1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima

1.2.

Broj "Narodnih novina"

58/20

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona obveznim mirovinskim fondovima dio je mjera kojima se nastojalo omogućiti žurno i adekvatno postupanje svih nadležnih tijela u novonastalim posebnim okolnostima u vezi s proglašenom epidemijom bolesti COVID-19, s ciljem umanjenja negativnih učinaka posebnih okolnosti i održanje stabilnosti poslovanja gospodarskih subjekata.

Naime, navedenim Zakonom se osiguralo pravovremeno i adekvatno postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: HANFA) u posebnim okolnostima, koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš i gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Omogućeno je ulaganje, odnosno držanje imovine u depozitima kod Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke, što je izuzetno važno radi zaštite imovine OMF-ova. Naime, OMF-ovi su najveći institucionalni ulagatelji u Republici Hrvatskoj čija je imovina početkom ove godine premašila 133 milijarde kuna. Prije ove zakonske izmjene, neplasirana novčana sredstva OMF-ova mogla su se držati samo kod kreditnih institucija, bilo kao depozit, bilo kao novac na transakcijskom računu. No, u slučaju likvidacije kreditne institucije ta novčana sredstva nisu zaštićena, s obzirom da odredbe Zakona o sustavu osiguranja depozita (Narodne novine, broj 146/20) ne štite sredstva OMF-ova, niti bi ih ista mogla zaštititi do potrebnog iznosa. Nadalje, veličina OMF-ova donekle otežava nesmetano upravljanje investicijama i likvidnošću na plitkom i malom hrvatskom financijskom tržištu. Sukladno odredbama članka 127. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu: Zakon), ograničenje ukupnog ulaganja u depozite i novac na računima za fondove B kategorije iznosi 25% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda (30% za fondove kategorije A i C). Međutim, radi smanjenja rizika koncentracije i rizika druge ugovorne strane, OMF-ovi su se dužni istovremeno pridržavati i ograničenja iz članka 126. stavka 1. točke 9. Zakona, koji ograničava izloženost pojedinog OMF-a prema pojedinačnoj kreditnoj instituciji na vrijednost od 5% regulatornog kapitala te kreditne institucije, kao i stavka 2. točke 9. istog članka koji ograničava izloženost svih OMF-ova kojima upravlja isto mirovinsko društvo na 7% regulatornog kapitala te kreditne institucije. Nastavno na navedeno, a s obzirom na potrebe OMF-ova za držanjem novčanih sredstava (primjerice, na 31.12.2021. OMF-ovi su držali 4,3 milijarde kuna u novcu i depozitima), kao i na odredbe Zakona sukladno kojima određeni postotak imovine OMF-a mora biti uložen u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, propisane su dodatne mogućnosti za držanje novčanih sredstava OMF-ova, što doprinosi sigurnosti mirovinskog sustava. Mirovinska društva su od Hrvatske narodne banke zatražila mogućnost otvaranja ovakvih računa. Iako u praksi ova mogućnost za sada nije zaživjela, ovakav način zaštite novčanih sredstava OMF-ova posebno je značajan u trenucima krize ili poremećaja na tržištu, primjerice izazvanih aktualnim događanjima u Ukrajini i sankcijama prema Rusiji, uslijed kojih može doći do problema s likvidnošću kod kreditnih institucija, a potencijalno čak i do sanacije ili likvidacije kreditne institucije. Naime,  može biti ugrožen pristup OMF-ovim likvidnim sredstvima ili u ekstremnim slučajevima može dovesti do gubitka takvih sredstava, što bi dovelo do umanjenja imovine budućih umirovljenika. Iz navedenog su razvidni pozitivni učinci ove zakonske izmjene u vidu zaštite imovine OMF-ova, a time zaštite imovine budućih umirovljenika.

Također je proširena mogućnost OMF-ovima za pozajmljivanje novčanih sredstava od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda pa sada postoje dvije kategorije takvih slučajeva: kada mirovinski fond pozajmljuje novčana sredstva putem repo poslova, transakcija prodaje i ponovne kupnje te programa kreditiranja koje organizira i provodi Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka,  rok može biti duži – i to do pet godina te kada mirovinski fond pozajmljuje novčana sredstva od trećih osoba putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje, s time da je rok kraći – maksimalno tri mjeseca. Prethodno je za sve izloženosti prema trećim osobama po ovoj osnovi bio predviđen maksimalan rok od 3 mjeseca, a sada su kao posebni subjekti predviđene Hrvatska narodna banka i Europska centralna banka, budući da takva izloženost ne nosi kreditni rizik ili rizik druge ugovorne strane. Zakonskim izmjenama je dodatno omogućeno da, iznimno, u slučaju nastanka posebnih okolnosti, HANFA može odlukom limit od 5%, do kojeg OMF može pozajmiti novčana sredstva, povećati do 15% neto vrijednosti imovine fonda (u pravilu na obrazloženi zahtjev mirovinskih društava). Naime, potencijalno može biti ugrožena sposobnost OMF-ova da u propisanim rokovima omoguće prijenos kapitaliziranih sredstava ili između kategorija OMF-ova ili za potrebe isplate mirovine, s obzirom da takvi prijenosi podrazumijevaju pretvorbu imovine u novac. U takvim slučajevima tržišne volatilnosti i/ili povlačenja likvidnosti s tržišta, prodaja imovine OMF-ova bi se izgledno provodila uz diskont, što bi negativno utjecalo na buduće umirovljenike. Kao alternativa ovakvom načinu transformacije sredstava i osiguranja likvidnosti za podmirenje potreba OMF-ova, predviđena je mogućnost dulje izloženosti prema centralnoj banci kroz repo poslove, transakcije prodaje i ponovne kupnje te programe kreditiranja, kao i mogućnost da se iznimno izloženost prema svim trećim osobama kroz ovakve poslove poveća na 15% neto imovine OMF-a.

Nadalje, dana je ovlast HANFA-i za donošenje posebne odluke kojom se privremeno dozvoljavaju prekoračenja ograničenja ulaganja imovine OMF-ova, koja su propisana odredbama članaka 125. do 134. Zakona, u pravilu na temelju obrazloženog zahtjeva mirovinskih društava. Navedena ovlast predviđena je za iznimne situacije kao što je primjerice pandemija koronavirusa. Naime, u takvim situacijama je karakteristična pojava ekstremne volatilnosti na tržištu, koja može sama po sebi poremetiti vrednovanje postojeće imovine OMF-ova ili izazvati probleme s pouzdanošću vrednovanja ili može izazvati potrebu za rebalansom portfelja, što bi moglo dovesti do privremenog prelaska zakonom zadanih limita. S obzirom na veličinu OMF-ova i na razinu likvidnosti tržišta u Republici Hrvatskoj, izgledno je da bi potrebe OMF-ova za prodajom imovine iz svojih portfelja izazvale daljnje negativne efekte na tržištu kapitala Republike Hrvatske, vjerojatno bi izazvale lančane efekte koji bi se prenijeli i na druge sudionike tržišta, prije svega investicijske fondove i osiguravatelje, a u konačnici i na male ulagatelje i izdavatelje na tržištu kapitala. Primjerice, u jeku krize izazvane pandemijom koronavirusa nije bilo potrebe za njihovim donošenjem, budući da je Hrvatska narodna banka na kriznu situaciju reagirala održavanjem stabilnosti tržišta državnih obveznica tako što je održala nekoliko aukcija izravne kupnje obveznica Republike Hrvatske, između ostalog i od društava za upravljanje OMF-ovima i osiguravajućih društava. Ovakve mjere su komplementarne.  

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona nije imala izravnih gospodarskih učinaka. Međutim, iako navedene odredbe nisu primjenjivane, imajući u vidu rastući udio OMF-ova u financijskom sustavu, odnosno relativni rast njihove imovine u odnosu na imovinu bankovnog sustava, smanjena je izloženost riziku likvidacije kreditne institucije, ali i sistemskim rizicima za cijelo tržište kapitala budući da su OMF-ovi najveći institucionalni ulagatelji u Republici Hrvatske. Stoga se svakako može procijeniti pozitivan efekt ovakvog načina svojevrsne zaštite imovine OMF-ova, kao budućih potencijalnih ulagatelja u hrvatsko gospodarstvo.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona nije imala učinaka na tržišno natjecanje.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona nije imala socijalnih učinaka.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona nije imala učinaka na rad i tržište rada.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

4.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

5.

PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU

Važno je naglasiti kako navedeni Zakon propisuje ovlasti i postupanje HANFA-e u posebnim okolnostima, kao što su epidemija bolesti COVID-19, koja još uvijek traje, te aktualna situacija u Ukrajini. Iako propisane zakonske mogućnosti za sada nisu iskorištene, nužno je ostaviti mogućnost njihove primjene, stoga se predlaže nastavak primjene Zakona.

6.

PRILOZI

./.

7.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

MINISTAR

Josip Aladrović

Datum: 31. ožujka 2022.