PRILOG 4.

OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

NE

Naziv akta:

Opis mjere:

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

DA

Naziv pravne stečevine EU:

Direktiva 96/75/EZ Vijeća od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici

Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici

Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe

Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmijeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252, 16. 9. 2016.), kako je posljednji put izmijenjena  Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2018/970 od 18. travnja 2018. o izmijeni priloga II., III. i V. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe

Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ, kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom Direktivom Komisije (EU) 2020/12 od 02. kolovoza 2019. godine, o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost

2.1.

Dosadašnja provedba Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda („narodne novine“  broj 109/07., 132/07., 51/13., 152/14. i 118/18) pokazala je određene nedostatke te potrebu za donošenje novog Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda kojim bi se neka pitanja podrobnije uredila te otklonile postojeće nedoumice. Novim Zakonom trebalo bi otkloniti nedostatak kolizionih odredbi odnosno odredbi o mjerodavnom pravu te o pitanjima osiguranja broda, tereta i putnika. Također jasnije definirati pitanja sigurnosti plovidbe, riječnog prijevoza, zaštite od zagađenja voda i okoliša s brodova, pitanja vađenja brodova izvan luka kao i dodatno regulirati problematiku istraga plovidbenih nesreća, postupaka zaštite spašavanja s brodova, skelskih prijelaza i slično te izvršiti redefiniranje pojedinih pojmova koje predstavljaju u praksi i primjeni veliki problem.

Isto tako potrebno je u novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda implementirati slijedeće akte Europske unije:

– Direktiva 96/75/EZ Vijeća od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici

– Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici

– Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe

– Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmijeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ kako je posljednji put izmijenjena  Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2018/970 od 18. travnja 2018. o izmijeni priloga II., III. i V. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe

– Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ, kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom Direktivom Komisije (EU) 2020/12 od 02. kolovoza 2019. godine, o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost.

Također potrebno je uskladiti Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda sa Zakonom o koncesijama i Zakonom o lučkim kapetanijama kako se ne bi dogodilo dvojako zakonodavno uređenje iste problematike u različitim zakonskim rješenjima odnosno izvršiti usklađivanje ovoga propisa sa pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske i EU.

Ovim prijedlogom zakona uređuju se područja i instituti bitni  za učinkovitije i kvalitetnije

obavljanje poslova vodnog prometa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

Ovakvim novim zakonskim uređenjem u pravnom sustavu Republike Hrvatske vrši se usklađivanje važećih nacionalnih propisa te implementacija EU propisa, i to na način da se ovim prijedlogom zakona:

- ujednači stručna terminologija iskazana kroz definicije pojedinih pojmova u skladu s   terminologijom sadržanom u propisima Europske unije,

- posebice redefinira pojam „plovilo“ koji je do sada bio uzrok brojnih nedoumica i problema u praksi, a s tim u svezi precizno se definira brod s jasnim razlikovanjem od ostalih vrsta plovila,

- poboljšano normativno uredi problematika na unutarnjim vodama, smanje administrativna opterećenja i pojednostavne procedure usklađene s propisima Europske unije te drugim nacionalnim propisima,

- jasno definiranju poslovi sigurnosti plovidbe unutarnjim vodama, riječnog prijevoza, zaštite voda i okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, te pitanja u svezi s vađenjem brodova izvan luka,

- podrobnije i detaljnije regulira problematika istraga plovidbenih nesreća i nezgoda, postupci zaštite i spašavanja putnika s brodova, pitanja  odgovornosti brodara

- potpuno uredi područje koje se odnosi na posadu broda unutarnjih voda u smislu uvjeta i načina stjecanja stručne i dopunske osposobljenosti članova posade,

- propišu odredbe o zapovjednicima na pojedinim vrstama plovila, uredi delegiranje odgovornosti sa zapovjednika na brodara u iznimnim slučajevima kada zapovjednik plovila nije u mogućnosti ovlašteno postupati po propisanoj proceduri,

- propišu sve obvezne isprave i knjige broda s akcentom na značaj brodskog dnevnika, način njihovog vođenja i ovjere podataka sukladno europskim direktivama,  e utvrde potrebni podaci koji se trebaju u iste unositi,

- dodatno razrade odredbe o ustanovama za obrazovanje i izobrazbu brodaraca i tako stvore pretpostavke za rješavanje radnopravnog statusa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) brodaraca koji plove u međunarodnoj plovidbi,

- urede pitanja posredovanja  pri zapošljavanju brodaraca po uzoru na pomorce, a u skladu s međunarodnim propisima,

