Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj u prosincu 2020. godine donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, br. 146/20), a s ciljem provedbe navedenog Nacionalnog plana, Vlada je u rujnu 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Ovim Zaključkom utvrđen je popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute.
Osim donošenja zakona kojim će se urediti najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, potrebno je izmijeniti niz zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o strancima („Narodne novine“, br. 133/20) sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna odredbama toga Zakona. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne, iznos kojih je izražen u kunama.
Radi potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute te nesmetanog i učinkovitog postupanja svih tijela uključenih u procesuiranje prekršaja utvrđenih Zakonom o strancima, potrebno je u ovom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni izraženih u kunama tako da budu izraženi u eurima.
Također, osim u prekršajnim odredbama i u pojedinim drugim odredbama važećeg Zakona propisani su novčani iznosi u kunama, koje je, isto tako potrebno zamijeniti iznosima izraženim u eurima.
OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovog Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. i članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), prema kojima se po hitnom postupku donose zakoni kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, odnosno koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.
S obzirom da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u prosincu 2020. godine donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, br. 146/20), potrebno je u zakonima koji sadrže prekršajne odredbe na temelju kojih se prekršitelji sankcioniraju novčanom kaznom čiji je iznos izražen u euru, zamijeniti te iznose onima izraženim u euru, s ciljem učinkovite i pravodobne prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O STRANCIMA
Članak 1.
U Zakonu o strancima („Narodne novine“, br. 133/20) u članku 113. stavku 1. točki 1. riječi: „od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 26.544,56 eura“.
U stavku 2. točki 1. riječi: od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 26.544,56 eura“.
U stavku 3. točki 1. riječi: „najmanje 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „najmanje 26.544,56 eura“.
Članak 2.
U članku 230. stavku 2. riječi: „ u kunama“ zamjenjuju se riječima: „u eurima“.
Članak 3.
U članku 232. u stavcima 1. i 2. riječi: „u kunama“ zamjenjuju se riječima: „u eurima“.
Članak 4.
U članku 234. stavku 1. podstavku 1. riječi: „do iznosa 3168,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do iznosa 420,47 eura“.
U podstavku 2. riječi: „iznad 3168,00 do 8568,00 kuna (sljedećih 5.400,00 kuna)“ zamjenjuju se riječima: „iznad 420,47 eura do 1.137,17 eura (sljedećih 716,70 eura)“.
U podstavku 3. riječi: „iznad 8568,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznad 1.137,17 eura“.
U stavku 2. podstavku 1. riječi: „do iznosa 4500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima:“ do iznosa 597,25 eura“.
U podstavku 2. riječi: „iznad 4500,00 do 13.500,00 kuna (sljedećih 9.000,00 kuna)“ zamjenjuju se riječima: „ iznad 597,25 do 1.791,76 eura (sljedećih 1.194,51 eura)“.
U podstavku 3. riječi: „iznad 13.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznad 1.791,76 eura“.
Članak 5.
U članku 240. stavku 3. riječi: „iznosu od 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznosu od 3.981,68 eura“.
Članak 6.
U članku 247. stavku 1. riječi: „od 70.000,00 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 9.290,00 do 19.900,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 20.000,00 do 70.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 2.650,00 do 9.290,00 eura“.
U stavku 5. riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 6. riječi: „od 10.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 3.980,00 eura“.
U stavku 7. riječi: „od 10.000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 1.990,00 eura“.
U stavku 8. riječi: „od 10.000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 1.990,00 eura“.
Članak 7.
U članku 248. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 10.000,00 do 30.00000 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 3.980,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 10.000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 1.990,00 eura“.
Članak 8.
U članku 249. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 eura.
U stavku 2. riječi: „od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 eura.
U stavku 3. riječi „od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 eura.
U stavku 4. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 5. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 6. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 7. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 8. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
Članak 9.
U članku 250. stavku 1. riječi: „od 7000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 920,00 do 1.320,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 7000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 920,00 do 1.320,00 eura“.
Članak 10.
U članku 251. stavku 1. riječi: „od 5000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 920,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 3000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 390,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 500,00 do 3000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 390,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 500,00 do 5000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 660,00 eura“.
Članak 11.
U članku 252. stavku 1. riječi: „od 5000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 920,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 3000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 390,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „ od 500,00 do 2000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 260,00 eura“.
Članak 12.
U članku 253. stavku 1. riječi: „od 3000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 390,00 do 920,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 920,00 eura“.
Članak 13.
U članku 254. riječi: „od 3000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 390,00 do 920,00 eura“.
Članak 14.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
OBRAZLOŽENJE POJEDINAČNIH ODREDABA
Članak 1.
Iznosi koji određuju vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.
Članak 2. i 3.
Utvrđuje se da se obvezom za javno davanje, u smislu stavka 1. toga članka, smatra novčani iznos u eurima.
Članak 4.
Iznosi obveza za javna davanja odnosno način njihova izračuna izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.
Članak 5.
Novčani iznos izražen u kunama koji je poslodavac – pravna osoba ili poslodavac – fizička osoba dužan uplatiti, ako je nadležni inspektor tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdio nepravilnosti odnosno, ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio državljanin treće zemlje protivno odredbama Zakona, zamjenjuje se iznosom izraženim u eurima.
Članak 6. – 13.
Iznosi novčanih kazni utvrđeni člancima Zakona o strancima („Narodne novine“, br. 133/20) izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u euru.
Članak 14.
Propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Izdavanje dozvole za boravak i rad za ključno osoblje i državljane trećih zemalja koji se samozapošljavanju
Članak 113.
(1) Državljaninu treće zemlje iz članka 110. točke 2. ovoga Zakona može se izdati dozvola za boravak i rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 111. ovoga Zakona i dokaže da:
1. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 200.000,00 kuna
2. su u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva zaposlena na neodređeno i puno radno vrijeme najmanje tri hrvatska državljana na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. njegova brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.
(2) Ako više državljana trećih zemalja iz stavka 1. ovoga članka obavlja ključne poslove za istog poslodavca, dozvola za boravak i rad može se izdati ako:
1. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 200.000,00 kuna
2. je na svakog zaposlenog državljanina treće zemlje zaposleno najmanje tri hrvatska državljana na neodređeno i puno radno vrijeme na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. njihova brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.
(3) Državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem je jedini vlasnik iz članka 110. točke 3. ovoga Zakona, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz članka 111. ovoga Zakona i ako:
1. je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna
2. su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje tri hrvatska državljana, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. njegova mjesečna brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.
(4) Državljanin treće zemlje koji je upisan kao osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva dužan je regulirati dozvolu za boravak i rad sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, te mu se za isto trgovačko društvo, podružnicu ili predstavništvo ne može izdati dozvola za boravak i rad sukladno članku 97. ovoga Zakona.
(5) Državljanin treće zemlje koji je upisan kao osnivač trgovačkog društva ili u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 % ili u obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 %, dužan je regulirati dozvolu za boravak i rad sukladno stavku 3. ovoga članka, te mu se za isto trgovačko društvo ili obrt ne može izdati dozvola za boravak i rad sukladno članku 97. ovoga Zakona.
Članak 230.
(1) Poslodavac koji zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi na području Republike Hrvatske obveznik je javnog davanja te plaćanja zatezne kamate i odgovarajuće novčane kazne.
(2) Pod obvezom za javno davanje se, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra novčani iznos u kunama te sadrži sve poreze i doprinose za obvezna socijalna osiguranja koje bi poslodavac platio da je državljanin treće zemlje bio zakonito zaposlen.
(3) Državljanin treće zemlje iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje u Republici Hrvatskoj prava iz rada i po osnovi rada.
Članak 232.
(1) Iznos obveze za javno davanje iz članka 230. ovoga Zakona obračunava se prema utvrđenoj osnovici za obračun polazeći od iznosa izravno ili neizravno isplaćenog iznosa primitka u kunama odnosno iznosa tržišne vrijednosti primitka u naravi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada nema podataka niti dokaza o izravno ili neizravno isplaćenom iznosu primitka u kunama niti podataka i dokaza o vrsti i tržišnoj vrijednosti primitka u naravi, iznos obveze za javno davanje obračunava se prema utvrđenoj osnovici za obračun polazeći od vrijednosti što je ekvivalent vrijednosti primitka koji bi državljaninu treće zemlje bio dodijeljen u slučaju radnog odnosa, a to mogu biti iznos uobičajene plaće za isti ili sličan posao i isto trajanje rada koji bi radniku kod istog poslodavca proizašao kao pravo prema kolektivnom ugovoru ili Zakonu o minimalnoj plaći.
(3) Pod primitkom u naravi iz stavka 1. ovoga članka smatra se predaja, od strane poslodavca, državljaninu treće zemlje materijalnog dobra ili davanje prava korištenja dobara i/ili usluga, a vrijednost davanja u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti, na način kako je uređeno propisima o porezu na dohodak.
Članak 234.
(1) Obveza za javno davanje, prema osnovici – netoprimitku iz članka 233. stavka 1. ovoga Zakona obračunava se primjenom stopa na osnovicu, i to:
– na dio osnovice do iznosa 3168,00 kuna po stopi od 66,48 %
– na dio osnovice iznad 3168,00 do 8568,00 kuna (sljedećih 5400,00 kuna) po stopi od 95,33 % i
– na dio osnovice iznad 8568,00 kuna, po stopi od 144,17 %.
(2) Obveza za javno davanje, prema osnovici – brutoprimitku iz članka 233. stavka 2. ovoga Zakona obračunava se primjenom stopa na osnovicu, i to:
– na dio osnovice do iznosa 4500,00 kuna, po stopi od 46,80 %
– na dio osnovice iznad 4500,00 do 13.500,00 kuna (sljedećih 9000,00 kuna) po stopi od 57,20 % i
– na dio osnovice iznad 13.500,00 kuna, po stopi od 69,20 %.
Članak 240.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor tijela iz članka 239. stavka 1. ovoga Zakona će usmenim rješenjem u zapisniku, u trajanju od 30 dana, zabraniti poslodavcu – pravnoj osobi ili poslodavcu – fizičkoj osobi obavljanje djelatnosti odnosno državljaninu treće zemlje pružanje usluga za inozemnog poslodavca u nadziranom poslovnom objektu odnosno prostoru ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio državljanin treće zemlje protivno odredbama ovoga Zakona kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način bez donošenja posebnog akta o dozvoli izvršenja rješenja, u roku od tri dana od dana izricanja usmenog rješenja na zapisnik.
(3) Mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka neće se izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ako poslodavac – pravna osoba ili poslodavac – fizička osoba odnosno državljanin treće zemlje pružatelj usluga za inozemnog poslodavca kojem je mjera izrečena u roku od tri dana od dana izricanja mjere nadležnom inspektoru iz stavka 1. ovoga članka dostavi dokaz da je izvršio uplatu novčanog iznosa u iznosu od 30.000,00 kuna, za svakog državljanina treće zemlje, u korist Državnog proračuna.
(4) Ako policijski službenik Ministarstva u okviru svog djelokruga utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, podnijet će optužni prijedlog ili donijeti prekršajni nalog i o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo iz članka 239. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka neće se izreći protiv državljanina treće zemlje odnosno poslodavca ako policijska uprava odnosno policijska postaja u propisanom roku ne odluči o zahtjevu iz članka 62. stavka 3., članka 92. stavka 2., članka 106. stavka 6., članka 115. stavka 2. i članka 129. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 247.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 150.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (članak 88. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad:
1. ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.)
2. ako zaposli državljanina treće zemlje na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada (članak 88. stavak 4.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – pravna osoba ako ne pruži sve podatke ili ne omogući pristup u zatvorene ili ograđene prostorije i poslovne prostore (članak 242.).
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za prekršaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – fizička osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (članak 88. stavak 5.).
(7) Za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje poslodavac – fizička osoba.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – fizička osoba ako ne pruži sve podatke ili ne omogući pristup u zatvorene ili ograđene prostorije i poslovne prostore (članak 242.).
Članak 248.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – pravna osoba za svakog državljanina treće zemlje nositelja »EU plave karte« kojeg zapošljava suprotno članku 128. stavku 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu, od 10.000,00 do 30.00000 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – fizička osoba za svakog državljanina treće zemlje nositelja »EU plave karte« kojeg zapošljava suprotno članku 128. stavku 2. ovoga Zakona.
Članak 249.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – pravna osoba koji je dovezao državljanina treće zemlje koji nema valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu ili odobrenje boravka (članak 52. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – pravna osoba koja na svoj trošak nije odvezla državljanina treće zemlje s graničnog prijelaza ili iz Republike Hrvatske (članak 52. stavci 2. i 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – pravna osoba koja nije preuzela troškove povratka državljanina treće zemlje (članak 52. stavci 2. i 3.).
(4) Za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za svakog prevezenog odnosno potpomognutog državljanina treće zemlje.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – fizička osoba koja je dovezla državljanina treće zemlje koji nema valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu ili odobrenje boravka (članak 52. stavak 1.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – fizička osoba koja na svoj trošak nije odvezla državljanina treće zemlje s graničnog prijelaza ili iz Republike Hrvatske (članak 52. stavci 2., 3. i 4.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – fizička osoba koja nije preuzela troškove povratka državljanina treće zemlje (članak 52. stavci 2., 3. i 4.).
(8) Kaznom zatvora do 60 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog potpomognutog državljanina treće zemlje, kaznit će se fizička osoba koja pomaže ili pokuša pomoći državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj (članak 53.).
(9) Za prekršaje iz stavka 8. ovoga članka obvezno će se izreći oduzimanje predmeta i sredstava ako je prijevoznik vlasnik prijevoznog sredstva.
Članak 250.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 7000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji radi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (članak 88. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 7000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji radi na onim poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada ili kod onog poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim nije zasnovao radni odnos (članak 88. stavak 3.).
Članak 251.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja:
1. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95.)
2. u propisanom roku ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni smještaja (članak 104. stavak 9.)
3. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2.)
4. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost (članak 120. stavak 6.)
5. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu te prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad »EU plava karta« (članak 128. stavak 3.)
6. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 90 dana (članak 178. stavak 4.)
7. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad u drugu državu članicu EGP-a (članak 178. stavak 5.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – fizička osoba koja:
1. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95.)
2. u propisanom roku ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni smještaja (članak 104. stavak 9.)
3. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2.)
4. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost (članak 120. stavak 6.)
5. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu te prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad »EU plava karta« (članak 128. stavak 3.)
6. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 90 dana (članak 178. stavak 4.)
7. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad u drugu državu članicu EGP-a (članak 178. stavak 5.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji:
1. ima višestruko državljanstvo, a služi se putnom ispravom s kojom nije ušao u Republiku Hrvatsku ili nije izašao s putnom ispravom s kojom je ušao u Republiku Hrvatsku (članak 4. stavak 1.)
2. nije vratio posebnu putnu ispravu u roku od 30 dana od ishođenja valjane strane putne isprave ili primitka u hrvatsko državljanstvo ili prestanka supsidijarne zaštite ili prestanka boravka iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona (članak 8. stavak 3.)
3. nije vratio putnu ispravu za osobe bez državljanstva u roku od 30 dana od ishođenja valjane strane putne isprave ili primitka u hrvatsko državljanstvo ili prestanka boravka iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona (članak 9. stavak 4.)
4. nije podnio zahtjev za produljenje privremenog boravka u propisanom roku prije isteka roka važećeg odobrenja za privremeni boravak (članak 62. stavak 1.)
5. kao roditelj ili skrbnik djeteta rođenog na području Republike Hrvatske ne podnese zahtjev za odobrenje privremenog boravka do navršenih tri mjeseca života djeteta (članak 67. stavak 1.)
6. kao istraživač i student nije obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta pod kojima je mobilnost dopuštena u roku od osam dana od nastupa tih okolnosti (članak 77. stavak 3.)
7. boravi u Republici Hrvatskoj suprotno svrsi zbog koje mu je odobren privremeni boravak (članak 87. stavak 1. točka 7.)
8. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95. stavak 1.)
9. u propisanom roku ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni smještaja (članak 104. stavak 9.)
10. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2.)
11. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost (članak 120. stavak 6.)
12. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu te prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad »EU plava karta« (članak 128. stavak 3.)
13. nije podnio zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad »EU plave karte« u roku od 30 dana prije isteka roka važeće dozvole boravka i rada (članak 129. stavak 1.)
14. nije podnio zahtjev za izdavanje dozvole boravka i rada »EU plave karte« u roku od osam dana od dana prestanka radnog odnosa kod prvog poslodavca u prve dvije godine boravka u Republici Hrvatskoj (članak 130. stavak 1.)
15. kao nositelj »EU plave karte« nakon proteka razdoblja od dvije godine, u propisanom roku, ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni zaposlenja i ne dostavi novi ugovor o radu s novim poslodavcem (članak 130. stavak 2.)
