PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE
Nacrt
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Zagreb, rujan 2021.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) ocjena stanja
Djelatnost socijalnog rada po prvi puta je uređena Zakonom o djelatnosti socijalnog rada 2012. godine. Razvojem znanosti socijalnog rada te uvidom u dokumente Međunarodne federacije socijalnih radnika javlja se potreba za usklađivanjem odredbi kojima se uređuje djelatnost socijalnog rada s definicijom socijalnog rada odobrenom od strane Generalne skupštine Međunarodne federacije socijalnih radnika (WFSW) i Međunarodne udruge škola socijalnog rada (IASSSW) 2014. godine te uslugama uređenim u sustavu socijalne skrbi. Prioritetni ciljevi donošenja Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16 /19, u daljnjem tekstu: Zakon) bili su poboljšanje kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnije uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osiguravanje potrebne razine stručnih kompetencija osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada kao i stvaranje preduvjeta u funkciji podizanje kvalitete stručnih kompetencija istih.
Zakon je stupio na snagu 23. veljače 2019. godine. Navedenim Zakonom odredbe su usklađene s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15 i 70/19).
Prema godišnjem statističkom izvješću za 2019. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku čiji je pravni slijednik Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike, u ustanovama socijalne skrbi bilo je zaposleno ukupno 1.569 socijalnih radnika (1.491 na poslovima socijalnih radnika (1.349 socijalna radnika VSS, 142 VŠS) te 78 na poslovima odgajatelja). Prema podacima Komore, ista je izdala 2.654 rješenja o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, te je u Imenik upisano 2.637 osoba (2.239 osoba u Imenik magistara socijalnog rada, 161 osoba u Imenik magistara socijalne politike te 254 osobe u Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada) što ukazuje da je 59,5% socijalnih radnika upisanih u imenike obavljalo djelatnost socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi. Također, ukupno je 87 osoba podnijelo zahtjev Komori za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik.
Dana 25. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Slijedom navedenog uočena je potreba za izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada kojima će se isti, između ostalog, uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, br. 107/07 i 118/12), Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru ( „Narodne novine“, br. 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21) kao i sa ostalim zakonima o reguliranim profesijama u djelatnosti socijalne skrbi.
Također, potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Hrvatske komore socijalnih radnika.
b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika.
Prema predloženom normativnom rješenju odredba vezana uz uvjete stjecanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada uređuje se na način da se ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada budući ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde od centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. P oslovna sposobnost se dokazuje i kod zasnivanja radnog odnosa pa nema potrebe opterećivati sustav dodatnim administrativnim potvrdama.
Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom radniku prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, ne propisuje i prestanak članstva u Komori, stoga se uvodi odredba o prestanku članstva u Komori kao disciplinska mjera.
Ukida se mogućnost polaganja ispita stručnih znanja i kompetencija pri Komori radi ujednačavanja uvjeta za pristup reguliranim profesijama u području socijalne skrbi.
Nadalje, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da sve opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, te također da Komora jednom godišnje utvrđuje visinu članarine odlukom na koju prethodnu suglasnost daje ministarstvo. Propisuje se i rok za dostavu odluke na suglasnost, kao i posljedica u slučaju uskrate suglasnosti ili ne donošenja odluke.
Jasnije su propisane obveze predsjednika Komore prilikom upućivanja godišnjeg programa rada, financijskog plana, godišnjeg izvješća o radu i financijskog izvješća Skupštini, te razlozi za razrješenje.
Također, odredbe vezane uz pravo i obvezu stručnog usavršavanja usklađene su s drugim komorskim zakonima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sa ciljem pojednostavljenja postupka izrade i provođenja programa stručnog usavršavanja. Nadalje, odredbom se propisuje da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
c) posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o djelatnosti socijalnog rada je usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20). Potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Komore.
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika.
22
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA
Sredstva za provođenje ovog zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu na Aktivnosti A854006 - Administracija i upravljanje,
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA
Članak 1.