- propiše osnova kako bi se ostvarile pravne  pretpostavke za izradu i vođenje evidencija o svjedodžbama brodaraca na razini Europske unije a time i izvrši uključivanje i objedinjavanje podataka o brodarcima i njihovim osobnim ispravama u postojeće evidencije koje Ministarstvo već vodi za pomorce i tako ostvari cilj da se u postojećim evidencijama nalaze svi objedinjeni podaci pomoraca i brodaraca na jednom mjestu,

- propišu odredbe o državnoj pripadnosti, identifikaciji te upisu i brisanju objekata unutarnje plovidbe, kako bi se ostvarile pravne pretpostavke za stvaranje jedinstvenog upisnika brodova Republike Hrvatske koji već postoji za pomorske objekte čime bi se omogućilo spajanje upisnika brodova unutarnje plovidbe koji se još vodi u papirnatom obliku s upisnikom pomorskih objekata koji se vodi u elektronskom obliku, dakle uspostavlja se jedinstveni upisnik pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe,

- propišu odredbe o utvrđivanju tehničke ispravnosti brodova, plutajućih objekata i čamaca i tako usklade s direktivama i Tehničkim pravilima za certifikaciju broda te drugim međunarodnim propisima, sporazumima i ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

- dodatno uredi problematika o raspremi broda koja je u dosadašnjoj praksi izazivala brojne probleme,

- uredi problematika skelskih prijelaza i skela jer njihova dosadašnja normiranost nije pružala jasnu osnovu potrebnog pravnog  uređenja,

- dodatno razrade odredbe o vodnim putovima s namjerom i ciljem da se otklone uočene nedoumice i preciziraju problemi te uskladi terminologija s pojmovima utvrđenim propisima Europske unije,

- redefinira problematika o nadzoru i upravljanju vodnim prometom te Riječnim informacijskim servisima i u cijelosti uskladi sa zahtjevima iz Direktive 2005/44 Europskog parlamenta i vijeća o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici,

- pravno reguliraju postojeća stanja na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, koja do sada nisu uopće bila pravno uređena – problematika pristana, privezišta, sidrišta, zimovnika i  obavljanje prijevoza putnika čamcem, poslovi iznajmljivanja čamaca i dr.,

- u dijelu luka unutarnjih voda uvede novi razvrstaj pristaništa obzirom na njihovu namjenu – uvodi se pojam pristaništa za osobne potrebe korisnika i luka za posebne namjene,  zatim mijenja se dosadašnja definicija pojma turističkih pristaništa,

- dodatno dopune i razrade odredbe o redu u lukama unutarnjih voda s ciljem poboljšanja sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima,

- propiše postupak otvaranja pristaništa koja se otvaraju na zahtjev pravne ili fizičke osobe kao i mogućnost otvaranja privremenog pristaništa za osobne potrebe korisnika,

- regulira  nadležnost lučkih kapetanija za odlučivanje o zahtjevu za otvaranje tovarišta na unutarnjim vodama,

- definiraju pojmovi sidrišta te utvrđuje njihova opća i posebna namjena, zatim privezišta, njihova namjena i upravljanje. Novi pojmovi predstavljaju prilagodbu potrebama koje su se pojavile u praksi,

- omogući kod definiranja lučkih područja da se lučko područje može nalaziti na području više općina, gradova i županija,

- propiše mogućnost obavljanja sporednih gospodarskih djelatnosti koji su manjeg značaja a obavljaju se unutar maksimalno 20 m2 lučkog područja za koje nije potrebna koncesija,

- povećaju najdulji rokovi na koje se mogu dati koncesije za lučke usluge, koji predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama,

- jasnije reguliraju postupci zakupa, najma, prava služnosti i prava građenja na području javnog vodnog dobra u lučkom području,

- propišu odredbe o državnim potporama radi zakonske osnove ispunjavanja uvjeta pod kojima bi brodari mogli na ovaj način imati poticaje u razvoju i djelovanju,

- propišu odredbe o tegljenju, potiskivanju i drugim plovidbenim poslovima, odgovornosti i  izvan ugovornoj odgovornosti brodara u skladu s odredbama o sigurnosti plovidbe i drugima pozitivno-pravnim propisima,

- detaljnije uredi pitanja brodarskih agenata radi otklanjanja dosadašnjih nedoumica i prijepora u praksi,

- uskladi poglavlje koje se odnosi na lučke kapetanije i inspekcijski nadzor sa Zakonom o lučkim kapetanijama čime bi se otklonile suprotnosti i dosadašnje kolizije uređenja iste problematike u različitim zakonskim rješenjima,

- propišu odredbe o vađenju  potonulih stvari i uklanjanju objekata unutarnje plovidbe s vodene površine u unutarnjim vodama i lukama  Republike Hrvatske prema rješenjima i iskustvima propisanim Pomorskim zakonikom i praksi lučkih kapetanija na moru i na unutarnjim vodnim putovima,

