OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti
PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA |
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1. |
OPĆE INFORMACIJE |
||
1.1. |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti |
|
1.2. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: Ne |
Naziv akta:
Opis mjere: |
1.3. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne:
Ne |
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2. |
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA |
2.1. |
Zakon o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o psihološkoj djelatnosti je usklađivanje Zakona s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20). Također, jasnije će se urediti rad i ovlasti Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora), te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom primjene važećih odredbi Zakona. Prema predloženom normativnom rješenju očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske psihološke komore. Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti, a budući da ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, da ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji, te da se čl. 9. st. 1. al. 2. Zakona propisuje da ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti, slijedom čega se uvjet dokazivanja poslovne sposobnosti može smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta. Uvjet potrebne obrazovne kvalifikacije usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21) i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ broj 10/07, 118/12). Propisuje se da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a radi ujednačavanja uvjeta i standarda kvalitete stručnih usavršavanja u djelatnosti u nadležnosti Ministarstva. Jasnije se propisuje način utvrđivanja i vođenja Popisa posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava. Propisuje se da opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a radi onemogućavanja nametanja pretjeranih financijskih obveza članovima Komore, te se uređuje način postupanja u slučaju uskrate pozitivnog mišljenja na godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, od strane Ministarstva. Briše se odredba da se psihologa vježbenika briše iz Imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje psihološkog stručnog ispita ne položi taj ispit, kao n eopravdan ograničavajući uvjet. Uvodi se odredba kojom se psiholozima koji su izgubili pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja, omogućava ponovno stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Propisuje se prestanak članstva u Komori, a budući da se tijekom primjene Zakona pokazalo da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom psihologu prestaje pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, ne propisuje i prestanak članstva u Komori. Propisuje se da postupak, troškove, naknadu i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva, te da se sredstva za provođenje podmirenja troškova stručnog nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva, osiguravaju u državnom proračunu. U prijelazne i završne odredbe dodaje se odredba kojom se uvodi mogućnost psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti, a nisu članovi Komore i nemaju priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, da u prijelaznom roku od tri godine polože psihološki stručni ispit, bez obveze obavljanja vježbeničkog staža, te na taj način steknu uvjete da zatraže potrebno ovlaštenje za obavljanje psihološke djelatnosti.
|
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3. |
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA |
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.2. |
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.4. |
Analiza učinaka na rad i tržište rada |
|
Razvoj psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj od vremena donošenja Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 47/03) kojim je psihološka djelatnost uređena prvi puta, ogleda se i u kvantitativnim pokazateljima o kojima Komora vodi evidencije i službene zabilježbe. Prema Registru Hrvatskog psihološkog društva u listopadu 2002. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je registrirano 1807 psihologa. U listopadu 2018. godine u Hrvatskoj psihološkoj komori evidentirano je ukupno 3535 psihologa, a u lipnju 2021. godine Komora broji 4016 članova. Porast općeg interesa za psihologiju vidljiv je i kroz otvaranje novih studijskih programa psihologije na sveučilištima u Republici Hrvatskoj što se odražava kao stabilan broj vježbenika prijavljenih u Komoru na godišnjoj razini. Tako je u 2016. godini prijavljeno 300, u 2017. godini 228, u 2018. godini 322, u 2019. godini 209, u 2020. godini 336, a do lipnja 2021. godine u Komori je prijavljeno ukupno 82 psihologa vježbenika. Od ukupno 4016 psihologa članova Komore, njih 2486, odnosno 61,9 % zaposleno je u javnom sektoru, 267 u civilnom, 771 u privatnom, a 309 ih je nezaposleno, 115 u mirovini i 63 u inozemstvu. Od 2486 psihologa zaposlenih u javnom sektoru, 353 radi u zdravstvu, 1352 u području odgoja, obrazovanja i znanosti, 447 u socijalnoj skrbi i 334 u ostalim područjima. Vezano uz priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, prema podacima Hrvatske psihološke komore, Komora je u 2019. godini zaprimila 17 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, 25 u 2020. godini, a do 1. lipnja 2021. godine 13 zahtjeva. Od toga je u 2019. godini 9 zahtijeva riješeno priznavanjem inozemne obrazovne kvalifikacije, 11 u 2020. godini i 1 do 1. lipnja 2021. godine .
Budući da se izmjene i dopune Zakona o psihološkoj djelatnosti, odnose na uvjete i način obavljanja psihološke djelatnosti, pa tako i na obavljanje privatne psihološke prakse, kao i u dijelu inozemnih stručnih kvalifikacija isti će imati neznatne učinke na otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta s obzirom na udio privatne psihološke prakse u ukupnom tržištu rada. Također, izmjene i dopune zakona imati će posredan učinak na status regulirane profesije, odnosno zapošljavanje osoba koje obavljaju psihološku djelatnost, budući da se jasnije uređuju, kao i relaksiraju uvjeti za obavljanje psihološke djelatnosti.
|
3.5. |
Analiza učinaka na zaštitu okoliša |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.6. |
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
4. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4. |
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST) MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa. Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17). |
||||||||||||||||
4.1. |
Moguće opcije javnih politika |
||||||||||||||||
|
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja. Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa. Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo. Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu. Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST 4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa« 4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti« 4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A« 4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
|
||||||||||||||||
4.2. |
Ocjena i opcije Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
|
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
5. |
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE |
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator). SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik. SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model |
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6. |
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE |
|
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti u sastavu predstavnika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
|
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
7. |
OPTIMALNO RJEŠENJE |
|
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17) provedena je Prethodna procjena učinaka propisa, te se na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno rješenje predlaže donošenje izmjena i dopuna zakonskih odredbi, kako bi se uskladile odredbe Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19) s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), te jasnije uredio rad i ovlasti Hrvatske psihološke komore, te otklonile određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Komore.
|
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
8. |
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE |
|
Godinu dana od dana stupanja na snagu zakona. |
9. PRILOZI
9. |
PRILOZI |
|
|
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10. |
POTPIS ČELNIKA TIJELA |
|
Potpis:
MINISTAR
Josip Aladrović
Datum: 1. listopada 2021. godine |
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11. |
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17) |
|
Uputa: Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja. |
Komentari