U Zakonu o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16/19) u članku 3., točka 13. iza riječi: „psihosocijalno“ riječi: „i psihoterapijsko“ brišu se.
Članak 2.
U članku 7. stavku 1. točka 2. briše se.
Dosadašnje točke 3., 4., 5., 6. i 7. postaju točke 2., 3., 4., 5. i 6.
U dosadašnja  očka 3., koja postaje točka 2., mijenja se i glasi:
„2. ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili preddiplomski stručni studij socijalnog rada ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Dosadašnja točka 4., koja postaje točka 3. mijenja se i glasi:
„3. ima položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci.“.
U stavku 2. iza riječi „rada“ riječi „odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1“ brišu se.
Stavak 6. briše se
Stavak 7. briše se
Članak 3.
U članku 9. stavku 1. podstavak 1. briše se.
Dosadašnji podstavci 2., 3. i 4. i 5. postaju podstavci 1., 2, 3. i 4.
Članak 4.
U članku 19. stavak 3. mijenja se i glasi:
„ (3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).“
Članak 5.
U članku 25. stavku 2. iza riječi „ministar“ dodaju se riječi „nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar)“
Članak 6.
U članku 28. stavak 5. mijenja se i glasi:
„ (5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje uz prethodnu suglasnost Ministarstva“
Iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:
„(6) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti Odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.“
„(7) U slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 4. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.“
„(8) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.“
Članak 7.
U članku 31. iza podstavka 6. dodaje se novi podstavak 7. koji glasi:
„ - druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore“
Dosadašnji podstavak 7. postaje podstavak 8.
Članak 8.
U članku 34. stavku 4. iza riječi „godine“ riječi „ a mogu biti ponovno izabrani“ zamjenjuju se riječima „i mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno“.
Članak 9.
U članku 35. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu sa člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore.“
Članak 10.
U članku 37. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.“
iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. te 4. i 5. koji glase:
„(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.
(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva
(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.
(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Dosadašnji stavak 2. se briše.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.“
Članak 11.
U članku 41. stavku 1. podstavku 5. na kraju rečenice briše se točka dodaju se riječi: „ i prestanak članstva. “
Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- prestanak članstva u Komori.“.
Članak 12.
U članku 45. stavku 2. iza riječi : „zahtjev“, dodaje se riječ: „nadležnog“, a riječ „Ministarstva“ zamjenjuje se riječju „ministarstva“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.“
Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 14.
Postupci koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o djelatnosti socijalnog rada(„Narodne novine“, broj 16/19).
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbom se iz sadržaja djelatnosti socijalnog rada briše psihoterapijsko savjetovanje budući da je djelatnost psihoterapije, kao samostalna djelatnost, regulirana posebnim zakonom.
Uz članak 2.
Odredbom se ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada jer ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost dokazuje pribavljanjem potvrde centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom što predstavlja administrativno opterećenje. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji, slijedom čega osoba lišena poslovne sposobnosti i nadalje može biti poslovno sposobna za obavljanje djelatnosti socijalnog rada.
Nadalje, odredbom dosadašnjeg članka 8. Zakona propisano je da ovlaštenom socijalnom radniku pravo na obavljanje djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti čime je osigurano da djelatnost neće obavljati osoba koja za to nije zdravstveno sposobna. Zbog svega navedenog uvjet dokazivanja poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Uvjet potrebne obrazovne kvalifikacije usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21) i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ broj 10/07, 118/12).
Briše se mogućnost polaganja ispit stručnih znanja i kompetencija pri Komori radi ujednačavanja uvjeta za pristup reguliranim profesijama u području socijalne skrbi.
Odredba se u dijelu državnog ispita također usklađuje s Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, broj: 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17, 70/19, 98/19).
Uz članak 3.
Budući da se člankom 1. ovoga Zakona ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, isto ne može biti ograničenje u obavljanju djelatnosti.
