POPIS KRATICA:

ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZVO – Agencija za znanost i visoko obrazovanje

BDP – Bruto društveni proizvod

CEC – Commission of the European Communities

CEDEFOP – European Centre for the Development of Vocational Training (Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja)

CISOK – Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri

CIPS – Centar za informiranje i profesionalno usmjeravanje

CMS – Career Management Skills (Vještine upravljanja karijerom)

CPU – Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

ELGPN - European Lifelong Guidance Policy Network (Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja)

ESF – Europski socijalni fond

ET 2020 – Education and Training 2020

ETF – European Training Foundation

EU - Europska unija

EURES – European Employment Services (Europska mreža javnih službi za zapošljavanje)

EUROGUIDANCE - Europska mreža nacionalnih centara za podršku profesionalnom usmjeravanju

EUROSTAT – Statistički ured europskih zajednica

GzM – Garancija za mlade

HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir

HZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje

ICT – Information and Communications Technology (Informatičko-komunikacijska tehnologija)

ID – Identification (Identifikacija)

IT – Information technology (Informatička tehnologija)

JZS – Javne službe za zapošljavanje

LMI – Labour Market Information (Informacije o tržištu rada)

LMIS - Labour Market Information System (Sustav informacija o tržištu rada)

LPZ – Lokalna partnerstva za zapošljavanje

MRMS – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

MZOS – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

NEET – Not in Employment, Education or Training (Mladi koji nisu zaposleni, u obrazovanju ili osposobljavanju)

NN – Narodne novine

NPR – Nacionalni program reformi

NVOO – Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje

NVRLJP – Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala

NVZVO –Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

OECD – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

OP – Operativni program

PES - Public Employment Service (Javne službe za zapošljavanje)

PISA – Međunarodna procjena znanja i vještina

RPL – Recognition of Prior Learning (Priznavanje prethodnog učenja)

SPU – Središnji prijavni ured

STEM – Science, Technology, Engineering and Mathematics (Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika)

QAE – Okvir za osiguravanje kvalitete i evidencija

VNFIL – Validation of non-formal and informal learning (Validacija neformalnog i informalnog učenja)

POJMOVNIK

1. Centar za karijeru (Career centre) - Mjesto gdje se ljudima pruža profesionalno usmjeravanje vezano uz karijeru. Centri za karijeru nude različite usluge ili intervencije – od materijala za samopomoć (npr. knjige, izvori informacija ili pristup profesionalnoj podršci temeljenoj na ICT tehnologijama) do osobne podrške savjetnika za profesionalno usmjeravanje vezano uz razvoj karijere. Također je moguće uspostaviti i virtualni centar za karijeru – tj. on-line portal – koji se smatra posebnom vrstom centra za karijeru.

2. Cjeloživotno usmjeravanje (Lifelong guidance ) - Označava raspon aktivnosti koje omogućuju građanima bilo koje dobi i u bilo kojem razdoblju njihova života određivanje vlastitih mogućnosti, kompetencija i interesa, donošenje odluka o obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i upravljanju svojim životnim putem u učenju, poslu i drugim okolnostima u kojima se ove mogućnosti i kompetencije uče i/ili koriste

3. 'e- usmjeravanje' (e-guidance ) - Označava profesionalno savjetovanje ili profesionalno usmjeravanje koje se izvodi pomoću modernih komunikacijskih tehnologija te koje može i ne mora izravno uključivati savjetnika za profesionalno usmjeravanje. Pojam se često koristi za opis pružanja informacija ili alata za samoprocjenu i vježbu putem interneta. Može uključivati telefonski razgovor sa stručnjakom za profesionalno usmjeravanje ili, rjeđe, slušanje prethodno snimljenih informacija.

4. Osiguranje kvalitete (Quality assurance) –Označava sve aktivnosti koje uključuju planiranje, primjenu, procjenu, izvješćivanje i poboljšanje kvalitete, provedene kako bi aktivnosti profesionalnog usmjeravanja (sadržaj programa, oblik, procjena i vrednovanje ishoda, itd.) odgovarale zahtjevima kvalitete koje postavljaju dionici/interesne skupine.

5. Osoba koja je prerano napustila obrazovanje (Early school-leaver) - Osobe koje prerano napuste obrazovanje su pojedinci koji su ispod zakonski određene dobi za napuštanje obrazovanja prije njegova završetka. Postotak preranog napuštanja obrazovanja definira se odnosom stanovništva u dobi od 18-24 godine starosti sa samo završenom nižom srednjom školom. Osobe koje su rano prekinule obrazovanje treba razlikovati od osoba koje su napustile obrazovanje prije njegova završetka („drop-out“), što je općenitiji pojam.

6. Profesionalno usmjeravanje (Vocational guidance) - Pomoć pojedincima pri donošenju izbora i odluka o obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i zapošljavanju. Ponekad se koristi kao sinonim za profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere ili usmjeravanje.

7. Profesionalno usmjeravanje za poduzetništvo (Entrepreneurship guidance) - Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja osmišljene kako bi pomogle pojedincima razmotriti koliko su prikladni za novi poslovni poduhvat ili samozapošljavanje, te promicale proaktivnost, poduzetništvo i smisao za samostalnost.

8. Profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere (Career guidance) - Različite aktivnosti koje omogućuju građanima bilo koje dobi, u bilo kojem razdoblju svog života, određivanje svojih mogućnosti, kompetencija i interesa; donošenje smislenih odluka o svom obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i zanimanju; te upravljanje svojim životnim, poslovnim i drugim okolnostima u kojima se te sposobnosti i kompetencije stječu i/ili koriste.

9. Prekid obrazovanja (Drop-out) - Osoba koja je prekinula program obrazovanja prije nego no što je završila taj program. Označava općenitiji pojam koji treba razlikovati od osobe koja je prerano prekinula obrazovanje („early-school leaver“).

10. Savjetovanje (Counselling) - Interakcija između savjetnika i pojedinca kako bi se korisniku savjetovanja pomoglo riješiti neki određeni problem, pitanje ili predmet. Savjetovanje uključuje aktivno slušanje pojedinca, komuniciranje kroz razumijevanje, poštivanje i empatiju; pojašnjavanje ciljeva i pomoć u procesu donošenja odluka.

11. Savjetnik za karijeru, profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere (Career adviser, Guidance counsellor, Career counsellor) - Savjetnici pomažu ljudima istražiti, pratiti i ostvariti svoje ciljeve vezane uz karijeru. Savjetnici su prošli kroz profesionalno obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje i posjeduju priznatu profesionalnu kvalifikaciju. Pomaže pojedincima postići veću svijest o sebi, odrediti smjer vlastita života i rada, povećati razumijevanje mogućnosti u učenju i poslu, te naučiti usmjeravati se u upravljanju učenjem, poslom i promjenama/prijelazima.

12. Sustavi informacija o tržištu rada (Labour market information systems - LMIS) - Sustavi, mehanizmi ili procesi skupljanja, organiziranja i pružanja informacija o stanju na tržištu rada i/ili zanimanjima i poslovima. To uključuje praćenje promjena koje se događaju na tržištu rada, pri zapošljavanju, s radnim mjestima i zanimanjima. Takvi sustavi često sadrže baze podataka povezane s ICT-sustavima kojima se može pristupiti putem interneta. Obično su namijenjeni savjetnicima za profesionalno usmjeravanje, ali i korisnicima usluga samopomoći.

13. Školsko savjetovanje/usmjeravanje (Educational counselling/guidance) - Pomoć pojedincu pri razmatranju njegovih obrazovnih pitanja/problema i iskustava kako bi donio prikladne odluke vezane uz svoje obrazovanje. Pojam se ponekad koristi za opis šireg raspona aktivnosti: primjerice, profesionalno savjetovanje učenika ili studenata o njihovom obrazovnom napretku, mogućnostima karijere ili o osobnim poteškoćama i strahovima.

14. Usluge usmjeravanja (Guidance services) - Raspon usluga koje nudi određeni pružatelj usluga profesionalnog usmjeravanja. To mogu biti usluge osmišljene za različite skupine korisnika ili različite načine pružanja tih usluga (npr. individualno, grupno, on-line, putem telefona, itd.). Pojam se ponekad koristi u odnosu na raspon usluga koje na određenom području (regija ili država) nudi određeni broj različitih pružatelja usluga.

15. Vještine upravljanja karijerom (Career management skills - CMS) - Raspon vještina koje pojedincu (i grupama) omogućuju prikupljanje, analiziranje, sintetiziranje i organiziranje informacija o sebi, obrazovanju i zanimanju, kao i vještine donošenja i provođenja odluka i promjena/prijelaza. Vještine upravljanja karijerom su vještine učenja, osposobljavanja/usavršavanja, zapošljavanja i životne vještine, potrebne ljudima za uspješno upravljanje svojom karijerom.

16. Vrednovanje neformalnog i informalnog učenja (Validation of non-formal and informal learning - VNFIL) - Proces u kojemu ovlašteno tijelo priznaje da je pojedinac stekao ishode učenja u skladu s relevantnim standardima. Sadrži četiri različite faze: (1) identifikacija – kroz dijalog o određenim iskustvima pojedinaca; (2) dokumentacija – bilježenje osobnih iskustava; (3) formalna procjena tih iskustava; i (4) prepoznavanje koje vodi ka certifikaciji, tj. djelomičnoj ili punoj kvalifikaciji.

17.Neformalno obrazovanje odraslih označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj.

18.Informalno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline.

I. UVOD

Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju identificiranje vlastitih interesa, kompetencija i mogućnosti u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju te upravljali vlastitom profesionalnom karijerom (Rezolucije Vijeća EU 2004, 2008). Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja pružaju stručnu pomoć pojedincu u njegovom profesionalnom razvoju uzimajući u obzir psihofizičke osobine, znanja i vještine pojedinca baš kao i karakteristike rada i mogućnosti zapošljavanja. Konačni cilj je uspješan i zadovoljan pojedinac te društvo s racionalno i kvalitetno zadovoljenim potrebama za radnicima (usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada).

Važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja sve je više prepoznata, kako na europskoj, tako i na nacionalnim razinama. Ubrzane promjene u gospodarstvu i tehnologijama uvjetuju promjene koncepta „posao za cijeli život“ u koncept „cjeloživotne zapošljivosti". Potrebe stalnog usklađivanja i unapređenja kompetencija u promjenjivim uvjetima tržišta rada i sve veća raznolikost ponude u obrazovanju dovode do povećane potrebe za planiranjem profesionalnog razvoja.

Profesionalno usmjeravanje je esencijalna komponenta modernih obrazovnih sustava i smatra se ključnom dimenzijom cjeloživotnog učenja , sustava osposobljavanja/usavršavanja, radi (pre)usmjeravanja mlađih i starijih generacija prema usvajanju vještina 21. stoljeća. U trenutnom kontekstu visoke stope nezaposlenosti, profesionalno usmjeravanje može, bez obzira na dob i stupanj obrazovanja, ukazati ljudima na mogućnosti učenja koje vode do razvoja novih vještina potrebnih na tržištu rada ili povećati samozaposlenost i poduzetništvo. Kao takvo, profesionalno usmjeravanje pridonosi ciljevima strategije Europa 2020., poput smanjenja preranog napuštanja školovanja, povećanja uključenosti u tercijarno obrazovanje, povećanja stope zaposlenosti i borbe protiv socijalne isključenosti.

Iako se mjere profesionalnog usmjeravanja primarno fokusiraju na pojedince, koristi od usmjeravanja i savjetovanja mnogo su šire. One, po svojoj prirodi, povezuju individualne planove pojedinaca, s ekonomskim i socijalnim ciljevima gospodarstva i vlada. Mogu se koristiti u pojedinim tvrtkama, lokalnim zajednicama ili školama u cilju unapređenja ishoda učenja, prijenosa znanja, produktivnosti i inovativnosti. Ukratko, profesionalno usmjeravanje i savjetovanje može pomoći pojedincima i organizacijama da se bolje prilagode okolnostima te budu produktivni u novonastalim i netipičnim ekonomskim i socijalnim uvjetima

Upravo u tom kontekstu izrada i usvajanje Strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Strategija) od strane Vlade Republike Hrvatske predstavlja prvi korak u sustavnom rješavanju uloge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom i implementaciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovne sustave, sustave zapošljavanja i socijalnog uključivanja, te je jedan od važnih prioriteta. Osim toga, pruža formalni okvir za promicanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te pružanje kvalitetnih informacija o karijeri, savjetovanju, usmjeravanju i obrazovanju te okuplja ključne dionike u razvoju pružanja usluga definirajući njihove uloge i nadležnosti, pozivajući se pri tome na najbolju međunarodnu, posebice europsku, praksu i trendove. Strategija ima za cilj poticati razvoj ljudskih potencijala s naglaskom na vještine upravljanja karijerom.

Cilj izrade Strategije je identificirati prioritete, mjere i aktivnosti pri uspostavi sustava za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i podloga je koja će građanima omogućiti dostupnost kvalitetne usluge profesionalnog usmjeravanja kako bi tijekom čitavog života razvijali svoju karijeru u skladu sa svojim sposobnostima, interesima, osobinama i potrebama na tržištu rada. Dokument je važna podloga za korištenje sredstava iz EU fondova u izgradnji sustava i pružanju usluga u okviru definiranih nadležnosti.

II.VIZIJA

Cilj izrade Strategije je uspostaviti koherentan, jasno strukturiran institucionalni sustav potpore procesu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere, utemeljen na multidisciplinarnom partnerskom pristupu, s jasno definiranom svrhom, konkretnim ciljevima i usklađenom matricom nadležnosti i odgovornosti. Tako uspostavljen sustav pružat će svim zainteresiranim građanima mogućnost ostvarenja kvalitetne i brze usluge što će im omogućiti učinkovito ostvarenje osobnih ciljeva u području razvoja karijere, nastojeći ih uvijek usmjeriti i uskladiti s njihovim sposobnostima, interesima, osobinama i potrebama na tržištu rada.

DOSTUPNOST

Sustav cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj osigurat će svim građanima olakšani pristup odgovarajućim uslugama i informacijama u cilju potpore u cjeloživotnom razvoju karijere.

UČINKOVITOST

Učinkovitost i kvaliteta usluga koje će se provoditi u sklopu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja jedan je od najvažnijih izazova postavljenih ovom Strategijom, a uključuje partnerski pristup (multidisciplinarni i interinstitucionalni) na svim razinama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere.

III.NAČELA

Pri uspostavi sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere vodit će se briga o slijedećim načelima:

1. Usmjerenost na korisnika

 neovisnost – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje poštuje slobodu izbora karijere i osobnog razvoja građanina/korisnika

 nepristranost – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje obavlja se isključivo u interesu građanina, na usmjeravanje ne utječu pružatelj usluge, interesi ustanove ni zaklade. Također, cjeloživotno profesionalno usmjeravanje ne diskriminira građane na temelju spola, dobi, etničke pripadnosti, socijalnog statusa, kvalifikacija, sposobnosti, invaliditeta i slično

 jednake mogućnosti – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje svim građanima omogućuje i promiče jednake mogućnosti u obrazovanju i zapošljavanju

2. Dostupnost usluga

 dostupnost – svi građani, u bilo kojem razdoblju svoga života, imaju pravo pristupa uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

 pristupačnost – profesionalnom usmjeravanju može se pristupiti na fleksibilne i načine prilagođene potrebama korisnika – osobno, telefonski, putem elektroničke pošte, e-portala a dostupno je u vremenu i na mjestima u skladu s potrebama građana

 kontinuitet – usluge usmjeravanja pomažu građanima tijekom učenja i karijere te osobnih i društvenih tranzicija kroz koje prolaze ili s kojima se susreću

 transparentnost – obilježja omogućenih usluga usmjeravanja odmah su jasna građaninu

 prijateljski pristup i empatija – osoblje koje obavlja usluge građaninu pruža ozračje dobrodošlice

 odgovornost – usmjeravanje se obavlja kroz širok raspon metoda kako bi zadovoljilo različite potrebe građana

3. Međuinstitucionalni i partnerski pristup u pružanju usluga

4. Multidisciplinarnost

5. Holistički pristup - poštivanje individualnosti i različitosti pojedinaca

 cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere cijeni odluke građana/korisnika u osobnom, društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu

6. Prilagodba postupaka i usluga ranjivim skupinama

7. Pružanje kvalitetnih ažurnih informacija

 primjerenost metoda profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom – korištene metode imaju teorijsku i/ili znanstvenu utemeljenost, sukladno svrsi u koju se koriste

 neprekidno unapređenje – usluge usmjeravanja imaju kulturu neprestanog unapređivanja, koja uključuje redovnu povratnu informaciju građana i kontinuiranu evaluaciju što savjetnicima za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere omogućuje podlogu za kontinuirano usavršavanje i unapređenje

 pravo na prigovor/objašnjenje – u slučaju da nisu zadovoljni uslugama usmjeravanja, građani imaju pravo žalbe kroz službene postupke

 kompetentno osoblje – osoblje koje pruža usluge ima ovlaštenje države da prepozna i zadovolji potrebe građana i, kad je to potrebno, uputi građana prikladnijoj ustanovi/usluzi

8. Usredotočenost na razvoj kompetencija

9. Povjerljivost

 zaštita podataka – građani imaju pravo na zaštitu i privatnost svojih osobnih podataka koje iznose u procesu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

IV.Relevantni dokumenti za definiranje prioriteta i ciljeva Strategije

Ekonomska kriza koja je dosegnula svoj vrhunac 2009. godine ostavila je posljedice na poslovanje, povećala socijalne rizike za mnoge građane i destabilizirala mogućnosti za zapošljavanje i razvoj karijere. Krizom su posebno teško pogođeni mladi. Usprkos visokim stopama nezaposlenosti u mnogim zemljama, primjetan je nedostatak vještina u zanimanjima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM). Europska radna populacije uz to sve više stari.

U odgovoru na uočeni problem, zemlje EU su razvile nekoliko politika usmjerenih reformi obrazovanja, usavršavanja i tržišta rada. U svima ključnu ulogu ima profesionalno usmjeravanje i savjetovanje, zbog svoje učinkovitosti u razvijanju onih vještina i stavova koji su nužni za zapošljavanje i ostvarivanje uspješne karijere.

V.Europske inicijative, programi, paketi i preporuke

Dvije Rezolucije Vijeća EU za obrazovanje (2004. i 2008.) naglasile su potrebu za snažnim profesionalnim usmjeravanjem tijekom čitavog životnog vijeka, kako bi građani stekli vještine upravljanja svojim obrazovanjem i karijerom te prijelazima između i unutar obrazovanja i osposobljavanja te posla. Rezolucije su naglasile četiri prioritetna područja: razvoj vještina upravljanja karijerom, mogućnost pristupa uslugama, osiguranje kvalitete i evidencije podataka za razvoj politike i sustava te koordinaciju usluga. Države članice pozvane su djelovati u svrhu modernizacije i osnaživanja svojih politika i sustava profesionalnog usmjeravanja. Svijest o potrebi za cjeloživotnim profesionalnim usmjeravanjem je, posredno ili neposredno, evidentna u mnogim recentnim dokumentima europske politike, u području obrazovanja i zapošljavanja. Također je usko povezana sa strategijom Europa 2020 koja postavlja strateške smjernice za oživljavanje ekonomskog rasta koji je pametan, održiv i uključiv.

Strategija Europa 2020 , pokrenuta 2010. godine, promovira takav model rasta koji se ne sastoji samo od povećanja BDP-a. Cjelokupni je cilj da EU i države članice izađu iz krize osnaženi te da se provedbom reformskih i drugih mjera za povećanje zaposlenosti i stvaranjem novih radnih mjesta ostvari postizanje pametnog, održivog i uključivog gospodarstva s visokom razinom zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. Dva su ključna cilja Strategije EU 2020 koji se odnose na zaposlenost te poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sustava obrazovanja i izobrazbe:

•Zaposlenost: Cilj EU je povećati stopu zaposlenosti na 75% stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, a RH je sukladno tome postavila nacionalni cilj povećanja stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine na 62,9% do 2020. godine.

•Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sustava obrazovanja i izobrazbe - cilj EU je povećanje udjela populacije u dobi 30-34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem na 40% te smanjenje stope ranog napuštanja obrazovnog sustava ispod 10%. RH je u području tercijarnog obrazovanja postavila nacionalni cilj na 35% udjela populacije sa završenim tercijarnim obrazovanjem u dobi od 30-34 godine, dok je cilj vezan uz smanjenje ranog napuštanja obrazovnog sustava postavljen na 4%.

Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN-The European Lifelong Guidance Policy Network)

Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u kojoj i Hrvatska aktivno sudjeluje od 2011. godine ima za cilj pomoći članicama EU (i susjednim zemljama koje imaju uvjete za program Erasmus +) i Europskoj komisiji u razvoju europske suradnje na polju cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u sektorima obrazovanja i zapošljavanja. Mreža je osnovana od strane država članica, a njena svrha je promicanje suradnje na razini država članica u provedbi prioriteta identificiranih u Rezolucijama EU o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju (2004. i 2008.).

ELGPN predstavlja značajan iskorak u potpori razvoja nacionalnih politika cjeloživotnog usmjeravanja u Europi. Ona također predstavlja i inovativni oblik otvorene metode koordinacije unutar EU. Kroz mrežu se osiguravaju redoviti kontakti s ostalim relevantnim tijelima i mrežama na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, uključujući i bliže veze s CEDEFOP-om, ETF-om, EUROGUIDANCE-om i Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje (PES), kao i sa reformiranim EURES-om.

Glavni su ciljevi mreže promicanje europske dimenzije u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i pružanje informacija o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i mobilnosti u svrhu učenja. Oba su cilja usmjerena na poticanje međunarodne mobilnosti osoba u obrazovanju i osposobljavanju i skretanje pozornosti na široki spektar metodologija i praksi u drugim europskim zemljama.

ELGPN Smjernice za razvoj politika i sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: referentni okvir za EU i Komisiju ( Guidelines for policies and systems development for lifelong guidance: a reference framework for the EU and for the Commission )

Smjernice su usvojene u veljači 2015. godine. Cilj Smjernica je poboljšanje kvalitete i učinkovitosti upravljanja karijerom svih građana EU. Jednostavan su priručnik za nacionalne i EU donositelje odluka u područjima obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja i socijalnog uključivanja, socijalne partnere, pružatelje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te same građane EU. Okvir definiran u Smjernicama podloga je za izradu i ove Strategije.

Euroguidance centar djeluje kao dio programa Erasmus+.

Euroguidance centar od 2011. godine djeluje u okviru Agencije za mobilnost i programe EU kao nacionalni centar za podršku profesionalnom usmjeravanju. Centar prati postojeće stanje u profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj, na temelju čega oblikuje promotivne i edukativne aktivnosti namijenjene osobama koje se bave profesionalnim usmjeravanjem u obrazovanju i zapošljavanju, pruža informacije o novostima i primjerima dobre prakse s područja profesionalnog usmjeravanja te potiče suradnju i mobilnost stručnjaka s područja profesionalnog usmjeravanja u obrazovanju i zapošljavanju, na nacionalnoj i europskoj razini.

Strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020) iz 2015. godine definira nove prioritete usmjerene na reformu obrazovnih sustava u Europskoj uniji. Cilj ove strategije jest potaknuti zemlje članice na poduzimanje mjera koje će osigurati da mladi ljudi razviju vještine i kompetencije potrebne tržištu rada s naglaskom na poduzetničke i druge transverzalne vještine.

Inicijativa „Nove vještine za nova radna mjesta“ ( New skills for new jobs )

Cilj inicijative Europske komisije je razviti učinkovite načine za analizu i predviđanje vještina koje će se tražiti na budućem tržištu rada i ta znanja koristi za razvoj obrazovnog sustava koji će omogućiti građanima stjecanje potrebnih vještina. Za razliku od analiza i prognoza deficitarnih zanimanja, koje na današnjem tržištu imaju ograničen domet, ova inicijativa je usredotočena na vještine i sposobnosti koje nedostaju pojedincu. Dokument poziva države članice da osiguraju profesionalno usmjeravanje i podršku osobama koje traže posao, kako bi identificirali potrebne kompetencije za zapošljavanje na novim radnim mjestima.

Europska socijalna povelja (revidirano 1996.) članak 9. – Pravo na strukovno usmjeravanje: “S obzirom na osiguranje učinkovitog provođenja prava na strukovno usmjeravanje, strane se obvezuju kako će prema potrebi omogućavati ili promovirati uslugu koja će pomoći svim ljudima, uključujući i osobe s invaliditetom, riješiti probleme vezane uz izbor zanimanja i napredovanje u zanimanju, uz poštivanje individualnih osobina pojedinca te odnos tih osobina prema profesionalnim mogućnostima: ta pomoć treba biti dostupna i besplatna mladima, uključujući i školsku djecu, te odraslima”.

