USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. točki 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj u prosincu 2020. godine donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, br. 146/20), a s ciljem provedbe navedenog Nacionalnog plana,  Vlada je u rujnu 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Ovim Zaključkom utvrđen je popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute.

Osim donošenja zakona kojim će se urediti najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, potrebno  je izmijeniti niz zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.

Važeći Zakon o zaštiti novčarskih institucija („Narodne novine“, br. 56/15 i 46/21) sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna odredbama toga Zakona. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne, iznos kojih je izražen u kunama.

Radi potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute te nesmetanom i učinkovitom postupanju svih tijela uključenih u procesuiranje prekršaja utvrđenih Zakonom o zaštiti novčarskih institucija, potrebno je u ovom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni izraženih u kunama tako da budu izraženi u eurima.

OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovog Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. i članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), prema kojima se po hitnom postupku donose zakoni kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, odnosno koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

S obzirom da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u prosincu 2020. godine donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, br. 146/20), potrebno je u zakonima koji sadrže prekršajne odredbe na temelju kojih se prekršitelji sankcioniraju novčanom kaznom čiji je iznos izražen u kunama, zamijeniti te iznose onima izraženim u euru, s ciljem učinkovite i pravodobne prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute.

KONAČNI PRIJEDLOG  ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O  ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti novčarskih institucija („Narodne novine“, br. 56/15 i 46/21) u članku 7. točki 6. podtočki 6.1. riječi: „do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 3.981,68 eura“.

U podtočki 6.2. riječi: „od 30.000,01 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „veće od 3.981,68 do 19.908,42 eura“.

U podtočki 6.3. riječi: „od 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 eura“.

Članak 2.

U članku 11.  stavku 2. riječi: „od 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 eura“.

Članak 3.

U članku 30.  stavku 2. riječi: „do 400.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 53.089,12 eura“, a riječi: „od 400.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 53.089,12 do 106.178,24 eura“.

U stavku 4. riječi: „od 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 106.178,24 eura“.

Članak 4.

U članku 31. stavku 3. riječi: „od 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 106.178,24 eura“.

Članak 5. 

U članku 32. stavku 2. riječi: „do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 106.178,24 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 20.000,01 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „većem od 2.654,45 do 19.908,42 eura“.

Članak 6.

U članku 33. stavku 1. riječi: „od 150.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 do 106.178,24 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 20.000,01 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „većem od 2.654,45 do 19.908,42 eura“.

Članak 7.

U članku 42. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 66.360,00 eura“.

U točki 17. riječi: „od 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 eura“.

U točki 34. riječi: „od 150.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 do 106.178,24 eura“.

U točki 35. riječi: „od 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 106.178,24 eura“.

U točki 36. riječi: „od 20.000,01 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „većem od 2.654,45 do 19.908,42 eura“.

U točki 37. riječi: „od 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 eura“.

U točki 38. riječi: „od 150.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 do 106.178,24 eura“.

U točki 39. riječi: „od 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 106.178,24 eura“.

U točki 40. riječi: „od 20.000,01 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „većem od 2.654,45 do 19.908,42 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 2000 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 260,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 5000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 2.650,00 eura“.

U stavku 5. riječi: „od 10.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 3.980,00 eura.“.

Članak 8.

U članku 43. stavku 1. riječi: „od 5000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 13.270,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 1000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 130,00 do 1.990,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 250.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 33.180,00 do 66.360,00 eura“, a riječi: „od 20.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 2.650,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 4. riječi: „od 2000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 260,00 do 6.630,00 eura“.

U točki 4. riječi: „od 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 106.178,24 eura“.

U točki 5. riječi: „do 400.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 53.089,12 eura“.

U točki 6. riječi: „od 400.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 53.089,12 do 106.178,24 eura“.

U točki 12. riječi: „od 150.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.908,42 do 106.178,24 eura“.

U točki 13. riječi: „od 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 106.178,24 eura“.

U stavku 5. riječi: „od 1000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 130,00 do 1.990,00 eura“.

Članak 9.

U članku 44. riječi: „od 1000,00 do 5000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 130,00  do 660,00 eura“.

Članak 10.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

OBRAZLOŽENJE POJEDINAČNIH ODREDABA

Članak 1.

Iznosi prosječnog dnevnog prometa na godišnjoj razini utvrđeni u članku 7. , o kojima ovisi primjena mjera zaštite u Poštanskim uredima, izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.

Članak 2.

Iznos koji se nalazi u sefu tijekom dnevnog prometa ili izvan radnog vremena utvrđen u članku 11. izražen u kunama, od čije visine ovisi da li sef mora imati obvezno ugrađene i javljače neovlaštenog otvaranja vrata i javljače šuma utvrđen u članku 11. izražen u kunama, zamjenjuje se iznosom izraženim u eurima.

Članak 3.

Iznosi po kojima se određuje vrsta zaštite gotovog novca i vrijednosti pri distribuciji prijevozom vozilom utvrđeni u članku 30. izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.

Članak 4.

Iznos za koje je obvezna primjena zaštite pri distribuciji prijevoza gotovog novca – kovanica utvrđen u članku 31. izražen u kunama, zamjenjuje se iznosom izraženim u eurima.

Članak 5.

Iznosi primjene zaštite gotovog novca – novčanica utvrđeni u članku 32. izraženi u kunama,  zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.

Članak 6.

Iznosi o kojima ovisi način prijenosa vrijednosti, izuzev kovanica, utvrđeni u članku 33. izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.

Članci 7.-9.

Iznosi novčanih kazni utvrđeni člancima 42., 43. i 44. Zakona o zaštiti novčarskih institucija („Narodne novine“, br. 56/15 i 46/21) izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u euru.

Članak 10.

Propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 7.

Novčarske institucije obavezno se štite primjenom sljedećih mjera zaštite:

1. Objekti Hrvatske narodne banke:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom novca i vrijednosti u centralne trezore ili trezore s vremenskom odgodom otvaranja ili suključarstvom, koji se štite i sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa

– tjelesnom zaštitom.

2. Centralni objekt Hrvatskog novčarskog zavoda štiti se primjenom mjera propisanih u točki 1. ovoga članka koji se odnosi na objekte Hrvatske narodne banke, a prodajna mjesta Hrvatskog novčarskog zavoda štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom vrijednosti koje su izložene kao prodajni artikli u poslovnicama u čvrste prostore (ladice, ormare, vitrine i sl.) sa staklenim elementima te mehaničkim otvaranjem pomoću ključeva

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem

– pohranom gotovog novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma u kase s mehaničkim otvaranjem.

3. Poslovnice Financijske agencije (FINA-e) štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s vremenskom odgodom otvaranja

– pohranom novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– centralne trezore ili

– trezore ili

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove, ako se nalaze izvan centralnih trezora, trezora ili čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima, koje imaju vremensku odgodu otvaranja

– prostori iz alineja 1. − 3. ovoga podstavka štite se sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video nadzora s pohranom video zapisa. Pristup trezoru i centralnom trezoru mora biti osiguran kontrolom pristupa, a pristup centralnom trezoru dodatno i mehaničkom zaštitom pretprostora čeličnim vratima sa ili bez rešetki

– dnevno-noćni trezori FINA-e štite se protuprovalnim sustavom koji registrira i dojavljuje nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa trezora na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke te obveznim neprekidnim video-nadzorom koji pokriva vanjski korisnički dio trezora, s pohranom video-zapisa. Konstrukcija depozitnog sefa za dnevno-noćne trezore mora imati EN 1143-2 europski certifikat za protuprovalnost

– tjelesnom zaštitom, pri čemu u poslovnicama FINA-e u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na deset i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni.

4. Poslovnice banaka i štednih banaka s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama

– tjelesnom zaštitom, pri čemu u poslovnicama poslovnih banaka u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na deset i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja ili kase s vremenskom odgodom otvaranja

– pohranom gotovog novca s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u: centralne trezore ili trezore ili čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili sefove koji imaju vremensku odgodu otvaranja, ako se nalaze izvan centralnih trezora, trezora ili čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima.

4.1. Centralni trezori, trezori i čvrsti neprobojni (zidani ili protubalistički) prostori te prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima štite se sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa. Pristup trezoru i centralnom trezoru mora biti osiguran kontrolom pristupa, a pristup centralnom trezoru dodatno i mehaničkom zaštitom pretprostora čeličnim vratima s rešetkama ili bez njih.

4.2. Uplatno-isplatna mjesta na kojima se posluje tzv. drive-in načinom, odnosno na kojima je omogućeno strankama obaviti novčarsko poslovanje iz vozila, moraju imati neprobojnu protubalističku pregradu, tehničku izvedbu koja omogućava glasovnu komunikaciju te pokretnu transfer-ladicu za provedbu transakcija sa strankama.

4.3. Interni bankomati štite se protuprovalnim sustavom koji detektira otvaranje vrata, a svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma, neprekidnim video-nadzorom s pohranom video-zapisa kojim se pokriva i korisnički i pozadinski dio bankomata te, u skladu s prosudbom ugroženosti svake pojedine lokacije u odnosu na povećani rizik za osobe i imovinu, sustavom elektrokemijske zaštite čijom se aktivacijom trajno označavaju i uništavaju novčanice s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u bankomat. Prosudbu ugroženosti svake pojedine lokacije internih bankomata u odnosu na povećani rizik za osobe i imovinu provodi banka, sukladno propisu kojim se uređuje djelatnost privatne zaštite.

4.4. Eksterni bankomati štite se sustavom elektrokemijske zaštite čijom se aktivacijom trajno označavaju i uništavaju novčanice s vidljivo istaknutom oznakom o uništenju i obojenju novca pri pokušaju nasilne provale u bankomat i protuprovalnim sustavom koji svaki nasilni pokušaj ulaza u prostor sefa bankomata dojavljuje na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke i putem zvučnog alarma, a iznimno neprekidnim video-nadzorom koji pokriva korisnički dio bankomata s pohranom video-zapisa za bankomate nad kojima je počinjeno kazneno djelo provale, pokušaja provale ili skimminga. Pohrana video-zapisa s eksternih bankomata može biti na snimaču unutar bankomata ili u prostoriji za bankomat u zaštićenom protusabotažnom metalnom kućištu odgovarajuće klase protuprovalnosti s dojavom neovlaštenog pristupa snimaču ili se video signal može odaslati na izdvojenu lokaciju na kojoj se snima.

4.5. Svaki novi eksterni bankomat koji se stavlja u promet na korištenje građanima ili se zamjenjuje radi amortizacije ili uništenja po počinjenju kaznenog djela mora prije primjene, odnosno puštanja u pogon odmah biti opremljen sustavom elektrokemijske zaštite.

4.6. Interni i eksterni bankomati moraju imati neprekidni nadzor komunikacijske veze bankomata s dojavnim centrom, a sefovi bankomata moraju imati EN 1143-1 europski certifikat za protuprovalnost.

4.7. Dnevno-noćni trezori banaka štite se protuprovalnim sustavom koji registrira i dojavljuje nasilni pokušaj ulaza u trezor na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke te obveznim neprekidnim video-nadzorom koji pokriva vanjski korisnički dio trezora, s pohranom video-zapisa. Konstrukcija depozitnog sefa za dnevno-noćne trezore mora imati EN 1143-2 europski certifikat za protuprovalnost.

4.8. Sigurnosni depozitni spremnici u koje se pohranjuje novac i vrijednosti štite se kombiniranom zaštitom (minimalno protuprovalni sustav s dojavom na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili zvučnim alarmom te mehanička zaštita putem učvršćenja spremnika za čvrstu podlogu i načinom otvaranja vrata putem elektromehaničkih brava sa šiframa ili suključarstvom).

5. Stambene štedionice štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

6. Poštanski uredi:

6.1. Mali poštanski uredi koji imaju do tri uplatno-isplatna mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini do 30.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video -zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

6.2. Srednji poštanski uredi koji imaju od četiri do deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini od 30.000,01 do 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.

6.3. Veliki poštanski uredi koji imaju više od deset uplatno-isplatnih mjesta i/ili prosječni dnevni promet na godišnjoj razini veći od 150.000,00 kuna štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja

– tjelesnom zaštitom.

6.4. Pokretni poštanski uredi štite se:

– sustavom video-nadzora unutar objekta koji se sastoji od minimalno dvije video-kamere odgovarajućih karakteristika i funkcionalnosti za vozila, s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– primjenom protuprovalnog i protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja

– ugradnjom GPS sustava za praćenje vozila.

7. Poslovnice Hrvatske lutrije štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke s načinom otvaranja ulaznih vrata poslovnice iz zaštićenog uplatno-isplatnog prostora putem električne brave

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

8. Mjenjačnice i mjenjačka mjesta:

8.1. Mjenjačnice koje posluju kao samostalni objekti i kao osnovnu djelatnost obavljaju mjenjačke poslove štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

8.2. Mjenjačka mjesta na kojima se osim mjenjačkih obavljaju i drugi poslovi, a nalaze se u sklopu drugih ugovornih poslovnih subjekata, štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s vremenskom odgodom otvaranja odnosno kase s vremenskom odgodom otvaranja.

9. Kladionice se štite:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke te ulaznim vratima poslovnice iz zaštićenog uplatno-isplatnog prostora s otvaranjem putem električne brave

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

10. Kreditne unije štite se:

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene ili vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem.

11. Automat-klubovi štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem

– tjelesnom zaštitom.

12. Zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te objekti pravnih osoba i obrta za preradu plemenitih kovina štite se:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom novca i vrijednosti s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u:

– čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima u sefove s mehaničkim otvaranjem ili sefove s vremenskom odgodom otvaranja ili

– sefove, ako se nalaze izvan čvrstih neprobojnih (zidanih ili protubalističkih) prostora ili prostorija s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima, koja imaju vremensku odgodu otvaranja

– pohranom vrijednosti koje su izložene kao prodajni artikli u poslovnicama u čvrste prostore (ladice, ormare, vitrine i sl.) sa staklenim elementima koji čvrstoćom zadovoljavaju uvjete na protuprovalnost (laminirano – »antivandal») ili protubalističkih karakteristika te mehaničkim otvaranjem pomoću ključeva ili drugim načinom otvaranja koji zahtjeva autorizaciju ovlaštene osobe.

13. Kasina se štite sukladno odredbama posebnog propisa kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti za priređivanje igara na sreću u kasinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica.

14. Objekti pravnih osoba i obrta koji obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem štite se osnovnim mjerama zaštite:

– primjenom protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

– primjenom protuprovalnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na vanjske sirene s bljeskalicama

– neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku

– pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim otvaranjem odnosno kase s mehaničkim otvaranjem

– pohranom novca i vrijednosti s uplatno-isplatnih mjesta iznad blagajničkog maksimuma propisanog sigurnosnim procedurama u sefove s vremenskom odgodom otvaranja.

Članak 11.

(1) Po dosegu blagajničkog maksimuma, novac s uplatno-isplatnih mjesta može se pohraniti u trezoru ili centralnom trezoru ili u sefu koji se nalaze unutar čvrstog neprobojnog (zidanog ili protubalističkog) prostora ili prostorije, s protuprovalnim ili drugim neprobojnim vratima te se tako pohranjen i zaštićen smatra gotovim novcem položenim u poslovnu banku, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupak fiskalizacije u prometu gotovinom.

(2) Sef iz stavka 1. ovoga članka, ako svojom težinom ne ostvaruje uvjet neotuđivosti, mora se mehanički pričvrstiti za podlogu ili smjestiti u ormar ili drugo spremište s mehaničkim zaključavanjem te imati mehanički ili numerički način otvaranja ili otvaranje s vremenskom odgodom. Sefovi koje koriste novčarske institucije iz članka 5. stavka 1. točke 1. do 5. i točke 12. moraju imati obvezno ugrađene i javljače neovlaštenog otvaranja vrata i javljače šuma. Navedene javljače moraju imati sefovi i drugih novčarskih institucija iz članka 5. ovoga Zakona ako se u njima tijekom dnevnog prometa ili izvan radnog vremena nalazi iznos novca i vrijednosti veći od 150.000,00 kuna.

(3) U slučaju nemogućnosti smještaja u posebnu prostoriju sef mora biti sakriven od pogleda stranaka.

(4) Trezori se moraju štititi protuprovalnim vratima s mehaničkim zaključavanjem ili suključarstvom, ugradnjom minimalno jedne unutarnje kamere i jedne kamere izvan trezorskog prostora usmjerene na ulaz u trezor, protuprovalnom i protuprepadnom zaštitom (minimalno jedan javljač pokreta i jedan protuprepadni javljač – tipka, šina, bežični ili javljač druge vrste) te kontrolom pristupa.

(5) Centralni trezori i gotovinski centri štite se na način propisan u stavku 4. ovoga članka, uz obveznu tjelesnu zaštitu tijekom radnog vremena centralnog trezora i gotovinskog centra odnosno tijekom radnog vremena poslovnice u kojoj su smješteni. Sef koji se nalazi u centralnom trezoru, trezoru i čvrstom neprobojnom (zidanom ili protubalističkom) prostoru ili prostoriji mora biti štićen na način propisan stavkom 2. ovoga članka.

(6) Čvrsti neprobojni (zidani ili protubalistički) prostori ili prostorije moraju biti zaštićeni protuprovalnim vratima ili vratima visoke razine čvrstoće s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem te moraju imati minimalno jednu unutarnju kameru usmjerenu na ulaz u prostor ili prostoriju i ugrađenu protuprovalnu zaštitu koja se sastoji od minimalno jednog javljača pokreta unutar prostora ili prostorije.

(7) Protuprovalna vrata koja se ugrađuju u poslovnice novčarskih institucija moraju imati minimalnu razinu protuprovalnosti klase WK2 prema EN 1627, kase s vremenskim odmakom otvaranja prema EN 14450, sefovi minimalnog stupnja protuprovalne otpornosti klase I prema EN 1143-1 za novčarske institucije iz članka 5. stavka 1. točke od 1. do 5., odnosno 0 prema EN 1143-1 za novčarske institucije iz članka 5. stavka 1. točke 6. do 14., a brave minimalno prema EN 1300 klase A.

Članak 30.

(1) Zaštitu gotovog novca i vrijednosti pri distribuciji prijevozom vozilom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona obavlja posada vozila koju čine zaštitar – vozač, zaštitar – pratitelj i teklić manipulant koji unosi/iznosi pošiljku u/iz vozila. Oba zaštitara moraju biti opremljena propisanim kratkim vatrenim oružjem, a zaštitari i teklić prilikom obavljanja navedenih poslova moraju nositi neprobojne prsluke minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu do 400.000,00 kuna, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može obavljati zaštitar opremljen vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, ili vozač koji ne mora biti zaštitar i to neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije, uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite. Gotov novac – novčanice u iznosu od 400.000,00 do 800.000,00 kuna, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može se prevoziti u neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije za potrebe te institucije uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite te osiguranu pratnju minimalno jednog zaštitara opremljenog vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(3) Ostali uvjeti obavljanja poslova osiguranja i pratnje pri distribuciji novca i vrijednosti prijevozom propisuju se posebnim propisima koji uređuju područje osiguranja i pratnje novca i vrijednosti.

(4) Primjena zaštite pri distribuciji iz članka 29. i stavka 1. ovoga članka obvezna je za iznose novčanica veće od 800.000,00 kuna, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu.

Članak 31.

(1) Prijevoz gotovog novca – kovanica može se obavljati neobilježenim osobnim, teretnim ili furgon vozilima uz pratnju od minimalno dva zaštitara u građanskoj odjeći i bez nošenja vatrenog oružja. Prijevoz gotovog novca – kovanica može se obavljati i vozilom s oklopljenom kabinom minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« koje na vanjskoj strani vozila ima istaknutu oznaku koja upućuje da se radi o prijevozu isključivo kovanica, s najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(2) Prijevoz vrijednosti mora se obavljati specijalnim oklopljenim vozilom minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« uz pratnju od najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda.

(3) Primjena zaštite pri distribuciji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezna je za iznose kovanica i vrijednosti veće od 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu. Manje količine kovanica i vrijednosti koje se moraju dostaviti zajedno s novčanicama mogu se prevoziti u teretnom prostoru vozila iz članka 29. stavka 2. i članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, unutar posebno odvojenih vrećica ili paketa ili mogu biti smješteni u zasebne spremnike s mehaničkim otvaranjem.

Članak 32.

(1) Zaštita gotovog novca – novčanica pri distribuciji prijenosom mora se osigurati smještajem novčanica u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice. Sigurnosne spremnike nosi teklić, a zaštitu pruža najmanje jedan zaštitar. Teklić i zaštitar prilikom prijenosa moraju biti opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem.

(2) Primjena zaštite propisana stavkom 1. ovoga članka obvezna je za iznose gotovog novca – novčanica u iznosu do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, prijenos gotovog novca – novčanica u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može obavljati poštar ili teklić uz obveznu primjenu sustava s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice.

Članak 33.

(1) Prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci, može obavljati teklić novčarske institucije uz pratnju zaštitara uz obveznu primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada. Teklić i zaštitar prilikom prijenosa moraju biti opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijenos vrijednosti u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, može obavljati poštar ili teklić uz obveznu primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada.

Članak 42.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja obavlja djelatnost druge vrste novčarske institucije, koja je po prirodi poslovanja raznorodna, i pri tome se ne štiti kumulativnom primjenom mjera zaštite za obje vrste novčarskih institucija (članak 5. stavak 4.)

2. koja za potrebe novčarskog poslovanja koristi uređaje (bankomate, dnevno-noćne trezore i druge uređaje) koji nisu u njezinom vlasništvu, a ne provodi propisane mjere zaštite iz članka 7. ovoga Zakona (članak 5. stavak 5.)

3. koja u poslovnici ne provede mjere zaštite propisane člankom 7. točkama 1. do 14.

4. koja u poslovnici ne primijeni minimalne tehničke uvjete za sustave video-nadzora propisane člankom 8. stavcima 1. i 2.

5. koja u poslovnici ne primijeni tehničke uvjete za sustave video-nadzora propisane odredbama posebnog propisa koji uređuje uvjete i način provedbe tehničke zaštite (članak 8. stavak 4.)

6. koja u poslovnici sve unutarnje i vanjske kamere ne postavi tako da optimalno pokrivaju unutarnji i vanjski perimetar štićenog objekta (članak 8. stavak 5.)

7. koja u poslovnici sve unutarnje i vanjske kamere ne postavi tako da svojim smještajem, visinom i položajem osiguravaju optimalan kut snimanja (pogled na lica stranaka i osoba u poslovnici) (članak 8. stavak 5.)

8. ako u poslovnici sve unutarnje i vanjske kamere nisu ispravne i/ili funkcionalne (članak 8. stavak 5.) 

9. koja u poslovnici ne osigura da se u vidnom polju kamera ne nalaze prepreke koje onemogućavaju funkcionalnost sustava (članak 8. stavak 5.)

10. koja u poslovnici koristi snimače koji nemaju tehničke osobine propisane člankom 8. stavkom 6.

11. koja u poslovnici snimače ne zaštiti od sabotaže i otuđenja (članak 8. stavak 6.)

12. koja manipulativni novac na uplatno-isplatnim mjestima u poslovnici ne smjesti u ladice, kase, registar-kase, sefove ili spremnike druge vrste koji su zaštićeni od neovlaštenog otvaranja putem numeričkih brava, brava s vremenskom odgodom ili mehaničkih brava (članak 10. stavak 1.)

13. koja manipulativni novac na uplatno-isplatnim mjestima u poslovnici smjesti u ladice, kase, registar-kase, sefove ili spremnike druge vrste koji nisu učvršćeni za radni stol djelatnika ili drugu pogodnu čvrstu površinu (članak 10. stavak 1.)

14. koja manipulativni novac u poslovnicama čija se uplatno-isplatna mjesta štite neprobojnim pregradama ne pohranjuje u odgovarajuće spremnike, kase, sefove ili pretince ili na drugi pogodan način tako da je pohranjen izvan vidokruga stranaka (članak 10. stavak 2.)

15. koja u poslovnici, po dosegu blagajničkog maksimuma, novac ne položi u poslovnu banku, sukladno posebnom propisu, a ne pohranjuje ga na propisani način (članak 11. stavak 1.)

16. koja u poslovnici ima sef koji svojom težinom ne ostvaruje uvjet neotuđivosti, a nije mehanički pričvršćen za podlogu, ili nije smješten u ormar ili drugo spremište s mehaničkim zaključavanjem i nema mehanički ili numerički način otvaranja ili otvaranje s vremenskom odgodom (članak 11. stavak 2.)

17. iz članka 5. stavka 1. točke 1. do 5. i točke 12. ovoga Zakona odnosno druga novčarska institucija iz članka 5. ovoga Zakona u kojoj se tijekom dnevnog prometa ili izvan radnog vremena nalazi iznos novca i vrijednosti veći od 150.000,00 kuna, koja koristi sefove koji nemaju ugrađene javljače neovlaštenog otvaranja vrata i javljače šuma (članak 11. stavak 2.)

18. koja ne smjesti sef na način da je sakriven od pogleda stranaka (članak 11. stavak 3.)

19. koja ne štiti trezore na propisani način (članak 11. stavak 4.)

20. koja ne štiti centralne trezore i gotovinske centre na propisani način (članak 11. stavak 5.)

21. koja u centralnom trezoru, trezoru ili čvrstom neprobojnom (zidanom ili protubalističkom) prostoru ili prostoriji ima sef koji nije zaštićen na propisani način (članak 11. stavak 2. i članak 11. stavak 5.)

22. koja ne štiti čvrste neprobojne (zidane ili protubalističke) prostore ili prostorije na propisani način (članak 11. stavak 6.)

23. koja u poslovnici ugradi protuprovalna vrata, kase i/ili sefove te brave ispod minimalne razine protuprovalnosti (članak 11. stavak 7.)

24. koja protuprovalnu i/ili protuprepadnu zaštitu s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma ne spoji na centralni dojavni sustav ili je ne spoji na centralni dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili unutarnje čuvarske službe s odobrenjem za privatnu zaštitu radi pružanja intervencije ili je ne spoji na unutarnje sirene ili/i vanjske sirene s bljeskalicama (članak 12. stavak 1.)

25. koja u poslovnici i na uređaje ne ugradi protuprovalne javljače na propisani način i/ili mjesta (članak 12. stavak 2.)

26. koja u poslovnici ne ugradi protuprepadne javljače na propisana mjesta (članak 12. stavak 4.)

27. koja u poslovnici ne osigura rezervna napajanja električnom energijom i neprekidnu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije ili je ne osigura u propisanom trajanju ili čija komunikacija nije zaštićena ili ne koristi pričuvni oblik komunikacije ili ne koristi pričuvni oblik komunikacije propisanih karakteristika (članak 13.)

28. u kojoj je ugrađena protubalistička pregrada koja se ne sastoji od oklopljenog stakla ili proizvoda od materijala sličnih staklu, nosive neprobojne konstrukcije te vrata protuprovalnog i protubalističkog karaktera ili u kojoj je ugrađena protubalistička pregrada manje razine zaštite od propisane ili čije staklo ima povratnih krhotina (oznaka »S«), a nije dodatno zaštićeno postavljanjem jedne ili više protuprovalnih nerasprskavajućih folija na strani okrenutoj djelatnicima (članak 14. stavak 1.)

29. koja novčarsko poslovanje obavlja u samostojećim montažnim objektima čije su vanjske stijene objekta izvedene u razini protubalističke zaštite manjoj od FB4/BR4 ili čija vrata nisu protuprovalna ili nisu u propisanoj razini protuprovalnosti ili ako nemaju odgovarajuću razinu protubalističke zaštite (članak 14. stavak 2.)

30. u kojoj ugradnja elemenata i sustava tehničke zaštite (protuprovalnih i protuprepadnih sustava, sustava video-nadzora, sustava kontrole ulaza/izlaza i kretanja, sustava elektrokemijske zaštite, protubalističke pregrade i drugi ugrađeni elementi i sustavi) nije provedena sukladno posebnim propisima kojima se uređuje djelatnost tehničke zaštite, kao i normama navedenim u popisu iz članka 14. stavka 3. i članka 45. stavka 1. (članak 15. stavak 1.)

31. koja tijekom razdoblja u kojem, sukladno pozitivnom mišljenju Ministarstva, uspostavlja alternativne mjere zaštite ili tijekom razdoblja u kojem je slijedom provedbe inspekcijskog nadzora Ministarstvo rješenjem naložilo otklanjanje mjera, sukladno odredbi članka 40. stavka 3. ovoga Zakona ne uspostavi privremenu tjelesnu zaštitu u poslovnici tijekom radnog vremena (članak 23.)

32. koja započne s radom poslovnice ili uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, a nije uspostavila odgovarajuće mjere zaštite propisane ovim Zakonom (članak 24.)

33. koja zaštitu gotovog novca – novčanica pri distribuciji prijevozom provodi putem vlastite unutarnje čuvarske službe koja nema posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti (članak 29. stavak 1.)

34. ako pri prijenosu gotovog novca – novčanica u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci na način propisan člankom 32. stavkom 1., teklić nije opremljen neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 32. stavak 1.)

35. koja ugovori zaštitu pri prijenosu novčanica na način opisan u članku 32. stavku 1. za prijenos iznosa većeg od 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci (članak 32. stavak 2.)

36. koja pri prijenosu novčanica u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu, a koji obavlja poštar i teklić, ne primjenjuje sustav s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice (članak 32. stavak 3.)

37. koja obavlja prijenos novčanica u iznosu većem od 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu na način opisan u članku 32. stavku 3. (članak 32. stavak 3.)

38. koja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci, obavlja teklićem novčarske institucije bez pratnje zaštitara ili bez primjene spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada ili ako teklić ili zaštitar prilikom prijenosa nisu opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem (članak 33. stavak 1.)

39. koja obavlja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 800.000,00 kuna ili većem, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci (članak 33. stavak 1.)

40. koja prijenos vrijednosti u iznosu od 20.000,01 do 150.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu ne obavlja putem poštara ili teklića ili ga ne obavlja uz primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada (članak 33. stavak 2.)

41. koja pri prijevozu ili prijenosu gotova novca – novčanica koristi sustave elektrokemijske zaštite, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava, odnosno ako sustavi elektrokemijske zaštite ne ispunjavaju propisanu funkcionalnost (članak 34. stavak 1.)

42. ako su novčanice pohranjene unutar posebnih transportnih vrećica koje nisu propusne za boju, kemikaliju ili termički utjecaj elektrokemijskog sustava zaštite (članak 34. stavak 1.)

43. koja koristi spremnike za prijenos s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustavima za zvučnu dojavu prepada, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava mehaničke i elektroničke zaštite (članak 34. stavak 2.)

44. koja distribuciju gotovog novca i vrijednosti ne započne odnosno ne obavi tijekom dana odnosno ako prilikom distribucije koja se mora potpuno ili djelomično obaviti tijekom noći putem pisanih sigurnosnih procedura razmjerno ne poveća mjere zaštite (članak 35. stavak 1.)

45. koja tijekom distribucije gotovog novca i vrijednosti promijeni rutu prijevoza ili prijenosa određenu uputom koja sadrži mjere i radnje potrebne za sigurnu distribuciju novca i vrijednosti, a ne radi se o prepadu na osobe u distribuciji, odnosno bez pisanog naloga odgovorne osobe (članak 35. stavak 2.)

46. koja podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite ne pohrani i sačuva u propisanom roku (članak 38. stavak 1.)

47. koja na pisani zahtjev nadležnog tijela za provođenje kaznenog progona ne preda navedene podatke (članak 38. stavak 1.)

48. koja ne omogući policijskom službeniku obavljanje pregleda poslovnice (članak 39. stavak 1.)

49. koja ne omogući inspektoru provjeru odnosno utvrđivanje identiteta fizičkih osoba i odgovornih osoba novčarskih institucija koje u svojoj djelatnosti posluju gotovim novcem i vrijednostima te istovjetnosti predmeta koji su vezani uz mjere zaštite osoba, novca i vrijednosti (članak 40. stavak 1. točka 1.)

50. koja se ne odazove pozivu radi davanja obavijesti o činjenicama i okolnostima značajnima za utvrđivanje ispunjavanja mjera zaštite osoba, novca i vrijednosti pri raspolaganju gotovim novcem i vrijednostima i postizanja svrhe nadzora (članak 40. stavak 1. točka 2.)

51. koja prilikom postupka izuzimanja predmeta odbije dati predmet za koji okolnosti upućuju na to da je vezan za počinjenje prekršaja, ili koji može poslužiti kao dokaz u postupcima koji se provode nakon inspekcijskog nadzora (članak 40. stavak 1. točka 3.)

52. koja prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora ne omogući inspektoru fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama, stambene prostorije i prostore odnosno stambene zgrade, stanove i kuće, proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje gotovim novcem i vrijednostima pravne osobe i obrta u svezi s provođenjem mjera zaštite osoba, novca i vrijednosti pri obavljanju inspekcijskih nadzora kao i kada postoje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj te je potrebno utvrditi ili razjasniti činjenice (članak 40. stavak 1. točka 4.)

53. koja onemogući inspektorima obavljanje inspekcijskog nadzora, te im uskrati dati ili dostaviti na uvid traženu dokumentaciju i pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 40. stavak 2.)

54. koja ne otkloni nepravilnosti koje je rješenjem naredilo Ministarstvo ili nadležna policijska uprava u određenom roku (članak 40. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik.

(3) Za prekršaj iz članka 37. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, hrvatski državljanin ili strani državljanin zatečen u obavljanju poslova privatne zaštite štićenjem novca i vrijednosti protivno odredbama ovoga Zakona.

(4) Za ponovljeni prekršaj iz članka 37. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, fizičkoj osobi, hrvatskom državljaninu ili stranom državljaninu zatečenom u obavljanju poslova privatne zaštite štićenjem novca i vrijednosti protivno odredbama ovoga Zakona može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti privatne zaštite na području Republike Hrvatske u trajanju od jedne godine.

(5) Za prekršaj iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, hrvatski državljanin ili strani državljanin zatečeni u prijevozu ili prijenosu novca i vrijednosti kroz Republiku Hrvatsku cestovnim putem bez policijske preprate ili zaštitara u pratnji.

(6) Za ponovljeni prekršaj iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona, fizičkoj osobi, hrvatskom državljaninu ili stranom državljaninu zatečenom u obavljanju poslova privatne zaštite štićenjem novca i vrijednosti protivno odredbama ovoga Zakona može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti privatne zaštite na području Republike Hrvatske u trajanju od dvije godine.

Članak 43.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja ne imenuje osobu zaduženu za provedbu prostorno-tehničkih i organizacijskih mjera te mjera tehničke i druge zaštite u poslovnicama ili je ne imenuje općim aktom (članak 6. stavak 4.)

2. koja u poslovnici nema minimalno jedan monitor za dnevni pregled stanja video-nadzora ili ako je monitor u poslovnici neispravan (članak 8. stavak 3.)

3. koja za poslovnicu ne propiše obvezu dnevne provjere svih sustava tehničke zaštite putem sigurnosnih procedura (provjeru ispravnosti i funkcionalnosti kamera na monitoru, kontrolu zatvaranja vrata štićenih prostora i sporednih ulaza/izlaza, dojavu tehničkim službama u slučaju kvara i dr.) ili tu provjeru ne provodi ili o provjeri ne vodi evidenciju (članak 9. stavci 1. i 2.)

4. koja ne posjeduje dokumentaciju iz koje su razvidni podaci o ugradnji svih elemenata i sustava tehničke zaštite (certifikati, potvrde i zapisnici, izvješća o ispitivanju ugrađenog materijala za propisanu razinu balističke zaštite protubalističke pregrade i dr.) (članak 15. stavak 1.)

5. koja u tehničkoj dokumentaciji nema sadržane podatke navedene u članku 16. stavku 1. alinejama 1. do 6., odnosno ako se na ugrađenoj pregradi ne nalazi identifikacijska oznaka, serijski broj ispitivanja ili druga oznaka po kojoj se može utvrditi da je ugrađeno staklo i ostali protubalistički materijal iz serije koja je ispitana temeljem rezultata izvješća (članak 16. stavak 1.)

6. koja u tehničkoj dokumentaciji za uređaje i sustave elektrokemijske zaštite nema izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik, kasetu bankomata ili uređaj te ispitivanje na postotak oštećenja novčanica) (članak 16. stavak 1. podstavak 7.)

6.a koja u tehničkoj dokumentaciji za uređaje i sustave mehaničke i elektroničke zaštite u spremnicima za prijenos vrijednosti nema izvješća o ispitivanju s pozivom na normu kojom se ispituju svi sigurnosni parametri (elektro-ispitivanja, ispitivanja na mehanički, termički i drugi prodor u spremnik) (članak 16. stavak 1. podstavak 8.)

7. ako uređaji i oprema koji se koriste u zaštiti osoba i novca u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima ne odgovaraju hrvatskim normama ili, u nedostatku hrvatskih, europskim normama (EN), a u slučaju nepostojanja europskih, međunarodnim normama (IEC, ISO), odnosno drugim specijaliziranim normama i prihvaćenim pravilima struke (članak 16. stavak 2.)

8. koja u poslovnici ne istakne obavijest o zaštiti poslovnice sustavima tehničke zaštite na vidljivom mjestu u unutrašnjosti poslovnice i na glavnom ulazu za stranke ili je uopće ne istakne (članak 16. stavak 3.)

9. koja tijekom radnog vremena u poslovnicama novčarskih institucija zaduži zaštitara poslovima koji remete obavljanje poslova zaštite osoba i imovine (članak 17. stavak 1.)

10. koja o ugradnji sustava predloženih izvedbenim projektom u roku od tri dana od ugradnje o tome ne izvijesti Ministarstvo ili ne dostavi projekt izvedenog stanja sustava tehničke zaštite u roku od 30 dana od dana zaprimanja suglasnosti na alternativne mjere zaštite (članak 21.)

11. koja ne donese sigurnosni plan zaštite za razinu pravne osobe ili ne donese sigurnosne procedure za svaku pojedinu poslovnicu ili eksterne uređaje za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca (članak 26. stavak 1.)

12. koja u aktima iz članka 26. stavka 1. ne propiše mjere zaštite navedene u članku 26. stavcima 2. do 4. (članak 26. stavak 1.)

13. koja ne izradi sigurnosne planove zaštite i sigurnosne procedure svake pojedine poslovnice odnosno ako sigurnosne planove zaštite i sigurnosne procedure svake pojedine poslovnice nisu izradile ovlaštene pravne i/ili fizičke osobe (članak 27. stavci 1. i 2.)

14. koja ne posjeduje dokumentaciju koja dokazuje zakonitost provedbe mjera tehničke i druge zaštite (članak 38. stavci 4. i 5.)

15. koja dokumentaciju koja dokazuje zakonitost provedbe mjera tehničke i druge zaštite označenu oznakama tajnosti ne smjesti unutar prostora ormara s ključem, kase ili sefa (članak 38. stavak 4.)

16. koja nakon prestanka važenja svih vrsta dokumentacije koje sadrže mjere tehničke zaštite ili podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite predmetnu dokumentaciju ne uništi ili je ne uništi na način kojim se onemogućava rekonstrukcija dokumenata (članak 38. stavak 4.)

17. koja ne poduzme tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite podataka koje su potrebne da bi se osobni i drugi službeni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja i od nedopuštenog pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenog objavljivanja i svake druge zloporabe ili koja ne utvrdi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka na potpisivanje izjave o povjerljivosti (članak 38. stavak 6.)

18. koja ne odredi jednu ili više osoba koje će imati pravo uvida u osobne i druge službene podatke prikupljene u svrhu provođenja mjera zaštite iz ovoga Zakona, koje će biti zadužene voditi brigu o sigurnosti i rokovima čuvanja osobnih i drugih službenih podataka te o njihovoj dostavi policiji i drugim ovlaštenim tijelima (članak 38. stavak 7.)

19. koja ne vodi evidencije sukladno odredbi članka 41. stavka 1.

20. koja ne dostavi podatke iz evidencija nadležnim inspekcijskim službama i mjesečno ih ne ažurira (članak 41. stavak 2.)

21. koja o svakoj evidentiranoj promjeni adresa, otvaranju, zatvaranju, građevinskim i drugim preinakama poslovnica ili mogućem prestanku novčarskog poslovanja, proširenju djelatnosti na druge oblike novčarskog poslovanja te drugim promjenama ne izvijesti pisanim putem nadležne inspekcijske službe ili ih ne izvijesti u roku od 30 dana (članak 41. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj i obrtnik koji nastave rad u poslovnici kojoj je privremeno zabranjen rad sukladno odredbi članka 40. stavka 1. točke 5.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se zaštitarska tvrtka:

1. koja poslove tjelesne zaštite ne obavlja sukladno sigurnosnim procedurama novčarske institucije (članak 17. stavak 3.)

2. koja zaštitu gotovog novca i vrijednosti pri distribuciji prijevozom novčarske institucije provodi bez odobrenja za djelatnost privatne zaštite ili koja nema posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca i vrijednosti sukladno posebnom propisu (članak 29. stavak 1.)

3. koja pri prijevozu gotovog novca – novčanica ne smjesti novčanice u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice ili sigurnosne spremnike ne prevozi u teretnom odjeljku vozila ili ako vozilo ne ispunjava uvjete propisane člankom 29. stavkom 2. točkama 1. do 8. ovoga Zakona (članak 29. stavak 2.)

4. ako zaštitu gotovog novca i vrijednosti u iznosu većem od 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu pri distribuciji prijevozom vozilom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona ne provodi posada vozila koju čine zaštitar – vozač, zaštitar – pratitelj i teklić manipulant koji unosi/iznosi pošiljku u/iz vozila ili ako zaštitari nisu opremljeni propisanim kratkim vatrenim oružjem ili ako zaštitari i teklić prilikom obavljanja navedenih poslova ne nose neprobojne prsluke minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 30. stavak 1.)

5. ako zaštitar koji obavlja prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu do 400.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu nije opremljen vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda ili ako se prijevoz neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije ne obavlja uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite (članak 30. stavak 2.)

6. ako prijevoz gotovog novca – novčanica u iznosu od 400.000,00 do 800.00,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu u neoklopljenim vozilima unutarnje čuvarske službe novčarske institucije ne obavlja uz primjenu sustava elektrokemijske zaštite te pratnju minimalno jednog zaštitara opremljenog vatrenim oružjem i neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 30. stavak 2.)

7. ako prijevoz gotovog novca – kovanica neobilježenim osobnim, teretnim ili furgon vozilima ne obavlja uz pratnju minimalno dva zaštitara u građanskoj odjeći i bez nošenja vatrenog oružja (članak 31. stavak 1.)

8. ako se prijevoz gotovog novca – kovanica obavlja vozilom s oklopljenom kabinom, a kabina nema minimalno razinu protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« ili vozilo na vanjskoj strani nema istaknutu oznaku koja upućuje da se radi o prijevozu isključivo kovanica ili se prijevoz ne obavlja s najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 31. stavak 1.)

9. ako se prijevoz vrijednosti ne obavlja specijalnim oklopljenim vozilom minimalne razine protubalističke zaštite FB3/BR3 »NS« uz pratnju od najmanje dva zaštitara opremljena vatrenim oružjem i neprobojnim prslucima minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda (članak 31. stavak 2.)

10. ako manje količine kovanica koje se moraju dostaviti zajedno s novčanicama nisu u posebno odvojenim vrećicama ili paketima ili u zasebnim spremnicima s mehaničkim otvaranjem (članak 31. stavak 3.)

11. ako se zaštita gotovog novca – novčanica pri distribuciji prijenosom ne osigura smještajem novčanica u specijalne sigurnosne spremnike s elektrokemijskom zaštitom čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice ili ako sigurnosne spremnike ne nosi teklić, a zaštitu ne pruža najmanje jedan zaštitar ili ako teklić i zaštitar prilikom prijenosa nisu opremljeni neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda, a zaštitar i vatrenim oružjem (članak 32. stavak 1.)

12. koja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 150.000,00 do 800.000,00 kuna odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci, ne obavlja uz obveznu primjenu spremnika s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustava za zvučnu dojavu prepada ili ako zaštitar nije opremljen neprobojnim prslukom minimalne razine zaštite VPAM klase 5 NIJ IIIA ili ekvivalentnog standarda te vatrenim oružjem (članak 33.)

13. koja obavlja prijenos vrijednosti, izuzev kovanica, u iznosu od 800.000,00 kuna ili većem, odnosno drugoj valuti u ekvivalentnom iznosu po pošiljci (članak 33.)

14. koja koristi sustave elektrokemijske zaštite pri prijevozu ili prijenosu gotova novca – novčanica, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava, odnosno čiji sustavi elektrokemijske zaštite ne ispunjavaju propisanu funkcionalnost (članak 34. stavak 1.)

15. koja koristi spremnike za prijenos s elektroničkim ili mehaničkim otvaranjem te sustavima za zvučnu dojavu prepada, a nema odgovarajuće potvrde o ispitivanju i certifikate koji potvrđuju funkcionalnost sustava mehaničke i elektroničke zaštite (članak 34. stavak 2.)

16. ako distribucija gotovog novca i vrijednosti ne započne odnosno ne obavi se tijekom dana odnosno ako prilikom distribucije koja se mora potpuno ili djelomično obaviti tijekom noći putem pisanih sigurnosnih procedura razmjerno ne poveća mjere zaštite (članak 35. stavak 1.)

17. ako tijekom distribucije gotovog novca i vrijednosti promijeni rutu prijevoza ili prijenosa određenu uputom koja sadrži mjere i radnje potrebne za sigurnu distribuciju novca i vrijednosti, a ne radi se o prepadu na osobe u distribuciji, odnosno bez pisanog naloga odgovorne osobe (članak 35. stavak 2.).

(5) Za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 44.

Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. zaštitar koji u poslovnici ne obavlja poslove na način propisan člankom 18. stavkom 1.

2. zaštitar zatečen izvan perimetra štićenog objekta novčarske institucije tijekom radnog vremena, iako nije bio u okolnostima neposredne životne opasnosti (članak 18. stavak 2.)

3. zaštitar koji na radnom mjestu u poslovnici novčarske institucije nije budan i koncentriran na posao koji obavlja ili je pod utjecajem alkohola i/ili drugih opijata ili se sa strankama i zaposlenicima ne ophodi na uljudan način (članak 18. stavak 3.)

4. zaštitar koji provjeru oružja ne obavlja u sigurnoj prostoriji novčarske institucije ili provjeru obavlja u prostoriji u kojoj se nalaze druge osobe ili je provodi suprotno podzakonskom propisu kojim se uređuje obavljanja poslova tjelesne zaštite (članak 18. stavak 4.)

5. osoba koja bez pisanog naloga odgovorne osobe u pravnoj osobi koja obavlja poslove distribucije novca i vrijednosti promijeni rutu kretanja određenu uputom (članak 35. stavak 2.).