Uz članke 4. i 5.
Odredbom se propisuje da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora), uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Uz članak 6.
Odredbom se propisuje obveza Komori da jednom godišnje utvrdi visinu članarine odlukom na koju prethodnu suglasnost daje ministarstvo. Kako bi se osigurala primjenjivost ove odredbe, propisuje se i rok za dostavu odluke na suglasnost, kao i posljedica u slučaju uskrate suglasnosti ili ne donošenja odluke.
Odredbom se propisuje da opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština, uz prethodnu suglasnost ministarstva s ciljem osiguravanja nadzora nad uvođenjem dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova. Cilj odredbe je osigurati suglasnost članova komore na financijske obveze koje Komora uvodi.
Uz članak 7.
Odredbom se propisuje da Skupština donosi opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore. Ovakvom odredbom se daje mogućnost članovima Komore koji čine Skupštinu da budu upoznati i odlučuju o obvezama koje se na njih odnose.
Uz članak 8.
Odredbom se propisuje da se predsjednik Komore i zamjenik predsjednika Komore biraju na vrijeme od četiri godine, ali se njihov izbor ograničava na najviše dva mandata uzastopno kako bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje.
Uz članak 9.
Odredbom se propisuje ovlast Skupštini za razrješenje predsjednika Komore u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore kao i u slučaju ne otklanjanja nedostatak u godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću o radu i financijskom izvješću prema uputi Ministarstva u postupku pribavljanja prethodnog mišljenja na navedene akte.
Uz članak 10.
Odredbom se propisuju akti koje donosi komora, a za koje prije donošenja treba prethodna suglasnost Ministarstva.
Odredbom se propisuje i postupak Komore u slučaju uskrate pozitivnog mišljenja na godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, od strane Ministarstva.
Uz članak 11.
Odredbom se propisuje prestanak članstva u Komori. Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom pedagogu prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, ne propisuje i prestanak članstva u Komori.
Uz članak 12.
Odredbom se propisuje da postupak, troškove, naknadu i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Odredbom se propisuje i da će se troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinancirati iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom će utvrditi ministar.
Uz članak 13.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 14.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 15.
Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 3.
Djelatnost socijalnog rada sustav je pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama znanosti socijalnog rada i prakse koji obuhvaća:
1. informiranje postupak pripremanja i pružanja informacija bitnih za područje socijalnog rada, a koje su važne za korisnike, širu javnost i druge stručnjake s kojima socijalni radnici surađuju
2. procjenjivanje – sustavni proces prikupljanja i analize podataka o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u životu pojedinca, obitelji i zajednice, u svrhu prepoznavanja poteškoća, mogućnosti njihova smanjenja ili uklanjanja, procjene razloga koji su doveli do poteškoća, poduzimanja mjera za poboljšanje položaja korisnika, uvažavajući snage i perspektivu korisnika te praćenje ostvarivanja promjena
3. intervencije socijalnog rada – postupci koji obuhvaćaju prevenciju rizičnih čimbenika u životu pojedinaca, obitelji i zajednice i stručni tretman radi podrške i pomoći korisnicima socijalne skrbi u svladavanju teškoća i postizanja individualno i društveno poželjnih promjena te unapređenja njihove kvalitete života
4. individualno planiranje – proces planiranja i izrade individualnog plana promjene životne situacije ili ponašanja korisnika, utvrđen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, poteškoća i resursa korisnika, uz suradnju i partnerstvo s korisnicima i njihovim obiteljima čija izrada obuhvaća aktivnosti procjene, organiziranja pristupa pravima i uslugama, koordiniranja s drugim pružateljima usluga, praćenje i evaluaciju koje trebaju odgovoriti na potrebe korisnika
5. savjetovanje – komunikacijski proces kojim socijalni radnik u neposrednom kontaktu potiče korisnika na razvoj novih mogućnosti sagledavanja životne situacije sa svrhom prevladavanja poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu
6. vođenje slučaja – metoda socijalnog rada kojom se u suradnji s korisnikom procjenjuju potrebe, dogovaraju i koordiniraju prijeko potrebne usluge, prati, evaluira i zastupa najbolji interes korisnika radi poboljšanja njegove socijalne dobrobiti
7. psihosocijalnu podršku – skup stručnih postupaka pružanja pomoći i podrške radi poticanja razvoja kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika
8. ranu intervenciju – postupak kojim socijalni radnik pruža stručnu poticajnu pomoć djeci, stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, drugim članovima obitelji ili udomiteljima djece kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta
9. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integraciju) – proces u kojem socijalni radnik pruža pomoć odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u predškolske i školske ustanove
10. obiteljsku medijaciju – strukturirani proces rješavanja sukoba i spornih pitanja između članova obitelji uz pomoć treće osobe, socijalnog radnika – obiteljskog medijatora, a u svrhu postizanja zajedničkog sporazuma
11. socijalno mentorstvo – aktivnost kojom socijalni radnik, koristeći se svojim stručnim znanjem, razvija specifičan odnos i partnerstvo usmjereno na osnaživanje socijalno isključenih korisnika radi promjene socijalnog statusa korisnika odnosno premošćivanja iz pozicije isključenosti u socijalnu uključenost
12. superviziju – proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, metoda podrške koja uključuje proces reflektiranja i učenja iz osobnog iskustva, čiji je cilj razvoj profesionalne kompetentnosti i podizanje razine kvalitete u pružanju usluga u socijalnom radu, a koju obavljaju socijalni radnici koji imaju licenciju supervizora
13. psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje – komunikacijski proces u kojem dodatno educirani socijalni radnici posebnim stručnim postupcima i aktivnostima pomažu korisnicima u oblikovanju njihova interpersonalnog funkcioniranja u različitim fazama života s fokusom na emocionalnim, socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim, razvojnim, organizacijskim ili drugim aspektima života
14. kriznu intervenciju – stručni postupak u kojem socijalni radnici posebnim tehnikama i vještinama interveniraju u situacijama obilježenim neočekivanim događajima koji izazivaju iznenadnu i značajnu opasnost za dobrobit korisnika, a u svrhu stabiliziranja kognitivnih i emocionalnih procesa kod korisnika izloženih kriznom događaju
15. evaluaciju skup postupaka kojima se ispituju učinci intervencija, tretmana i/ili programa koje provode socijalni radnici i ostali stručnjaci u svrhu provjere stupnja ostvarenja zadanih ciljeva
16. vještačenje postupak u kojem socijalni radnik na temelju specifične stručne procjene izrađuje nalaz o socijalnom statusu korisnika i/ili daje mišljenje o najprimjerenijem obliku usluge ili zaštite korisnika
17. vođenje i izradu dokumentacije – tehnički proces upravljanja i provođenja administrativnih aktivnosti u skladu s pozitivnim propisima i stručnim standardima u socijalnom radu
18. zastupanje, zagovaranje i osnaživanje – strateški procesi rada s korisnicima ili u njihovo ime, kako bi ostvarili ravnopravniji položaj u društvu, pravo na socijalnu uslugu ili neki drugi oblik pomoći koja im bez toga ne bi bila omogućena, što uključuje i zalaganje za bolju socijalnu politiku, bolje socijalno zakonodavstvo i socijalnu pravdu u društvu
19. socijalnu akciju – organizirano djelovanje u području socijalne skrbi i drugim područjima djelatnosti socijalnog rada kojim se potiču i organiziraju aktivnosti radi promjene socijalnih ili ekonomskih uvjeta u zajednici ili društvu, promicanja ljudskih prava, podizanja javne svijesti o socijalnim problemima i mobiliziranja raspoloživih socijalnih resursa za društvene promjene kojima se želi postići rješavanje socijalnih poteškoća, ispravljanje socijalne nepravde i podizanje kvalitete života i dobrobiti ljudi u društvu
20. socijalno planiranje – proces pripreme donošenja odluka za buduće postupanje u kojemu se ispituju potrebe i resursi, utvrđuju planovi aktivnosti za rješavanje socijalnih problema, planiraju potrebe za socijalnim uslugama, potiču nove inicijative i uspostavljaju mehanizmi za mobiliziranje postojećih resursa, osigurava mreža usluga te evaluiraju i preispituju dogovoreni rezultati i ciljevi socijalnog planiranja, a uključuje sve interesne skupine
21. profesionalnu i organizacijsku podršku – pruža se u procesima u kojima ovlašteni socijalni radnik, koristeći se posebnim stručnim znanjima i iskustvom, zajedno s drugim stručnjacima, unapređuje određene organizacijske ili profesionalne aspekte rada u svrhu povećanja kvalitete obavljanja djelatnosti socijalnog rada
22. socijalni menadžment – aktivnost socijalnih radnika na poslovima upravljanja ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, kao i u obavljanju profesionalne djelatnosti, pri čemu se socijalni radnici koriste vještinama socijalnog rada za unapređenje rada ustanove, udruge i druge pravne osobe
23. suradnju s drugim tijelima – suradnja s nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim dionicima na unapređivanju mjera socijalne politike i razvoja socijalnog rada, a sastoji se od aktivnosti kojima se socijalni radnici uključuju u procese kreiranja socijalne politike kao članovi radnih skupina, vanjski suradnici nadležnih ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili kao neovisni inicijatori mjera i aktivnosti usmjerenih unapređivanju socijalne politike i socijalnog rada
24. razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima – čine procesi razvijanja profesionalne karijere radnika radi poboljšanja individualne, grupne i organizacijske učinkovitosti
25. edukacijsku aktivnost – izobrazba socijalnih radnika u ovladavanju općim i specifičnim znanjima i vještinama radi stjecanja i poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti i razvoja kompetencija te izobrazbe korisnika ili stručnjaka u stjecanju socijalnih vještina radi povećanja osobne i obiteljske dobrobiti i poboljšanja kvalitete života u zajednici
26. istraživačku aktivnost – aktivnost istraživanja socijalnih i psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca, skupina i zajednica radi produbljivanja spoznaja o zakonitostima socijalnog i psihosocijalnog djelovanja te procjeni društvenih potreba i posljedica ekonomskih i društvenih inicijativa
27. rad s javnošću – sustavna aktivnost prikupljanja, sistematiziranja i širenja informacija koje su važne za socijalni rad i korisnike socijalnog rada, radi informiranja korisnika i građana ili motiviranja za suradnju na određenim zajedničkim projektima u zajednici
28. organiziranje i razvoj zajednice – proces sustavnog utjecanja na podizanje kvalitete života građana u zajednicama uz pomoć ciljano vođenog postupka koji uključuje procjenu resursa i potreba, izgradnju kapaciteta te provedbu i evaluaciju aktivnosti u zajednici.
Članak 7.
(1) Socijalnom radniku priznaje se pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada ako:
1. je član Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora)
2. je poslovno sposoban
3. ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili je, sukladno posebnim propisima, stekao zvanje socijalnog radnika ili diplomiranog socijalnog radnika ili diplomiranog inženjera socijalnog rada ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima
4. ima položen stručni ispit ili državni stručni ispit s posebnim dijelom iz upravnog područja socijalne skrbi ili ispit stručnih znanja i kompetencija pri Komori ili znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti iz znanstvenog polja socijalnih djelatnosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci
5. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
– kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00 – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)
6. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji
7. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
(2) Ako socijalni radnik iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.
(3) Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada priznaje se na zahtjev socijalnog radnika.
(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka Komora upisuje socijalnog radnika u Imenik socijalnih radnika.