16. ne nosi ili na zahtjev službene osobe ne da na uvid valjanu stranu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu, dozvolu boravka ili drugu javnu ispravu koja sadrži fotografiju (članak 167. stavak 1.)
17. zahtjev za izdavanje dozvole boravka ne podnese u roku od osam dana od dana odobrenja privremenog boravka, dugotrajnog boravišta ili stalnog boravka odnosno u roku od 30 dana od dana izdavanja dugotrajne vize (članak 169. stavak 1.)
18. u propisanom roku ne podnese zahtjev za zamjenu dozvole boravka nakon nastupa okolnosti iz članka 171. stavka 1. ovoga Zakona (članak 171. stavak 2.)
19. ne vrati dozvolu boravka u propisanom roku nakon nastupa okolnosti iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona (članak 172. stavak 2.)
20. ne prijavi gubitak, nestanak ili krađu putne isprave iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona ili dozvole boravka, u roku od osam dana od dana saznanja, policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja (članak 173. stavak 1.)
21. ne prijavi izgubljenu ili na drugi način nestalu putnu ispravu iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona ili dozvolu boravka, u roku od osam dana od dana saznanja, najbližoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske (članak 173. stavak 2.)
22. namjerava boraviti u mjestu i na adresi prijavljenog boravišta nakon isteka roka od godine dana, ne produlji prijavu boravišta u roku od 15 dana od isteka toga roka (članak 176. stavak 4.)
23. ne prijavi smještaj u roku od dva dana od ulaska u Republiku Hrvatsku odnosno od promjene smještaja ako se obveznik prijave u trenutku dolaska državljanina treće zemlje ne nalazi u Republici Hrvatskoj ili se prijava smještaja zbog drugog razloga ne može obaviti u skladu s člankom 177. stavkom 1. ovoga Zakona (članak 177. stavak 4.)
24. na obrascu prijave ne navede potpune i točne podatke (članak 177. stavak 7.)
25. u propisanom roku ne dostavi obavijest o svakoj promjeni podataka (članak 177. stavak 7.)
26. u propisanom roku ne prijavi boravište i adresu stanovanja te promjenu boravišta i adresu stanovanja od ulaska u Republiku Hrvatsku odnosno od dana promjene boravišta ili adrese stanovanja (članak 178. stavak 1.)
27. u propisanom roku ne prijavi prebivalište, boravište i adresu stanovanja te promjenu prebivališta, boravišta i adresu stanovanja (članak 178. stavak 2.)
28. se nije prijavio na graničnom prijelazu prilikom napuštanja Republike Hrvatske ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja EGP-a, kako je određeno rješenjem o povratku (članak 183. stavak 3.)
29. za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj nosi stranu vojnu odoru suprotno odredbi članka 228. ovoga Zakona
30. za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj nosi stranu policijsku ili carinsku odoru suprotno odredbi članka 229. ovoga Zakona.
Članak 252.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ako:
1. u roku od jednog dana od dolaska državljanina treće zemlje na smještaj ne prijavi smještaj državljanina treće zemlje na kratkotrajnom boravku (članak 177. stavci 1. i 2.)
2. u obrascu prijave ne navede datum odjave smještaja (članak 177. stavak 7.)
3. u obrascu prijave smještaja državljanina treće zemlje ne navede potpune i točne podatke (članak 177. stavak 7.)
4. u roku od jednog dana ne dostavi obavijest o promijeni podataka (članak 177. stavak 7.)
5. službenoj osobi nadležnog tijela ne da na uvid podatke iz evidencije o državljanima trećih zemalja kojima pruža usluge smještaja (članak 180.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 kuna fizička osoba.
Članak 253.
(1) Kaznom zatvora do 30 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji:
1. se kreće izvan određenog područja ili se zadržava dulje od predviđenog vremena na pograničnom području kako je određeno bilateralnim međunarodnim ugovorom (članak 5. stavak 4.)
2. na zahtjev službene osobe ne da na uvid putnu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice (članak 167. stavak 2.)
3. nema valjanu stranu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu, dozvolu boravka ili drugu javnu ispravu i na zahtjev policijskog službenika ne da svoje osobne podatke (članak 167. stavak 3.)
4. svoje isprave da drugome da se njima služi odnosno služi se nevažećom ili drugom nevaljanom ispravom ili tuđom ispravom kao svojom (članak 167. stavak 4.)
5. ne položi putnu ispravu, putne dokumente i putne karte, ne položi određena financijska sredstva, napusti određenu adresu smještaja ili se ne javi u policijsku postaju u određeno vrijeme, kako je određeno rješenjem o povratku (članak 184. stavak 7.)
6. ne položi putnu ispravu, putne dokumente i putne karte, ne položi određena financijska sredstva, napusti određenu adresu smještaja ili se ne javi u policijsku postaju u određeno vrijeme, kako je određeno rješenjem o primjeni blažih mjera (članak 213. stavak 3)
7. ne položi putnu ispravu, putne dokumente i putne karte, ne položi određena financijska sredstva, napusti određenu adresu smještaja ili se ne javi u policijsku postaju u određeno vrijeme, kako je određeno rješenjem o privremenoj odgodi prisilnog udaljenja članak 224. stavak 4.)
8. silom ili prijevarom onemogući prepratu u državu u koju ga se prisilno udaljava (članak 203. stavak 11.)
9. je napustio centar bez odobrenja ili se nije pridržavao pravila boravka u centru (članak 218. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj nezakonito boravi (članak 183. stavak 1.).
Članak 254.
Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje nositelj »EU plave karte« koji radi na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad ili kod onog poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad i s kojim nije zasnovao radni odnos (članak 128. stavak 1.).