- detaljnije uredi i razradi pitanja supsidijarne primjene Pomorskog zakonika obzirom  da se pojedini međunarodni propisi iz područja pomorstva (odredbe Atenske konvencije), sadržani u Pomorskom zakoniku, ne mogu više primjenjivati u unutarnjoj plovidbi,

- i na kraju, prekršajnim odredbama korigira i izbjegne mogućnost da se za jedan prekršaj, koji je drugačije opisan, izreknu različite kazne, kao što je bio slučaj prema važećem Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda, te da se pojedine radnje više ne smatraju prekršajima kao i da se visine zapriječenih kazni svedu u realnije okvire utemeljene na dugogodišnjoj praksi. Sukladno Zakonu o lučkim kapetanijama prekršajne postupke rješava stručna osoba kao pojedinac umjesto dosadašnjih vijeća za prekršaje kao kolektivnih tijela.

Ovim prijedlogom zakona želi se poboljšano normativno urediti problematiku na

unutarnjim vodama, smanjiti administrativna opterećenja i pojednostavniti procedure te

uskladiti odredbe ovoga propisa s pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske i

propisima Europske unije.

U tom pogledu, uspostaviti će se suvremeni zakonski okvir usklađen s pravnom stečevinom Europske unije kao temelj za efikasniju organizaciju upravljanja poslova od javnog i općeg interesa, te poslova od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u segmentu vodnog prometa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša od onečišćenja  s objekata unutarnje plovidbe, unapređenja funkcioniranja luka i pristaništa unutarnjih voda u kontekstu razvoja i davanja koncesija koje predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama kao preduvjet za održivi razvoj unutarnje plovidbe i gospodarskih djelatnosti vezanih uz unutarnje vode.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Prijedlog zakona će svakako imati određene učinke na određeni broj malih i srednjih

poduzetnika putem izdavanja elektroničkih isprava u smislu pojednostavljenja i

ubrzavanja postupaka dobivanja istih te u smislu i samih umanjenih troškova pribavljanja istih.

Isto tako, propis će imati neke manje učinke i na mikro poduzetnike zbog propisivanja

mogućnosti  odnosno osnove za dobivanja različitih potpora brodarima unutarnje plovidbe iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, oslobođenja od plaćanja trošarine za radna (tehnička) plovila za rad na postrojenjima, na njima pomoćnim motorima i drugim uređajima bez kojih plovilo ne može obavljati svoje poslove, a koje bi u konačnici trebale dovesti do obnove flote i razvoja brodarstva na unutarnjim vodama i razvoju riječnog prometa.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Smatramo da će donošenje Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda u smislu učinaka na tržišno natjecanje imati malog utjecaja na mikro i male poduzetnike, kakvi su većina brodara u unutarnjoj plovidbi, te da neće imati utjecaj na posebne skupine poput hrvatskih branitelja, manjina te udruge ili zaklade.  

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda mogao bi imati neznatan utjecaj na migraciju brodaraca radi rada na plovilima, dok ostali socijalni učinci nisu predviđeni.  

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda mogao bi imati neznatan utjecaj na utjecaj na zapošljavanje i tržište rada u unutarnjoj plovidbi.  Zakonom će se  dodatno razraditi odredbe o ustanovama za obrazovanje i izobrazbu brodaraca i tako stvoriti pretpostavke za rješavanje radnopravnog statusa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) brodaraca koji plove u međunarodnoj plovidbi,

Isto tako zakonom će se urediti pitanja posredovanja  pri zapošljavanju brodaraca po uzoru na pomorce, a u skladu s međunarodnim propisima.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

U Zakonu su razrađene odredbe kojima se regulira zaštita od zagađenja voda i okoliša s brodova, zaštita od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, vađenje potonuli stvari, propisana je tko i kojim slučajevima snosi odgovornost za onečišćenje od broda izlijevanjem ulja koje se prevozi kao teret, kao i odgovornost za onečišćenje okoliša

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.

TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)

MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.

Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine"broj 44/17).

4.1.

Moguće opcije javnih politika

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

5.

PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

6.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

7.

OPTIMALNO RJEŠENJE

Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova nacrta prijedloga zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove.

8.

VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE

Sažeto i jasno navedite vremenski okvir postizanja očekivanih ishoda zakona, kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadno vrednovanje provedbe zakona. Za praćenje provedbe zakona  potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za vrednovanje postignutih ishoda zakona. Ako do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na odgovarajući način, kroz praćenje provedbe zakona moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati.

9.

PRILOZI

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

Datum:

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.