(6) Ispitu stručnih znanja i kompetencija iz stavka 1. točke 4. ovoga članka može pristupiti socijalni radnik nakon uspješno završenog vježbeničkog staža u trajanju od godine dana.
(7) Sadržaj i način provođenja ispita stručnih znanja i kompetencija iz stavka 1. točke 4. ovoga članka uređuje Komora općim aktom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).
Članak 9.
(1) Ovlašteni socijalni radnik ne smije obavljati djelatnost socijalnog rada:
– u slučaju lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti
– u slučaju izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda
– u slučaju osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda
– u slučaju zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja djelatnosti socijalnog rada
– u slučaju oduzimanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, od dana pravomoćnosti rješenja o oduzimanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.
(2) U ostalim slučajevima ovlašteni socijalni radnik ne smije obavljati djelatnost socijalnog rada od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.
Članak 19.
(1) Ovlašteni socijalni radnik ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja znanosti socijalnog rada i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje socijalnog rada.
(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom socijalnom radniku sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuje Komora uz prethodnu suglasnost ministra.
Članak 25.
(1) Na temelju javne ovlasti Komora:
– donosi rješenje o upisu socijalnih radnika u Komoru
– donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada
– odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije na temelju ovoga Zakona
– donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada
– donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu
– obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih radnika
– propisuje razinu specijalnosti u pojedinim područjima socijalnog rada i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti
– vodi zakonom propisane upisnike, imenike i evidencije
– izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom
– donosi rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje, privremenoj obustavi i prestanku socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti.
(2) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj pravilnikom propisuje ministar.
Članak 28.
(1) Članom Komore može biti socijalni radnik koji ispunjava uvjete iz članka 7. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu za upis u upisnik članova Komore odlučuje Komora rješenjem.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti
upravni spor.
(4) Član Komore dužan je uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.
(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.
Članak 31.
Skupština Komore donosi:
– Statut Komore
– program rada Komore
– godišnji proračun
– odluku o visini članarine
– etički kodeks za djelatnost socijalnog rada
– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore
– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.
Članak 34.
(1) Predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.
(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.
(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.
(4) Predsjednik Komore i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti ponovno izabrani.
Članak 35.
(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika Komore ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora Komore i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– to osobno zatraži
– postupa protivno propisima i općim aktima Komore
– ne provodi odluke tijela Komore
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu
– više ne ispunjava uvjete iz članka 7. ovoga Zakona
- ne postupi u skladu sa člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona
– Skupština Komore iz drugih razloga ocijeni da više nije u mogućnosti izvršavati povjerene ovlasti.
(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.
(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti Statutom Komore.
Članak 37.
(1) Komora podnosi ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) godišnje izvješće o radu do 31. ožujka tekuće godine, za prethodnu kalendarsku godinu.
(2) Izvješće o radu iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se putem mrežnih mjesta Komore.
(3) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Članak 41.
(1) Članu Komore za teške povrede ugleda socijalnog radnika mogu se izreći ove mjere:
– ukor
– javni ukor
– novčana kazna
– mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada od mjesec dana do godinu dana
– prestanak prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.
(2) Članu Komore za lakše povrede ugleda socijalnog radnika mogu se izreći opomena ili novčana kazna.
Članak 45.
(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih radnika provodi Komora.
(2) Stručni nadzor provodi se redovito, povodom zahtjeva Ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.
(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.
(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada te kvalitete i opsega izvršenih usluga djelatnosti socijalnog rada, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje djelatnosti socijalnog rada.
(5) Ovlašteni socijalni radnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalnog rada dužna je omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.
(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom socijalnom radniku i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.
(7) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.
(8) Postupak, troškove i način provođenja stručnog nadzora uređuje Komora općim aktom.
(9) Sredstva za provođenje stručnog nadzora po zahtjevu Ministarstva osiguravaju se u državnom proračunu.
Komentari