakonu.

Žalba na rješenje iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti istekom roka od tri godine računajući od dana pravomoćnosti prethodnog odobrenja.

Članak 64.

Iznimno od odredaba članka 62. ovoga Zakona, nadležno tijelo može izdati suglasnost za uklanjanje nepokretnog kulturnog dobra ili njegova dijela kada utvrdi da se radi o dotrajalosti ili većim oštećenjima kojima je izravno ugrožena stabilnost građevine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo može izdati samo uz prethodno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

Članak 76.

Ministar kulture može u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti radi zaštite kulturnih dobara naredbom utvrditi poduzimanje posebnih mjera zaštite za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti, što uključuje mjere za sprječavanje nastanka štete na kulturnim dobrima, utvrđivanje nastale štete, ublažavanje i njezino uklanjanje.

Župan, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik i općinski načelnik grada na čijem se području nalazi kulturno dobro dužan je osigurati sredstva potrebna za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka.

U slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti Ministarstvo kulture obavit će popis štete na kulturnim dobrima u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijim se područjima kulturna dobra nalaze te upisati štete na kulturnim dobrima u odgovarajući registar šteta.

U svrhu ublažavanja i uklanjanja nastale štete na kulturnim dobrima ministar kulture izradit će i donijeti program mjera zaštite kulturnih dobara u suradnji s jedinicama lokalne i područje (regionalne) samouprave iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 95.

Poslove restauriranja, konzerviranja i obnove kulturnih dobara obavlja Hrvatski restauratorski zavod kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka županije, Grad Zagreb, općine ili gradovi mogu osnivati javne ustanove uz dopuštenje iz članka 100. ovoga Zakona.

Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka mogu se osnivati ustanove uz dopuštenje iz članka 100. ovoga Zakona.

Članak 103.

Vijeće:

- raspravlja o općim pitanjima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara i daje preporuke za unaprjeđivanje djelatnosti zaštite i očuvanja kulturnih dobara,

- upoznaje se s programima zaštite kulturnih dobara i njihovom provedbom,

- predlaže ministru kulture donošenje odluke o proglašenju ugroženoga kulturnog dobra,

- daje mišljenje o uklanjanju nepokretnoga kulturnog dobra,

- daje mišljenje u postupku donošenja rješenja iz članka 15. ovoga Zakona,

- raspravlja o prijepornim pitanjima u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara i predlaže rješenja.