Zagreb, listopad 2022. godine

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ovaj Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i „Narodne novine“, broj 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17) (u daljnjem tekstu: Zakon) stupio je na snagu u prosincu 2017. godine , a donesen je s ciljem povećanja učinkovitosti i djelotvornosti javnog upravljanja, sukladno Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine te Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu. Zakonom je definiran integrirani, cjeloviti i standardizirani skup pravila, postupaka i procedura u procesima planiranja, izrade, provedbe i praćenja akata strateškog planiranja, osobito dugoročnih i srednjoročnih akata od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Donošenjem Zakona ostvarene su pretpostavke za učinkovito, djelotvorno, odgovorno i održivo upravljanje razvojem Republike Hrvatske.

Zakonodavnim okvirom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem (kojeg čine Zakon i pripadajući podzakonski akti) uređeni su procesi pripreme, izrade, provedbe, izvješćivanja, praćenja provedbe i učinaka te vrednovanja akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje, u skladu sa svojim nadležnostima, izrađuju, donose i provode javna tijela.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pristupilo je procesu izrade izmjena i dopuna Zakona vodeći računa o potrebi trajnog unaprjeđenja sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i daljnjeg povećanja kvalitete formuliranja javnih politika.

Izmjene zakonodavnog okvira sustava strateškog planiranja provode se sukladno planiranoj reformi definiranoj u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO). U sklopu reforme koja se odnosi na jačanje mehanizama za integraciju i upravljanje javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja (C2.1.R1) planirana je izmjena zakonodavnog okvira sustava strateškog planiranja s ciljem povećanja djelotvornosti strateškog planiranja te profesionalizacije  izrade i provedbe akata strateškog planiranja. Reformom je predviđeno ulaganje usmjereno na jačanje kapaciteta u području strateškog planiranja i bolje regulacije.

Poticaj izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona (u daljnjem tekstu: ovaj Zakon) bile su i specifične preporuke Vijeća EU za Republiku Hrvatsku za 2019. i 2020. godinu (eng. Country specific recommendations - CSR ). Provedbom reforme C2.1.R1 u okviru NPOO-a ostvarit će se značajan doprinos provedbi CSR-ova, odnosno posebnih preporuka koje se odnose na povećanje kapaciteta tijela nadležnih za izradu i provedbu javnih projekata i politika (CSR 2019/3b) te jačanje učinkovitosti javne uprave i poboljšanje kapaciteta za izradu i provedbu javnih projekata i politika tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (CSR 2020/4a).

Izmjene i dopune temeljene su na iskustvima stečenim u dosadašnjoj provedbi Zakona, kao i na analizi rezultata provedbe projekta „ Okvir za vrednovanje učinkovitosti javnih politika u Hrvatskoj “ financiranog iz EU Programa potpore strukturnim reformama (eng. Structural Reform Support Programme - SRSP ).

Ovaj Zakon prepoznaje nedostatke vezane za procese praćenja provedbe, izvješćivanja o provedbi i vrednovanja provedbe akata strateškog planiranja uočene tijekom dosadašnje provedbe Zakona i pripadajućih podzakonskih akata te se njime žele dodatno unaprijediti pravila i postupci izrade i praćenja provedbe akata strateškog planiranja, s ciljem uklanjanja svih nedostataka uočenih tijekom provedbe Zakona.

Provedbom programa izobrazbi i poticanjem trajnog učenja i usavršavanja u području strateškog planiranja i bolje regulacije žele se ojačati odgovarajuće kompetencije zaposlenih u sustavu državne i javne uprave te osigurati dugoročno održiv i funkcionalan sustav za strateško planiranje i upravljanje javnim politikama.

Obzirom da su nakon donošenja Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske na snagu stupili Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) i Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 116/21) , ovim Zakonom vrše se i odgovarajuća usklađenja sa tim zakonima.

Usklađenje sa Zakonom o sustavu državne uprave provodi se zbog činjenice da je predmetnim Zakonom pojam „središnje tijelo državne uprave“ zamijenjen pojmom „tijelo državne uprave“.

Usklađenje sa Zakonom o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj provodi se zbog potrebe za jasnim definiranjem poslova koje Koordinacijsko tijelo obavlja u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem te zbog potrebe za brisanjem odredbi o aktima strateškog planiranja povezanim s korištenjem fondova EU-a koji su sada propisani predmetnim Zakonom.

Za očekivati je da će donošenje ovoga Zakona predstavljati značajan iskorak ka kvalitetnijem upravljanju resursima u radu javne uprave (organizacijskim, financijskim, ljudskim), daljnjem unaprjeđenju kvalitete provedbe svih procesa strateškog planiranja (izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja provedbe akata strateškog planiranja), odnosno daljnjem unaprjeđenju sustavnog i cjelovitog pristupa upravljanju razvojem Republike Hrvatske i stvaranju preduvjeta za ravnomjerniji društveno-gospodarski razvoj čitave zemlje.

Slijedom navedenog, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svojstvu Koordinacijskog tijela za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem, predlaže donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM REPUBLIKE HRVATSKE

Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

  NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM  REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 1.

U Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17) članak 2. mijenja se i glasi:

„Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1.  aktivnost  je niz specifičnih i međusobno povezanih radnji čija provedba izravno vodi ostvarenju mjere, a neizravno ostvarenju posebnoga cilja

2.  akti strateškog planiranja  su Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, program Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

3. biblioteka pokazatelja je registar pokazatelja kojeg uspostavlja i održava Koordinacijsko tijelo, a koriste ga tijela zadužena za izradu, provedbu i praćenje provedbe akata strateškog planiranja

4.  europski semestar  je godišnji ciklus usklađivanja i koordinacije gospodarskih i fiskalnih politika država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: EU)

5.  intervencijska logika  predstavlja metodološki instrument kojim se uspostavlja logička veza između ciljeva, predviđenih operativnih mjera, projekata i aktivnosti i pokazatelja te omogućuje procjenu doprinosa mjera, projekata i aktivnosti u postizanju ciljeva

6.  javna politika  je usmjerenost djelovanja javnih tijela na ciljeve kojima se odgovara na javne potrebe ili probleme u određenom razdoblju

7. javna tijela su tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

8.  koordinacijsko tijelo   je tijelo definirano propisom kojim se uređuje institucionalni okvir za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, a obavlja poslove strateškog planiranja u skladu s ovim Zakonom

9.  koordinator za strateško planiranje  tijela državne uprave je unutarnja ustrojstvena jedinica nadležna za poslove strateškog planiranja u tijelu državne uprave

10.  lokalni koordinator je lokalna razvojna agencija, nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave ili osoba zaposlena u navedenom tijelu koju je odredio općinski načelnik ili gradonačelnik kao predstavnik jedinice lokalne samouprave za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja na razini jedinice lokalne samouprave

11.  mjera  je skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata u određenom upravnom području kojom se izravno ostvaruje posebni cilj, a neizravno se pridonosi ostvarenju strateškoga cilja

12.  mreža koordinatora za strateško planiranje  i upravljanje razvojem je mreža za razmjenu znanja i iskustava vezanih uz procese strateškog planiranja kojom upravlja Koordinacijsko tijelo, a sastoji se od imenovanih predstavnika tijela državne uprave te regionalnih i lokalnih koordinatora

13.  partnersko vijeće  je savjetodavno tijelo koje se osniva temeljem propisa koji uređuje područje politike regionalnog razvoja, za potrebe pripreme i praćenja provedbe dugoročnih i srednjoročnih akata planiranja od značaja za statističke regije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

14. podijeljeno upravljanje odnosi se na provedbu fondova EU-a za koje je Europska komisija predala upravljanje Republici Hrvatskoj, u skladu s mjerodavnim pravnim propisima EU-a pojedinog financijskog razdoblja

15.  pokazatelj ishoda  je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog posebnog cilja

16.  pokazatelj rezultata  je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u provedbi utvrđene mjere, projekta i aktivnosti

17.  pokazatelj učinka  je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog strateškog cilja

18. posebni cilj  je srednjoročni cilj definiran u nacionalnim planovima i planovima razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se ostvaruje strateški cilj iz strategije i poveznica s programom u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun)

19. poslovi strateškog planiranja i upravljanja razvojem obuhvaćaju pripremu, izradu, provedbu, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja tijekom oblikovanja  i provedbe javnih politika

20.  postupak vrednovanja akata strateškog planiranja je neovisna usporedba i ocjena jasnoće i mjerljivosti utvrđenih ciljeva, primjerenosti odabira pokazatelja za praćenje ostvarenja utvrđenih ciljeva, planiranih troškova te očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka provedbe akata strateškog planiranja

21.  praćenje provedbe  je proces prikupljanja, analize i usporedbe pokazatelja kojima se sustavno prati uspješnost provedbe ciljeva i mjera akata strateškog planiranja

22.  prostorni plan  je dokument definiran propisom kojim se uređuje prostorno planiranje

23.  razvojni smjer  je hijerarhijski najviši element strateškog okvira koji predstavlja osnovni okvir razvoja i kojim se ostvaruje vizija razvoja definirana u Nacionalnoj razvojnoj strategiji

24.  regionalni koordinator je definiran propisom kojim se uređuje regionalni razvoj, a obavlja poslove strateškog planiranja u skladu s ovim Zakonom .  

25.  strateški cilj  je dugoročni cilj kojim se izravno podupire ostvarenje razvojnog smjera

      26.  sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem  je sustav koji objedinjava proces strateškog planiranja: pripremu, izradu, provedbu, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje akata strateškog planiranja    

      27. vizija razvoja je izjava koja jasno opisuje željenu promjenu koja se želi postići u dugoročnom ili srednjoročnom razdoblju, te služi kao jasan vodič za definiranje razvojnih smjerova i utvrđivanje ciljeva akata strateškog planiranja“.

  Članak 2.

U članku 3. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) U svrhu potpore ispunjavanju načela strateškog planiranja trajno će se provoditi aktivnosti jačanja kapaciteta sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem“.

  Članak 3.

U članku 4. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Akti strateškog planiranja moraju biti usklađeni s aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine“.

U stavku 3. riječ: „opravdana“ zamjenjuje se riječju: „utemeljena“.

  Članak 4.

Članak 5. mijenja se i glasi:

    „ (1) Načelo učinkovitosti i djelotvornosti osigurava da se za sve razine utvrđenih ciljeva i   mjera u aktima strateškog planiranja moraju definirati odgovarajući pokazatelji.

(2) Očekivani rezultati, ishodi i učinci provedbe akata strateškog planiranja moraju biti razumljivi, procjenjivi i mjerljivi.

(3) Očekivani rezultati, ishodi i učinci provedbe akata strateškog planiranja trebaju se planirati i postići uz optimalne troškove, a omjer troškova i koristi treba biti proporcionalan.

(4) Prilikom odabira smjera djelovanja mora se razmotriti više opcija, a odabrana opcija treba jamčiti veću društvenu i ekonomsku vrijednost, odnosno optimalnu vrijednost za novac poreznih obveznika.

(5) Javna tijela dužna su primjenjivati načelo dobrog financijskog upravljanja sukladno propisu kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna“.

  Članak 5.

U članku 7. stavku 3. riječi: „financijski prihvatljivi za održavanje u budućnosti“ zamjenjuju se riječima: „ dugoročno održivi“.

U stavku 4. riječi: „budućim generacijama ” zamjenjuju se riječima: „u dugoročnom razdoblju “.

   Članak 6.

Članak 13. mijenja se i glasi:

    „ (1) Kratkoročni akti strateškog planiranja jesu program Vlade, program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi tijela državne uprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova i akcijski planovi za provedbu planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Program Vlade, program konvergencije, nacionalni program reformi i akcijske planove za provedbu nacionalnih planova iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.

(3) Provedbeni program tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela državne uprave, a provedbeni program jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Akcijske planove za provedbu planova razvoja iz stavka 1. ovoga članka donose predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

   Članak 7.

U članku 14. točka 4. briše se.

   Članak 8.

U članku 16. iza riječi: „planovi“ dodaju se riječi: „i pripadajući akcijski planovi“.

   Članak 9.

Članak 18. mijenja se i glasi:

    „ (1) Sektorske i višesektorske strategije (u daljnjem tekstu: strategije) izrađuju se ako je njihova izrada propisana posebnim zakonom ili obvezujućim pravnim aktom EU-a.

(2) Za jedno upravno područje donosi se sektorska strategija, a za više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja donosi se višesektorska strategija.

(3) Tijelo zaduženo za izradu strategije je tijelo državne uprave nadležno za oblikovanje i provedbu javne politike u upravnom području za koje se strategija izrađuje.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za međusobno povezana upravna područja može predložiti izradu sektorske i višesektorske strategije sukladno članku 38. ovoga Zakona.

(5) Odluku o izradi i tijelu zaduženom za izradu strategije donosi Vlada.

(6) Tijelo zaduženo za izradu strategije podnosi Vladi izvješće o provedbi strategije jednom godišnje“.

    Članak 10.  

U članku 21. stavak 4. mijenja se i glasi:

 „(4) Tijelo državne uprave izvješćuje godišnje putem koordinatora iz članka 34. Zakona Koordinacijsko tijelo o provedbi provedbenog programa iz stavka 1. ovoga članka“.

   Članak 11.

Iza članka 21. dodaju se članak 21.a i naslov iznad njega koji glase: „ Akcijski planovi za provedbu srednjoročnih akata strateškog planiranja “.

„(1) Akcijski planovi su kratkoročni akti strateškog planiranja koji se izrađuju za provedbu srednjoročnih akata strateškog planiranja.

  (2) Akcijski planovi sadrže mjere za provedbu posebnih ciljeva iz srednjoročnih akata strateškog planiranja, pripadajuće pokazatelje rezultata, podatke o izvorima financiranja, rokovima i nositeljima provedbe te procijenjenim troškovima provedbe mjera.

 (3) Prvi akcijski plan donosi se zajedno sa srednjoročnim aktom strateškog planiranja, a svi daljnji akcijski planovi donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja prethodnog akcijskog plana“.     

     Članak 12.

U članku 24. stavku 5., iza riječi: „izvješćuje“ brišu se riječi: „polugodišnje i“.

      Članak 13.

U članku 25. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase:

(a) Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave su srednjoročni akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne samouprave kojima se definiraju posebni ciljevi za provedbu ciljeva dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja iz članaka 17. 18. 19. i 23. ovoga Zakona.

(2) Jedinica lokalne samouprave koja može usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata strateškog planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline nema obvezu izrade plana razvoja.

U stavku 6., iza riječi: „koordinatora“ brišu se riječi: „i Koordinacijsko tijelo“.

     Članak 14.

U članku 26. stavku 5., iza riječi: „Zakona“ brišu se riječi: „polugodišnje i“, a iza riječi: „koordinatora“ brišu se riječi: „Koordinacijsko tijelo“.

      Članak 15.

Naslov iznad članka 30. i članak 30. brišu se.

    Članak 16.

Članak 33. mijenja se i glasi:

„(1) U sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Koordinacijsko tijelo obavlja sljedeće poslove:

1.  koordinira cjelokupnim sustavom strateškog planiranja i upravljanja razvojem

2. predlaže pravni okvir, smjernice i metodologiju za izradu, praćenje provedbe i vrednovanje akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona

3.  organizira i koordinira postupak pripreme, provedbe, praćenja provedbe i izvještavanja o provedbi Nacionalne razvojne strategije iz članka 17. ovoga Zakona

4. osigurava javnost rada u postupcima planiranja, izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja o Nacionalnoj razvojnoj strategiji

5.  sudjeluje u izradi i praćenju ostalih dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona

6.  utvrđuje usklađenost akata strateškog planiranja iz članaka 18. 19. i 21. ovoga Zakona s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine

7. upravlja mrežom koordinatora za strateško planiranje i upravljanje razvojem

8. u suradnji s regionalnim koordinatorima, utvrđuje usklađenost akata strateškog planiranja iz članka 23. ovoga Zakona s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno strategijama

9.   u suradnji s drugim tijelima državne uprave, prati i nadzire provedbu akata strateškog planiranja iz članka 11. i 12. ovoga Zakona te izvješćuje Vladu i poduzima odgovarajuće radnje u slučaju uočenih odstupanja od plana

10. priprema i provodi aktivnosti vezane za jačanje kapaciteta tijela u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem i

11.  obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom“.

    Članak 17.

Članak 34. mijenja se i glasi:

    „(1) Uredbama o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave uređuju se unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom.

(2) Tijelo državne uprave samostalno odlučuje o vrsti unutarnje ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka s obzirom na posebnosti svoga unutarnjeg ustrojstva i opseg poslova u pojedinom upravnom području.

(3) Unutarnja ustrojstvena jedinica iz stavka 1. ovoga članka u sustavu strateškog planiranja obavlja sljedeće poslove:

a. koordinira proces izrade,  izvješćivanja i vrednovanja akata strateškog planiranja iz nadležnosti tijela državne uprave

b. pruža stručnu podršku drugim ustrojstvenim jedinicama tijela državne uprave u procesima izrade, provedbe, izvješćivanja i vrednovanja akata strateškog planiranja iz nadležnosti tijela državne uprave

c. osigurava usklađenost akata strateškog planiranja i izvješća iz nadležnosti tijela državne uprave s načelima i metodologijom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem

d. osigurava pravovremenu dostupnost provjerljivih podataka potrebnih za  provedbu, izvješćivanje i vrednovanje akata strateškog planiranja iz nadležnosti tijela državne uprave

e. u suradnji s drugim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama, prati i nadzire provedbu akata strateškog planiranja iz članka 11. i 12. ovoga Zakona iz nadležnosti tijela državne uprave te izvješćuje Koordinacijsko tijelo i poduzima odgovarajuće radnje u slučaju uočenih odstupanja od plana

f. surađuje s Koordinacijskim tijelom radi pravilne primjene načela i metodologije sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem

g. pruža podršku predstavnicima tijela državne uprave koji sudjeluju u radu mreže koordinatora za strateško planiranje i upravljanje razvojem.

h. podnosi izvješća sukladno članku 10. stavku 6. i članku 13 stavak 4 ovoga Zakona te, članku 19. stavku 5.  ovoga Zakona”.

Članak 18.

Iza članka 34. dodaju se članak 34.a i naslov iznad njega koji glase: „ Izobrazba u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem“ .

„ (1) Koordinacijsko tijelo priprema i provodi izobrazbu u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem

(2) Programe izobrazbe, planiranje, način provedbe izobrazbe, te druga bitna pitanja u vezi s izobrazbom u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem pravilnikom propisuje čelnik Koordinacijskog tijela.

(3) Službenici Koordinacijskog tijela i unutarnjih ustrojstvenih jedinica iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona obvezni su pohađati programe izobrazbe sukladno pravilniku iz stavka 2. ovoga članka“.

   Članak 19.

U članku 35. dodaju se oznaka stavka 1. i stavak 2. koji glasi:

„(2) Koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom na razini jedinice lokalne samouprave obavlja lokalni koordinator“.

   Članak 20.

Naslov iznad članka 36. i članak 36. brišu se.

   Članak 21.

U naslovu iznad članka 43. iza riječi: „sredstva za“ dodaju se riječi: „pripremu, izradu i“.

U članku 43. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: „( 1) Akti strateškog planiranja iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona predstavljaju jedan od temelja za utvrđivanje prioriteta financiranja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju”, a dosadašnji stavci 1. 2. i 3. postaju stavci 2. 3. i 4.“.

    Članak 22.

Iza članka 43. dodaju se naslov: „ Podrška provedbi javnih politika “ i članak 43.a koji glasi:

„Sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem pruža podršku provedbi javnih politika kroz:

-  primjenu načela strateškog planiranja i upravljanja razvojem

-  podršku upravljanju procesima definiranja javnih politika i izrade akata strateškog planiranja te utvrđivanju poveznica između akata strateškog planiranja

- povezivanje ciljeva akata strateškog planiranja s troškovima, izvorima financiranja i resursima tijekom pripreme i provedbe akata strateškog planiranja

- održavanje i upotrebu biblioteke pokazatelja koju koriste tijela zadužena za pripremu i provedbu akata strateškog planiranja

- osiguravanje podataka o provedbi akata strateškog planiranja i ostvarenim rezultatima, ishodima i učincima provedbe javnih politika i

-  omogućavanje transparentnog prikaza uspješnosti provedbe akata strateškog planiranja putem informacijskog sustava“ .  

  Članak 23.

Naslov iznad članka 44. i članak 44. brišu se.

  Članak 24.

Članak 45. mijenja se i glasi:

„ Koordinator za strateško planiranje tijela državne uprave i regionalni i lokalni koordinatori odgovorni su za praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja sukladno odredbama Zakona te su dužni prikupljati pokazatelje o provedbi akata strateškog planiranja u skladu s uputama i rokovima, sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona“.

  Članak 25.

Naslov iznad članka 46. i članak 46. brišu se.

  Članak 26.

Članak 47. mijenja se i glasi:

    „(1) Koordinacijsko tijelo na svojim mrežnim stranicama objavljuje izvješće o provedbi i

      rezultatima vrednovanja provedbe Nacionalne razvojne strategije.

(2) Javno tijelo na svojim mrežnim stranicama objavljuje izvješća o provedbi i rezultatima vrednovanja provedbe akata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti“.

  Članak 27.

U članku 48. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Postupak vrednovanja akata strateškog planiranja primjenjuje se na akte strateškog planiranja iz članka 11. stavka 1. i članka 12. stavka 1. ovoga Zakona“ .

Stavak 2. briše se, a stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.

   Članak 28.

(1) Uredbu iz članka 15. stavka 2. Zakona usklađenu sa odredbama ovoga Zakona donijet će Vlada u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 (2) Pravilnik iz članka 15. stavka 3. Zakona usklađen sa odredbama ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 (3) Pravilnik iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 (4) Pravilnik iz članka 48. stavka 4. Zakona usklađen sa odredbama ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 Članak 29.

(1) Uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave potrebno je uskladiti s odredbama ovoga Zakona do 30. lipnja 2023. godine

 (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona van snage stavlja se Uredba o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata („Narodne novine“, broj 42/18).

Članak  30.

U cijelom tekstu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (,,Narodne novine”, broj 123/17) riječi: ,,središnje tijelo državne uprave” u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: ,,tijelo državne uprave” u odgovarajućem broju i padežu”.

Članak 31.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

V. OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom ažurira se i dopunjava pojmovnik te se Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađuje sa propisom kojim se uređuje institucionalni okvir za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj .

Uz članak 2.

Ovim člankom propisuje se obveza trajnog provođenja aktivnosti jačanja kapaciteta sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem čime se želi pružiti potpora kontinuiranom unaprjeđenju strateškog planiranja i praćenja učinaka javnih politika. Jačanje kapaciteta obuhvaća jačanje administrativnih kapaciteta, alata i metoda dostupnih sustavu te podupire provedbu  reforme „Jačanje mehanizama za integraciju i upravljanje javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja” definirane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Uz članak 3.

Ovim člankom usklađuje se izričaj i propisuje se da akti strateškog planiranja moraju biti usklađeni s aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine.

Uz članak 4.

Ovim člankom usklađuje se izričaj, propisuje se obveza tijela zaduženih za izradu i provedbu akata strateškog planiranja da očekivane rezultate, ishode i učinke provedbe akata strateškog planiranja planiraju i postižu uz optimalne troškove.

Uz članak 5.

Ovim člankom propisuje se da ciljevi definirani od strane tijela zaduženih za izradu i provedbu akata strateškog planiranja moraju biti dugoročno održivi te da odluke i postupci djelovanja tijela zaduženih za izradu i provedbu akata strateškog planiranja ne smiju stvarati nerazmjerno financijsko ili drugo opterećenje u dugoročnom razdoblju.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se nadležnost Vlade Republike Hrvatske za donošenje akcijskih planova za provedbu nacionalnih planova te nadležnost predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za donošenje akcijskih planova za provedbu planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uz članak 7.

Ovim člankom brišu se akti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a, obzirom na činjenicu da je u međuvremenu donesen propis kojim se uređuje institucionalni okvir za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 8.

Ovim člankom se popisu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja dodaju akcijski planovi koji se izrađuju u cilju operacionalizacije provedbe nacionalnih planova.

Uz članak 9.

Ovim člankom brišu se obveze tijela zaduženog za izradu akta strateškog planiranja.

Uz članak 10.

Ovim člankom se, u cilju smanjenja administrativnog opterećenja, tijela državne uprave oslobađaju obveze polugodišnjeg izvješćivanja Koordinacijskog tijela o provedbi provedbenih programa tijela državne uprave.

Uz članak 11.

Ovim člankom pobliže se definiraju akcijski planovi, kratkoročni akti strateškog planiranja za provedbu srednjoročnih akata strateškog planiranja.

Uz članak 12.

Ovim člankom se, u cilju smanjenja administrativnog opterećenja, jedinice područne (regionalne) samouprave oslobađaju obveze polugodišnjeg izvješćivanja Koordinacijskog tijela o izvršenju provedbenog programa jedinice područne (regionalne) samouprave.

Uz članak 13.

Ovim člankom, u skladu sa iskustvima stečenim u dosadašnjoj primjeni Zakona, preciznije se definiraju planovi razvoja jedinica lokalne samouprave, pojednostavljuje se raniji izričaj te jasno propisuje da jedinice lokalne samouprave koje mogu usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata strateškog planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline nemaju obvezu izrade planova razvoja.

T ijela zadužena za izradu plana razvoja jedinica lokalne samouprave, u cilju smanjenja administrativnog opterećenja, oslobađaju se obveze izvješćivanja Koordinacijskog tijela o provedbi planova razvoja jedinica lokalne samouprave.

Uz članak 14.

Ovim člankom jedinice lokalne samouprave se, u cilju smanjenja administrativnog opterećenja, oslobađaju obveze polugodišnjeg izvješćivanja regionalnog koordinatora i Koordinacijskog tijela o provedbi provedbenog programa jedinica lokalne samouprave , te obveze godišnjeg izvješćivanja Koordinacijskog tijela o provedbi provedbenog programa jedinica lokalne samouprave.

Uz članak 15.

Ovim člankom briše se članak 30. Zakona, obzirom na činjenicu da je u međuvremenu donesen propis kojim se uređuje institucionalni okvir za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj .

Uz članak 16.

Ovim člankom brišu se obveze Koordinacijskog tijela, vrši se usklađivanje sa propisom kojim se uređuje institucionalni okvir za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj te se Koordinacijskom tijelu propisuje obveza organiziranja i provođenja aktivnosti vezanih za jačanje kapaciteta tijela u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem.

Uz članak 17.

Ovim člankom se propisuje obveza tijela državne uprave da unutarnju ustrojstvenu jedinicu za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja definiraju u Uredbi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave te se propisuju poslovi koje unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja obavlja u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem.

Uz članak 18.

Ovim člankom službenicima Koordinacijskog tijela i u nutarnjih ustrojstvenih jedinica za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja propisuje se obveza pohađanja programa izobrazbe u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem, sukladno pravilniku kojim se definiraju program, planiranje i način provedbe izobrazbe.

Uz članak 19.

Ovim člankom propisuje se da k oordinaciju poslova strateškog planiranja na razini jedinice lokalne samouprave obavlja lokalni koordinator.

Uz članak 20.

Ovim člankom brišu se naslov iznad članka 36. i članak 36., obzirom na činjenicu da će poslovi i obveze lokalnih koordinatora biti propisane novim propisom kojim se uređuje regionalni razvoj .

Uz članak 21.

Ovim člankom naslov iznad članka 43. usklađuje se sa sadržajem predmetnog članka te se definira povezanost prioriteta financiranja iz nacionalnih i međunarodnih izvora sa ciljevima u dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja

Uz članak 22.

Ovim člankom propisuju se načini na koje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem pruža podršku provedbi javnih politika.

Uz članak 23.

Ovim člankom iz Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske brišu se odredbe o informacijskom sustavu,  koji je dostupan kroz upravljačku ploču za praćenje učinaka javnih politika i obuhvaćen novim člankom 43a. ovoga Zakona. Članak 43a. uzima u obzir do sad odrađene aktivnosti u području strateškog planiranja te šire definira obuhvat pojma strateškog planiranja u cilju podrške provedbi javnih politika.

Uz članak 24.

Ovim člankom koordinatori za strateško planiranje tijela državne uprave oslobađaju se obveze unosa pokazatelja o provedbi akata strateškog planiranja te se brišu obveze Koordinacijskog tijela.

Uz članak 25.

Ovim člankom iz Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske brišu se odredbe o registru projekata.

Uz članak 26.

Ovim člankom definiraju se obveze Koordinacijskog tijela i javnih tijela vezane za objavu izvješća o provedbi i rezultatima vrednovanja provedbe akata strateškog planiranja.

Uz članak 27.

Ovim člankom briše se definicija pojma postupka vrednovanja akata strateškog planiranja (zbog premještaja u pojmovnik), propisuje se obveza primjene postupka vrednovanja akata strateškog planiranja za dugoročne i srednjoročne akte strateškog planiranja.

Uz članak 28.

Ovim člankom propisuje se rok za donošenje povezanih podzakonskih akata (uredbi i pravilnika).

Uz članak 29.

Ovim člankom propisuje se rok za usklađenje uredbi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave sa odredbama ovoga Zakona te se stavlja van snage Uredba o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata („Narodne novine“, broj 42/18).

Uz članak 30.

Ovim člankom Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađuje se sa Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19).

Uz članak 31.

Ovim člankom propisuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona.