1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Donošenjem Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19, u daljnjem tekstu: Zakon) po prvi puta se zakonski regulira socijalnopedagoška djelatnost u Republici Hrvatskoj. Zakonom su se definirali poslovi iz djelatnosti socijalne pedagogije u skladu sa suvremenim znanstvenim postavkama, uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i osnivanje i definiranje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora). Također, osigurala se potrebna razina stručnih kompetencija osoba koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost i stvorili su se preduvjeti za poboljšanje kvalitete iste.  

Zakon je stupio na snagu 24. listopada 2019. godine. Navedenim Zakonom pojedine odredbe uskladile su se s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15 i 70/19). S danom 30. rujna 2021. godine u Komoru je učlanjeno 75 socijalni pedagoga

Dana 25. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.

Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji, jasnije uređenje rada i ovlasti Komore te otklanjanje dvojbi u primjeni Zakona.

Prema predloženom normativnom rješenju odredba vezana uz uvjet stjecanja prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, u smislu posjedovanja prethodno stečene kvalifikacije, usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju.

Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti. Naime, ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde od centra za socijalnu skrb  da osoba nije pod skrbništvom. Isto tako Zakonom je propisano da u slučaju da ovlašteni socijalni pedagog postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, prestati će mu i pravo na obavljanje iste. Onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.

Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom pedagogu prestaje pravo na obavljanje socijalnopedagoške  djelatnosti, ne propisuje i prestanak članstva u Komori, stoga je isto potrebno propisati.

Iz sadržaja socijalnopedagoške djelatnosti uklanja se psihoterapijsko savjetovanje budući da je djelatnost psihoterapije, kao samostalna djelatnost,  regulirana posebnim zakonom. Također, jasnije se uređuju odredbe vezane uz provođenje stručnog nadzora nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga, a b udući da Zakonom nije sadržana odredba o podmirivanju troškova stručnog nadzora temeljem zahtjeva nadležnog ministarstva, potrebno je unijeti odredbu koja isto određuje.

Nadalje, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da sve opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstava  nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Jasnije su propisane obveze predsjednika Komore prije upućivanja godišnjeg programa rada, financijskog plana, godišnjeg izvješća o radu i financijskog izvješća Skupštini.

Također, odredbe vezane uz pravo i obvezu stručnog usavršavanja usklađene su s drugim komorskim zakonima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sa ciljem pojednostavljenja postupka izrade i provođenja programa stručnog usavršavanja. Nadalje, odredbom se propisuje da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji, jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga te otklanjanje dvojbi nastalih prilikom primjene Zakona i izrade općih akata Komore.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti ima neznatan utjecaj na zapošljavanje osoba koje imaju stečeno odgovarajuće akademsko zvanje, jasnijim propisivanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti te uklanjanjem ograničavajućih uvjeta za pristup socijalnopedagoškoj djelatnosti. Usklađivanjem Zakona s pozitivnim propisima Republike Hrvatske stvara se zakonodavni okvir za potpuno uređenje socijalnopedagoške djelatnosti kao regulirane profesije u Republici Hrvatskoj.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.

TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)

MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.

Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17).

4.1.

Moguće opcije javnih politika

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

5.

PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

6.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

7.

OPTIMALNO RJEŠENJE

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti potrebno je donijeti do kraja III. kvartala 2021. godine.

Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj  djelatnosti unaprjeđuje kvalitetu obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti u svim područjima djelovanja.

Također, predloženim ukidanjem određenih zakonskih odredbi, doprinosi se i administrativnom rasterećenju gospodarstva.  

8.

VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE

Vremenski okvir postizanja ishoda izmjena i dopuna Zakona o socijalnopedagoškoj  djelatnosti moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona

9.

PRILOZI

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

MINISTAR

Josip Aladrović

Datum: 1. listopada  2021.

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.