Nove inicijative

Trenutno se razvijaju europski priručnici sa smjernicama koji potpomažu radnu i obrazovnu mobilnost (na primjer, EUROPASS portfelj), kao i alati ujednačavanja koji služe uspostavi jasnog vrednovanja obrazovnih programa. Najpoznatiji od njih je sustav ECTS bodovanja koji je kreiran u svrhu olakšavanja prijelaza studenata između pojedinih studijskih programa (to jest fakulteta), uključujući i prijelaze između sveučilišta različitih zemalja. EQF služi za raspoznavanje nacionalnih kvalifikacija u svim europskim zemljama koje se stječu kroz sve oblike obrazovanja od osnovnog obrazovanja do visoke naobrazbe. Značajan alat je svakako i ESCO koji ima za cilj smanjiti neusklađenost vještina na tržištu rada u međunarodnom kontekstu. No ti su alati usmjereni samo na davanje informacija. Politike i prakse cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja mogu premostiti jaz između tih alata i pomoći u njihovu prevođenju u osobne, društvene i gospodarske koristi i ishode za nezaposlene i podzaposlene mlade.

Pouzdana analitička baza znanja i praćenje napretka nužni su za učinkovitost okvira ET 2020. i provodit će se u suradnji s Eurostatom, mrežom Eurydice, centrom Cedefop, OECD-om i drugim organizacijama.

Tijekom 2015. godine Europska komisija pokrenula je inicijativu za usvajanjem Preporuka o integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba , budući da problem dugotrajno nezaposlenih osoba pogađa 12 milijuna ljudi u EU (5% aktivne populacije). Više od polovice nezaposlenih su dugotrajno nezaposleni, a njihova stopa je visoka i sporo opada. Perspektive za pronalazak posla nakon dužeg perioda nezaposlenosti su sve slabije, a teža je i integracija na tržište rada. Glavni cilj preporuke je dati smjernice i podršku državama članicama u pružanju usluga kojima bi se poboljšao prijelaz iz dugotrajne nezaposlenosti u zaposlenost. Preporuka predlaže specifične aktivnosti u cilju jačanja personalizirane (individualizirane) potpore dugotrajno nezaposlenim osobama, koordinacijom usluga koje pružaju službe za zapošljavanje i službe iz područja socijalne skrbi, kako bi se potaknula aktivacija. Poseban naglasak stavlja se na individualnu procjenu i informiranje i savjetovanje o daljnjim mogućnostima te koracima potrebnim za povećanje zapošljivosti.

VI. Relevantni dokumenti u Republici Hrvatskoj

Nacionalni program reformi

Nacionalni program reformi 2015. opisuje mjere koje Vlada RH poduzima za rješavanje strukturnih izazova s kojima se suočava Republika Hrvatska, sukladno preporukama Vijeća EU iz srpnja 2014. Sa željom da osigura cjeloviti i sveobuhvatni pristup gospodarskim reformama, Vlada RH odredila je tri glavna cilja strukturnih politika koje opisuje u NPR-u 2015.:

- promicanje rasta, vanjske konkurentnosti i ponovna uspostava ravnoteže u hrvatskom gospodarstvu,

- rješavanje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti javnog sektora,

- povećanje održivosti duga opće države i jačanje upravljanja javnim financijama.

Pogrešno bi bilo zaključiti da su reformski napori usredotočeni isključivo na smanjivanje troškova i podizanje učinkovitosti javnog sektora. Značajni napori ulažu se u povećanje zapošljavanja, kroz mjere aktivne politike tržišta rada i nastavak provedbe drugih reformskih mjera započetih u 2014.

Garancija za mlade predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih od 15 do navršenih 30 godina života u roku od 4 mjeseca od napuštanja obrazovanja ili gubitka posla, kako bi ostali povezani s tržištem rada, odnosno kako ne bi prešli u dugotrajnu nezaposlenost ili neaktivnost. „Garancija” se odnosi na kvalitetnu ponudu posla, naukovanja, pripravništva/vježbeništva ili nastavak obrazovanja. Sukladno Garanciji za mlade identificirana su osnovna područja djelovanja: zapošljavanje; daljnje obrazovanje; pripravništvo/vježbeništvo i naukovanje; poduzetništvo.

U 2014. godini usvojen je Plan implementacije Garancije za mlade , dokument koji sadrži potpuni opis reformi i mjera koje će se provoditi kako bi se uspostavio sustav podrške i olakšao prijelaz mladima iz sustava obrazovanja u zapošljavanje te uspostavio sustav Garancije za mlade. Dokument je fleksibilan i odnosi se na razdoblje od 2014. do 2020. godine, a nadograđivat će se periodično, u odnosu na promjene na tržištu rada, kao i na uspješnost predviđenih mjera.

U sklopu navedenog dokumenta razrađena su reformska i programska područja za rane intervencije i aktivaciju te za intervencije na tržištu rada. Poseban naglasak stavljen je na: kvalitetno profesionalno usmjeravanje mladih, cjeloživotno obrazovanje, savjetovanje i osnaživanje mladih, djelovanje na ostanak u obrazovanju te razvoj usluga za mlade HZZ-a, osobito u pogledu podrške zapošljavanju i posredovanju, razvoju programa učenja na radnom mjestu, naukovanja i pripravništva, podrške samozapošljavanju mladih, dodatnom razvoju mjera krojenih prema specifičnim potrebama mladih te izgradnji kapaciteta dionika na lokalnom tržištu rada.

Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (NN 124/14) ima za cilj izgraditi sustav za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te ojačati službe za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje. Visoka učilišta, osobito sveučilišta, moraju, u skladu sa svojom trećom misijom, preuzeti nove obveze u organizaciji cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih, projektiranju i izvođenju novih programa, obrazovanju nastavnika za te programe, programiranju i izvođenju studija s djelomičnim opterećenjem, karijernom usmjeravanju i savjetovanju, te organiziranju i oblikovanju otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja, znanja i pomagala. Zato je u dijelu Strategije vezanom uz visoko obrazovanje predloženo osnivanje centara za cjeloživotno obrazovanje.

Hrvatski kvalifikacijski okvir i profesionalno usmjeravanje

HKO je mehanizam povezivanja tržišta rada i obrazovanja koji se uspostavljaju kvalitetne podloge, postupci i kapaciteti za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija za provedbu i razvoj sustava HKO-a u funkciji razvoja konkurentnosti Republici Hrvatskoj. U 2013. godini donesen je Zakon o HKO-u, te u 2014. godini Pravilnik o Registru HKO-a. HKO je mehanizam za prepoznavanje nesklada između ponude i potražnje za radom na razini kompetencija. U cilju ispitivanja potreba tržišta rada za potrebe HKO-a, što je u nadležnosti državne institucije nadležne za područje rada, provodi se Anketa o standardu zanimanja kojom se od određenog uzorka poslodavaca prikupljaju informacije o ključnim poslovima i njima pridruženim znanjima i vještinama za rad na radnim mjestima koje čine jedno zanimanje. Prepoznavanjem znanja i vještina koje su potrebne većem broju poslodavaca dolazi se do mogućnosti izrade standarda zanimanja. Kada je prepoznat standard zanimanja, može se definirati i standard kvalifikacije, na temelju kojeg se mogu izrađivati obrazovni programi. Na temelju ovakve metodologije definirane HKO-om povezuju se potrebni skupovi kompetencija u zanimanjima sa skupovima ishoda učenja u obrazovnim programima te se na taj način postiže relevantnost obrazovanja prema potrebama tržišta rada. Također, u tijeku je izrada informatičke podrške prijavljivanju standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te registra i podregistara HKO-a. Registar će biti javan i koristit će se za informiranje o postojećim standardima.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. –2020. (NN 126/2014)

Ovom Strategijom, kao dio prioritetnih ciljeva, predviđene su operativne mjere strateške suradnje industrije i sustava obrazovanja te prilagođavanje sustava obrazovanja potrebama industrije. Mjere uključuju: planiranje potreba za ljudskim resursima industrije i obrazovnog sustava u ciklusima od 10 godina, usklađivanje prioriteta i ciljeva sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije, prilagođavanje sustava obrazovanja i znanosti potrebama novih tehnologija i potrebama „zelene ekonomije“, razvijanje poticajnog modela dodatne edukacije i zapošljavanja starije iskusne radne snage, razvijanje poticajnog sustava za privlačenje kvalitetne i obrazovane snage, rad na povećanju atraktivnosti strukovnih zanimanja, jačanje razvoja sustava stipendiranja i mentorstva te razvijanje sustava „identificiranja, vrednovanja, privlačenja i zadržavanja talentiranih i perspektivnih ljudi“.

Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. (NN

Glavni cilj ove strategije je povećanje razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i povećanje društvene dobrobiti kao rezultata ulaganja u znanje, kreativnost i inovacije. Strategijom je predviđeno dugoročno usmjeravanje razvoja i sustavno poticanje inovacija, kao temelja uspješnosti gospodarstva i društva: kroz strateške ciljeve i tematske stupove, od kojih je za cjeloživotno usmjeravanje od najvećeg značaja tematski stup IV kojim se predviđaju mjere jačanja ljudskih potencijala za inovacije i stvaranje poticajnog okruženja za međunarodno kompetitivne istraživače, u okviru kojeg su prepoznata tri prioriteta i pripadajuće mjere: poticanje razvoja novih vještina potrebnih za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, pružanje savjetodavnih usluga za ovo područje, koje predviđa i osposobljavanje za pružatelje tih usluga, poticanje mobilnosti istraživača između javnog i privatnog sektora itd.

Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u RH 2008. – 2013., prepoznala je važnost trajnog usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada - u funkciji boljeg zadovoljavanja potreba tržišta rada potrebno je i dalje razrađivati i jačati cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u strukovnom obrazovanju kao bitan alat politike obrazovanja i zapošljavanja, među ostalim i kroz jačanje kapaciteta za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja.

Trenutno je u izradi novi Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u RH .

Dodatno, u visokom stupnju pripreme je i nacrt Hrvatske strategije pametne specijalizacije , koja će odrediti buduća prioritetna područja gospodarskog razvoja i posljedično odrediti i potreban profesionalni razvoj ljudskih potencijala u tim područjima. Donošenje ove strategije se očekuje do kraja 2016. godine.

Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine usvojene su 17. prosinca 2014. godine, a u njima se navodi: „Kvalitetni podaci o potrebama tržišta rada koji se referiraju i na projekcije budućih potreba dobra su podloga za provođenje aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja o razvoju karijere kao podrška pojedincima u svim razdobljima života pri donošenju odluka o odabiru zanimanja, obrazovanja, usavršavanja ili zaposlenja. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje ključna ja komponenta cjeloživotnog učenja. Programi profesionalnog usmjeravanja razvijaju se i oblikuju koordiniranim radom obrazovnog sustava i sustava zapošljavanja te je kao mehanizam suradnje svih dionika uključenih u cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u Republici Hrvatskoj uspostavljen Forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje .“

Razvoj sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere je u tom dokumentu označen kao jedan od prioriteta i ciljeva u području zapošljavanja u periodu od 2015. do 2017. godine.

OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Tematski ciljevi Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. razrađeni su kako slijedi:

 promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage;

 promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije;

 ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje;

 jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.

Unutar tematskih ciljeva razrađene su prioritetne osi , a to su visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje, pametna administracija i tehnička pomoć.

U okviru prioritetne osi 8 , investicijskog prioriteta vii, pod specifičnim ciljem Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere aktivne politike zapošljavanja se navodi: „Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava će osposobiti kapacitete za provođenje politike, osigurati nadzor i procjenu utjecaja politike kao i razmjenu podataka s partnerskim institucijama (Registar ljudskih resursa) te razviti programsko rješenje za analizu i izvještavanje za potrebe dionika i javnosti.“

U okviru prioritetne osi 10 , investicijskog prioriteta iii, Povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija, pod trećim specifičnim ciljem se navode aktivnosti razvoja i provedbe kvalitetnih programa cjeloživotnog učenja za stjecanje djelomičnih kvalifikacija i programa za vrednovanje ranije stečenog znanja radi povećanja razine stečenih kvalifikacija odraslih osoba te organizacije raznih događanja za podizanje aktivnosti usmjerenih na povećanje sudjelovanja u programima cjeloživotnog učenja (npr. tjedan cjeloživotnog učenja).

VII. Zakonodavni okvir RH

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13)

Ovim se Zakonom uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) i uređuje njegova primjena, uređuje se i sustav kvalifikacija u RH uvođenjem standarda kvalifikacija koji se izrađuju na temelju standarda zanimanja, a sastoje se od skupova ishoda učenja. HKO je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom.

Kao tijelo u primjeni HKO-a uspostavlja se Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP) koje procjenjuje i vrednuje javne politike, prvenstveno politike obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja sa stajališta utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihov doprinos postizanju strateških ciljeva i konkurentnosti RH te razvoj društva. NVRLJP je tijelo koje može davati preporuke nadležnim ministarstvima o potrebi društva/gospodarstva za razvojem pojedine kvalifikacije i/ili zanimanja (npr. za „karijernog savjetnika“) te o nužnosti za kvalitetnim i organiziranim uvođenjem centara za podršku studentima pri sveučilištima (preporuka za realokaciju sredstava kroz programske ugovore sa sveučilištima). Zakonom se postavlja temelj za priznavanje i vrednovanje skupova ishoda učenja u skladu s odobrenim programom/postupkom vrednovanja iz Registra HKO-a.

Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja detaljno će se propisati Pravilnikom o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja.

Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09)

Ovim se Zakonom (u čl.4) uređuje osiguravanje i unapređivanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, osnivanjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja u okviru svoga djelokruga radi na poticanju razvoja znanstvenih vještina, znanja i istraživanja o sustavu kvalitete znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj i provodi sustavne edukacijske aktivnosti na nacionalnoj razini, a posebno edukaciji članova stručnih tijela u postupcima vrednovanja u okviru vanjskog sustava osiguravanja i unapređivanja kvalitete. Službe potpore studentima koje uključuju i službe za razvoj karijere dio su internog sustava kvalitete na visokim učilištima čije kontinuirano unaprjeđenje Agencija potiče kako kroz savjetodavne usluge tako i kroz provedbu vanjskog vrednovanja. Dakle, područje CPU ne spominje se izričito, no obuhvaćeno je putem ove šire formulacije.

U Agenciji je ustrojen središnji prijavni ured (SPU), koji ima odgovornost pružati podršku kandidatima putem profesionalnog informiranja kao jedne od aktivnosti obuhvaćene širim procesom profesionalnog usmjeravanja. Tijekom procesa prijava te prilikom upisa na prvu godinu preddiplomskih i diplomskih studija, SPU pruža potporu kandidatima u vidu pružanja informacija o uvjetima visokih učilišta za upis, pravilima postupka prijave te pružanja odgovora na upite kandidata.

Zakonu o volonterstvu (NN 58/2007, 22/2013)

Ovaj Zakon regulira pitanje Potvrde o kompetencijama stečenim volontiranjem, koja služi njihovom boljem vrednovanju i priznavanju na tržištu rada. Kroz volonterski projekt osoba može primijeniti znanja stečena formalnim obrazovanjem, proširiti svoju društvenu mrežu te dobiti priliku da obavljajući društveno koristan rad upozna i potencijalne poslodavce.

Zakon o radu (NN 73/13, 93/14)

Zakonom o radu se zabranjuje izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 12/13 i 153/13)

Ovim se Zakonom uređuje posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, aktivno djelovanje na tržištu rada u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, te novog zapošljavanja i samozapošljavanja, izvori sredstava za djelatnosti HZZ-a te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti HZZ-a. U Zakonu se navodi definicija profesionalnog usmjeravanja, aktivnosti koje uključuje, korisnike kojima je namijenjeno te se definiraju vanjski dionici s kojima HZZ surađuje kako bi profesionalno usmjeravanje bilo cjelovito provedeno.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14)

Ovim se Zakonom (u čl. 4.), između ostalog propisuje da osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima.

Zakonom je navedeno kako profesionalna rehabilitacija obuhvaća između ostalog i utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti, procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja, informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu i dr.

Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta (NN 93/14)

Ovim se zakonom uređuju uvjeti, visina i način dodjele potpora za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem punog radnog vremena, obrazovanjem ili osposobljavanjem radnika tijekom razdoblja u kojem ne rade iz opravdanih razloga. Potpore za očuvanje radnih mjesta su potpore male vrijednosti (de minimis potpore) i usklađene su odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore. Ovim Zakonom utječe se na očuvanje radnih mjesta, odnosno sprečavanje ulaska u nezaposlenost onih radnika koji bi ostvarenjem potpore očuvali i zadržali svoje radno mjesto, odnosno stekli potrebna znanja i vještine za promjenu radnog mjesta i zapošljavanje u kratkom roku.

Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07)

Člankom 1. ovog zakona definira se cjelina procesa obrazovanja odraslih, a člankom 3. definiraju se pojmovi formalnog i neformalnog obrazovanja te informalnog i samousmjerenog učenja. Također, člankom 4. propisuju se institucije koje mogu provoditi obrazovanje odraslih. U tijeku je izmjena Zakona na način da se propiše korištenje HKO-a kao alata za izradu i odobravanje formalnih programa u obrazovanju odraslih i licenciranje ustanova za obrazovanje odraslih.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/14)

Ovim zakonom, člancima 57. i 115., propisuje se suradnja školskih ustanova sa zavodima za zapošljavanje i drugim ustanovama u cilju pravodobne informiranosti i profesionalne orijentacije učenika te usavršavanje učitelja i nastavnika.

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi stvara preduvjete za stjecanje znanja i razvoj kompetencija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kroz fakultativne i izborne predmete, te međupredmetne teme. Teme iz područja profesionalnog usmjeravanja obrađuju se u okviru društveno humanističkog područja u sklopu predmeta kao što su: Priroda i društvo, Građanski odgoj i obrazovanje, Psihologija, Sociologija, Etika i dr., te modula integriranih u obrazovne predmete, npr: Građanski odgoj i obrazovanje, Proizvodnja i potrošnja, Profesionalno usmjeravanje i cjeloživotno učenje, Građanin i poduzetništvo i dr.

Pravilnik o elementima i kriterijima upisa učenika u 1. razred srednje škole (NN 49/2015) –člancima 19. i 23. Pravilnika reguliran je način vrednovanja uspjeha učenika s teškoćama u razvoju i većim zdravstvenim teškoćama, koji uključuje mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje s prijedlogom 3-5 obrazovnih programa.

Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/2015)

VI.ANALIZA STANJA I MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA

VI.1 Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim školama

Omogućavanje informiranja o profesionalnom usmjeravanju i profesionalno usmjeravanje / savjetovanje u školama – kao sredstvo prevencije – ima vodeću ulogu u potpori mladim ljudima pri uspješnom upravljanju kroz svoje prijelaze. Usmjeravanje u obrazovnim ustanovama pomaže učenicima ne samo odabrati svoje buduće zanimanje, već ih i sprečava da prerano prekinu obrazovanje te ih potiče na više razine obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja.

Obrazovne ustanove su mjesta na kojima se mlade osobe prvi put susreću s formalnim usmjeravanjem vezanim uz nastavak obrazovanja i/ili prelaska na tržište rada. Trenutno u Europi postoje različiti modeli usluga profesionalnog usmjeravanja u obrazovnim ustanovama te se sve više zemalja udaljava od tradicionalnog modela pružanja profesionalnog usmjeravanja, nudeći širi raspon mogućnosti za informiranje i savjetovanje. Ključan pokretač promjena bila je općeprihvaćena ideja da je cjeloživotno učenje ključno za ekonomski rast u Europi i da takva promjena pridonosi restrukturiranju obrazovnih sustava. Školski savjetnici pritom mogu znatno pridonijeti ovom procesu, jer su osposobljeni za pružanje pomoći učenicima u rješavanju problema i svladavanju novih znanja te razvoju vještina.

Imajući u vidu važnost sustavnog pružanja podrške učenicima pri razvoju vještine za donošenje promišljene odluke o izboru zanimanja te razvoju vještina i radnih navika važnih za buduću karijeru i cjeloživotno zapošljavanje, pojavila se potreba za pružanjem pregleda postojećeg stanja profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim škola u Republici Hrvatskoj. Stoga je 2014. godine provedeno istraživanje postojećih kapaciteta osnovnih i srednjih škola za provedbu profesionalnog usmjeravanja. Rezultati istraživanja, razrađeni kroz četiri tipa kapaciteta (institucionalni, izvedbeni, profesionalni i materijalni kapaciteti) kojima osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj raspolažu pri provedbi profesionalnog usmjeravanja i informiranja učenika, ukazuju da postoji značajan prostor za napredak.

Institucionalni kapaciteti : (Ne)zastupljenost teme profesionalnog usmjeravanja u školskim dokumentima te nedostatak definiranja ciljeva i namjene tih aktivnosti ukazuju na to da profesionalno usmjeravanje nije među prioritetnim aktivnostima škola te da za stručne suradnike predstavlja tek jednu od (niže rangiranih) aktivnosti iz njihova djelokruga rada. Pri istraživanju metoda rada ustanovljeno je da škole daju prednost grupnom informiranju i savjetovanju učenika i roditelja o obrazovnim mogućnostima, a znatno manje važnosti pridaju osposobljavanju učenika za traženje posla, znanju o sebi transverzalnim vještinama važnim za posao i život te vještinama donošenja odluka i postavljanja životnih ciljeva.

Izvedbeni kapaciteti: Snažan naglasak na provođenje grupnih aktivnosti ne iznenađuje kada se u obzir uzme radno opterećenje stručnih suradnika u školama: u školama koje broje više od 500 učenika prosječan broj stručnih suradnika manji je od propisanog Državnim pedagoškim standardom, pa osnovne škole koje imaju 500 – 1000 (ili više) učenika u prosjeku imaju tri stručna suradnika, dok je u srednjim školama iste veličine prosječan broj stručnih suradnika 1,7.

Iako rezultati istraživanja potvrđuju da se profesionalno usmjeravanje učenika završnih razreda obveznog obrazovanja (VII. i VIII. razreda) provodi u 84,3%, uočava se potreba za uvođenjem elemenata profesionalnog usmjeravanja u ranijoj fazi školovanja, kako bi se učenike osposobilo za donošenje odluka o upravljanju vlastitom karijerom u kasnijim fazama života.

Profesionalni kapaciteti: Iako se uglavnom adekvatno nose sa zadacima i obvezama stručne službe, uočena je snažna potreba stručnih suradnika za dodatnim osposobljavanjem i ulaganjem u kontinuirano usavršavanje, posebno u području razvoja profesionalnih aspiracija i informiranosti o dostupnim informacijsko ‐ komunikacijskim alatima koji im mogu poslužiti pri profesionalnom usmjeravanju učenika.

Materijalni kapaciteti: Rezultati istraživanja pokazali su da školama nedostaje financijskih sredstava za kupnju alata profesionalnog usmjeravanja (poput dijagnostičkih testova), zbog čega se škole pretežno služe resursima poput besplatnih informativnih materijala dostupnih putem interneta i katalogom obrazovnih programa. Rezultati također ukazuju na nedostatak sredstava za podmirivanje troškova stručnih usavršavanja i edukacija suradnika, ali i na ograničenu ponudu seminara i stručnih aktiva posvećenih profesionalnom usmjeravanju unutar sustava.

Općenito gledajući, rezultati ovoga istraživanja utvrdili su postojeća ograničenja za provedbu aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u hrvatskim školama, ali i potrebe suradnika za stručnim usavršavanjem. Rezultati također pokazuju kako treba smanjiti opterećenje stručnih suradnika koji su u najvećoj mjeri zaduženi za provođenje ovih aktivnosti te pojačati intenzitet suradnje s vanjskim dionicima. U Republici Hrvatskoj zasada ne postoji mogućnost početnog obrazovanja za savjetnike za profesionalno usmjeravanje u sustavu visokog obrazovanja, kao ni jedinstveni program stručnog usavršavanja o toj temi.

Unatoč ograničenjima, obrazovni sustav koristi brojne načine koji doprinose profesionalnom informiranju i donošenju odluke o daljnjem školskom i profesionalnom razvoju učenika. Publicira se veliki broj različitog pisanog informativnog materijala. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svake godine izdaje brošuru u upisu učenika u srednju školu. Kako bi se učenici što bolje informirali o nastavnim programima u nastavku obrazovanja, obrazovne institucije redovito održavaju promotivne aktivnosti, kao npr. Dani otvorenih vrata, Dojdi osmaš, Dani karijera, Sajmovi obrtništva, Sajmovi poslova, Smotre sveučilišta i sl.

Jedan od najznačajnijih sustava u pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja postoji u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Obrazovni sustav u suradnji s HZZ-om započinje s provođenjem aktivnosti profesionalnog usmjeravanja učenika u trećem, a često ponovno i u četvrtom razredu srednjih škola.  Profesionalno usmjeravanje učenika započinje ispitivanjem profesionalnih namjera učenika primjenom Ankete o profesionalnim namjerama koju provodi HZZ, a kojom su obuhvaćeni svi učenici završnih razreda osnovne i srednje škole. Anketom se identificiraju neodlučni učenici te učenici sa zdravstvenim i drugim razvojnim teškoćama kojima je najpotrebnija profesionalna pomoć u odabiru daljnjeg obrazovanja. Također, skupni rezultati ankete prosljeđuju se partnerima u području obrazovanja i zapošljavanja te ukazuju na trendove u profesionalnim namjerama učenika. U tijeku je uspostava novog sustava anketiranja učenika putem e-ankete koja se provodi u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.

Učenici s teškoćama u razvoju i većim zdravstvenim teškoćama upućuju se na psihodijagnostičku obradu koja uključuje psihologijsko testiranje, intervju i pregled liječnika specijaliste medicine rada. Nakon postupka profesionalnog usmjeravanja izdaje se mišljenje stručnog tima sa preporukama obrazovnih programa sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika kao i potrebama tržišta rada te mogućnostima obrazovanja učenika na tom području.

U svrhu pravodobnog informiranja učenika redovito se organiziraju Sajmovi poslova, Dani profesionalnog usmjeravanja i druge manifestacije te provode aktivnosti promidžbe obrtničkih zanimanja traženih na tržištu rada.

HZZ također kontinuirano provodi analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama. Temeljem navedenih analiza izrađuju se Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje se upućuju prema sustavu obrazovanja u svrhu usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjivanja strukturne neusklađenosti između ponude i potreba tržišta rada. Uvođenjem i primjenom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, kao instrumenta uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj, još će se bolje odgovoriti potrebama tržišta rada.

Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u kontekstu razvoja strukovnog obrazovanja

Strukovno obrazovanje predstavlja vrlo važnu sastavnicu sustava odgoja i obrazovanja u koju je uključena većina učenika na srednjoškolskoj razini. U odnosu na gimnazijsko i umjetničko obrazovanje, strukovno obrazovanje karakterizira njegova prirodna i uska povezanost s tržištem rada, ali i funkcija društvene uključenosti. Većina programa strukovnog obrazovanja tijekom posljednjih dvaju desetljeća nije doživjela znatnije promjene te trenutno važeći programi ne odražavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu nužno odraz potreba tržišta rada i gospodarstva. Hrvatsko strukovno obrazovanje također karakterizira velik broj različitih programa te njihova uska specijaliziranost. Važno je naglasiti i razmjerno rano usmjeravanje učenika za odabir specifičnog zanimanja, što je posebno izraženo kod odabira uže profiliranih zanimanja kojima se stječe vrlo uzak skup znanja i vještina. Dok je dio strukovnog obrazovanja u skladu s preporukama EU oslonjen na učenje na radnom mjestu (prije svega kroz strukovno obrazovanje za obrtništvo), u većem dijelu sustava obrazovanje učenika odvija se isključivo u odgojno-obrazovnim ustanovama, bez znatnijeg dodira sa svijetom rada. Usvajanjem HKO-a i razvojem novih kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija u strukovnom obrazovanju (ASOO) temeljenih na ishodima učenja, učinjeni su prvi koraci u kvalitativnoj promjeni ovog dijela sustava.

Temeljem usvojene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije , a uvažavajući složenost i specifičnost sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u tijeku je izrada zasebnog Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u RH kojim će se detaljnije definirati načini realizacije postavljenih strateških smjernica.

Da bi se utvrdile zajedničke vrijednosti, načela i ciljevi svih oblika strukovnog obrazovanja, razvit će se i uvesti Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje . Ovim dokumentom definirat će se i omjeri temeljnih ( općeobrazovnih) i stručnih kompetencija , osigurati okvir za izbornost i modularnost strukovnog obrazovanja te dati osnova razvoju i uvođenju kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja.

Jedan od prioriteta Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja jest i usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada. Temelj za povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na tržište rada upravo su strukovni kurikulumi razvijeni na temelju Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje te sukladno HKO metodologiji koja osigurava poveznicu s tržištem rada izradom standarda zanimanja i standarda kvalifikacije te skupova ishoda učenja. Prilikom izrade kurikuluma vodit će se računa o horizontalnoj i vertikalnoj prohodnosti učenika. Razvoj novih kurikuluma prati razvoj udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava te edukacija nastavnika za provođenje novih strukovnih kurikuluma. Budući da razvoj novih strukovnih kurikuluma nije moguć bez poslodavaca koji će biti uključeni i u njegovu izradu, dodatno će se raditi na senzibiliziranju poslodavaca i razvijanju svijesti da su upravo oni odgovorni za obrazovanje novih kadrova te na edukaciji poslodavaca o provođenju novih strukovnih kurikuluma. Važno je pri tome i optimalno planiranje mreže škola i programa koja se izrađuje u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te uspostavom centara kompetentnosti.

Centri kompetentnosti su višenamjenski centri mreže škola u regiji, mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja koje karakteriziraju suvremeni kurikulumi i inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna partnerstva s poslodavcima, javnim sektorom, socijalnim partnerima te inovativnim i kreativnim tvrtkama i institucijama kojima se premošćuje jaz između svijeta rada i svijeta obrazovanja. Osnovna svrha centara kompetencija je visoko kvalitetno inicijalno i kontinuirano strukovno obrazovanje usmjereno na učenike, studente, zaposlene i nezaposlene osobe te kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika i mentora. Cilj je razviti optimalne mreže centara kompetentnosti unutar pojedinih sektora te uspostaviti suradnju (umrežavanje) između regionalnih centara kompetentnosti različitih sektora i, u konačnici, sa sličnim centrima u inozemstvu. Ključni cilj centara kompetentnosti je usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada intenziviranjem suradnje s poslodavcima, osobito u području definiranja potrebnih kompetencija i kvalifikacija te kroz izradu i primjenu novih kurikuluma temeljenih na kvalifikacijama i standardima zanimanja i osiguranjem visoko kvalitetne praktične nastave i naukovanja, što će u konačnici utjecati na povećanje kvalitete izlaznih kompetencija strukovnog obrazovanja svih polaznika.

Potrebno je prilagoditi svu postojeću zakonsku regulativu promjenama koje se predviđaju Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije kao i ovim Programom.

Osim toga, važno je medijsko praćenje i promicanje učenja na radnom mjestu jer će se na taj način povećati i atraktivnost navedenih zanimanja u cjelokupnoj javnosti.

Preporuke sadržane u dokumentu „Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja stavljaju naglasak na promicanje svih oblika učenja kroz rad, uz poseban naglasak na naukovanje, uključivanjem socijalnih partnera, poduzeća, komora i pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poticanjem inovacija i poduzetništva, te daljnji razvoj mehanizama osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u skladu s preporukom Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) te, u okviru sustava za osiguranje kvalitete, uspostava kontinuiranih sustava informiranja i povratnih informacija u sustavu za početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje te sustavu za trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje na temelju ishoda učenja.

U cilju poboljšanja pristupa strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i kvalifikacijama za sve s pomoću fleksibilnijih i međusobno bolje povezanih sustava, a posebno pružanjem učinkovitih i integriranih usluga savjetovanja i omogućivanjem vrednovanja neformalnog i informalnog učenja, profesionalno usmjeravanje je nužno od najranije dobi, što će se integrirati i jače naglasiti u okviru nacionalne reforme kurikuluma koja je u tijeku. Važno je osigurati i mehanizme kontinuiranog praćenja i revidiranja razvijenih kurikuluma te uspostavljenih centara kompetentnosti te se stoga predlaže osnivanje tijela s jasno propisanim zadaćama koje će uistinu pratiti i inicirati promjene postojećeg stanja, a sve s ciljem ostvarivanja dinamičnog sustava strukovnog obrazovanja koje će brzo moći odgovoriti na potrebe tržišta rada koje se mijenja velikom brzinom.

VI.2 Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u području visokog obrazovanja

Aktualni podaci koji se odnose na stanje na tržištu rada pokazuju veliku neusklađenost ponude i potražnje. Dok s jedne strane imamo velik broj osoba sa srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovnim kvalifikacijama bez posla, u isto vrijeme poslodavci imaju problema u pronalasku kvalificirane radne snage s radnim iskustvom, što navodi na zaključak da postoji veliki nesrazmjer između ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno da obrazovne institucije u svojim programima ne prate dovoljno potrebe tržišta rada te premalo surađuju s poslodavcima koji bi te osobe nakon studija trebali zaposliti.

Prema podacima HZZ-a u prvih osam mjeseci 2015. godine u prosjeku je bilo evidentirano 290.686 nezaposlenih osoba od čega 84.598 mladih osoba do 29 godina. Osobe sa završenom osnovnom školom čine 21% ukupno nezaposlenih, osobe sa srednjoškolskim obrazovnim kvalifikacijama čine 59%, a osobe s visokom stručnom spremom 14%. Upravo boljom suradnjom između visokoškolskih ustanova i poslodavaca (u pogledu stručne prakse i pripravništava), navedeni nedostaci bi se mogli iskorijeniti. Mnogi poslodavci kao razlog slabijeg zapošljavanja mladih ističu nedostatak praktičnih vještina kod mladih zaposlenika.

Loša poduzetnička kultura jedan od većih problema gospodarstva u RH, budući da ne postoji organizirano i sustavno stjecanje poduzetničkih znanja i vještina tijekom obveznog školovanja što dovodi do činjenice da ljudi čekaju posao umjesto da ga stvaraju. Pri sljedećim reformama obrazovnih programa treba stvoriti uvjete kako bi se djeci usadila poduzetnička kultura. Dužnost svakog dionika u obrazovanju i gospodarstvu je graditi obrazovnu kulturu koja potiče inicijativu učenika i preuzimanje veće odgovornosti za vlastitu budućnost te povezivati škole s lokalnom i širom zajednicom, kao i s poslovnim sektorom i industrijom.

Dodatno, poslodavci kao jednu od najčešćih poteškoća pri zapošljavanju radnika navode nedostatne vještine samoregulacije (28,2%) te socijalne vještine (13,5%) što ukazuje kako, osim stručnih kompetencija, poslodavci od zaposlenika svih razina kvalifikacija očekuju i razvijene transverzalne vještine. Potrebno je stoga strateški i kontinuirano, a s ciljem unapređenja zapošljivosti, navedene vještine razvijati na svim razinama visokog obrazovanja.

Visoka učilišta i fakulteti ovakvom suradnjom poboljšavaju izglede svojih studenata za uspješno zapošljavanje, uspjeh vlastitih istraživanja i transfer tehnologije na društvo. Istraživači i nastavnici dobivaju kvalitetnije sadržaje istraživanja i nastave, bolje mogućnosti za financiranje projekata te bolje prilike za publiciranje. Tvrtke a dobivaju mogućnost razvoja proizvoda i usluga, neophodnih vještina i znanja te prihode u budućnosti.

Partnerstvo visokoobrazovnih institucija s tvrtkama:

-implicira stratešku opredijeljenost i posvećenost sveučilišta da služe javnom interesu korištenjem istraživačkih rezultata, patenata, licenci, itd.

-pridonosi poboljšanju kvalitete obrazovanja i istraživanja kroz praksu te prisutnost u tvrtkama

-omogućava dodatne prihode za ulaganja u istraživačke kapacitete, što vodi poboljšanom utjecaju istraživanja na inovacije u tvrtkama

Od uvođenja praktičnog dijela nastave svi bi imali koristi – s jedne strane tvrtke imaju priliku testirati radnike, vidjeti tko je prava osoba za njih, a s druge strane mladi učenici i studenti mogu dobiti priliku za rad u velikim i uspješnim tvrtkama, te nerijetko nakon odrađenog projekta ostvare i stalno zaposlenje.

Bolja učinkovitost podrazumijeva skraćivanje trajanja studija, povećavanje završnosti studija, smanjivanje upisnih kvota na studijima koji obrazuju velik broj studenata u strukama koje ne omogućavaju zapošljavanje, povećavanje kvota za studije u deficitarnim zanimanjima te omogućavanje zapošljivosti nakon stjecanja prvostupničke diplome.

Potrebno je i uskladiti broj i profil studijskih programa s društvenim i gospodarskim potrebama. S ciljem optimizacije broja studijskih programa te upisnih kvota nužna je analiza studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i kompetencija koje se njima stječu s realnim potrebama društva, pri čemu se pokazala nedovoljna suradnja gospodarstva i obrazovnih ustanova.

Sustav pružanja podrške studentima u području profesionalnog usmjeravanja i vještina upravljanja karijerom pri nekim visokim učilištima organiziran je u sklopu savjetovališta za studente namijenjenih prevladavanju osobnih teškoća studenta, dok na pojedinim visokim učilištima predstavlja zasebnu organizacijsku jedinicu. Posebnu skupinu čine budući studenti koje je potrebno savjetovati u postupku priznavanja određenog znanja koje je stečeno neformalnim i/ili informalnim putem, čime mogu biti oslobođeni određenog dijela studijskog programa.