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA
ZAKONA O STRANCIMA,
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj u prosincu 2020. godine donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, br. 146/20), a s ciljem provedbe navedenog Nacionalnog plana, Vlada je u rujnu 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Ovim Zaključkom utvrđen je popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute.
Osim donošenja zakona kojim će se urediti najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, potrebno je izmijeniti niz zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o strancima („Narodne novine“, br. 133/20) sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna odredbama toga Zakona. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne, iznos kojih je izražen u kunama.
Radi potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute te nesmetanog i učinkovitog postupanja svih tijela uključenih u procesuiranje prekršaja utvrđenih Zakonom o strancima, potrebno je u ovom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni izraženih u kunama tako da budu izraženi u eurima.
Također, osim u prekršajnim odredbama i u pojedinim drugim odredbama važećeg Zakona propisani su novčani iznosi u kunama, koje je, isto tako potrebno zamijeniti iznosima izraženim u eurima.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovog Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. i članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), prema kojima se po hitnom postupku donose zakoni kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, odnosno koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.
S obzirom da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u prosincu 2020. godine donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, br. 146/20), potrebno je u zakonima koji sadrže prekršajne odredbe na temelju kojih se prekršitelji sankcioniraju novčanom kaznom čiji je iznos izražen u euru, zamijeniti te iznose onima izraženim u euru, s ciljem učinkovite i pravodobne prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O STRANCIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 1.
U Zakonu o strancima („Narodne novine“, br. 133/20) u članku 113. stavku 1. točki 1. riječi: „od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 26.544,56 eura“.
U stavku 2. točki 1. riječi: od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 26.544,56 eura“.
U stavku 3. točki 1. riječi: „najmanje 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „najmanje 26.544,56 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 2.
U članku 230. stavku 2. riječi: „ u kunama“ zamjenjuju se riječima: „u eurima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 3.
U članku 232. u stavcima 1. i 2. riječi: „u kunama“ zamjenjuju se riječima: „u eurima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 4.
U članku 234. stavku 1. podstavku 1. riječi: „do iznosa 3168,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do iznosa 420,47 eura“.
U podstavku 2. riječi: „iznad 3168,00 do 8568,00 kuna (sljedećih 5.400,00 kuna)“ zamjenjuju se riječima: „iznad 420,47 eura do 1.137,17 eura (sljedećih 716,70 eura)“.
U podstavku 3. riječi: „iznad 8568,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznad 1.137,17 eura“.
U stavku 2. podstavku 1. riječi: „do iznosa 4500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima:“ do iznosa 597,25 eura“.
U podstavku 2. riječi: „iznad 4500,00 do 13.500,00 kuna (sljedećih 9.000,00 kuna)“ zamjenjuju se riječima: „ iznad 597,25 do 1.791,76 eura (sljedećih 1.194,51 eura)“.
U podstavku 3. riječi: „iznad 13.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznad 1.791,76 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 5.
U članku 240. stavku 3. riječi: „iznosu od 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznosu od 3.981,68 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 6.
U članku 247. stavku 1. riječi: „od 70.000,00 do 150.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 9.290,00 do 19.900,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 20.000,00 do 70.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 2.650,00 do 9.290,00 eura“.
U stavku 5. riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 6. riječi: „od 10.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 3.980,00 eura“.
U stavku 7. riječi: „od 10.000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 1.990,00 eura“.
U stavku 8. riječi: „od 10.000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 1.990,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 7.
U članku 248. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 10.000,00 do 30.00000 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 3.980,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 10.000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 1.990,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 8.
U članku 249. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 eura.
U stavku 2. riječi: „od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 eura.
U stavku 3. riječi „od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 eura.
U stavku 4. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 5. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 6. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 7. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
U stavku 8. riječi: „od 23.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.000,00 eura.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 9.
U članku 250. stavku 1. riječi: „od 7000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 920,00 do 1.320,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 7000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 920,00 do 1.320,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 10.
U članku 251. stavku 1. riječi: „od 5000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 920,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 3000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 390,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 500,00 do 3000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 390,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 500,00 do 5000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 660,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 11.
U članku 252. stavku 1. riječi: „od 5000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 920,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 3000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 390,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „ od 500,00 do 2000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 260,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 12.
U članku 253. stavku 1. riječi: „od 3000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 390,00 do 920,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 920,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 13.
U članku 254. riječi: „od 3000,00 do 7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 390,00 do 920,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 14.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
OBRAZLOŽENJE POJEDINAČNIH ODREDABA
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 1.
Iznosi koji određuju vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 2. i 3.
Utvrđuje se da se obvezom za javno davanje, u smislu stavka 1. toga članka, smatra novčani iznos u eurima.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 4.
Iznosi obveza za javna davanja odnosno način njihova izračuna izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u eurima.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 5.
Novčani iznos izražen u kunama koji je poslodavac – pravna osoba ili poslodavac – fizička osoba dužan uplatiti, ako je nadležni inspektor tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdio nepravilnosti odnosno, ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio državljanin treće zemlje protivno odredbama Zakona, zamjenjuje se iznosom izraženim u eurima.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 6. – 13.
Iznosi novčanih kazni utvrđeni člancima Zakona o strancima („Narodne novine“, br. 133/20) izraženi u kunama, zamjenjuju se iznosima izraženim u euru.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 14.
Propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Izdavanje dozvole za boravak i rad za ključno osoblje i državljane trećih zemalja koji se samozapošljavanju
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 113.
(1) Državljaninu treće zemlje iz članka 110. točke 2. ovoga Zakona može se izdati dozvola za boravak i rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 111. ovoga Zakona i dokaže da:
1. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 200.000,00 kuna
2. su u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva zaposlena na neodređeno i puno radno vrijeme najmanje tri hrvatska državljana na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. njegova brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.
(2) Ako više državljana trećih zemalja iz stavka 1. ovoga članka obavlja ključne poslove za istog poslodavca, dozvola za boravak i rad može se izdati ako:
1. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 200.000,00 kuna
2. je na svakog zaposlenog državljanina treće zemlje zaposleno najmanje tri hrvatska državljana na neodređeno i puno radno vrijeme na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. njihova brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.
(3) Državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem je jedini vlasnik iz članka 110. točke 3. ovoga Zakona, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz članka 111. ovoga Zakona i ako:
1. je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna
2. su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje tri hrvatska državljana, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. njegova mjesečna brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.
(4) Državljanin treće zemlje koji je upisan kao osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva dužan je regulirati dozvolu za boravak i rad sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, te mu se za isto trgovačko društvo, podružnicu ili predstavništvo ne može izdati dozvola za boravak i rad sukladno članku 97. ovoga Zakona.
(5) Državljanin treće zemlje koji je upisan kao osnivač trgovačkog društva ili u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 % ili u obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 %, dužan je regulirati dozvolu za boravak i rad sukladno stavku 3. ovoga članka, te mu se za isto trgovačko društvo ili obrt ne može izdati dozvola za boravak i rad sukladno članku 97. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 230.
(1) Poslodavac koji zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi na području Republike Hrvatske obveznik je javnog davanja te plaćanja zatezne kamate i odgovarajuće novčane kazne.
(2) Pod obvezom za javno davanje se, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra novčani iznos u kunama te sadrži sve poreze i doprinose za obvezna socijalna osiguranja koje bi poslodavac platio da je državljanin treće zemlje bio zakonito zaposlen.
(3) Državljanin treće zemlje iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje u Republici Hrvatskoj prava iz rada i po osnovi rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 232.
(1) Iznos obveze za javno davanje iz članka 230. ovoga Zakona obračunava se prema utvrđenoj osnovici za obračun polazeći od iznosa izravno ili neizravno isplaćenog iznosa primitka u kunama odnosno iznosa tržišne vrijednosti primitka u naravi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada nema podataka niti dokaza o izravno ili neizravno isplaćenom iznosu primitka u kunama niti podataka i dokaza o vrsti i tržišnoj vrijednosti primitka u naravi, iznos obveze za javno davanje obračunava se prema utvrđenoj osnovici za obračun polazeći od vrijednosti što je ekvivalent vrijednosti primitka koji bi državljaninu treće zemlje bio dodijeljen u slučaju radnog odnosa, a to mogu biti iznos uobičajene plaće za isti ili sličan posao i isto trajanje rada koji bi radniku kod istog poslodavca proizašao kao pravo prema kolektivnom ugovoru ili Zakonu o minimalnoj plaći.
(3) Pod primitkom u naravi iz stavka 1. ovoga članka smatra se predaja, od strane poslodavca, državljaninu treće zemlje materijalnog dobra ili davanje prava korištenja dobara i/ili usluga, a vrijednost davanja u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti, na način kako je uređeno propisima o porezu na dohodak.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 234.
(1) Obveza za javno davanje, prema osnovici – netoprimitku iz članka 233. stavka 1. ovoga Zakona obračunava se primjenom stopa na osnovicu, i to:
– na dio osnovice do iznosa 3168,00 kuna po stopi od 66,48 %
– na dio osnovice iznad 3168,00 do 8568,00 kuna (sljedećih 5400,00 kuna) po stopi od 95,33 % i
– na dio osnovice iznad 8568,00 kuna, po stopi od 144,17 %.
(2) Obveza za javno davanje, prema osnovici – brutoprimitku iz članka 233. stavka 2. ovoga Zakona obračunava se primjenom stopa na osnovicu, i to:
– na dio osnovice do iznosa 4500,00 kuna, po stopi od 46,80 %
– na dio osnovice iznad 4500,00 do 13.500,00 kuna (sljedećih 9000,00 kuna) po stopi od 57,20 % i
– na dio osnovice iznad 13.500,00 kuna, po stopi od 69,20 %.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 240.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor tijela iz članka 239. stavka 1. ovoga Zakona će usmenim rješenjem u zapisniku, u trajanju od 30 dana, zabraniti poslodavcu – pravnoj osobi ili poslodavcu – fizičkoj osobi obavljanje djelatnosti odnosno državljaninu treće zemlje pružanje usluga za inozemnog poslodavca u nadziranom poslovnom objektu odnosno prostoru ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio državljanin treće zemlje protivno odredbama ovoga Zakona kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način bez donošenja posebnog akta o dozvoli izvršenja rješenja, u roku od tri dana od dana izricanja usmenog rješenja na zapisnik.
(3) Mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka neće se izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ako poslodavac – pravna osoba ili poslodavac – fizička osoba odnosno državljanin treće zemlje pružatelj usluga za inozemnog poslodavca kojem je mjera izrečena u roku od tri dana od dana izricanja mjere nadležnom inspektoru iz stavka 1. ovoga članka dostavi dokaz da je izvršio uplatu novčanog iznosa u iznosu od 30.000,00 kuna, za svakog državljanina treće zemlje, u korist Državnog proračuna.
(4) Ako policijski službenik Ministarstva u okviru svog djelokruga utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, podnijet će optužni prijedlog ili donijeti prekršajni nalog i o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo iz članka 239. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka neće se izreći protiv državljanina treće zemlje odnosno poslodavca ako policijska uprava odnosno policijska postaja u propisanom roku ne odluči o zahtjevu iz članka 62. stavka 3., članka 92. stavka 2., članka 106. stavka 6., članka 115. stavka 2. i članka 129. stavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 247.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 150.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (članak 88. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad:
1. ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.)
2. ako zaposli državljanina treće zemlje na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada (članak 88. stavak 4.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – pravna osoba ako ne pruži sve podatke ili ne omogući pristup u zatvorene ili ograđene prostorije i poslovne prostore (članak 242.).
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za prekršaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – fizička osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (članak 88. stavak 5.).
(7) Za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje poslodavac – fizička osoba.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – fizička osoba ako ne pruži sve podatke ili ne omogući pristup u zatvorene ili ograđene prostorije i poslovne prostore (članak 242.).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 248.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – pravna osoba za svakog državljanina treće zemlje nositelja »EU plave karte« kojeg zapošljava suprotno članku 128. stavku 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu, od 10.000,00 do 30.00000 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se poslodavac – fizička osoba za svakog državljanina treće zemlje nositelja »EU plave karte« kojeg zapošljava suprotno članku 128. stavku 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 249.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – pravna osoba koji je dovezao državljanina treće zemlje koji nema valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu ili odobrenje boravka (članak 52. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – pravna osoba koja na svoj trošak nije odvezla državljanina treće zemlje s graničnog prijelaza ili iz Republike Hrvatske (članak 52. stavci 2. i 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – pravna osoba koja nije preuzela troškove povratka državljanina treće zemlje (članak 52. stavci 2. i 3.).
(4) Za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za svakog prevezenog odnosno potpomognutog državljanina treće zemlje.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – fizička osoba koja je dovezla državljanina treće zemlje koji nema valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu ili odobrenje boravka (članak 52. stavak 1.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – fizička osoba koja na svoj trošak nije odvezla državljanina treće zemlje s graničnog prijelaza ili iz Republike Hrvatske (članak 52. stavci 2., 3. i 4.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kaznit će se prijevoznik – fizička osoba koja nije preuzela troškove povratka državljanina treće zemlje (članak 52. stavci 2., 3. i 4.).
(8) Kaznom zatvora do 60 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna, za svakog potpomognutog državljanina treće zemlje, kaznit će se fizička osoba koja pomaže ili pokuša pomoći državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj (članak 53.).
(9) Za prekršaje iz stavka 8. ovoga članka obvezno će se izreći oduzimanje predmeta i sredstava ako je prijevoznik vlasnik prijevoznog sredstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 250.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 7000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji radi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (članak 88. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 7000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji radi na onim poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada ili kod onog poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim nije zasnovao radni odnos (članak 88. stavak 3.).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 251.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja:
1. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95.)
2. u propisanom roku ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni smještaja (članak 104. stavak 9.)
3. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2.)
4. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost (članak 120. stavak 6.)
5. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu te prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad »EU plava karta« (članak 128. stavak 3.)
6. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 90 dana (članak 178. stavak 4.)
7. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad u drugu državu članicu EGP-a (članak 178. stavak 5.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – fizička osoba koja:
1. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95.)
2. u propisanom roku ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni smještaja (članak 104. stavak 9.)
3. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2.)
4. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost (članak 120. stavak 6.)
5. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu te prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad »EU plava karta« (članak 128. stavak 3.)
6. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 90 dana (članak 178. stavak 4.)
7. nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o upućivanju radnika na rad u drugu državu članicu EGP-a (članak 178. stavak 5.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji:
1. ima višestruko državljanstvo, a služi se putnom ispravom s kojom nije ušao u Republiku Hrvatsku ili nije izašao s putnom ispravom s kojom je ušao u Republiku Hrvatsku (članak 4. stavak 1.)
2. nije vratio posebnu putnu ispravu u roku od 30 dana od ishođenja valjane strane putne isprave ili primitka u hrvatsko državljanstvo ili prestanka supsidijarne zaštite ili prestanka boravka iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona (članak 8. stavak 3.)
3. nije vratio putnu ispravu za osobe bez državljanstva u roku od 30 dana od ishođenja valjane strane putne isprave ili primitka u hrvatsko državljanstvo ili prestanka boravka iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona (članak 9. stavak 4.)
4. nije podnio zahtjev za produljenje privremenog boravka u propisanom roku prije isteka roka važećeg odobrenja za privremeni boravak (članak 62. stavak 1.)
5. kao roditelj ili skrbnik djeteta rođenog na području Republike Hrvatske ne podnese zahtjev za odobrenje privremenog boravka do navršenih tri mjeseca života djeteta (članak 67. stavak 1.)
6. kao istraživač i student nije obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta pod kojima je mobilnost dopuštena u roku od osam dana od nastupa tih okolnosti (članak 77. stavak 3.)
7. boravi u Republici Hrvatskoj suprotno svrsi zbog koje mu je odobren privremeni boravak (članak 87. stavak 1. točka 7.)
8. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95. stavak 1.)
9. u propisanom roku ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni smještaja (članak 104. stavak 9.)
10. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2.)
11. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost (članak 120. stavak 6.)
12. nije u propisanom roku obavijestio policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu te prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad »EU plava karta« (članak 128. stavak 3.)
13. nije podnio zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad »EU plave karte« u roku od 30 dana prije isteka roka važeće dozvole boravka i rada (članak 129. stavak 1.)
14. nije podnio zahtjev za izdavanje dozvole boravka i rada »EU plave karte« u roku od osam dana od dana prestanka radnog odnosa kod prvog poslodavca u prve dvije godine boravka u Republici Hrvatskoj (članak 130. stavak 1.)
15. kao nositelj »EU plave karte« nakon proteka razdoblja od dvije godine, u propisanom roku, ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o promjeni zaposlenja i ne dostavi novi ugovor o radu s novim poslodavcem (članak 130. stavak 2.)
16. ne nosi ili na zahtjev službene osobe ne da na uvid valjanu stranu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu, dozvolu boravka ili drugu javnu ispravu koja sadrži fotografiju (članak 167. stavak 1.)
17. zahtjev za izdavanje dozvole boravka ne podnese u roku od osam dana od dana odobrenja privremenog boravka, dugotrajnog boravišta ili stalnog boravka odnosno u roku od 30 dana od dana izdavanja dugotrajne vize (članak 169. stavak 1.)
18. u propisanom roku ne podnese zahtjev za zamjenu dozvole boravka nakon nastupa okolnosti iz članka 171. stavka 1. ovoga Zakona (članak 171. stavak 2.)
19. ne vrati dozvolu boravka u propisanom roku nakon nastupa okolnosti iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona (članak 172. stavak 2.)
20. ne prijavi gubitak, nestanak ili krađu putne isprave iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona ili dozvole boravka, u roku od osam dana od dana saznanja, policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja (članak 173. stavak 1.)
21. ne prijavi izgubljenu ili na drugi način nestalu putnu ispravu iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona ili dozvolu boravka, u roku od osam dana od dana saznanja, najbližoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske (članak 173. stavak 2.)
22. namjerava boraviti u mjestu i na adresi prijavljenog boravišta nakon isteka roka od godine dana, ne produlji prijavu boravišta u roku od 15 dana od isteka toga roka (članak 176. stavak 4.)
23. ne prijavi smještaj u roku od dva dana od ulaska u Republiku Hrvatsku odnosno od promjene smještaja ako se obveznik prijave u trenutku dolaska državljanina treće zemlje ne nalazi u Republici Hrvatskoj ili se prijava smještaja zbog drugog razloga ne može obaviti u skladu s člankom 177. stavkom 1. ovoga Zakona (članak 177. stavak 4.)
24. na obrascu prijave ne navede potpune i točne podatke (članak 177. stavak 7.)
25. u propisanom roku ne dostavi obavijest o svakoj promjeni podataka (članak 177. stavak 7.)
26. u propisanom roku ne prijavi boravište i adresu stanovanja te promjenu boravišta i adresu stanovanja od ulaska u Republiku Hrvatsku odnosno od dana promjene boravišta ili adrese stanovanja (članak 178. stavak 1.)
27. u propisanom roku ne prijavi prebivalište, boravište i adresu stanovanja te promjenu prebivališta, boravišta i adresu stanovanja (članak 178. stavak 2.)
28. se nije prijavio na graničnom prijelazu prilikom napuštanja Republike Hrvatske ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja EGP-a, kako je određeno rješenjem o povratku (članak 183. stavak 3.)
29. za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj nosi stranu vojnu odoru suprotno odredbi članka 228. ovoga Zakona
30. za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj nosi stranu policijsku ili carinsku odoru suprotno odredbi članka 229. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 252.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ako:
1. u roku od jednog dana od dolaska državljanina treće zemlje na smještaj ne prijavi smještaj državljanina treće zemlje na kratkotrajnom boravku (članak 177. stavci 1. i 2.)
2. u obrascu prijave ne navede datum odjave smještaja (članak 177. stavak 7.)
3. u obrascu prijave smještaja državljanina treće zemlje ne navede potpune i točne podatke (članak 177. stavak 7.)
4. u roku od jednog dana ne dostavi obavijest o promijeni podataka (članak 177. stavak 7.)
5. službenoj osobi nadležnog tijela ne da na uvid podatke iz evidencije o državljanima trećih zemalja kojima pruža usluge smještaja (članak 180.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 kuna fizička osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 253.
(1) Kaznom zatvora do 30 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji:
1. se kreće izvan određenog područja ili se zadržava dulje od predviđenog vremena na pograničnom području kako je određeno bilateralnim međunarodnim ugovorom (članak 5. stavak 4.)
2. na zahtjev službene osobe ne da na uvid putnu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice (članak 167. stavak 2.)
3. nema valjanu stranu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu, dozvolu boravka ili drugu javnu ispravu i na zahtjev policijskog službenika ne da svoje osobne podatke (članak 167. stavak 3.)
4. svoje isprave da drugome da se njima služi odnosno služi se nevažećom ili drugom nevaljanom ispravom ili tuđom ispravom kao svojom (članak 167. stavak 4.)
5. ne položi putnu ispravu, putne dokumente i putne karte, ne položi određena financijska sredstva, napusti određenu adresu smještaja ili se ne javi u policijsku postaju u određeno vrijeme, kako je određeno rješenjem o povratku (članak 184. stavak 7.)
6. ne položi putnu ispravu, putne dokumente i putne karte, ne položi određena financijska sredstva, napusti određenu adresu smještaja ili se ne javi u policijsku postaju u određeno vrijeme, kako je određeno rješenjem o primjeni blažih mjera (članak 213. stavak 3)
7. ne položi putnu ispravu, putne dokumente i putne karte, ne položi određena financijska sredstva, napusti određenu adresu smještaja ili se ne javi u policijsku postaju u određeno vrijeme, kako je određeno rješenjem o privremenoj odgodi prisilnog udaljenja članak 224. stavak 4.)
8. silom ili prijevarom onemogući prepratu u državu u koju ga se prisilno udaljava (članak 203. stavak 11.)
9. je napustio centar bez odobrenja ili se nije pridržavao pravila boravka u centru (članak 218. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj nezakonito boravi (članak 183. stavak 1.).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 254.
Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje nositelj »EU plave karte« koji radi na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad ili kod onog poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad i s kojim nije zasnovao radni odnos (članak 128. stavak 1.).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova