I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14., 93/15., 64/18., 115/18. i 58/20., u daljnjem tekstu: Zakon) uređeno je osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, poslovanje depozitara obveznog mirovinskog fonda i Središnjeg registra osiguranika (u daljnjem tekstu: REGOS) te nadzor nad poslovanjem obveznih mirovinskih fondova, mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, depozitara obveznog mirovinskog fonda i REGOS-a. U potpunosti je izmijenjen do tada postojeći zakonodavni okvir područja mirovinskih fondova na način da su dotadašnja dva postojeća sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni) razdvojena u dva posebna zakona, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima i Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Unutar postojećeg sustava obveznih mirovinskih fondova uvedene su tri nove kategorije mirovinskih fondova (A, B i C) koje se, s obzirom na razdoblje umirovljenja članova, međusobno razlikuju po ograničenjima ulaganja i investicijskoj strategiji. Od donošenja, Zakon se mijenjao više puta u svrhu daljnjeg reguliranja politike ulaganja i unaprjeđenja poslovanja subjekata u obveznom kapitaliziranom sustavu, kao i zbog rasterećivanja administrativnih troškova te prilagodbe promjenama na tržištu kapitala. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) nadzorno je tijelo koje provodi nadzor nebankarskog financijskog sektora, koji obuhvaća drugi i treći stup mirovinskog osiguranja s ciljem promicanja i očuvanja njegove stabilnosti.

Danas u Republici Hrvatskoj posluju četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima – AZ, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen. U obveznim mirovinskim fondovima na dan 31. srpnja 2022. godine nalazilo se 2.140.454 članova; od tog broja u fondovima kategorije „A“ nalazilo se 188.576 članova, u fondovima kategorije „B“ nalazilo se 1.882.310 članova; u fondovima kategorije „C“ nalazilo se 69.568 članova. Nastavljen je rast broja članova obveznih mirovinskih fondova, ali je i dalje prisutna niska osviještenost članova obveznih mirovinskih fondova o samostalnom odabiru obveznog mirovinskog fonda.

Od početka djelovanja 2002. godine do danas, neto imovina obveznih mirovinskih fondova kontinuirano je rasla na 132,32 mlrd. kuna uz prosječni godišnji prinos od 5% (u 2022 godini je iznimno ostvaren negativni prinos, kao posljedica poremećaja na svjetskim tržištima uzrokovanima Ruskom agresijom na Ukrajinu te nastavno na poremećaje u lancima opskrbe uzrokovanih COVID 19 pandemijom). Od ukupne neto imovine obveznih mirovinskih fondova tek 1,28 %, odnosno 1,69 mlrd. kuna čini imovina fondova kategorije „A“ te 7,41%, odnosno 9,80 mlrd. kuna je imovina fondova kategorije „C“, dok najveći dio, čak 91,32%, odnosno 120,83 mlrd. kuna čini imovina fondova kategorije „B“. Od početka djelovanja 2002. godine do kraja lipnja 2022. godine, prosječni godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova za kategoriju „A“ iznosio je 6,80%, kategoriju „B“ 5,19%, a za kategoriju „C“ 3,68%. Navedeni prinosi su ishod ulaganja ponajprije u državne obveznice kojima kamate padaju, što bi u budućnosti moglo dovesti i do pada prinosa mirovinskih fondova iz kojih će se isplaćivati mirovine osiguranika. Također, u odnosu na investicijski potencijal mirovinskih fondova većinski dio njihove imovine, oko 60% čine obveznice, a za koje su zakonski limiti (u smislu minimalne izloženosti obveznicama) manji, što znači da mirovinski fondovi imaju na raspolaganju određeni dio portfelja uloženog u obveznice koji bi se potencijalno mogao alocirati na druge, unosnije klase imovine. Dosad su mirovinski fondovi najznačajnija ulaganja imali u obveznice, dok su u druge vrste imovine umjereno ulagali, a za ulaganja u infrastrukturne projekte nisu imali ostvarene sve preduvjete.

Višegodišnje globalno okruženje niskih kamatnih stopa s obzirom na iznimno ekspanzivne monetarne uvjete odrazilo se na smanjenje profitabilnosti svih segmenata financijskog sustava, pa tako i mirovinskih fondova. Trenutni gospodarski problemi povezani s agresijom Rusije u Ukrajini, te prethodni poremećaji u opskrbnim lancima uzrokovani COVID 19 pandemijom, također su se negativno odrazili na poslovanje većine gospodarskih subjekata. Realiziranje prinosa na prosječnim razinama zabilježenima prethodnih godina bez izmjene ulagačkih portfelja teško će biti ostvarivo i u budućnosti. Naime, s obzirom na očekivano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj premija za rizik zemlje očekivano bi se trebala smanjiti ispod razina na kojima je bila u prethodnom desetogodišnjem periodu. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamatnih stopa zbog inflacijom uvjetovane normalizacije globalnih monetarnih politika, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili bitno niži nego u prošlosti. Navedeno je posebno važno za fondove C kategorije u koje se prenose sredstva osiguranika u godinama neposredno prije njihova umirovljenja, a koji 78,46% svoje imovine ulažu isključivo u domaće državne dužničke vrijednosne papire.

Osim za moguće osiguranje boljih profitabilnih mogućnosti, proširenje investicijskih opcija mirovinskih fondova može doprinijeti i većoj diverzifikaciji rizika ulaganja što je posebno bitno s obzirom na sistemsku značajnost mirovinskih fondova čija imovina čini gotovo 20% ukupne imovine domaćeg financijskog sustava. Visoka koncentriranost prisutna je u strukturi ulaganja mirovinskih fondova u kojoj su dominantna klasa imovine državni dužnički vrijednosni papiri (62,85% ukupnih ulaganja na kraju srpnja 2022. godine), i to ponajprije domaće obveznice. Istodobno je relativno visoka i koncentracija dioničkog portfelja mirovinskih fondova, gdje šest najvećih izloženosti čini gotovo 40% dioničkih ulaganja, a što bi se kroz povećanje limita dioničkih ulaganja i širenja investicijskih mogućnosti moglo smanjiti. Predložene zakonske izmjene u dijelu mogućnosti i ograničenja ulaganja mirovinskih fondova tako bi trebale doprinijeti diverzifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti bolje profitabilne mogućnosti ulaganja. Predložene izmjene Zakona također eksplicitno uključuju i geografsku diverzifikaciju portfelja kao dio principa raspršenosti ulaganja.

Također, radi usklađivanja s drugim propisima, potrebno je u Zakon implementirati koncept održivog financiranja, koji je reguliran Uredbom (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (u daljnjem tekstu: SFDR Uredba), Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (u daljnjem tekstu: Uredba o taksonomiji), te Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088. SFDR Uredba ne obuhvaća eksplicitno nacionalne sustave kao što su obvezni mirovinski fondovi u Republici Hrvatskoj što znači da ne postoji obveza njihove direktne primjene na sudionike II. mirovinskog stupa. Međutim, SFDR Uredba daje diskrecijsko pravo državama članicama da proširi primjenu i na njih kako bi se ublažila asimetrija informacija ili da alternativno nacionalno propišu zaseban režim. Ova mogućnost je predviđena s obzirom na to da države članice upravljanje obveznim mirovinskim programima unutar svojih sustava socijalne sigurnosti sve više otvaraju sudionicima na financijskim tržištima ili drugim subjektima uređenima privatnim pravom te da su takvi programi također izloženi rizicima održivosti i da bi se u okviru njihovog poslovanja moglo uzimati u obzir štetne učinke na održivost, promicati okolišna ili socijalna obilježja ili provoditi održivo ulaganje. Republika Hrvatska se odlučila uskladiti Zakon s navedenim Uredbama na način da se propišu ekvivalentne nacionalne odredbe.

Praćenjem sustava došlo se do zaključka da je potreban daljnji razvoj i unaprjeđivanje obveznog sustava kapitalizirane štednje, usklađenje odredbi zakona s drugim propisima te prilagodba trendovima na tržištu kapitala. Primjerice potrebno je detaljnije propisati zahtjeve vezane uz upravljanje rizicima, kao i uvođenje novih unosnijih vrsta imovine u koju mirovinski fondovi mogu ulagati te je potrebno liberalizirati postojeća ograničenja koja se odnose na ulaganja (prema kategoriji imovine, izloženosti prema izdavatelju/izdanju i dr.). Trenutno odredbe o financiranju djelatnosti mirovinskog fonda i mirovinskog društva kroz ulaznu naknadu i naknadu za upravljanje predstavljaju svojevrsno administrativno opterećenje sudionika II. mirovinskog stupa koje je potrebno dodatno smanjiti. Iako mirovinski fondovi od početka svojeg poslovanja kontinuirano ostvaruju prinose (s izuzetkom trenutne situacije povezane s Ruskom agresijom na Ukrajinu, što predstavlja posljedicu širih gospodarskih trendova), uslijed promjena trendova na tržištu kapitala i radi daljnjeg osiguranja stabilnih i većih prinosa, potrebne su izmjene Zakona dodatnim proširenjem mogućnosti ulaganja kao i liberaliziranjem postojećih mogućnosti ulaganja, a na korist svih članova obveznih mirovinskih fondova te u konačnici povećanja iznosa mirovina iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Predloženim izmjenama Zakona unapređuje se sustav individualne kapitalizirane mirovinske štednje u fazi akumulacije, s ciljem boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina korisnika mirovina. Također, Zakon se usklađuje s drugim donesenim propisima, kako propisima koji reguliraju kapitalizirani mirovinski sustav u fazi isplate mirovine, tako i drugim horizontalnim propisima kojima se regulira tržište kapitala u širem smislu.

Po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva predlaže se dodatno administrativno rasterećenje u vidu postupnog ukidanja ulazne naknade od najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa, ali uz istovremeno proširenje kategorije troškova koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskoga fonda za pokriće određenih neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika. Trenutno se na svaku uplatu u obvezni mirovinski fond naplaćuje ulazna naknada, a ovim se izmjenama predlaže istu postupno smanjivati te u potpunosti ukinuti od 1. siječnja 2027. godine, što je u interesu članova obveznih mirovinskih fondova. Iako se istovremeno predlaže proširiti troškove koji se mogu plaćati na teret obveznih mirovinskih fondova, i to do iznosa koji se do sada mogao naplatiti članu kao ulazna naknada, važno je istaknuti da takvi troškovi na godišnjoj razini (kao što je primjerice trošak dubinskog snimanja kompanije radi donošenja investicijske odluke) mogu biti i manji od iznosa koji se do sada prihodovao kao ulazna naknada, čime bi se ostvarile koristi za članove. Osim toga, predlaže se da najviše 50% neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika može biti pokriveno iz imovine mirovinskog fonda, dok preostalih 50% pokriva samo mirovinsko društvo. Dodatno, radi sprječavanja sukoba interesa, ako mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika koji su povezane osobe mirovinskog društva, ti se troškovi plaćaju isključivo iz imovine mirovinskog društva. Također, predlaže se redefiniranje naknade za upravljanje koja je trenutno određena u rasponu od najviše 0,338% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda, a koja se  postepeno smanjuje do stope od 0,27% godišnje (u 2021. godini ta je naknada iznosila najviše 0,284%, a u 2022. godini i nadalje se primjenjuje stopa od 0,27% godišnje). Predlaže se izmijeniti Zakon tako da se naknada za upravljanje s trenutne stope od 0,27% postepeno smanji na 0,25%, a u interesu članova obveznih mirovinskih fondova.  

U kontekstu financijske pismenosti članova fonda te kako bi se povećalo pravo na izbor članova fonda, predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tokom godine, a ne samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen. Navedena izmjena ide u prilog članovima i njihovoj aktivnijoj uključenosti u mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Nadalje, po pitanju automatskog raspoređivanja osiguranika u odnosu na dan umirovljenja, a također sa svrhom povećanja slobodnog izbora članova fonda, predlaže se da prije automatskog prelaska člana fonda u kategoriju „C“, REGOS o toj promjeni obavijesti člana, koji potom ima mogućnost izričito zatražiti da ostane u kategoriji „B“ do dana umirovljenja. Na taj će se način omogućiti članovima fonda koji žele zadržati profil rizičnosti i potencijalnih prinosa mirovinskog fonda kategorije „B“ da i dalje ostanu u toj kategoriji. Također, daje se mogućnost članovima koji su na dan stupanja Zakona na snagu već prebačeni u mirovinski fond kategorije „C“ zatražiti od REGOS-a raspored u kategoriju „B“, no samo ako im je do umirovljenja ostalo više od 18 mjeseci. Kako bi članovi mirovinskih fondova bili obaviješteni o ovom pravu, prijedlogom Zakona se uređuje obveza dostave obavijesti prema članovima od strane Središnjeg registra osiguranika te mirovinskih društava, kao i rokovi i način dostave takvih obavijesti. Da bi se mirovinskim društvima omogućilo da ispune ovu obvezu, te da bi se što je više moguće učinilo vjerojatnim da će članovi obveznih mirovinskih fondova biti pravovremeno obaviješteni o ovom pravu, ovim izmjenama Zakona se predlaže propisati pravnu osnovu temeljem koje bi Središnji registar osiguranika bio ovlašten podatke o adresama članova fondova podijeliti s mirovinskim društvom koje upravlja fondom tog člana. Kako bi se potaknula redovitija komunikacija mirovinskih društava sa članovima fondova kojima upravljaju, također se predlaže izmjenama Zakona propisati pravnu osnovu temeljem koje mirovinski fondovi mogu koristiti takav podatak (o adresi člana) i radi obavještavanja člana o njegovim pravima i dužnostima u skladu s Zakonom.  

Nadalje, predlaže se unaprijediti informiranje članova mirovinskih fondova o njihovim pravima i obvezama nakon trenutka kada ostvare pravo na mirovinu, i to kada članu mirovinskog fonda ostane manje od godinu dana od datuma umirovljenja. Naime, u sklopu jačanja financijske pismenosti i kako bi se osiguralo da članovi imaju više vremena za informiranje o svim opcijama isplate mirovine, predlaže se da se članovima:

◊od strane mirovinskih društava pošalje standardizirana i objektivna obavijest o opcijama koje članovi imaju kod isplate mirovine,

◊da mirovinska društva takvu obavijest osmišljavaju zajedno sa Središnjim registrom osiguranika i mirovinskim osiguravajućim društvima, a obavijest bi između ostalog sadržavala i podatke o svim mirovinskim programima koje nude mirovinska osiguravajuća društva,

◊da se članove u sklopu takve obavijesti što ranije uputi na dodatno informiranje o mirovinskim programima koje nude sva mirovinska osiguravajuća društva, pri čemu se članove upućuje da takve informacije traže od mirovinskih osiguravajućih društava.

Predloženim izmjenama dopunjuju se odredbe o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja mirovinskih fondova. Prijedlogom zakona se u dijelu ulaganja mirovinskih fondova:

-uvodi mogućnost ulaganja imovine mirovinskog fonda u nove vrste imovine, ovisno o kategoriji mirovinskog fonda, a što uključuje mogućnost izravnog ulaganja u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim plaformama,

-uvode odgovarajuća ograničenja ulaganja za nove klase imovine,

-uvode izmjene ograničenja ulaganja za svaku od kategorija mirovinskih fondova (A, B i C), a u odnosu na dopušteni postotak  neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda koji može biti uložen u pojedinu klasu imovine odnosno koji može biti uložen u pojedinačnog izdavatelja, a koji mirovinskim fondovima daju više prostora za formiranje investicijskih strategija, pri čemu se u bitnome dopušta veća izloženost prema dioničkom portfelju, otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS) te alternativnim investicijskim fondovima

-uvode izmjene ograničenja ulaganja za svaku od kategorija mirovinskih fondova (A, B i C), a u odnosu na dopušteni postotak ulaganja u odnosu na ukupno izdanje pojedinog instrumenta,

-uvodi se i geografska diverzifikacija portfelja kao dio principa raspršenosti ulaganja,

-za mirovinske fondove kategorija „A“ i „B“, uvodi se dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine te koji se promatra kao „alternativna klase imovine“ s kumulativnim limitom od 20% za fond kategorije „A“ i 15% za fond kategorije „B“, a koji se limit ne kombinira s pojedinačnim ograničenjima,

-mirovinskom fondovima kategorija „A“ i „B“ se povećava mogućnost korištenja izvedenica, bilo za zaštitu portfelja, bilo za efikasno upravljanje portfeljem, dok se mirovinskom fondu kategorije „C“ povećava mogućnost korištenja izvedenica za zaštitu portfelja.

U svrhu utvrđivanja prikladnih zakonskih izmjena u dijelu koji se odnosi na mogućnosti ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova, pregledani su dostupni podaci o ograničenjima ulaganja kojima mirovinski fondovi i drugi pružatelji mirovina podliježu u zemljama članicama OECD-a i IOPS-a koji su (načelno) usporedivi s hrvatskim obveznim mirovinskim fondovima. Takav pregled je obuhvatio sve vrste mirovinskih planova (strukovna/osobna;  obvezna/dobrovoljna; definirana primanja/definirani doprinosi itd.) te su uspoređeni podaci koji se odnose na ograničenja ulaganja mirovinskih fondova i drugih pružatelja mirovina, a koja su određena različitim razinama obvezujućih pravila (zakoni, uredbe, smjernice i slično). Usporedba je obuhvatila podatke koji se odnose na 32 države, uključujući i Republiku Hrvatsku, te ukupno 63 različita mirovinska plana, a obuhvaća ograničenja ulaganja stranih mirovinskih sustava u sljedećim kategorijama imovine: nekretnine (izravno ili neizravno ulaganje), otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS), alternativni investicijski fondovi (dalje: AIF) i vlasnički vrijednosni papiri.

Nekretnine

Hrvatski obvezni mirovinski fondovi kategorija A, B, i C trenutno ne smiju direktno ulagati u nekretnine, dok mirovinska osiguravajuća društva kod ulaganja imovine koja pokriva tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje imaju mogućnost ulaganja u nekretnine i druga stvarna prava na nekretnini (pravo građenja i pravo služnosti), uključujući i posrednu izloženost kroz ulaganja u AIF-ove ili financijske izvedenice.

Iz podataka za analizirane sustave može se zaključiti kako je izravno ulaganje u nekretnine dopušteno kod osam od 17 mirovinskih sustava usporedivih s hrvatskim obveznim mirovinskim fondovima (od devet sustava gdje izravno ulaganje u nekretnine nije dopušteno, tri su upravo hrvatski obvezni mirovinski fondovi). Kod sustava u kojima je izravno ulaganje u nekretnine dozvoljeno, ograničenje ulaganja koje bi bilo ekvivalent postotku neto vrijednosti imovine obveznog mirovinskog fonda (dalje: NAV) ne postoji kod tri od osam sustava (dopušteno je ulaganje do 100% NAV-a).  Kod mirovinskih sustava usporedivih s hrvatskim obveznim mirovinskim fondovima, gdje je ulaganje u nekretnine dopušteno i gdje postoji ograničenje ulaganja kao postotak NAV-a, ograničenje ulaganja se kreće od 3% do 40% NAV-a.  

Što se tiče ograničenja ulaganja u jednu nekretninu, kod sustava usporedivih s hrvatskim obveznim mirovinskim fondovima koji dopuštaju ovaj tip ulaganja, ovakvo ograničenje ne postoji u samo dva mirovinska sustava, a kod ostalih se kreće od 3% do 10% NAV-a.

Međutim, druge države prepoznaju i druge oblike posredne izloženosti tržištu nekretnina, osim kroz AIF-ove za ulaganje u nekretnine, kao što je posredno ulaganje kroz hipotekarne obveznice, bez zahtjeva da su iste nužno uvrštene na uređeno tržište. Radi se o pokrivenim obveznicama koje mogu izdavati isključivo kreditne institucije (sa sjedištem u Europskoj Uniji), a u čijem se skupu za pokriće nalaze stambeno-potrošački krediti osigurani hipotekama.

Osnovne karakteristike pokrivenih obveznica su:

-radi se o dužničkim financijskim instrumentima koje izdaju kreditne institucije, a koje su osigurane na temelju odvojenog skupa imovine (skup za pokriće)

-primjenjuje se mehanizam dvostruke zaštite - imatelji pokrivenih obveznica imaju izravno pravo potraživanja prema skupu za pokriće kao povlašteni vjerovnici (s pravom prvenstva, odnosno kao razlučni vjerovnici), ali su također ovlašteni potraživati isplatu od izdavatelja pokrivenih obveznica kao obični vjerovnici za bilo koje preostale iznose za koje se nisu u potpunosti namirili u likvidaciji imovine koja služi za pokriće

-skup za pokriće najčešće obuhvaća visokokvalitetnu imovinu, obično, ali ne isključivo, kredite osigurane nekretninama i javni dug

-izdavatelj je obično obvezan osigurati da je vrijednost imovine u skupu za pokriće u svakom trenutku barem jednaka vrijednosti pokrivenih obveznica te zamijeniti imovinu koja postane loša ili zbog drugih razloga ne zadovoljava relevantne kriterije prihvatljivosti

-skup za pokriće je izdvojen u odnosu na izdavatelja pokrivenih obveznica (ne ulazi u njegovu stečajnu masu).

Trenutno, Zakon ulaganje u korporativne obveznice dopušta samo ako su iste uvrštene na uređeno tržište, s ukupnim limitom za tu kategoriju imovine od 50% (kategorija „A“), 30% (kategorija „B“) i 10% (kategorija „C“), s tim da je limit udjela u jednom izdanju 10% nominalne vrijednosti izdanja (15% zajedno za sve mirovinske fondove kojima upravlja isto mirovinsko društvo). Režim koji se odnosi na pokrivene obveznice, a koji je fokusiran na osiguranje maksimalne transparentnosti i zaštite ulagatelja u pokrivene obveznice je sada i harmoniziran na razini EU kroz Direktivu (EU) 2019/2162 o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica. U Republici Hrvatskoj je usvojen Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica („Narodne novine“ broj 53/22.)  a koji pokrivene obveznice koje mogu izdati hrvatske kreditne institucije ograničava samo na „premium“ pokrivene obveznice, kod kojih se u skupu za pokriće može nalaziti samo visoko kvalitetna imovina koja je prihvatljiva u skladu s člankom 129. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije. Predlaže se obveznim mirovinskim fondovima dati mogućnost ulaganja u ove vrste obveznica i kod neuvrštenih izdanja, a pod uvjetom da se radi o „premium“ pokrivenim obveznicama. Kroz uvođenje novih limita za ove instrumente ujedno se može dati poticaj razvoju hrvatskog tržišta pokrivenih obveznica. Također bi se time hrvatskom mirovinskom sustavu dala veća mogućnost pristupa već razvijenim i reguliranim tržištima pokrivenih obveznica u državama članicama, i kada takve „premium“ pokrivene obveznice nisu uvrštene na uređenom tržištu.

Zaključno, iako je analizom utvrđeno kako veći broj usporedivih mirovinskih sustava dozvoljava ulaganje u nekretnine, potrebno je uzeti u obzir specifične rizike ulaganja u nekretnine, a koji zahtijevaju kompetencije koje mirovinska društva trebaju izgraditi. Stoga se predlaže omogućiti ulaganje imovine obveznih mirovinskih fondova izravno u nekretnine isprva u manjem postotku NAV-a, koji će se protekom vremena i stjecanjem kompetencija i iskustva povećavati, uz istovremeno propisivanje:

-dodatnih organizacijskih zahtjeva za mirovinsko društvo, s fokusom na specifična znanja i kompetencije koje takva ulaganja zahtijevaju

-zahtjeva da se, kada se u nekretninu ulaže posredstvom društva posebne namjene, takvo ulaganje tretira kao izravno ulaganje u nekretninu

-zahtjeva da se radi o nekretnini koja je smještena na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

-zahtjeva da se radi o funkcionalnim poslovnim zgradama koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

-zahtjeva da je nezavisni vanjski procjenitelj izradio procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava podatke o eventualnoj opterećenosti hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

-dodatnih zahtjeva transparentnosti.  

U nekretnine je dozvoljeno ulagati i posredno, putem nekretninskih AIF-ova, te je previđen viši kumulativni limit za izravne i posredne izloženosti nekretninama. Ujedno, predlaže se uvođenje mogućnosti ulaganja u neuvrštene hipotekarne obveznice, čime se također posredno stječe izloženost tržištu stambeno potrošačkih kredita osiguranih nekretninama.

Vlasnički vrijednosni papiri

Od analiziranih 17 usporedivih mirovinskih sustava ograničenje ulaganja u vlasničke vrijednosne papire ima njih 10 (59%), odnosno njih osam ukoliko se isključe dva sustava u kojima ulaganje u vlasničke vrijednosne papire uopće nije dopušteno. Kod preostalih sedam usporedivih mirovinskih sustava, u vlasničke vrijednosne papire može se ulagati do 100% imovine.

Kod sustava u kojima su predviđena ograničenja, ista se kreću od 10% kod hrvatskih mirovinskih osiguravajućih društava (ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje) do najviše 75% u drugim sustavima. Prema trenutnim odredbama obvezni mirovinski fond kategorije „A“ smije ulagati do 65% NAV-a u vlasničke vrijednosne papire, a mirovinski fond kategorije „B“ do 40%. S obzirom na limite koji su prisutni u ostalim usporedivim sustavima za ovu klasu imovine, može se zaključiti da su limiti za hrvatske obvezne mirovinske fondove uglavnom prikladni, uz mogućnost podizanja ukupnog limita za vlasničke vrijednosne papire za kategoriju mirovinskog fonda „A“ na 70% NAV-a, što se i predlaže ovim zakonskim izmjenama.

Ograničenje ulaganja u vlasničke vrijednosne papire jednog izdavatelja u ekvivalentu  postotka NAV-a postoji kod 15 usporedivih sustava (njih 88%), a samo kod dva usporediva mirovinska sustava to ograničenje ne postoji te je moguća izloženost prema vlasničkim vrijednosnim papirima jednog izdavatelja jednaka punom postotku ograničenja ulaganja za ovu cijelu kategoriju imovine. Obvezni mirovinski fondovi kategorije „A“ i „B“ se trenutno mogu izložiti prema jednom izdavatelju do 3% NAV-a (uz izuzetak za izdavatelje koji su dioničko društvo čije su dionice uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja – tada se primjenjuje limit od 10%). Analizom je utvrđeno da hrvatski obvezni mirovinski fondovi imaju najniži limit izloženosti prema jednom izdavatelju u odnosu na usporedive sustave. U usporedivim sustavima se najčešće koristi limit od 5% ili viši, pa se ovim zakonskim izmjenama predlaže povećanje ovog limita, kao i ukidanje razlikovanja limita s obzirom na kotaciju na uređenom tržištu.  

Obveznim mirovinskim fondovima je trenutno zabranjeno ulaganje u vrijednosne papire koji se nude na multilateralnim trgovinskim platformama (dalje: MTP). Zakonskim izmjenama se predlaže omogućiti ulaganje u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na MTP, unutar ukupnog limita za ulaganje u prenosive vlasničke vrijednosne papire.

UCITS fondovi

Od analiziranih 17 mirovinskih sustava usporedivih s hrvatskim obveznim mirovinskim fondovima, u svih 17 je dopušteno ulaganje u UCITS fondove. Kod njih 47% postoji ograničenje ulaganja u ekvivalentu postotka NAV-a koje se kreće od 5% do 30%, a kod ostalih 53% usporedivih sustava ograničenje ne postoji, odnosno dopušteno je ulaganje od 100% NAV-a u UCITS fondove. Kod hrvatskih obveznih mirovinskih fondova trenutno je dopušteno ulaganje do 30% NAV-a za kategorije mirovinskih fondova „A“ i „B“ te 10% NAV-a za kategoriju „C“. Uzimajući u obzir ograničenja koja postoje u usporedivim sustavima, može se zaključiti da u ovom dijelu ima prostora za povišenje limita za kategorije mirovinskih fondova „A" i „B“, s obzirom da se radi o relativno sigurnoj kategoriji ulaganja koja, posebno ako se radi o ETF-ovima (fondovi čiji su udjeli uvršteni na uređenom tržištu), omogućavaju izloženost stranim tržištima za koja su potrebna specifična znanja koja možda nisu raspoloživa mirovinskom društvu, a s kojima u višem stupnju izgledno raspolažu lokalna društva za upravljanje koja upravljaju ETF-ovima. Stoga se zakonskim izmjenama predlaže povećanje limita za ulaganja u UCITS fondove na 45% za kategoriju „A“ i 35% za kategoriju „B“.

Ograničenje izloženosti prema jednom UCITS fondu postoji kod 15 od 17 usporedivih mirovinskih sustava (njih 88%). Samo kod dva sustava ne postoji ograničenje ulaganja u jedan UCITS fond izraženo u  ekvivalentu postotka NAV-a, a ograničenja kod ostalih sustava se kreću od 5% do 50%. Kod hrvatskih obveznih mirovinskih fondova trenutno se primjenjuju sljedeća ograničenja:

-kategorije mirovinskih fondova „A“ i „B“ u pojedini UCITS smiju uložiti do 3% NAV-a

-kategorija mirovinskog fonda „C“ u pojedini UCITS smije uložiti do 3% NAV-a.

-dodatno ograničenje je da najviše 5% NAV-a može biti uloženo u UCITS fondove i AIF ove kojima upravlja isto društvo za upravljanje.

S obzirom na ograničenja koja postoje u usporedivim sustavima, u ovom dijelu ima prostora za povišenje ograničenja prema jednom UCITS fondu, pa se zakonskim izmjenama predlaže podizanje limita na 5% NAV-a pojedinačno, odnosno na 10% za sve fondove istog društva za upravljanje.

Alternativni investicijski fondovi (AIF)  

Ulaganje u AIF-ove dopušteno je kod 11 od 17 usporedivih mirovinskih sustava (65%). Od spomenutih 11, kod 27% (3 sustava) ne postoji ograničenje ulaganja u AIF kao postotak NAV-a, dok se kod preostalih 73% (8 sustava) ograničenje kreće od 1% do 65%. Limiti nisu ujednačeni i variraju od sustava do sustava.

Ograničenje izloženosti prema jednom AIF-u ne postoji samo kod dva usporediva mirovinska sustava (18%), dok se kod ostalih sustava koji imaju predviđeno ovo ograničenje, isto kreće u rasponu od 1% do 10% NAV-a, pri čemu je najčešće ograničenje 10%.

Kod hrvatskih obveznih mirovinskih fondova trenutno je dopušteno ulaganje, za kategoriju „A“ do 15 % NAV-a, a za kategoriju „B“ do 10 % NAV-a, dok je gledajući izloženost s obzirom na vrijednost imovine ili u pogledu izdanja/izdavatelja dopušteno uložiti u jedan AIF do 3% NAV-a te do 5% NAV u sve investicijske fondove kojima upravlja isto društvo za upravljanje.

S obzirom na usporedive limite ulaganja u ostalim mirovinskim sustavima, kod mirovinskih fondova „A“ i „B“ kategorije predlaže se dodatna liberalizacija ograničenja ulaganja za klasu alternativnih investicijskih fondova, kao i kod ograničenja ulaganja prema jednom AIF-u.

Nadalje, od 12 sustava kod kojih je dopušteno ulaganje u AIF-ove, kod njih 2 (17%) ne postoji ograničenje koncentracije u vlasništvu, dok se kod ostalih 10 (88%) ograničenje kreće od 7 do 50%. Kod hrvatskih obveznih mirovinskih fondova trenutno je za kategorije „A“ i „B“ dopušteno steći do 15% dionica/udjela AIF-a pojedinačno (20% dionica/udjela AIF-a za sve mirovinske fondove kojima upravlja isto mirovinsko društvo) ako je AIF uvršten za trgovanje na uređenom tržištu, a ako nije uvršten tada su limiti niži, do 10% dionica/udjela AIF-a pojedinačno (15% dionica/udjela AIF-a za sve mirovinske fondove kojima upravlja isto mirovinsko društvo). S obzirom na usporediva ograničenja ulaganja u obveznim sustavima, kod fondova kategorije „A“ i „B“ predlaže se podizanje ograničenja ulaganja na razinu kao i kod prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira, kao i za uvođenje sličnog izuzetka kao i kod prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira.

Alternativne klase imovine

S obzirom na uvođenje novih klasa dopuštenih ulaganja, predlaže se da se manji dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine promatra kao „alternativna klase imovine“ s kumulativnim limitom od 20% za fond kategorije „A“ i 15% za fond kategorije „B“, a koji se limit ne kombinira s pojedinačnim ograničenjima. Predlaže se da takva alternativna ulaganja sastoje od:

-vlasničkih vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržite ili primljeni u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu, ako mirovinski fond drži više od 20% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako svi mirovinski fondovi istog mirovinskog društva drže više od 25% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja,

-dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca  (nisu uključene obveznice za koje jamči država ili središnja banka) ako mirovinski fond drži više od 20% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako svi mirovinski fondovi jednog mirovinskog društva drže više od 25% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja,

-vlasničkih vrijednosnih papira i poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje,

-udjela ili dionica u otvorenim i zatvorenim investicijskim fondovima u kojima mirovinski fond ili svi mirovinski fondovi istog mirovinskog društva imaju više od 20% udjela ili dionica, i

-ulaganja u nekretnine.

Istovremeno se predlaže uvođenje dodatnih organizacijskih zahtjeva za mirovinska društva, posebice osiguravanjem odgovarajućeg znanja i razumijevanja rizika ulaganja vezanih uz takvu imovinu. Također se predlaže uvođenje novih nadzornih izvještaja o alternativnim ulaganjima koji se na godišnjoj razini dostavljaju Agenciji, a koji sadrže podatke o realizaciji poslovnog plana za konkretno ulaganje, podatke o uspješnosti provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan, uključujući i podatke o izlaznoj strategiji. Nadalje za sve navedene kategorije imovine predlaže se izmjena ili propisivanje ograničenja ulaganja prema jednom izdavatelju/izdanju, kao i ograničenja s obzirom na kategoriju fondova ili vrstu imovine.

U odnosu na ograničenja ulaganja imovine fonda kategorije „C“ predloženim izmjenama ne predlaže se proširenje dozvoljenih ulaganja na nekretnine.

Nadalje, predlaže se uvođenje koncepta održivog financiranja na sudionike II. mirovinskog stupa integracijom rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima te uvođenjem obveze objava informacija o rizicima održivosti u sektoru financijskih usluga, transparentnosti podataka i uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja. Iako primjena SFDR Uredbe nije obvezna za mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, na globalnoj je razini prepoznata potreba razmatranja i integriranja rizika povezanih s održivošću u proces donošenja odluka o ulaganju imovine mirovinskih fondova, kao i razmatranja utjecaja takvih ulaganja na održivost (posebno je izražen utjecaj ulaganja na klimatske promjene). U tom smislu je i Međunarodna organizacija nadzornika mirovina (IOPS) kao međunarodno tijelo izdala Smjernice o uključivanju ESG faktora (okolišni, socijalni i upravljački faktori) u investicijski proces i sustav upravljanja rizicima mirovinskih fondova, koje su u velikoj mjeri usklađene sa „high-level“ principima i obvezama propisanima u SFDR uredbi. Integracijom ovih zahtjeva u nacionalni zakon koji uređuje osnivanje i poslovanje obveznim mirovinskih fondova dobivamo priliku konkretizirati primjenu ovih standarda, a uz veću razinu fleksibilnosti za nacionalne specifičnosti i eventualno razdoblje prilagodbe. Postoji nekoliko razloga zašto bi hrvatska mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima usvojili i primijenili novi koncept održivih ulaganja i objava o održivim ulaganjima, kao i razlozi zašto bi ih zakonodavac trebao u tome podržati. Prije svega, mirovinska društva mogu značajno poticati preusmjeravanje kapitala u održivije aktivnosti i tvrtke, a dalje od aktivnosti i tvrtki koje se smatraju manje održivima. Mirovinska društva također mogu pomoći osigurati da tvrtke i drugi subjekti u koje ulažu učinkovito reagiraju na prilike i rizike koje predstavljaju trendovi kao što su prijelaz na niskougljično gospodarstvo, želja za sigurnim i visokokvalitetna hrana i rastući životni standard. Nadalje, pitanja održivosti, npr. klimatske promjene, radnička prava, javno zdravstvo - važni su pokretači vrijednosti ulaganja. To je posebno važno za mirovinska društva jer oni drže imovinu u (najmanje) srednjoročnom i (pretežito) dugoročnom razdoblju, što odgovara vremenskim okvirima tijekom kojih se očekuje da će se razvijati mnoga pitanja održivosti. Postoje dokazi da tvrtke s boljim učinkom na tim pitanjima imaju bolju operativnu izvedbu s nižim rizikom te da strategije ulaganja koje uključuju pitanja koja se odnose na održivost imaju tendenciju da nadmaše usporedive strategije ulaganja koje ta pitanja ne uzimaju u obzir. Postoje i značajne mogućnosti ulaganja. Primjerice, od sada do 2030. godine potrebno je između 5 i 7 bilijuna dolara godišnje za postizanje ciljeva održivog razvoja u cijelom svijetu. Konačno, mirovinska društva mogu doprinijeti stvaranju uvjeta za široko prihvaćanje održivih ulaganja. To je osobito važno za hrvatsko tržište, gdje su mirovinska društva dominantni akteri na domaćem tržištu. Ako mirovinska društva ojačaju svoje opredjeljenje za održivo ulaganje, oni mogu stvoriti niz pozitivnih promjena za sustav ulaganja u cjelini, kao i za šire gospodarstvo. Na taj način se i za domaća društva za upravljanje, UAIF-ove, investicijska društva i ostale daje poticaj da razvijaju i nude proizvode koji omogućavaju mirovinskim društvima da ispune svoje obveze održivog ulaganja te poticanje ulaganja u održivije aktivnosti i tvrtke. Tu je i element međusobnog pritiska, kod kojeg drugi financijski akteri osjećaju pritisak da odražavaju obveze koje su preuzeli njihovi vršnjaci u industriji. Nastavno na sve navedeno, predlaže se  uskladiti Zakon s navedenim Uredbama na način da se propišu ekvivalentne nacionalne odredbe.

Nadalje, Zakon trenutno propisuje obvezu pribavljanja prethodnog odobrenja Agencije za bilo koju promjenu vlasničke strukture mirovinskog društva (stjecanje jedne dionice ili jednog poslovnog udjela mirovinskog društva) te se predlaže usklađivanje s ostalim propisima tržišta kapitala i uvođenje obveze pribavljanja odobrenja samo za stjecanje kvalificiranog udjela mirovinskoga društva (za svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom).

Potom, predlaže se ukinuti ograničenje prema kojem mirovinsko društvo u nadzorne odbore izdavatelja u koje je uložena imovina obveznih mirovinskih fondova (ciljno društvo) može imenovati samo nezavisne članove, radi izjednačavanja njihovih prava s ostalim dioničarima izdavatelja.

Nadalje, predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine, a posebno nove kategorije alternativnih ulaganja na način da Agencija može od mirovinskog društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu due diligence-a potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak mirovinskog društva. Također, predlaže se dorada postojećih pravila u odnosu na područja ICT-a vezana za upravljanje sigurnošću informacijskog sustava, upravljanje ICT rizicima i osiguranjem kontinuiteta poslovanja, a po uzoru na usporedivu praksu kod osiguravajućih društava.

Na kraju, u cilju prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima na način propisan Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22.).

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Predloženim izmjenama Zakona unaprjeđuje se obvezni sustav mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. mirovinski stup), a predlažu se izmjene vezane uz daljnje jačanje upravljanja rizicima, preispitivanje ograničenja ulaganja (prema kategoriji imovine, izloženosti prema izdavatelju/izdanju i dr.), te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik, kao i uključivanje obveznih mirovinskih fondova u koncept održivog poslovanja.

Uvodi se koncept održivog financiranja za sudionike II. mirovinskog stupa kojim se propisuju obveze vezane uz objave podataka o rizicima održivosti u sektoru financijskih usluga, transparentnosti podataka i uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja. Navedene obveze bi na odgovarajući način pratile obveze koje se sada propisuju za ostale sudionike financijskog tržišta, uzimajući u obzir i specifičnosti obveznih mirovinskih fondova i njihovu važnost za razvoj hrvatskog tržišta kapitala, odnosno poticanje preusmjeravanja kapitala u održivija ulaganja i tvrtke.

Nadalje, radi usklađivanja s ostalim propisima tržišta kapitala propisuje se uvođenje obveze pribavljanja odobrenja samo za stjecanje kvalificiranog udjela mirovinskoga društva i definiranje kvalificiranog udjela (za svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom).

Potom, radi izjednačavanja njihovih prava s ostalim dioničarima izdavatelja predlaže se ukidanje ograničenja prema kojem mirovinsko društvo u nadzorne odbore izdavatelja u koje je uložena imovina obveznih mirovinskih fondova (ciljno društvo) može imenovati samo nezavisne članove te su sad uvjeti izjednačeni za sve članove koji imaju odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo bez obzira na njihovu povezanost s mirovinskim društvom.

Predlaže se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva na način da se postepeno u potpunosti ukida ulazna naknada od najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa te izmjene naknade za upravljanje na način da se da se ista postepeno umanji na 0.25% godišnje. U odnosu na financiranje djelatnosti mirovinskog fonda predloženim bi se proširili troškovi koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskoga fonda, odnosno dala bi se mogućnost rezerviranja 0,5% uplaćenih doprinosa za pokriće određenih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova.

Kako bi se poticalo daljnje jačanje financijske pismenosti članova fonda, predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tokom godine, a ne samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen. U slučaju promjene kategorije fonda ne naplaćuje se izlazna naknada. Nadalje, sa jačanjem financijske pismenosti građana, daje se mogućnost članu fonda da prije nego što ga REGOS automatski rasporedi u kategoriju „C“ 5 godina prije dana umirovljenja, o toj promjeni obavijesti člana, koji potom ima mogućnost izričito zatražiti da ostane u kategoriji „B“ kako bi potencijalno mogao ostvariti veću mirovinu zbog manje konzervativne politike ulaganja kategorije „B“ naspram kategorije „C“.

Kada se govori o mogućnostima ulaganja obveznih mirovinskih fondova, predlaže se  uvođenje novih unosnijih vrsta imovine u koju mirovinski fondovi mogu ulagati kao što su nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice, definiranje pojma infrastrukturnih projekata kao i uvođenje kategorije alternativnih ulaganja kao posebne kategorije ulaganja. Nadalje za sve navedene kategorije imovine predlaže se izmjena ili propisivanje ograničenja ulaganja prema jednom izdavatelju/izdanju, kao i ograničenja s obzirom na kategoriju fondova ili vrstu imovine. Odnosno, pod određenim uvjetima dozvolit će se ulaganje u nekretnine, kao i u vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na MTP-u te će se propisati ograničenja na ulaganja za jedan dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine koja će se promatrati kao alternativna klasa imovine. Također, po pitanju izmjene ograničenja predlaže se na primjer povećanje ograničenja u odnosu na ulaganja u alternativne investicijske fondove, UCITS fondove, depozite i novac na računu kreditnih institucija.

Zbog uvođenja novih vrsta imovine, ali i definiranja posebne kategorije alternativnih ulaganja predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine na način da Agencija može od mirovinskog društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu due diligence-a potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak mirovinskog društva. Također, po uzoru na usporedivu praksu kod osiguravajućih društava, predlaže se dorada postojećih pravila u odnosu na područja ICT-a vezana za upravljanje sigurnošću informacijskog sustava, upravljanje ICT rizicima i osiguranjem kontinuiteta poslovanja, s obzirom na sve veće korištenje ICT sustava i usluga.

Navedene izmjene predlažu se u cilju boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14., 64/18., 115/18. i 58/20.), u članku 2. u točki 15. riječi: „milijun kuna“ zamjenjuju se riječima „132.722,81 eura“.

Iza točke 43. dodaju se točke 44. do 50. koje glase:

„44. Usluga posrednog poravnanja je dogovor o posrednom poravnanju kako je definirano člankom 1. točkom b) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 149/2013).

45. Kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

46. Osobe koje djeluju zajednički su:

a) fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica ili poslovnog udjela s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili

b) pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.

47. Održivo ulaganje znači ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju okolišnih ciljeva, mjereno, primjerice, ključnim pokazateljima učinkovitosti resursa u pogledu upotrebe energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, u pogledu stvaranja otpada, emisija stakleničkih plinova ili u pogledu bioraznolikosti i kružnoga gospodarstva ili ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju socijalnih ciljeva, a posebno ulaganja kojima se doprinosi borbi protiv nejednakosti ili, potiče socijalna kohezija, socijalna integracija i radni odnosi, ili ulaganje u ljudski kapital ili gospodarski ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva i da društva u koja se ulaže slijede prakse dobrog upravljanja, a osobito u pogledu dobrih upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, isplaćivanja naknada za osoblje i izvršavanje poreznih obveza.

48. Rizik održivosti znači okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja.

49. Čimbenici održivosti znači okolišna i socijalna pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.

50. Infrastrukturni projekti su projekti koji se odnose na javne sustave na razini države ili regije uključujući ceste, mostove, zračne luke, cjevovode, mrežu za prijenos energije, komunikacije, obrazovne ili zdravstvene ustanove, komunalnu infrastrukturu, javne zgrade i druga ulaganja koja Vlada Republike Hrvatske odredi kao takve.“.

Članak 2.

U članku 8. stavku 1. riječi „40.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „5.308.912,00 eura“.

Članak 3.

U članku 14. točki 2. riječ: „osnivači“ zamjenjuje se riječima: „imatelji kvalificiranog udjela“.

Članak 4.

Iza članka 14. dodaje se članak 14.a koji glasi:

„Članak 14.a

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za osnivanje i rad mirovinskog društva podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu izravnih ili neizravnih imatelja kvalificiranih udjela u mirovinskom društvu, kao i visinu tih udjela te dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Agencija će u okviru postupka izdavanja odobrenja za osnivanje i rad mirovinskog društva ocijeniti prikladnost i financijsku stabilnost imatelja kvalificiranih udjela temeljem kriterija iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona.“.

Članak 5.

Naslov iznad članka 20. mijenja se i glasi:

„Stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu“.

Članak 20. mijenja se i glasi:

„(1) Izravni ili neizravni imatelji kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu mogu biti samo fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje djeluju zajednički, koje su na temelju zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dobile odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela.

(2) Svaki imatelj kvalificiranog udjela koji namjerava izravno ili neizravno povećati udjel u mirovinskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50%, ili da mirovinsko društvo postane ovisno društvo imatelja kvalificiranog udjela, također je dužan prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za povećanje kvalificiranog udjela.

(3) Zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora sadržavati podatke o visini udjela koji se namjerava steći i podatke i dokumentaciju propisane pravilnikom Agencije iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u istom mirovinskom društvu, odnosi se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

(5) Ista pravna ili fizička osoba može imati kvalificirani udjel u samo jednom mirovinskom društvu.

(6) U rješenju kojim se izdaje odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela može se odrediti krajnji rok do kojeg se stjecanje mora provesti, koji Agencija na zahtjev stjecatelja kvalificiranog udjela iz opravdanih razloga može produljiti.

(7) Agencija će ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela ako podnositelj zahtjeva u roku određenom prema stavku 6. ovoga članka ne stekne dionice ili poslovne udjele u mirovinskom društvu na koje se odobrenje odnosi.“.

Članak 6.

Iza članka 20. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 20.a, 20.b i 20.c koji glase:

„Izvještavanje Agencije

Članak 20.a

(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava izravno ili neizravno otpustiti kvalificirani udjel u mirovinskom društvu dužna je najmanje sedam dana unaprijed o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

(2) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava svoj udjel u mirovinskom društvu smanjiti na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima te osobe padne ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50% ili da mirovinsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe dužna je najmanje sedam dana unaprijed o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

Naknadno izvještavanje Agencije

Članak 20.b

(1) Ako mirovinsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 10%, 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode izvijestiti Agenciju.

(2) Mirovinsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena/naziva svih dioničara, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

Savjetovanje s drugim nadležnim tijelima

Članak 20.c

(1) Agencija može surađivati s drugim nadležnim tijelom ako je podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela:

1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo

2. matično društvo kreditne institucije, društva za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili

3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.

(2) Agencija od drugog nadležnog tijela može zatražiti sve podatke relevantne za donošenje odluke o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija u obrazloženju odluke o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela navodi mišljenje drugog nadležnog tijela.“.

Članak 7.

Iznad članka 21. dodaje se naslov koji glasi:

„Odlučivanje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela“.

Članak 21. mijenja se i glasi:

„Članak 21.

(1) Za potrebe odlučivanja o izdavanju odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti Agenciji podatke o visini udjela koji se namjerava steći te dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.

(2) Pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela, u svrhu provjere hoće li se mirovinskim društvom upravljati pažnjom dobrog stručnjaka, a s obzirom na vjerojatni utjecaj stjecatelja kvalificiranog udjela na mirovinsko društvo, procjenjuje se primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela i financijska stabilnost uzimajući u obzir:

1. ugled podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela

2. ugled, stručna znanja, sposobnost i iskustvo osoba koje stjecatelj namjerava predložiti kao članove uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva

3. financijsku stabilnost podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, posebno u odnosu na poslovanje mirovinskog društva u kojemu se stjecanje predlaže

4. mogućnosti mirovinskog društva da se pridržava odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona te drugih relevantnih propisa, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati mirovinsko društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, djelotvornu razmjenu podataka između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima

5. postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi sa stjecanjem kvalificiranog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma ili da stjecanje kvalificiranog udjela može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.

(3)  Agencija može surađivati s nadležnim tijelima državne vlasti i prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora kada vrši procjene iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje kriterije ocjenjivanja koje primjenjuje radi bonitetne procjene stjecanja i povećanja kvalificiranih udjela u mirovinskim društvima, te opseg potrebnih podataka i popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz članka 20. ovoga Zakona.“.

Članak 8.

U članku 22. stavci 3. i  4. brišu se.

Članak 9.

U članku 23. stavku 1. riječi: „namjeravane transakcije dionicama, odnosno poslovnim udjelima mirovinskog društva“ zamjenjuju se riječima: „stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ako Agencija unutar razdoblja procjene iz članka 22. ovoga Zakona ne odbije zahtjev za izdavanje odobrenja, smatra se da je stjecanje odobreno.“.

Članak 10.

Iza članka 23. dodaju se naslov iznad članka i članak 23.a koji glase:

„Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 23.a

(1) Osoba koja stekne kvalificirani udjel u mirovinskom društvu protivno odredbama ovoga Zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela stečenih bez odobrenja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će naložiti otuđenje i rok za prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.

(3) Agencija može ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela ako:

1. u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je suglasnost izdana na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja

2. stjecatelj krši obveze propisane ovim Zakonom vezano za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno, ako ne postupi u skladu s rješenjem Agencije ili drugog tijela nadležnog za nadzor na konsolidiranoj osnovi kojim se nalaže uklanjanje određenih nedostataka

3. nakon izdavanja suglasnosti nastupe okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme odlučivanja, bile razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela ili

4. stjecatelj se koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju mirovinskim društvom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, osoba kojoj je ukinuto odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je ukinuto odobrenje.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će naložiti otuđenje i rok za prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuto odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela.

(6) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stavaka 2. i 5. ovoga članka podmiruje imatelj kvalificiranog udjela.“.

Članak 11.

U članku 26. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva isključivo:

1. u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona

2. u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona te novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, pri čemu se ne primjenjuju ograničenja iz članka 125. stavka 1. točaka 14. i 17. ovoga Zakona, te depoziti i novac mogu biti na računu kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva, i

3. u udio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi i/ili dobrovoljnog mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi, u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.“.

U stavku 2. točki 1. brojka: „6“ zamjenjuje se brojkom: „11“, u točki 2. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „18“, a riječi: „imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni“ zamjenjuju se riječima: „od valutnog rizika“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Iznos propisanog kapitala iz članka 9. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je održavati u imovini iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka.“.

Članak 12.

U članku 31. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za člana uprave i člana društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, kojim će se detaljnije propisati uvjeti iz članka 19. točke 8. ovoga Zakona i uvjeti iz stavaka 1., 2., 3. i 6. ovoga članka, te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.“.

Članak 13.

U članku 46. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:  

„2. dati svoje mišljenje Agenciji o nalazima Agencije u postupcima nadzora mirovinskog društva, i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavljenom nadzoru te nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije“.

Članak 14.

U članku 48. stavku 1. iza točke 11. briše se točka i dodaje se točka 12. koja glasi:

„12. politike, mjere i postupke upravljanja rizicima, uključujući i rizike održivosti.“.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da raspolaže potrebnim resursima i stručnim znanjima za učinkovito uključivanje rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima iz članka 51. ovoga Zakona.“.

Članak 15.

U članku 49. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Kada mirovinsko društvo predlaže ili imenuje člana nadzornog odbora u društvo u koje je uložilo imovinu mirovinskog fonda, mora predložiti člana koji ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo.“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Relevantne osobe mirovinskog društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva mirovinskog fonda nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.“.

Iza dosadašnjeg stavka 7., koji postaje stavak 8., dodaje se stavak 9. koji glasi:

„(9) Mirovinsko društvo je pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima mirovinskog fonda dužno uključiti i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njihove procese, sustave i unutarnje kontrole.“.

Članak 16.

U članku 51. iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase:

„(5) Mirovinsko društvo dužno je rizike održivosti uključiti u sustav upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svojega poslovanja.

(6) Politika upravljanja rizicima obuhvaća sve postupke koji su potrebni da bi mirovinsko društvo, za svaki mirovinski fond kojim upravlja, moglo procijeniti izloženost pojedinog mirovinskog fonda tržišnom riziku, riziku likvidnosti, riziku koncentracije uključujući i onaj koji proizlazi iz geografske diverzifikacije portfelja, riziku održivosti i riziku druge ugovorne strane, kao i izloženost mirovinskog fonda svim drugim rizicima, uključujući operativni rizik, koji mogu biti značajni za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja.“.

Dosadašnji stavci 5. do 11. postaju stavci 7. do 13.

Iza dosadašnjeg stavka 11., koji postaje stavak 13., dodaje se stavak 14. koji glasi:

„(14) Mirovinsko društvo dužno je, kada koristi usluge poravnanja u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201/1, 27.7.2012.)  (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) za račun mirovinskih fondova kojima upravlja, redovito procjenjivati i upravljati rizikom koji za mirovinske fondove može proizaći iz različitih razina segregacije u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012, te s tim povezane vjerojatnosti izvršenja prijenosa poslovanja iz članka 48. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) 648/2012. Mirovinsko društvo je minimalno dužno osigurati da mirovinski fondovi kojima upravlja nisu izloženi riziku drugih klijenata članova sustava poravnanja koje mirovinsko društvo koristi za pristup uslugama poravnanja. Ako mirovinsko društvo koristi posredne usluge poravnanja u smislu članka 1. točke b) Delegirane uredbe Komisije (EU) 149/2013, minimalno je dužno osigurati da mirovinski fondovi kojima upravlja nisu izloženi riziku drugih klijenata pružatelja usluge posrednog poravnanja (klijent člana sustava poravnanja), pri čemu je mirovinsko društvo dužno procijeniti je li prikladno za mirovinske fondove kojima upravlja koristiti usluge posrednog poravnanja te jesu li dostupne sigurnije strukture računa.“.

Dosadašnji stavak 12. postaje stavak 15.

Dosadašnji stavak 13., koji postaje stavak 16., mijenja se i glasi:

„(16) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, kriterije na temelju kojih mirovinsko društvo procjenjuje potrebnu razinu segregacije iz stavka 14. ovoga članka te na temelju kojih mirovinsko društvo procjenjuje je li prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja ili ne, te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 15. ovoga članka.“.

Članak 17.

U članku 52. stavku 1. točki 2. iza riječi: „ulaganja“ dodaje se zarez i riječi: „uzimajući u obzir i rizike održivosti“.

U stavku 3. iza riječi: „navedenoga“ dodaje se zarez i riječi: „uključujući i rizike održivosti, te ako je primjenjivo, glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti“.

Članak 18.

Iza članka 52. dodaju se naslov iznad članka i članak 52.a koji glase:

„Investicijski proces – alternativna ulaganja

Članak 52.a

(1) Prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine mirovinskog fonda u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, mirovinsko društvo je dužno koristiti visoki stupanj dužne pažnje te osigurati odgovarajuće znanje i razumijevanje rizika ulaganja vezano uz takvu imovinu.

(2) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i primjenjivati pisane politike i postupke o primjeni visokog stupnja dužne pažnje iz stavka 1. ovoga članka i provoditi učinkovite mjere kojima osigurava da se investicijske odluke vezane za alternativna ulaganja izvršavaju u skladu s ciljevima i investicijskom strategijom mirovinskog fonda.

(3) Mirovinsko društvo dužno je redovito preispitivati i ažurirati politike i postupke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Pored poštivanja zahtjeva iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, kod alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je:

a) odrediti i redovito ažurirati poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima

b) odrediti moguće načine za ostvarenje ulaganja koje su u skladu s poslovnim planom iz točke a) ovoga stavka

c) ocijeniti moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike, te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije

d) obavljati aktivnosti koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju

e) pratiti uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz točke a) ovoga stavka.

(5) Mirovinsko društvo dužno je za ulaganje imovine mirovinskog fonda u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona osigurati dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz ovoga članka, pri čemu je obvezno voditi računa o vrsti, opsegu i složenosti konkretnih alternativnih ulaganja te vrsti i rasponu aktivnosti koje se moraju poduzeti za odabir, realizaciju i praćenje takvih ulaganja.

(6) Mirovinsko društvo je dužno jednom godišnje, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, Agenciji dostaviti izvješće o portfelju alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona koje minimalno uključuje podatke o realizaciji poslovnog plana iz stavka 4. točke a) ovoga članka, aktivnostima koje su poduzete u skladu s takvim poslovnim planom te podatke o uspješnosti provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan, uključujući i podatke o ostvarenju predviđene izlazne strategije, pripremnim radnjama za provođenje predviđene izlazne strategije te potencijalnim problemima kod provođenja predviđene izlazne strategije.

(7) Mirovinsko društvo dužno je u sklopu izvješća iz stavka 6. ovoga članka Agenciji inicijalno dostaviti podatke o osobama koje su unutar mirovinskog društva zadužene za upravljanje portfeljem alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, te procjenu mirovinskog društva vezano za njihove kvalifikacije, razinu znanja i stručnosti u odnosu na konkretni portfelj alternativnih ulaganja za koji su zaduženi te takve podatke ažurirati prilikom svake promjene zaduženih osoba ili portfelja, ako se ulaže u vrstu imovine koja ima drugačiji profil rizika od alternativnih ulaganja kojima je mirovinski fond do tada bio izložen.

(8) Ako mirovinsko društvo ne postupa u skladu sa stavcima 1. do 7. ovoga članka, Agencija može tom mirovinskom društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganje u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, kao i naložiti njihovo otuđenje u roku koji ocijeni primjerenim.“.

Članak 19.

U članku 53. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Ako je relevantna osoba mirovinskog društva član nadzornog odbora ili drugog tijela izdavatelja, ta osoba ne smije koristiti informacije kojima raspolaže o izdavatelju temeljem obavljanja takve funkcije u izdavatelju na način da bi formalno ili neformalno, posredno ili neposredno utjecala na osobe u mirovinskom društvu koje donose investicijske odluke vezane uz vrijednosne papire tog izdavatelja.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 20.

U članku 54. stavku 2. iza riječi: „reviziju“ dodaje se zarez i riječi koje glase: „uključujući i internu reviziju informacijskog sustava“.

Članak 21.

Iza članka 56. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 56.a do 56.k koji glase:

„Transparentnost politika u području rizika održivosti

Članak 56.a

Mirovinsko društvo dužno je na svojim mrežnim stranicama objaviti informacije o svojim politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini mirovinskog društva

Članak 56.b

(1) Mirovinsko društvo dužno je na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti.

(2) Ako mirovinsko društvo uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu tih učinaka, uzimajući u obzir veličinu, prirodu i opseg svoga poslovanja te kategorije mirovinskih fondova kojima upravlja.

(3) Ako mirovinsko društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti jasne razloge zašto to ne čini, uključujući, ako je to relevantno, informacije o tome namjerava li i kada uzeti u obzir takve štetne učinke.

(4) Mirovinsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti uključiti najmanje sljedeće:

a) informacije o svojim politikama za utvrđivanje glavnih štetnih učinaka na održivost i pokazatelja održivosti, kao i određivanja prioriteta u vezi s tim učincima i pokazateljima

b) opis glavnih štetnih učinaka na održivost i svih mjera poduzetih u vezi s time ili, ako je to relevantno, planiranih mjera

c) kratke sažetke o politikama sudjelovanja u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, za izdavatelje dionica koje su uvrštene na uređenom tržištu

d) upućivanje na svoje poštovanje kodeksa odgovornog poslovnog ponašanja i međunarodno priznatih standarda u vezi s dužnom pažnjom i izvješćivanjem.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u vezi s klimom kao i drugim štetnim učincima u vezi s okolišem te pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u pogledu načela „ne nanosi bitnu štetu“.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u području socijalnih pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.

Transparentnost politika primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti

Članak 56.c

Mirovinsko društvo dužno je u svoje politike primitaka iz članka 56. ovoga Zakona uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti i objaviti te informacije na svojim mrežnim stranicama.

Transparentnost uključivanja rizika održivosti

Članak 56.d

(1) Mirovinsko društvo dužno je u statut mirovinskog fonda kojim upravlja uključiti sljedeće:

a) opis načina na koji su rizici održivosti uključeni u donošenje odluke o ulaganju imovine mirovinskih fondova kojima upravlja i

b) opis rezultata procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose mirovinskih fondova kojima upravlja.

(2) Ako mirovinsko društvo rizike održivosti ne smatra relevantnima, opisi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati jasno i sažeto objašnjenje razloga za to.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini kategorije mirovinskog fonda

Članak 56.e

(1) Mirovinsko društvo iz članka 56.b. stavka 2. ovoga Zakona dužno je za svaku kategoriju mirovinskog fonda kojim upravlja, u statut mirovinskog fonda uključiti sljedeće informacije:

a) jasno i obrazloženo objašnjenje o tome uzimaju li se u toj kategoriji mirovinskog fonda u obzir glavni štetni učinci na čimbenike održivosti i, ako da, na koji način

b) izjavu da su informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti dostupne u godišnjem financijskom izvještaju mirovinskog fonda u okviru informacija koje mirovinsko društvo objavljuje u skladu s člankom 56.h stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Mirovinsko društvo iz članka 56.b stavka 3. ovoga Zakona dužno je za svaku kategoriju mirovinskog fonda kojim upravlja, u statutu tog mirovinskog fonda uključiti izjavu da mirovinsko društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, kao i razloge za to.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja u statutu mirovinskog fonda

Članak 56.f

(1) Ako mirovinsko društvo kroz ulaganja mirovinskog fonda kojim upravlja promiče, uz ostala obilježja, okolišna ili socijalna obilježja, ili kombinacije tih obilježja, pod uvjetom da društva u koja se ulaže primjenjuju prakse dobrog upravljanja, informacije koje je mirovinsko društvo dužno objaviti u statutu mirovinskog fonda uključuju sljedeće:

a) informacije o tome kako se ostvaruju okolišna i/ili socijalna obilježja

b) informacije o tome planira li mirovinsko društvo dio imovine mirovinskog fonda ulagati u održiva ulaganja iz članka 2. točke 49. ovoga Zakona

c) ako se koristi indeks kao referentna vrijednost, informacije o tome je li i na koji je način taj indeks usklađen s okolišnim i/ili socijalnim obilježjima.

(2) Mirovinsko društvo je dužno u statutu mirovinskog fonda uključiti i informaciju o tome gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz stavka 1. točke c) ovoga članka.

(3) Ako se imovina mirovinskog fonda ulaže i u održiva ulaganja iz članka 2. točke 49.  ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u statut mirovinskog fonda uključiti sljedeću izjavu:

„Načelo „ne nanosi bitnu štetu“ primjenjuje se samo na ona ulaganja kod kojih se uzimaju u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Kod ulaganja na kojima se temelji preostali udio ovoga mirovinskog fonda, ne uzimaju se u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti.”.

(4) Ako se imovina mirovinskog fonda ulaže i u održiva ulaganja iz članka 2. točke 49. ovoga Zakona, na takva ulaganja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 56.g stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(5) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje mirovinsko društvo treba objaviti na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Transparentnost održivih ulaganja u statutu mirovinskog fonda

Članak 56.g

(1) Ako mirovinsko društvo upravlja mirovinskim fondom koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja te je utvrđen indeks kao referentna vrijednost, u statutu mirovinskog fonda dužno je objaviti i:

a) informacije o tome na koji je način određeni indeks usklađen s tim ciljem

b) objašnjenje o tome zašto i na koji način se utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem razlikuje od šireg tržišnog indeksa.

(2) Ako mirovinski fond ima za cilj ulagati u održiva ulaganja i nije određen indeks kao referentna vrijednost, u statutu mirovinskog fonda je potrebno uključiti objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti.

(3) Ako mirovinski fond ima za cilj smanjenje emisija ugljika, u statutu mirovinskog fonda je potrebno navesti da je cilj biti izložen niskim emisijama ugljika kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom (SL  L 282, 19.10.2016.).

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako ne postoji referentna vrijednost Europske unije za klimatsku tranziciju ili referentna vrijednost Europske unije usklađena s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti, u statut mirovinskog fonda je potrebno uključiti podrobno objašnjenje o načinu osiguravanja trajnog napora u svrhu postizanja cilja smanjenja emisija ugljika radi postizanja dugoročnih ciljeva u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom.

(5) Mirovinsko društvo u statutu mirovinskog fonda uključuje i naznaku gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz stavka 1. ovoga članka i referentnih vrijednosti Europske unije stavka 4. ovoga članka, ako referentne vrijednosti Europske unije postoje.

(6) Ako se imovina mirovinskog fonda ulaže u gospodarsku djelatnost kojom se doprinosi okolišnom cilju u smislu članka 2. točke 46. ovoga Zakona, u statutu i godišnjem financijskom izvještaju mirovinskog fonda potrebno je uključiti sljedeće:

a) informacije o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852) kojima doprinosi ulaganje mirovinskog fonda i

b) opis kako su i u kojoj mjeri ulaganja mirovinskog fonda ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

(7) U opisu iz stavka 6. točke b) ovoga članka mirovinsko društvo je dužno odrediti udio ulaganja mirovinskog fonda u okolišno održive gospodarske djelatnosti, uključujući pojedinosti o udjelima omogućujućih i prijelaznih djelatnosti iz članka 16. odnosno članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, kao postotak svih ulaganja mirovinskog fonda.

(8) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje mirovinsko društvo treba objaviti na temelju stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja na mrežnim stranicama mirovinskog društva

Članak 56.h

(1) Mirovinsko društvo dužno je na svojim mrežnim stranicama, uz podatke iz članka 123. ovoga Zakona, objaviti i ažurirati sljedeće informacije za mirovinske fondove iz članka 56.f stavka 1. i članka 56.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona:

a) opis okolišnih ili socijalnih obilježja ili cilja održivog ulaganja

b) informacije o metodologijama upotrijebljenim za procjenu, mjerenje i praćenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili učinka održivih ulaganja odabranih za mirovinski fond, uključujući izvore podataka, kriterije za analizu ulaganja mirovinskog fonda, te relevantne pokazatelje održivosti koji se upotrebljavaju za mjerenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili ukupnog učinka mirovinskog fonda na održivost

c) informacije iz članka 56.f i članka 56.g ovoga Zakona

d) informacije iz članka 56.i ovoga Zakona.

(2) Informacije koje mirovinsko društvo treba objaviti na temelju stavka 1. ovoga članka moraju biti jasne, sažete i razumljive članovima, a mirovinsko društvo ih je dužno objaviti na točan, pošten, jasan, nedvosmislen, jednostavan i sažet način na istaknutom i lako dostupnom dijelu mrežne stranice mirovinskog društva.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj informacija iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka te zahtjeve u vezi s prikazom informacija iz stavka 2. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja u godišnjim izvješćima

Članak 56.i

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja mirovinskim fondom iz članka 56.f stavka 1. ili članka 56.g stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, u godišnje izvješće mirovinskog fonda iz članka 145. ovoga Zakona uključuje i sljedeće informacije:

a) za mirovinski fond iz članka 56.f stavka 1. ovoga Zakona:

1. opis opsega u kojem su ostvarena okolišna ili socijalna obilježja te udio održivih ulaganja, kada je to primjenjivo

2. informacije iz članka 56.g stavka 6. ovoga Zakona, za dio ulaganja u održiva ulaganja, kada je to primjenjivo

3. izjavu iz članka 56.f stavka 3. ovoga Zakona, kada je to primjenjivo

b) za financijski proizvod iz članka 56.g stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona:

1. opis ukupnog učinka financijskog proizvoda u području održivosti na temelju relevantnih pokazatelja održivosti ili

2. ako je indeks utvrđen kao referentna vrijednost, usporedbe između ukupnog učinka financijskog proizvoda koji je povezan s održivosti s učinkom utvrđenog indeksa i šireg tržišnog indeksa na temelju pokazatelja održivosti

3. informacije iz članka 56.g stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe objave informacija iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može upotrebljavati informacije iz izvješća poslovodstva u skladu s člankom 21. ili 21.a ili informacije iz nefinancijskih izvješća u skladu s člankom 24. ili 24.a Zakona o računovodstvu („Narodne novine“ br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.), kada je to prikladno.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj i prikaz informacija iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka.

Preispitivanje objava

Članak 56.j

(1) Mirovinsko društvo dužno je osigurati redovito ažuriranje informacija objavljenih u skladu s člancima 56.a, 56.c i/ili 56.h ovoga Zakona.

(2) Ako mirovinsko društvo izmijeni informacije iz stavka 1. ovoga članka, dužno je na mrežnim stranicama objaviti i jasno objašnjenje takve izmjene.

Promidžbeni sadržaji

Članak 56.k

Mirovinsko društvo dužno je osigurati da njegovi promidžbeni sadržaji iz članka 114. ovoga Zakona nisu u suprotnosti s informacijama objavljenim na temelju članaka 56.a do 56.j ovoga Zakona.

Članak 22.

Članak 58. mijenja se i glasi:

„Agencija će detaljnije pravilnicima propisati organizacijske zahtjeve mirovinskog društva, uključujući i dodatne organizacijske zahtjeve u slučaju kada mirovinsko društvo upravlja i dobrovoljnim mirovinskim fondom, te dodatne organizacijske zahtjeve koji se primjenjuju kada mirovinsko društvo ulaže u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, s obzirom na:

1. organizacijske uvjete

2. sukob interesa

3. administrativne i računovodstvene postupke

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

5. upravljanje rizicima

6. mehanizme unutarnje kontrole

7. mjere za neprekidno poslovanje

8. politike nagrađivanja

9. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije mirovinskog društva

10. primjereno upravljanje informacijskim sustavom, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima

11. pravila poslovnog ponašanja i

12. izvještavanje Agencije o alternativnim ulaganjima iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona.“.

Članak 23.

Članak 63. mijenja se i glasi:

„(1) Radi pokrića troškova mirovinskog društva, za mirovinsko društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:

1. ulazna naknada u iznosu od najviše:

- u 2023. godini 0,4% od uplaćenih doprinosa

- u 2024. godini 0,3% od uplaćenih doprinosa

- u 2025. godini 0,2% od uplaćenih doprinosa

- u 2026. godini 0,1% od uplaćenih doprinosa

2. naknada za upravljanje u iznosu od najviše:

- u 2023. godini 0,27% godišnje od ukupne imovine umanjenje za financijske obveze mirovinskog fonda

- u 2024. godini 0,26% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda

- u 2025. godini i nadalje 0,25% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda,

dok osnovicu za izračun i način naplate naknade Agencija propisuje pravilnikom

3. naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi o promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva.  

(2) Mirovinsko društvo od 1. siječnja 2027. godine više ne može zaračunavati ulaznu naknadu iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.“.

 Članak 24.

U članku 63.a stavku 3. iza riječi: „dan“ dodaju se riječi koje glase: „koji prethodi danu“.

Članak 25.

Iza članka 65. dodaje se članak 65.a koji glasi:

„Članak 65.a

(1) Za potrebe Agencije revizorsko društvo daje ocjenu o:

1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima i

2. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, potpuno nezadovoljavajuće).

(3) Agencija može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Agencija utvrdi da ocjena iz stavka 1. ovoga članka nije dana u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenim nadzorom poslovanja mirovinskog društva ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2. odbiti ocjenu i zahtijevati od mirovinskog društva da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak mirovinskog društva.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.

(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 65. ovoga Zakona.

(7) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj revizije za potrebe Agencije, način i rokove dostave, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 26.

U članku 87. stavku 1. točki 1. iza riječi: „članka 63.“ dodaju se riječi: „stavka 1.“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. i stavci 3. i 4.. koji glase:

„(2) Uz troškove iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka, mirovinsko društvo može na razini svake godine iz imovine mirovinskog fonda izravno platiti i pokriće do najviše 50% neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, a u iznosu koji u svakom slučaju ne može prelaziti:

- za 2023. godinu, 0,1% od uplaćenih doprinosa u toj godini

- za 2024. godinu, 0,2% od uplaćenih doprinosa u toj godini

- za 2025. godinu, 0,3% od uplaćenih doprinosa u toj godini

- za 2026. godinu, 0,4% od uplaćenih doprinosa u toj godini

- za 2027. godinu i nadalje, 0,5% od uplaćenih doprinosa u toj godini.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, kojim se propisuje da najviše 50% neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika može biti pokriveno iz imovine mirovinskog fonda, se primjenjuje i na razini individualnog troška i kumulativno na razini svih takvih troškova u jednoj godini.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, kada je riječ o neophodnim troškovima vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika koji su povezane osobe mirovinskog društva ili povezane osobe imatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu, ti se troškovi plaćaju isključivo iz imovine mirovinskog društva.“.

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 5., iza riječi: „stavka 1.“ dodaju se riječi: „i 2.“.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 6., iza riječi: „fonda“ dodaje se zarez i riječi: „uključujući i vrste neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, način izračuna ograničenja iz stavka 2. ovoga članka, definiciju povezane osobe u smislu stavka 4. ovoga članka, te izvještavanje Agencije o naplati troška iz stavka 2. ovoga članka“.

Članak 27.

U članku 91. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Raspored osiguranika prema stavcima 3. i 4. ovoga članka obavit će se na način da svakom mirovinskom društvu pripada udio u ukupnom broju osiguranika koji je jednak kvocijentu broja jedan i broja mirovinskih društava uvećanog za jedan, zaokruženo na dvije decimale, dok se ostatak raspoređuje svakoj kategoriji mirovinskog fonda onog mirovinskog društva koje je u prethodne tri godine ostvarilo najveći prinos prilagođen rizikom.“.

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Agencija će do 15. siječnja svake godine odlukom utvrditi za svaku kategoriju mirovinskih fondova mirovinsko društvo koje je ostvarilo najveći (trogodišnji) prinos prilagođen riziku u protekloj godini.“.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.

Članak 28.

U članku 93. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na temelju zahtjeva osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije B do referentnog dana.“.

Članak 29.

U članku 95. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Član mirovinskog fonda može jednom godišnje promijeniti kategoriju mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda naknada za izlaz se naplaćuje samo ako se istovremeno radi o promjeni mirovinskog društva te u skladu s člankom 63. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona.“.

Članak 30.

U članku 96. stavku 2. iza riječi: „društvo“ briše se točka, dodaju se zarez i riječi: „osim ako osiguranik ne zatraži od Središnjeg registra osiguranika da ostane član mirovinskog fonda kategorije B, u roku iz stavka 3. ovoga članka.“.

Iza stavka 2.  dodaje se novi stavak 3. i stavci 4. do 9. koji glase:

„(3) Osiguranik od Središnjeg registra osiguranika može zatražiti da ostane član mirovinskog fonda kategorije B najkasnije do dana na koji bi do svog referentnog dana imao pet godina i dva mjeseca, uključujući i taj dan.

„(4) Središnji registar osiguranika dužan je šest mjeseci prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka člana mirovinskog fonda kategorije B obavijestiti o:

-mogućnosti ostanka u fondu kategorije B

-roku u kojem se ta mogućnost može iskoristiti

-načinu na koji se ta mogućnost može iskoristiti.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka Središnji registar osiguranika će članu mirovinskog fonda učiniti dostupnom u skladu s člankom 194. stavkom 1. točkom 1. ili 3. ovoga Zakona.

(6) Središnji registar osiguranika je dužan na svojim mrežnim stranicama na istaknutom mjestu objaviti općenite podatke o rokovima i načinu na koji se mogućnost ostanka u fondu kategorije B može zatražiti, u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka.  

(7) Mirovinsko društvo je dužno četiri mjeseca prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka člana mirovinskog fonda kategorije B obavijestiti o:

-mogućnosti ostanka u fondu kategorije B

-roku u kojem se ta mogućnost može iskoristiti

-načinu na koji se ta mogućnost može iskoristiti

-potencijalnim prednostima i rizicima za člana fonda koji mogu proizaći iz donošenja odluke o ostanku u fondu kategorije B.

(8) Obavijest iz stavka 7. ovoga članka mirovinsko društvo će članu mirovinskog fonda dostaviti ili putem valjane adrese elektroničke pošte, ili putem mrežne stranice ako član podacima pristupa putem dodijeljenog korisničkog imena i zaporke ili putem pošte.

(9) Mirovinsko društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama na istaknutom mjestu objaviti dokument koji članovima mirovinskog fonda pojašnjava na koji način mogu ostvariti pravo ostanka u fondu kategorije B iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, rokove iz stavka 3. ovoga članka, potencijalne prednosti i rizike za člana fonda koji mogu proizaći iz donošenja takve odluke, te opis načina ostvarivanja takvog prava, s odgovarajućim poveznicama na mrežne stranice Središnjeg registra osiguranika.“.

Iza dosadašnjeg stavka 3., koji postaje stavak 10., dodaju se stavci 11., 12. i 13. koji glase:

„(11) Središnji registar osiguranika i mirovinska društva dužni su kontinuirano javno informirati članove mirovinskih fondova o mogućnosti ostanka u fondu kategorije B iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, pri čemu se ova obveza mirovinskih društava smatra dijelom njihove obveze osnaživanja financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o individualnoj kapitaliziranoj štednji iz članka 59. točke 22. ovoga Zakona.

(12) Središnji registar osiguranika će dostaviti mirovinskom društvu podatke o adresi prebivališta ili boravišta za člana mirovinskog fonda kategorije B radi ispunjenja obveza mirovinskog društva iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, u skladu s primjenjivim propisima o zaštiti osobnih podataka.

(13) Mirovinsko društvo podatke iz stavka 12. ovoga članka može koristiti u svrhu dostave obavijesti iz stavka 7. ovoga članka te radi obavještavanja člana o njegovim pravima i dužnostima u skladu s ovim Zakonom.“.

Članak 31.

U članku 103. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako iza umrlog člana mirovinskog fonda nema nasljednika, ukupno kapitalizirana sredstva na njegovom osobnom računu pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno državnom proračunu, iznimno od pravila nasljeđivanja prema zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja.“.

Članak 32.

U članku 104. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. i stavci 7. do 16. koji glase:

„(6) Središnji registar osiguranika će za potrebe donošenja odluke člana fonda o izboru mirovine iz stavka 1. ovoga članka, obvezno dostaviti članu fonda obavijest o informativnom izračunu mirovine.

(7) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka član fonda dužan je dati na prijemnom mjestu Središnjeg registra osiguranika.“.

(8) Središnji registar osiguranika dužan je do kraja svake kalendarske godine mirovinskim društvima dostaviti podatke o članovima koji će u sljedećoj kalendarskoj godini imati manje od jedne godine do ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema zakonu koji se uređuje o mirovinsko osiguranje, što uključuje i podatak o važećoj adresi elektronske pošte člana ako Središnji registar osiguranika istom raspolaže, te podatak o adresi prebivališta ili boravišta člana, kao i podatak o datumu nakon kojeg će član imati manje od jedne godine do ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema zakonu koji se uređuje o mirovinsko osiguranje.

(9) Mirovinsko društvo dužno je članovima iz stavka 8. ovog članka, u roku od 15 dana od dana na koji član ima jednu godinu do ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, dostaviti obavijest koja mora sadržavati najmanje:

1. informaciju da član ima manje od godine dana do ostvarenja prava na mirovinu

2. informaciju da će član u trenutku ostvarenja prava na  mirovinu imati pravo izbora između mirovine određene kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti i mirovine i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, uz kratak i jasan opis postupka izbora i opcija koje su članu na raspolaganju

3. informaciju kako će, u slučaju da se opredijeli za mirovinu i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, član biti u obvezi sklopiti ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom kojeg sam odabere

4. informacije o postupku i načinu izbora mirovinskog osiguravajućeg društva

5. opće informacije o mirovinskim programima

6. podatke o raspoloživim mirovinskim programima za svako postojeće mirovinsko osiguravajuće društvo i njihov kratak i jasan opis

7. informacije o rizicima koji mogu proizaći iz različitih opcija koje se nude

8. kontakt podatke svakog postojećeg mirovinskog osiguravajućeg društva s uputom da od istih mogu dobiti daljnje informacije  

9. kontakt podatke mirovinskih centara Središnjeg registra osiguranika

10. preporuku da se članovi fonda kao potencijalni korisnici mirovine informiraju o ponudi mirovinskih programa te da uz pomoć mirovinskih osiguravajućih društava prouče relevantne mirovinske programe prije donošenja odluke o sklapanju ugovora o mirovini kako bi u potpunosti razumjeli potencijalne rizike i koristi povezane s takvom odlukom

11. informaciju o broju obračunskih jedinica člana u obveznom mirovinskom fondu, vrijednosti obračunske jedinice i novčanoj vrijednosti imovine na osobnom računu tog člana.

(10) Sadržaj obavijesti iz stavka 9. ovog članka mora biti:

1. sastavljen jasnim, jednostavnim te članovima lako razumljivim jezikom,

2. ne smije člana upućivati prema određenom mirovinskom osiguravajućem društvu ili prema određenom mirovinskom programu, te se mora suzdržati od korištenja pohvalnog odnosno laskavog izražavanja koje bi moglo promovirati usluge mirovinskih osiguravajućih društava

3. ne smije članove dovoditi u zabludu, posebno u odnosu na prirodu mirovinskih programa i povezanih rizika različitih opcija.

(11) Obavijest iz stavka 9. ovoga članka mirovinsko društvo će članu mirovinskog fonda dostaviti ili putem valjane adrese elektroničke pošte, ili putem mrežne stranice ako član podacima pristupa putem dodijeljenog korisničkog imena i zaporke ili putem pošte.

(12) Obveza mirovinskih društava o slanju obavijesti iz stavka 9. ovoga članka smatra se dijelom njihove obveze osnaživanja financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o individualnoj kapitaliziranoj štednji iz članka 59. točke 22. ovoga Zakona.

(13) Obrazac obavijesti iz stavka 9. ovog članka dužni su zajednički izraditi mirovinska društva, Središnji registar osiguranika i mirovinska osiguravajuća društva, sukladno odredbama ovog zakona i zakona koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava.

(14) Mirovinsko društvo dužno je obrazac obavijesti iz stavka 13. ovog članka, najkasnije 15 dana prije njegova korištenja ili prije bilo kakve izmjene, dostaviti Agenciji radi provjere je li sadržaj obavijesti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(15) Ako Agencija u roku od 15 dana od dana primitka obrasca obavijesti iz stavka 14. ovoga članka utvrdi da isti nije izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, obavijestit će o tome mirovinsko društvo.

(16) Suradnju mirovinskih društava, Središnjeg registra osiguranika i mirovinskih osiguravajućih društava će isti urediti međusobnim sporazumom.“.  

Članak 33.

U članku 109. stavku 2. riječi: „100,00 kuna (slovima: sto kuna)“ zamjenjuju se riječima: „13,27 eura“.

Članak 34.

Iza članka 111. dodaje se članak 111.a koji glasi:

„Članak 111.a

(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja Agencija može zahtijevati od mirovinskog društva da postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedeno dubinsko snimanje potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje mirovinsko društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka može imenovati pravnu ili fizičku osoba koja je nezavisna od mirovinskog fonda, mirovinskog društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s mirovinskim fondom ili mirovinskim društvom, te koja:

1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti

2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(3) Depozitar mirovinskog fonda ne smije biti imenovan za vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka ako nije funkcionalno i hijerarhijski razdvojio obavljanje svojih poslova depozitara od dužnosti vanjskog procjenitelja i ako moguće sukobe interesa primjereno ne prepoznaje, njima upravlja, prati i objavljuje članovima mirovinskog fonda.

(4) Kada mirovinsko društvo imenuje vanjskog procjenitelja dužno je dokazati da:

1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti

2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 111. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 108. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Profesionalna jamstva iz stavka 4. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju barem dokaze o:

1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima

2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje

3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije mirovinskog fonda i imovine za čiju procjenu je vanjski procjenitelj imenovan

4. profesionalnom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.

(6) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.

(7) Mirovinsko društvo je dužno o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 6. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 6. ovoga članka nisu ispunjeni.

(8) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka.“.

Članak 35.

U članku 112. stavku 1. riječi: „milijun kuna“ zamjenjuju se riječima: „132.722,81 eura“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Jamstveni polog može se držati na posebnom transakcijskom računu kod depozitara koji je zaštićen od ovrhe od strane trećih osoba ili uložiti u trezorske zapise Republike Hrvatske.“.

Članak 36.

Članak 124. mijenja se i glasi:

„Imovina mirovinskog fonda ulaže se u skladu s odredbama ovoga Zakona radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza, te smanjenja rizika kroz raspršenost ulaganja, što uključuje i geografsku diverzifikaciju portfelja.“.

Članak 37.

Iznad članka 125. dodaje se naslov koji glasi:

„Dopuštena ulaganja imovine mirovinskih fondova“.

Članak 125. mijenja se i glasi:

„(1) Imovina mirovinskog fonda, ovisno o kategoriji, može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

6. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

7. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. prenosivih vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira i/ili poslovnih udjela koji se nude na platformama za skupno financiranje u smislu Uredbe (EU) 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937 i/ili prenosivih vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira i poslovnih udjela koji se nude na platformama za skupno financiranje u skladu sa smjernicama iz stavka 5. točke d) ovoga članka

9. nedavno izdanih prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, instrumenata tržišta novca i prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koji nisu uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja, koji će se u slučaju neispunjenja donjih uvjeta smatrati neuvrštenima:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana izdanja ili

b) je nadležno tijelo izdavatelja donijelo odluku o uvrštenju izdanih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca na uređeno tržište, koja je objavljena na mrežnim stranicama izdavatelja, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.

10. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, koji ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište odnosno primljeni u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu, pod sljedećim uvjetima:

a) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza

b) Vlada Republike Hrvatske je klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske

11. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

12. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad srednjeg ili velikog društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima dobili u Republici Hrvatskoj ili odobrenje za rad u drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim upraviteljima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

13. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da:

a) kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

b) su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i

c) kreditna institucija nije povezana osoba mirovinskog društva

14. iznimno od odredbi točke 13. ovoga stavka, imovina mirovinskog fonda smije se sastojati od depozita kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva, pod uvjetom da:

a) su iskorištena ograničenja ulaganja u depozite kod kreditnih institucija koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj u koje je mirovinskom društvu, u skladu s internim aktom usvojenim na temelju pravilnika iz članka 52. ovoga Zakona, dozvoljeno i omogućeno ulagati i

b) da se kod razročavanja depozita najprije razročava depozit kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva

15. depozita kod Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke

16. novca na računima otvorenima u kreditnim institucijama iz točke 13. ovoga stavka

17. iznimno od odredbi točke 16. ovoga stavka, imovina mirovinskog fonda smije se sastojati novca na računu kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva, pod uvjetom da:

a) su iskorištena ograničenja ulaganja u novac na računu kod kreditnih institucija koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj u koje je mirovinskom društvu, u skladu s internim aktom usvojenim na temelju pravilnika iz članka 52. ovoga Zakona, dozvoljeno i omogućeno ulagati i

b) da se kod ulaganja novca najprije ulaže novac s računa otvorenog u kreditnoj instituciji koja je povezana osoba mirovinskog društva

18. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 4. ovoga stavka i točkama 6. i 7. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje mirovinski fond može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija i

c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju, te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev mirovinskog fonda

19. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s pripadajućim zemljištem, kada je to primjenjivo, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu

e) kada se nekretnine stječu posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, ti subjekti za posebnu namjenu:

- transparentno javno objavljuju relevantne informacije koje se odnose na ulaganje na platformi koja pruža takvu uslugu ili na mrežnoj stranici mirovinskog društva

- kada je to primjenjivo, prema mirovinskom društvu su se ugovorno obvezali na objavu informacija iz prve alineje ove točke te su mirovinskom društvu dostavili informacije na temelju kojih je moguće utvrditi da će u trenutku ulaganja relevantne informacije biti dostupne na takvoj platformi

20. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 19. ovoga stavka.

(2) Izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, osim Republike Hrvatske, mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije.

(3) Kada mirovinsko društvo ulaže imovinu mirovinskog fonda u:

1. prenosive vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz stavka 1. točke 8. ovoga članka, u informativnom prospektu mora navesti podatak o subjektu u koji je uložena imovina, koliko je imovine uloženo, obrazloženje takvog ulaganja, koji su prihodi ostvareni te koji se prihodi očekuju u idućem razdoblju

2. nekretnine iz stavka 1. točke 19. ovoga članka, u informativnom prospektu mora navesti koliko je imovine uloženo u nekretnine, obrazloženje takvih ulaganja, procjenu vrijednosti nekretnine, je li u iste uloženo izravno ili putem subjekta za posebnu namjenu, koji su prihodi ostvareni te koji se prihodi očekuju u idućem razdoblju.

(4) Subjekt posebne namjene iz stavka 1. točke 19. podtočke d) ovoga članka obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom za račun mirovinskog fonda u skladu s investicijskom strategijom i ciljevima mirovinskog fonda.

(5) Kada u skladu sa standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju za sastavljanje financijskih izvještaja mirovinskog fonda postoji obveza konsolidacije financijskih izvještaja društva posebne namjene iz stavka 1. točke 19. podtočke d) ovoga članka s financijskim izvještajima mirovinskog fonda ili kada Agencija rješenjem naloži takvu konsolidaciju, društvo posebne namjene treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinski fond.

(6) Agencija će:

a) pravilnikom odrediti dodatne uvjete koje mora zadovoljavati imovina iz ovoga članka uključujući i dodatne uvjete koje moraju zadovoljavati nekretnine iz stavka 1. točke 19. ovoga članka te što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene

b) pravilnikom odrediti uvjete koje moraju zadovoljavati računi iz stavka 1. točke 16. i 17. ovoga članka

c) pravilnikom odrediti uvjete koje mora zadovoljavati ugovorna strana u transakciji mirovinskog fonda

d) donijeti smjernice za platforme za skupno financiranje iz stavka 1. točke 8. ovoga članka i detaljnije opisati prikladne zaštitne mehanizme iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.“.

Članak 38.

Iza članka 125. dodaju naslovi iznad članaka i članci 125.a i 125.b koji glase:

„Obavještavanje Agencije o provedenim ulaganjima

Članak 125.a

(1) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca koji u trenutku njihova stjecanja nisu uvršteni na uređeno tržište iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja dostaviti Agenciji sljedeću dokumentaciju:

1. analizu ulaganja, posebice u odnosu na rizike i prinose tog ulaganja, koja sadrži i jasno definirane ciljeve ulaganja, strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja cilja, upravljanje sukobom interesa kao i izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja

2. analizu postupanja u slučaju neuvrštenja vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, koja uključuje i opis predviđenih zaštitnih mehanizama u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja, posebice obveze uvrštenja

3. drugu dokumentaciju, na zahtjev Agencije.

(2) Ako mirovinsko društvo ne postupa u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Agencija može tom mirovinskom društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganje u vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, kao i naložiti njihovo otuđenje u roku koji ocijeni primjerenim.

(3) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja dostaviti Agenciji obavijest o provedenom ulaganju i ispunjenju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.

(4) Kada mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja stekne više od 10% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja ili više od 10% prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja obavijestiti Agenciju.

(5) Mirovinsko društvo dužno je o ulaganjima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka javno objaviti informacije na svojim mrežnim stranicama u roku od tri radna dana od provedenog ulaganja, koja uz informacije propisane u članku 128.b stavku 5. ovoga Zakona mora sadržavati i opće podatke o provedenom ulaganju. Obavijest mora biti istaknuta na lako vidljivom mjestu.

(6) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja  ulaže u nekretnine iz  članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja obavijestiti Agenciju i dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.

(7) Agencija će pravilnikom propisati minimalni sadržaj i način dostave obavijesti iz stavaka 3., 4. i 6. ovoga članka.

Korištenje referentnih vrijednosti

Članak 125.b

(1) Kada mirovinsko društvo ulaže imovinu mirovinskog fonda u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona, za skupinu ulaganja ili cjelokupna ulaganja mora koristiti jednu ili više referentnih vrijednosti koje priznaje Agencija.

(2) U slučaju odstupanja prinosa ulaganja iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona od prinosa odabrane referentne vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je u informativnom prospektu obrazložiti prinose te naznačiti i obrazložiti odstupanja prinosa takvih ulaganja u odnosu na prinos odabrane referentne vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija pravilnikom propisuje način izračuna odstupanja prinosa iz stavka 2. ovoga članka i donosi smjernice za referentne vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 39.

Naslov iznad članka 126. mijenja se i glasi:

„Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije A s obzirom na neto vrijednost imovine prema klasama imovine“

Članak 126. mijenja se i glasi:

„(1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije A podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 50% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 70% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište i primljenih u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona, s time da najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljenih u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

7. najviše 0,2% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i dužničke vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

8. najviše 55% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

9. najviše 45% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

10. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

11. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, a najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, s tim da kumulativno ulaganje u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. do 15. ovoga Zakona i u novac na računu iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona ne smije prijeći 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

12. najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona

13. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) mirovinski fond je u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili naknadno dosegnuo ograničenje za neposredno ulaganje u nekretnine iz točke 12. ovoga stavka

b) mirovinsko društvo je osiguralo dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za odabir, realizaciju i kontinuirano praćenje ulaganja imovine mirovinskog fonda u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 52.a stavcima 5. i 7. ovoga Zakona    

14. najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

15. ukupna ulaganja u udjele u UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona te udjele i/ili dionice alternativnih investicijskih fondova iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a zajedno ne smiju prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona.

(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima ulaganja iz stavka 1. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može ukupno uložiti u alternativna ulaganja koja obuhvaćaju:

a) prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona ako mirovinski fond drži više od 20% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 25% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja

b) prenosive vlasničke vrijednosne papire jednog izdavatelja uvrštene na uređeno tržište iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ili primljene u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, ako mirovinski fond drži više od 20% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 25% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja

c) prenosive vlasničke vrijednosne papire i poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

d) udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a u kojima je mirovinski fond stekao preko 20% udjela ili dionica, ili u kojima su obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo, stekli preko 25% udjela ili dionica i

e) nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.“.

Članak 40.

Iza članka 126. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 126.a i 126.b koji glase:

„Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije B s obzirom na neto vrijednost imovine prema klasama imovine

Članak 126.a

         (1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije B podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 50% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 7% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 40% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište i primljenih u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona, s time da najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljenih u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

7. najviše 0,1% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i dužničke vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

8. najviše 35% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

9. najviše 35% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

10. najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

11. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, a najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, s tim da kumulativno ulaganje u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. do 15. ovoga Zakona i u novac na računu iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona ne smije prijeći 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

12. najviše 4% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona

13. najviše 7% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) mirovinski fond je u razdoblju od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili naknadno dosegnuo ograničenje za neposredno ulaganje u nekretnine iz točke 12. ovoga stavka

b) mirovinsko društvo je osiguralo dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za odabir, realizaciju i kontinuirano praćenje ulaganja imovine mirovinskog fonda u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 52.a stavcima 5. i 7. ovoga Zakona    

14. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

15. ukupna ulaganja u udjele u UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona te udjele i/ili dionice alternativnih investicijskih fondova iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a zajedno ne smiju prelaziti 7% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona.

(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima ulaganja iz stavka 1. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda smije ukupno uložiti u alternativna ulaganja koja obuhvaćaju:

a) prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona ako mirovinski fond drži više od 20% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 25% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja

b) prenosive vlasničke vrijednosne papire jednog izdavatelja uvrštene na uređeno tržište iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ili primljene u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, ako mirovinski fond drži više od 20% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 25% vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja

c) prenosive vlasničke vrijednosne papire i poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

d) udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a u kojima je mirovinski fond stekao preko 20% udjela ili dionica, ili u kojima su obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo, stekli preko 25% udjela ili dionica i

e) nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.

Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije C s obzirom na neto vrijednost imovine prema klasama imovine

Članak 126.b

(1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije C podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 70% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. iznimno od točke 4. ovoga stavka, najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, ako se radi o pokrivenim obveznicama koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

6. najviše 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

7. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

8. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, pod uvjetom da je cilj takvog ulaganja prvenstveno i pretežito stjecanje posredne izloženosti prema prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, depozitima i/ili novcu na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 13., 14., 16. i 17. ovoga Zakona

9. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, a iznimno najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, s tim da kumulativno ulaganje u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. do 15. ovoga Zakona i u novac na računu iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona ne smije prijeći 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

10. ulaganje u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona dozvoljeno je isključivo radi postizanja valutne usklađenosti i u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda od kamatnog i/ili valutnog rizika

11. imovina mirovinskog fonda ne smije biti uložena u:

a) prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona

b) prenosive vlasničke i dužničke vrijednosne papire i poslovne udjele kojima se trguje ili koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

c) udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

d) nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.

(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 2., 3. i 4. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona.“.

Članak 41.

Naslov iznad članka 127. mijenja se i glasi:

„Ograničenja ulaganja u odnosu na neto vrijednost imovine mirovinskog fonda kategorija A i B prema jednom izdavatelju“.

Članak 127. mijenja se i glasi:

„(1) Najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca jednog izdavatelja, osim izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 1., 5. i 7. ovoga Zakona.

(3) Najviše 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 5. i 7. ovoga Zakona.

(4) Neovisno o pojedinačnim ograničenima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 7% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva.

(5) Najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.

(6) Najviše 5% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini investicijski fond iz članka 125. stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona.

(7) Najviše 10% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje.

(8) Najviše 10% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje.

(9) Neovisno o ograničenjima iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, najviše 10% neto imovine mirovinskog fonda može ukupno biti uloženo u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje.

(10) Najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije odnosno jedne grupe kreditnih institucija.“.

Članak 42.

Iza članka 127. dodaje se naslov iznad članka i članak 127.a  koji glase:

„Ograničenja ulaganja u odnosu na neto vrijednost imovine mirovinskog fonda kategorije C prema jednom izdavatelju

Članak 127.a

(1) Najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Najviše 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca jednog izdavatelja osim izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenima iz stavka 2. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda smije ukupno uložiti u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke  18. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva.

(4) Najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.

(5) Najviše 3% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini UCITS ili otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona koji ispunjavaju uvjete iz članka 126.b stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.

(6) Najviše 5% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje.

(7) Najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije odnosno jedne grupe kreditnih institucija.“.

Članak 43.

Naslov iznad članka 128. mijenja se i glasi:

„Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorija A i B radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima“

Članak 128. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo za račun pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i kategorije B može steći najviše:

1. 100% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 10% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira:

a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

3. 10% jednog izdanja instrumenata tržišta novca:

a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

4. 20% jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 20% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, uvrštenih na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, odnosno 20% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. iznimno od točaka 2., 3. i 5. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći i više od 20% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja odnosno više od 10% prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

a) da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

b) da ukupna takva ulaganja ne prelaze 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i

c) da maksimalni udio nedavno izdanih prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona u ukupnim ulaganjima iz točke b) ovoga stavka ne prelazi 40%

7. 10% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja uvrštenih na uređeno tržište bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

8. 100% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira i/ili poslovnih udjela jednog izdavatelja koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. 100% prenosivih vrijednosnih papira jednog izdavatelja koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 20% udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. 20% jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. iznimno od točke 11. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći najviše 40% jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, pod uvjetom da vrijednost pojedinog takvog ulaganja ne smije prijeći 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

13. izloženost u vrijednosti do 7% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije

14. iznimno od točke 13. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći izloženost do 10% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.

(2) Kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u stavku 1. točki 10. ovoga članka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (eng. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (eng. master) fonda.“.

Članak 44.

Iza članka 128. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 128.a i 128.b koji glase:

„Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije C radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

Članak 128.a

(1) Mirovinsko društvo za račun pojedinog mirovinskog fonda kategorije C može steći najviše:

1. 100% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 10% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira:

a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

3. 10% jednog izdanja instrumenata tržišta novca:

a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

4. 15% jednog izdanja neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. iznimno od točaka 2. i 3. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći i više od 10% prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

a) da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

b) da ukupna takva ulaganja ne prelaze 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

6. 100% prenosivih dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

7. 20% udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

8. izloženost u vrijednosti do 7% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije

9. iznimno od točke 8. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći izloženost do 10% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.

(2) Kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u stavku 1. točki 7. ovoga članka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (eng. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (eng. master) fonda.

Zbirna ograničenja ulaganja za mirovinske fondove kojima upravlja isto mirovinsko društvo radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

Članak 128.b

(1) Mirovinsko društvo može, zbirno, za račun obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno za račun obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja, steći najviše:

1. 100% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 15% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira:

a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

3. 15% jednog izdanja instrumenata tržišta novca:

a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

4. 30% jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 25% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona uvrštenih na uređeno tržište, odnosno 25% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. iznimno od točke 2., točke 3. i točke 5. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinske fondove kojima upravlja može steći i više od 25% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja odnosno više od 15% prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

a) da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

b) da ukupna takva ulaganja ne prelaze 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i

c) da maksimalni udio nedavno izdanih prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona u ukupnim ulaganjima iz podtočke b) ove točke ne prelazi 40%

7. 15% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja uvrštenih na uređeno tržište bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

8. 100% prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira i/ili poslovnih udjela jednog izdavatelja kojima se trguje ili koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. 100% prenosivih vrijednosnih papira jednog izdavatelja koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 25% udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. 25% jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. iznimno od točke 11. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinske fondove kojima upravlja može steći najviše 40% jednog izdanja dionica, udjela ili poslo