Uvažavajući dugogodišnja iskustva i primjere dobre prakse drugih zemalja EU, trenutno se razvijaju i Centri za razvoj karijere pri sveučilištima i drugim institucijama visokog školstva u Republici Hrvatskoj . Dodatno, pojedine sastavnice pri sveučilištima nude određene usluge ili provode aktivnosti s ciljem unaprjeđenja vještina upravljanja karijerom poput sajmova poslova, predstavljanja ključnih poslodavaca u određenom sektoru i/ili djelatnosti i sl. Dio ustanova aktivno provodi aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja prilikom odabira studenata kod upisa, ali i za vrijeme obrazovanja prilikom odabira izbornih sadržaja i tema završnih radova.

VI.3 Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u kontekstu cjeloživotnog učenja i zapošljivosti

Odrasli često nisu svjesni mogućnosti promjena kvalifikacije koje su im dostupne te mogu imati ograničen uvid u vlastite sposobnosti i znanja. Odraslima koji odaberu manje prikladan i nedovoljno realističan put stjecanja kvalifikacije, neophodno je razjasniti vlastita očekivanja i produbiti znanje o samome sebi, kao i zabilježiti moguće alternative kako bi postigli željenu kvalifikaciju.

Vještine upravljanja karijerom odnose se na pitanje kako osoba koristi svoje ključne kompetencije, a u cilju učenja, upravljanja radnim procesom, komuniciranja te učinkovitog i samostalnog identificiranja i rješavanja problema. Uz to, one omogućavaju donošenje bolje strukturiranih i informiranih odluka o karijeri.

Kako radna snaga u EU stari, tvrtke moraju osigurati da se vještine radnika koji odlaze u mirovinu nadomjeste, a njihovo znanje prenese na mlađe radnike. Profesionalno usmjeravanje može podržati aktivnosti mentorstva, omogućavajući starijim i iskusnijim radnicima da djeluju kao mentori ili da prate i usmjeravaju napredak mlađih ili novozaposlenih radnika.

Profesionalno usmjeravanje pozitivan je odgovor na socijalnu i ekonomsku nestabilnost te predstavlja teoriju i praksu prilagodljivosti.

Česta razdoblja nezaposlenosti i nestandardne karijere zaposlenih u porastu su diljem EU, naročito za osobe na sredini profesionalnog puta. CEDEFOP-ova studija iz 2014. godine „Plovidba nesigurnim vodama“ istražila je karijere i osobne priče pojedinaca srednje životne dobi. Uočeno je mnogo slučajeva nestabilnosti i poteškoća u ostvarivanju smislenog razvoja karijere što je često posljedica nedostatka informacija i pristupa kvalitetnom profesionalnom usmjeravanju te nedostatka vještina upravljanja karijerom. Ocijenjeno je također kako je za osobe koje primaju ovakav oblik podrške razvoju karijere od strane javnih službi za zapošljavanje značajno smanjen rizik ponovnog vraćanja u nezaposlenost, a time i u korištenje naknada iz područja socijalne sigurnosti.

Može se koristiti i manje dubinski pristup informiranju o karijeri, a savjetovanje se može i dalje provoditi prema individualnim potrebama korisnika, pod uvjetom da je inicijalno profiliranje korisnika/klijenata dovoljno detaljno. U ovim slučajevima informacije o tržištu rada, obrazovanju, usavršavanju i priznavanju kvalifikacija moraju biti pouzdane te ih moraju pružati osposobljeni savjetnici koji ponudu mogu prilagoditi profilu korisnika. Također, savjetnik može osobu upoznati i mogućnostima koje pruža volontiranje za stjecanje i razvoj kompetencija kao i s postojanjem Potvrde o kompetencijama stečenim volontiranjem, koja služi njihovom boljem vrednovanju i priznavanju na tržištu rada, kao i o postojanju volonterskih centara čije usluge mu mogu pomoći da pronađe volonterski projekt kroz koji će primijeniti znanja stečena kroz formalno obrazovanje, proširiti svoju društvenu mrežu te dobiti priliku da obavljajući društveno koristan rad upozna i potencijalne poslodavce.

Profesionalno usmjeravanje u kontekstu cjeloživotnog učenja i zapošljavanja znači:

Uspješno investiranje u obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje: Povećanje broja uključenih u programe obrazovanja i usavršavanja te broja onih koji ih uspješno završavaju, kroz poboljšano razumijevanje i sukladnost interesa i sposobnosti pojedinaca s mogućnostima učenja. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju institucionalnog djelovanja kroz razvijenu mrežu pučkih otvorenih učilišta - javnih ustanova za obrazovanje odraslih, koje uključuju sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina kojima ostvaruju mogućnost za obrazovanje u programima osnovnog obrazovanja odraslih, osposobljavanja za jednostavnije poslove u zanimanjima, programima stjecanja srednje stručne spreme i prekvalifikacije za zanimanja, programima usavršavanja te programima učenja stranih jezika. Ustanove za obrazovanje odraslih djeluju kao javne i privatne ustanove, a nastava je prilagođena odraslim polaznicima te se može izvoditi redovito u punoj satnici, konzultativno-instruktivno kroz skupne i individualne konzultacije, dopisno-konzultativno uz pomoć posebnih didaktičkih izvora znanja za samoučenje kroz individualne konzultacije i u multimedijskoj nastavi koja se izvodi uz pomoć suvremenih medija i sredstava.Polaznici u sustavu obrazovanja odraslih imaju priliku analizirati svoje mogućnosti za razvoj karijere i usmjeriti se na obrazovne programe kojima će najbolje iskoristiti vlastite potencijale, pri čemu će se uzimati u obzir potrebe lokalnog tržišta rada.

Djelotvornost tržišta rada: Povećanje radnih sposobnosti i motivacije, postotka zadržavanja posla, smanjivanje vremena traženja posla, te vremena provedenog bez posla, kroz poboljšano razumijevanje i usklađivanje sposobnosti i interesa pojedinca s mogućnostima razvoja posla i karijere, kroz podizanje svijesti o trenutnom i budućem zaposlenju i mogućnostima učenja, uključujući samozapošljavanje i poduzetništvo, te kroz geografsku i profesionalnu pokretljivost.

Uključivanje u društvo: Potpomaganje obrazovne, društvene i gospodarske uključenosti i reintegracije svih građana i skupina uključujući i one koji su prerano napustili školu te strance, osobito one s poteškoćama u nalaženju i razumijevanju informacija o učenju i poslu koje vode većoj uključenosti u društvo, aktivnom građanstvu i smanjenju dugotrajne nezaposlenosti i siromaštva.

Društvena jednakost: Pomoć građanima u prevladavanju barijera spolnog određenja, etničke pripadnosti, invaliditeta, socijalnog statusa i razine obrazovanja pri učenju i na poslu.

Gospodarski razvoj : Povećanje postotka uključenosti u posao i nadogradnja postojećih vještina radne snage za gospodarstvo i društvo temeljeno na znanju.

VI.4Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u području zapošljavanja

Nositelj sustavnih i organiziranih aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u sustavu zapošljavanja je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Profesionalno usmjeravanje u HZZ-u provodi se prvenstveno u okviru pripreme za zapošljavanje i pomoći nezaposlenim osobama te ostalim tražiteljima zaposlenja u razvoju vještina upravljanja karijerom i povećanju kompetencija aktivnog traženja posla.

Usluge profesionalnog usmjeravanja pružaju se u prvom redu nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima zaposlenja. Provedbom ovih aktivnosti utječe se na razinu zapošljivosti i unapređenje kompetencija osoba koje traže posao, te preventivno na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada. Osim toga, poseban naglasak se stavlja i na ranu identifikaciju učenika sa zdravstvenim i drugim teškoćama kojima također prijeti socijalna isključenost.

Najveći broj korisnika usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja obuhvaćen je grupnim aktivnostima te informiranjem putem brošura, letaka, web servisa i drugim različitim vrstama grupnog informiranja.

Rad u grupama je strukturiran i vođen od strane savjetnika HZZ-a koji se rukovode načelima osnaživanja klijenata. Za razliku od informiranja, grupno savjetovanje ima i edukativnu svrhu, odnosno pruža mogućnost unapređenja znanja i kompetencija aktivnog traženja posla, ali i mogućnost osobnog rasta te razvoja vještina upravljanja karijerom, koje se odnose na načine prikupljanja i korištenja informacija o sebi, obrazovanju i svijetu rada, kao i na vještine potrebne za donošenje i provođenje odluka i realizaciju karijernih prijelaza (iz obrazovnog sustava u svijet rada, s posla na posao, i drugo).“

Osobama kojima je potreban individualizirani pristup informacijama pruža se mogućnost individualnog informiranja i savjetovanja te se, u skladu s tim, razvijaju i sve više koriste metode samopomoći temeljene na korištenju novih tehnologija i e-savjetovanja.

Obrazovanje za zapošljavanje koje provodi HZZ obuhvaća aktivnosti pripreme, odabira i profesionalne selekcije, upućivanja kandidata u programe obrazovanja, praćenja njihove uspješnosti, te financiranja i sufinanciranja programa obrazovanja.

Obrazovni programi namijenjeni su povećanju zapošljivosti, a nezaposlena osoba može biti uključena u obrazovanje za zapošljavanje ukoliko je obrazovni program sukladan utvrđenim potrebama tržišta rada i njezinim psihofizičkim mogućnostima. Na taj način usklađuju se kompetencije nezaposlenih osoba s trenutnim i prognoziranim potrebama na tržištu rada. Obrazovne aktivnosti provode se u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja (financiranje i sufinanciranje zapošljavanja i obrazovanja), u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, te unutar različitih projekata sufinanciranih iz fondova EU.

Poseban značaj pridaje se radu s nezaposlenim osobama koje imaju otežan pristup tržištu rada, posebice osobama s invaliditetom. Sukladno novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom HZZ odlučuje u prvom stupnju o ostvarivanju prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom. U Zavodu je izrađena procedura za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom koja u jedinstvenom upravnom postupku povezuje prava po dva zakona: pravo na profesionalnu rehabilitaciju (po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) i pravo na novčanu pomoć i naknadu putnih troškova za vrijeme obrazovanja (po Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti). U svrhu pripreme za zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom, kroz profesionalnu rehabilitaciju provode se postupci utvrđivanja preostalih radnih i općih sposobnosti, profesionalnog informiranja, savjetovanja i procjene profesionalnih mogućnosti te uključivanja u radno osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju te programi održavanja i usavršavanja radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja. Naglasak se pritom stavlja na individualni i holistički pristup nezaposlenoj osobi. Nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućeno je sudjelovanje i u različitim oblicima grupnog savjetovanja prilagođenim s obzirom na vrstu invaliditeta, što za cilj ima poticanje aktivnog pristupa traženju posla te ostvarivanje socijalne i psihološke potpore.

Poslodavcima se najčešće pružaju usluge profesionalne selekcije, procjene individualnih potencijala kandidata, te savjetovanja u području upravljanja ljudskim potencijalima, osobito za male i srednje tvrtke koje nemaju razvijene odjele ljudskih potencijala.

Osim s odraslim korisnicima (nezaposlenim i zaposlenim osobama te studentima) provode se i aktivnosti usmjerene ka prevenciji – tzv. rane intervencije u radu s učenicima osnovnih i srednjih škola. Rane intervencije u radu s učenicima provode se u suradnji s partnerima, a osnovni cilj je pomoći učenicima u odabiru zanimanja koje će biti u skladu s učenikovim interesima, kompetencijama i drugim relevantnim osobinama te potrebama tržišta rada.

Skupina učenika kojoj se posvećuje posebna pažnja uključuje učenike s teškoćama u razvoju te učenike s težim zdravstvenim teškoćama. Temeljna značajka postupka profesionalnog usmjeravanja učenika s teškoćama u HZZ-u jest multidisciplinarni pristup koji uključuje suradnju različitih institucija i stručnjaka relevantnih za procjenu mogućnosti i potencijala djeteta. Savjetovanje učenika provodi se od strane stručnog tima za profesionalno usmjeravanje kojeg čine stručnjaci HZZ-a te, po potrebi, drugi stručnjaci.

CPU u kontekstu provedbe Garancije za mlade

Visoka razina nezaposlenosti mladih, pod-zapošljavanje, rano napuštanje školovanja i socijalna/ekonomska neaktivnost mladih Europljana razvili su se u duboki i gorući problem tijekom posljednjih godina. Zajedno predstavljaju veliki izazov za europske socijalne vrijednosti važne za Europski socijalni model i kohezijske politike. U skladu s tim, na razini Europske unije predložena je nova europska inicijativa za mlade, poznata kao Garancija za mlade. Garancijom za mlade (GzM), želi se osigurati zapošljivost mladih do 25 (30) godina. GzM predstavlja alat za sprečavanje ranog napuštanja školovanja, podršku reintegraciji mladih udaljenih od tržišta rada te podršku tijekom prijelaza iz sustava obrazovanja u sustav rada.

Uspjeh Garancije će se ogledati u učinkovitoj suradnji niza društvenih institucija, uključujući škole, organizacije za profesionalno usmjeravanje, javne službe za zapošljavanje, privatne pružatelje usluga, grupe volontera i druge nevladine organizacije, kao i obitelji i same mlade. Usluge profesionalnog usmjeravanja djeluju kao poveznica među svim ovim partnerima te su sastavni dio procesa integracije mladih ljudi na tržište rada.

Mnogi mladi vrlo rano napuštaju školovanje, a osobe u NEET statusu imaju i znatno veći rizik od dugotrajne nezaposlenosti, neredovitog zaposlenja, siromaštva i socijalne isključenosti. Ekonomska neaktivnost u mladoj dobi može imati duboke i trajne posljedice, štetne radne ishode i identitete, tzv. ’scarring effect’. Ranim napuštanjem školovanja osobito su pogođeni mladi migranti koji stoga često imaju i lošije ishode obrazovanja i sudjelovanja na tržištu rada.

Profesionalno usmjeravanje i savjetovanje može istaknuti fleksibilnost raznih pristupa kvalifikacijama, uključujući vrednovanje (priznavanje) neformalnog učenja, što je osobito važno onim mladim osobama koje su dugotrajno izvan sustava obrazovanja.

Profesionalno usmjeravanje može uslijediti u različitim periodima života mlade osobe:

 rane intervencije uključuju rani angažman s uslugama profesionalnog usmjeravanja na ulaznoj točki, prvi intervju i plan osobnog djelovanja, kako bi se osvijestilo osobne ciljeve i mogućnosti te povezalo osobne interese i vještine s mogućnostima na tržištu rada.

 usmjeravanje i mentorstvo alati su za održavanje osobnog angažmana. Mentorstvo, koje uključuje članove lokalne zajednice s uspješnim karijerama, prepoznato je kao učinkovito sredstvo kako u prevenciji tako i u strategijama ponovne integracije na tržište rada ili u obrazovanje.

 olakšavanje izbora između elemenata GzM (npr. između vježbeništva i naukovanja) s ciljem pomoći mladima u pronalasku puta koji povezuje njihove osobne interese s pozitivnim ishodima tržišta rada pružanjem cjelovite informacije o svim zanimanjima i potrebnim kvalifikacijama koje sustav nudi na izbor

 pružanje podrške mladima nakon zaposlenja, pomoć mladima pri realizaciji osobnih profesionalnih planova i ciljeva kako bi ih se zadržalo na nesubvencioniranom mjestu ili podržalo u samozapošljavanju.

Mnogo je mogućih prepreka uspješnoj provedbi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u potpori mladih ljudi kroz program Garancije za mlade:

 Fragmentacija nekih usluga profesionalnog usmjeravanja (npr. onih u školi, fakultetima, strukovnim školama i službama zavoda za zapošljavanje) može mladima otežati mijenjanje korištenja usluga u skladu s promjenom njihovih životnih okolnosti.

 Dionici trebaju znati sve o mladima iz svoga područja i njihovu trenutnu aktivnost na tržištu rada. Praćenje njihovih aktivnosti može biti problematično tamo gdje mladi nemaju inicijativu da se registriraju kod nekog od dionika osim ako ne vide direktnu korist.

 Potrebno je osigurati da službe za zapošljavanje i profesionalno usmjeravanje budu upoznate s potrebama poslodavaca na svom području tako da mogu ponuditi točne informacije i prikladan savjet mladima, ali i poslodavcima i onima koji pružaju obrazovne mogućnosti mladima.

 Izazov savjetnika za profesionalno usmjeravanje je uskladiti osobne ambicije mladih s mogućnostima na lokalnom tržištu rada kao i mogućnostima mobilnosti, koje im u vrijeme ekonomske krize mogu nuditi ograničene ili neprivlačne mogućnosti.

 Potrebno je pružati infrastrukturu prijemljivu različitim skupinama mladih i promjenjivim individualnim potrebama.

 Konačno, tu je sveprisutan izazov povezan s ograničenim sredstvima, što sužava pristup razvojnome procesu svim mladima za vrijeme školovanja ili rane odrasle dobi.

U cilju rane identifikacije i pravovremenog pružanja stručne pomoći osobama kojima prijeti socijalna isključenost, s aktivnostima profesionalnog usmjeravanja započinje se već u završnim razredima osnovne i srednje škole. Upravo zahvaljujući stručnom pristupu i dobro organiziranom sustavu profesionalnog usmjeravanja koji započinje već u osnovnoj školi – tzv. rane intervencije, stopa ranog napuštanja škole u RH vrlo je niska i podaci Eurostata iz 2015. navode oko 2,7%.

CISOK

Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) pružaju sve informacije o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja u Hrvatskoj i inozemstvu, omogućuju samostalno pretraživanje objavljenih natječaja za posao, kao i korištenje različitih on-line alata: portal e-Usmjeravanje, Upitnik samoprocjene osobina ličnosti povezanih s poslom, sustav informacija o tržištu rada (LMIS), te drugih web portala, poput Burze rada ili Statistike on-line .

CISOK savjetnici pružaju podršku u definiranju profesionalnih ciljeva i planova te u suradnji s partnerima i drugim dionicima, putem različitih savjetovanja, tematskih radionica, predavanja, prezentacija, seminara i okruglih stolova pružaju korisnicima potrebne informacije o obrazovanju, zapošljavanju ili cjeloživotnom planiranju i razvoju karijere.

Centri su smješteni izvan prostora HZZ-a čime su omogućene usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja najširim skupinama građana, a uspostavljeni su prema načelu razvoja suradnje s regionalnom odnosno lokalnom zajednicom. Centri djeluju na 11 lokacija, a do 2020. planirana je uspostava najmanje 22 CISOK-a na području RH.

U mjestima gdje CISOK centri (još) nisu uspostavljeni, njihovu ulogu u odnosu na NEET skupinu imat će Centri za mlade . Identificirana su četiri glavna smjera djelovanja Centara za mlade:

1.pružiti podršku mladima ka lakšem zapošljavanju;

2.omogućiti obrazovanje za stjecanje ili nadogradnju kvalifikacija;

3.omogućiti naukovanje i pripravništvo;

4.osigurati podršku samozapošljavanju i ulasku u poduzetništvo.

Cilj jest izgraditi sustav podrške mladima koji će osigurati brzu aktivaciju na tržištu rada i olakšati prijelaz iz obrazovanja na posao.

Unutar HZZ-a također su uspostavljeni Centri za informiranje i profesionalno savjetovanje (CIPS) koji pružaju potrebne informacije o mogućnostima zaposlenja, stanju na tržištu rada, slobodnim radnim mjestima, zanimanjima i mogućnostima obrazovanja. CIPS-ovi djeluju na načelu samopomoći, a u njima je moguće korištenje svih web alata te pisanje zamolbe i životopisa. Kako bi se olakšao pristup poslovima i tržištu rada, obrazovanju i mogućnostima razvoja karijere, razvijene su različite usluge samopomoći.

Uspostavljen je novi portal za profesionalno usmjeravanje (e-Usmjeravanje) namijenjen najširim skupinama korisnika. Portal je nastao s idejom da se sve informacije koje su potrebne prilikom odabira obrazovnih programa, traženja posla, boljeg planiranja poslovne budućnosti, postavljanja i ostvarivanja ciljeva u karijeri, postave na jedno mjesto i učine lako dostupnima. e-Usmjeravanje nudi brojne informacije i savjete koji korisnicima mogu pomoći u razvoju karijere i donošenju poslovnih odluka. Portal prati tzv. Kompas karijere, alat koji omogućuje pretraživanje prema ciljnim skupinama učenika, studenata, nezaposlenih, zaposlenih. Za svaku skupinu su izdvojene informacije koje su za nju najrelevantnije.

Na stranicama su uključene i informacije o edukacijama, prekvalifikacijama, obrazovanju te mogućnostima koje nude HZZ i partnerske organizacije, uključujući i informacije o raznim mjerama i poticajima HZZ-a. Svi ovi podaci pružaju prilagođene informacije koje će korisnicima pomoći u donošenju važnih karijernih odluka. Model će uključivati informacije relevantne za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere, nekoliko instrumenata koji pružaju mogućnost samoprocjene kompetencija i interesa, alate pomoći za postavljanje ciljeva u traženju posla i dr. Portal je dostupan na stranici www.e-usmjeravanje.hr .

VII.KLJUČNI IZAZOVI

Kako bi se ciljevi i aktivnosti provedbe cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj uskladili sa svim relevantnim strateškim dokumentima u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Europskoj uniji, potrebno je definirati prioritete u skladu sa specifičnim preporukama ELGPN-a u smjernicama za politike i razvoj sustava za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje.

Iz navedenih dokumenata moguće je definirati ključne izazove u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kako slijedi:

 omogućiti pristup uslugama i informacijama o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju

 osigurati kvalitetu i učinkovitost usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

 osigurati cjeloživotno profesionalno usmjeravanje za sve ciljne skupine (učenike, studente, odrasle osobe, zaposlene, nezaposlene, socijalno ugrožene mlade osobe i ostale skupine u nepovoljnom položaju)

 profesionalizirati savjetnike za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

 osnivati centre za karijeru

 omogućiti stjecanje vještina upravljanja karijerom

 jačati svijest o važnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

VII.PRIORITETI

Temeljem strateških dokumenata, ključnih izazova te preporuka EK moguće je definirati mjere i aktivnosti koje će se provoditi u periodu od 2016. do 2020. godine u svrhu ostvarivanja slijedećih prioriteta i ciljeva:

1. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA CPU

1.1. Uspostaviti institucionalni model za pružanje usluga CPU

2.2. Utvrditi uloge / nadležnosti svih institucija pružatelja usluga

3.3. Razviti ulogu Foruma za CPU kao strateškog tijela koje promišlja daljnji razvoj CPU i praćenje provedbe CPU

2. USMJERAVANJE CPU PREMA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA I GOSPODARSTVA

1.1. Definirati potrebe tržišta rada / analiza tržišta rada

2.2. Razviti usluge CPU prema potrebama tržišta rada i gospodarstva

3. OSIGURAVANJE KVALITETE USLUGA CPU

1.1. Značaj uspostave standarda kvalitete usluga CPU

2.2. Praćenje kvalitete i relevantnosti rada svih pružatelja usluga / vrednovanje usluga

3.3. Profesionalizacija savjetnika za CPU

4. JAČANJE SVIJESTI O POTREBI ZA CPU I RAZVOJ VJEŠTINA UPRAVLJANJA KARIJEROM

4.1. Podizanje svijesti i znanja o važnosti CPU i trendovima na tržištu rada

VIII.CILJEVI I MJERE

PRIORITET 1. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA CPU

Aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja podržavaju strateške politike o cjeloživotnom učenju i zapošljavanju „prevodeći“ ih u direktnu podršku građanima. Dobro koordiniran sustav profesionalnog usmjeravanja doprinosi koherentnosti sustava koji uključuje obrazovanje, usavršavanje i podršku zapošljavanju te, što je najznačajnije, pojašnjava moguće opcije koje su na raspolaganju građanima.

Institucije koje pružaju informacije, savjetovanje i usmjeravanje moraju u svom radu biti koordinirani kako bi sustav bio učinkovit. Trenutno se previše energije troši na aktivnosti usmjeravanja koje se preklapaju, gdje svaka institucija djeluje kao svojevrsni silos, uz vrlo malo međusektorske komunikacije. Takvu situaciju nužno je promijeniti u smislu ostvarivanja sinergije među različitim pružateljima usluga profesionalnog usmjeravanja, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama.

Stvarni i latentni zahtjevi širokog spektra pojedinaca za uslugama profesionalnog usmjeravanja će se vrlo vjerojatno povećati nadolazećih godina. Poslodavci, sindikati, nevladine organizacije (NGO), javne službe za zapošljavanje, socijalne i zdravstvene institucije imaju važnu ulogu u pomaganju stvaranja brojnijih i boljih profesionalnih mogućnosti.

Pristup uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja još uvijek treba razviti za širok spektar određenih skupina građana. U te skupine ulaze mladi ljudi koji su u opasnosti od ranog napuštanja obrazovanja, polaznici strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja, sveučilišni studenti, zaposleni odrasli, starija populacija, te osobe s invaliditetom.

Tijekom izrade Strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere, definirane su četiri ciljne skupine:

1. učenici osnovnih i srednjih škola,

2. studenti,

3. nezaposlene osobe

4. zaposlene osobe / poslodavci / sindikati

CILJEVI

1.1.Uspostaviti institucionalni model za pružanje usluga CPU

1.2.Utvrditi uloge / nadležnosti svih institucija pružatelja usluga

1.3. Razviti ulogu Foruma za CPU kao strateškog tijela koje promišlja daljnji razvoj CPU i praćenje provedbe CPU

CILJ 1.1. Uspostaviti institucionalni model za pružanje usluga CPU

Mjera 1.1.1.Izrada zakonodavnog okvira za provedbu usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

Mjera 1.1.2.Kontinuirano razvijati postojeće i buduće centre za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje na lokalnoj i regionalnoj razini

Mjera 1.1.3. Razvoj modela usluga i suradnje među institucijama koje provode i koriste CPU na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

Mjera 1.1.4.Uspostaviti RPL savjetovanje u obrazovanju odraslih u okviru ispitnih centara

Mjera 1.1.5.Uspostaviti institucionalni model za pružanje usluga CPU na visokim učilištima

Mjera 1.1.6.: Uspostaviti institucionalni model u agenciji nadležnoj za osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju

Mjera 1.1.7. Uspostaviti suradnju između centara i institucija za CPU s dionicima, posebice poslodavcima

Mjera 1.1.8. Razviti model bipartitne suradnje udruga poslodavaca i granskih sindikata o mogućnostima razvoja karijere i cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

Mjera 1.1.9.Oblikovati i dalje razvijati usluge profesionalnog usmjeravanja za razvoj karijere na radnom mjestu

CILJ 1.2.:Utvrditi uloge / nadležnosti svih institucija pružatelja usluga

Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluju razni pružatelji usluga ( HZZ, stručne službe i zadruge u školama, centri kompetencija, karijerni centri pri sveučilištima ili sastavnicama, Središnji prijavni ured AZVO-a, ustanove za obrazovanje odraslih (karijerni centri, odnosno ispitni centri za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja - VNFIL) , međutim zakonskim propisima nije jasno definirana njihova uloga u profesionalnom usmjeravanju.

Mjera 1.2.1.Utvrditi ulogu institucija pružatelja usluga i njihovu suradnju s poslodavcima

Mjera 1.2.2.Razviti sustav profesionalnog usmjeravanja učenika koji omogućuje razvoj vještina upravljanja karijerom uvažavajući specifične karakteristike pojedinih skupina učenika

Mjera 1.2.3. Unaprijediti sustav profesionalnog usmjeravanja za učenike s teškoćama

Mjera 1.2.4: Utvrditi i unaprijediti aktivnosti institucija u visokom obrazovanju: Agencija nadležna za osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i visoka učilišta

Mjera 1.2.5. Razviti sustav profesionalnog usmjeravanja za zaposlene radnike / poslodavce / sindikate

CILJ 1.3.Razviti ulogu Foruma za CPU kao strateškog tijela koje promišlja daljnji razvoj CPU i praćenje provedbe CPU

Forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere Republike Hrvatske osnovan je 24.3.2014. godine Odlukom ministra rada i mirovinskoga sustava, kao međuresorno tijelo s ciljem osiguranja učinkovite koordinacije sudjelovanja svih relevantnih dionika u pružanju usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja putem dogovorenih uloga, aktivnosti i odgovornosti te kontinuiranim dijalogom.

Mjera 1.3.1.Osnažiti ulogu Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje kao tijela koordinacije i kooperacije

Mjera 1.3.2.: Uspostava suradnje s NVRLJP-om

PRIORITET 2: USMJERAVANJE CPU PREMA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA I GOSPODARSTVA

CILJEVI:

2.1. Definirati potrebe tržišta rada / analiza tržišta rada

2.2. Razviti usluge CPU prema potrebama tržišta rada i gospodarstva

CILJ 2.1. Definirati potrebe tržišta rada /analiza tržišta rada

Obrazloženje:

Proces učenja i stjecanja kvalifikacija traje više godina te je teško sa sigurnošću znati kakva će znanja i vještine poslodavci trebati u budućnosti. Iz tog razloga je izrazito važno pratiti i pokušati predvidjeti buduće potrebe na tržištu rada.

Mjera 2.1.1. Osigurati dostupnost informacija o potrebama tržišta rada i projekcija budućih potreba tržišta rada

Mjera 2.1.2.Unapređivati sustav Evidencije ljudskih potencijala

CILJ 2.2. Razviti usluge CPU prema potrebama tržišta rada i gospodarstva

Mjera 2.2.1.Osigurati dostupnost usluga profesionalnog usmjeravanja učenicima tijekom obrazovanja uvažavajući potrebe tržišta rada i gospodarstva

Mjera 2.2.2.Kontinuirano utvrđivanje potreba tržišta rada u cilju informiranja i savjetovanja učenika

Mjera 2.2.3.Pružanje podrške i informacija važnih za odabir zanimanja učenicima , s naglaskom na e-usluge

Mjera 2.2.4.: Razvoj stručne prakse studenata i jačanje uloge mentorstva

Mjera 2.2.5.Razviti usluge profesionalnog usmjeravanja dugotrajno nezaposlenim osobama uvažavajući potrebe tržišta rada i gospodarstva

Mjera 2.2.6. Osigurati podršku poslodavcima u razvoju ljudskih potencijala te jačati zapošljivost i prilagodljivost radnika

Mjere 2.2.7. Jačanje uloge poslodavaca i sindikata u razvoju i održavanju standarda kvalitete učenja na radnom mjestu

Mjera 2.2.8.Razvijanje informatičke infrastrukture centara CPU te kontinuirano razvijanje usluga e-usmjeravanja (izrada web stranica, alata za samoprocjenu i drugih alata za unapređenje CMS-a)

PRIORITET 3. OSIGURAVANJE KVALITETE USLUGA CPU

Obrazloženje:

Trenutno ne postoje utvrđeni standardi kvalitete rada savjetnika za CPU u obrazovnom sustavu. Inicijalno obrazovanje stručnjaka koji provode aktivnosti profesionalnog usmjeravanja s krajnjim korisnicima vrlo je različito, a pokrivenost pojedinih studijskih programa temama iz ovog područja oskudno je i nedovoljno za razvoj kompetencija i vještina potrebnih za rad u ovom području. Uspostavom standarda kvalitete osiguralo bi se kvalitetno pružanje usluga te ujednačeno korištenje metoda i tehnika koje se koriste u radu s pojedinim ciljnim skupinama. Također, standardizirali bi se postupci te osigurali minimalni uvjeti za provedbu kvalitetne usluge za subjekte koji pružaju usluge CPU-a.

CILJEVI:

3.1.Značaj uspostave standarda kvalitete usluga CPU

3.2.Praćenje kvalitete i relevantnosti rada svih pružatelja usluga / vrednovanje usluga

3.3.Profesionalizacija savjetnika za CPU

CILJ 3.1.Uspostaviti sustav osiguranja kvalitete u pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja

Mjera 3.1.1. Uspostaviti standarde kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja

Mjera 3.1.2.: Uspostaviti sustav kvalitete unutar centara za CPU

CILJ 3.2.Uspostaviti sustav osiguravanja i praćenja kvalitete i relevantnosti rada svih pružatelja usluga / vrednovanje usluga

Mjera: 3.2.1. Uspostaviti operativne strukture za akreditacijski postupak centara za CPU, odrediti kriterije za kvalitetu te procese kontinuirane evaluacije njihovog rada

CILJ 3.3. Profesionalizacija savjetnika za CPU

Mjera 3.3.1. Profesionalizirati rad savjetnika za profesionalno usmjeravanje

Mjera 3.3.2. Definiranje kompetencije te izrada standarda zanimanja i kvalifikacija za savjetnika za CPU i razvijanje sustava kontinuiranog usavršavanja savjetnika za karijeru u obrazovanju odraslih

CILJ 3.4. Razviti sustav praćenja i evaluacije u pružanju usluga CPU

Obrazloženje:

Budući da se Strategijom unapređuje sustav za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje na svim razinama, važno je redovito prikupljati i analizirati podatke o provedbi mjera i intervencija, u svrhu dobivanja pokazatelja o razini napretka prema postavljenom cilju i ostvarenim rezultatima. Kroz sustav evaluacije ocjenjuju se provedene intervencije u smislu primjerenosti mjera, provedbe i ostvarenih rezultata. Cilj je utvrditi da li intervencije zadovoljavaju niz međunarodno priznatih kriterija, kao što su učinkovitost, relevantnost, utjecaj i održivost. Sustavom praćenja i evaluacije trebao bi obuhvatiti i promjene u okolini, odnosno nepredviđenih okolnosti koje su nastale tijekom provedbe mjera, radi prilagodbe utvrđenih mjera promijenjenim okolnostima.

Mjera 3.4.1.Razviti sustav izvještavanja nositelja provedbe prema Forumu za CPU

PRIORITET 4. JAČANJE SVIJESTI O POTREBI ZA CPU I RAZVOJ VJEŠTINA UPRAVLJANJA KARIJEROM

Vještine upravljanja karijerom su vještine koje ljudima omogućavaju upravljanje razvojem vlastite karijere. Odnose se na načine prikupljanja i korištenja informacija o sebi, mogućnostima obrazovanja i treninga te svijetu rada, kao i na vještine potrebne za donošenje i provođenje odluka i realizaciju karijernih prijelaza (iz obrazovnog sustava u svijet rada, s jednog posla na drugi posao, i drugo). Stoga su od velike vrijednosti pojedincima pri stvaranju i provedbi životnog projekta u kojem posao, bilo da su zaposlenici ili samozaposleni, ima središnje mjesto . Usluge i alati za pomoć građanima u korištenju izvora podataka i informacija o mogućem razvoju karijere moraju biti postavljeni na način da odgovaraju potrebama korisnika. Zato je potrebno pojačati svijest građana i provoditi sustavno informiranje javnosti o rasponu usluga koje se provode u okviru cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

CILJEVI:

CILJ 4.1. Podizanje svijesti i znanja o važnosti CPU i trendovima na tržištu rada

Mjera 4.1.1.Osigurati dostupnost informacija i mogućnost CPU za sve ciljne skupine unutar sustava obrazovanja odraslih

Mjera 4.1.2.Kontinuirano organizirati, širiti i unaprjeđivati kampanje i promotivne aktivnosti koje doprinose promociji uloge i važnosti CPU-a

Mjera 4.1.3. Jačanje svijesti o CPU i trendovima na tržištu rada

IX.PRAĆENJE/EVALUACIJA

U izradi Nacrta prijedloga Strategije za cjeloživotno učenje i razvoj karijere u RH 2016.-2010. ostvaren je najviši stupanj uključenosti svih relevantnih dionika tržišta rada te je iz intervencija različitih dionika bilo vidljivo da u Republici Hrvatskoj postoji suglasnost u namjeri za dostizanjem prioriteta i ciljeva u provedbi mjera proizašlih iz europskih i nacionalnih zahtjeva.

Intervencije stavljaju naglasak i na različite vrste usluga savjetovanja i podrške nezaposlenima i zaposlenima u cilju povećanja zapošljivosti i razvoja vještina upravljanja karijerom te na usluge podrške usmjerene poslodavcima u upravljanju ljudskim potencijalima posebice u uvjetima restrukturiranja.

Praćenje i evaluacija intervencija na tržištu rada ključan je preduvjet kako bi se utvrdila stvarna učinkovitost te stvorili temelji za daljnje planiranje istih, stoga je važno utvrditi postiže li intervencija svoj cilj na dokazima utemeljenom i ekonomski racionalnom pristupu u odnosu na uložena sredstva.

Učinkovitost će se procjenjivati u odnosu na ishode zapošljavanja koju bi sudionici imali da nisu sudjelovali u intervenciji, odnosno koliko ista doprinosi njihovom zapošljavanju.

Sustavna evaluacija mjera otvara prostor za moguće redizajniranje ukoliko se neke mjere pokažu neučinkovitima ili neadekvatno ciljanima i zato je dio u kojem su navedene intervencije fleksibilan i podložan promjenama te se u okviru ciljeva koji su postavljeni sveobuhvatno daje mogućnost za uvođenje i provedbu novih intervencija.

Strategijom su definirani glavni izazovi, prioriteti i ciljevi djelovanja temeljem kojih će se izraditi Akcijski plan provedbe za razdoblje od dvije godine u kojem će se detaljno razraditi popis intervencija, kao i popis mjera i aktivnosti koji će odgovoriti na prepoznate izazove uzimajući u obzir kriterije i rokove provedbe, indikatore, izvore financiranja, korisnike, nositelje pojedinih aktivnosti, procedure praćenja, izvještavanja te evaluacije poduzetih mjera.

Za cjelovito praćenje provedbenih aktivnosti zadužuje se Forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, koji će temeljem godišnjih izvješća svih nositelja provedbe mjera ocjenjivati provedbu i predlagati izmjene i dopune a sljedeće razdoblje. U radu Foruma sudjeluju predstavnici resornih ministarstava i agencija, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i socijalnih partnera.