1. UVOD

Europski socijalni fond, je uz  Europski fond za regionalni razvoj, jedan od strukturnih fondova Europske unije, kojim se članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva te se potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP) 2014.-2020. usvojen je 17. prosinca 2014., a predstavlja temelj za korištenje dodijeljenih sredstava Europskog socijalnog fonda. Temelji se na koncentraciji ulaganja u 4 prioritetne osi (u okviru tematskih ciljeva Zajedničkog strateškog okvira i njihovih specifičnih investicijskih prioriteta):

1.Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage;

2.Socijalno uključivanje;

3.Obrazovanje i cjeloživotno učenje;

4.Dobro upravljanje.

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava raspisan je u okviru prioritetne osi 4. Dobro upravljanje koje promiče organizacije civilnog društva kao vrijedne partnere javnoj upravi u oblikovanju i provođenju javnih politika čime se treba pridonijeti većoj transparentnosti, otvorenosti, odgovornosti i učinkovitosti javne uprave. Poziv se odnosi na investicijski prioritet 11ii.1. Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, odnosno specifični cilj Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja .

2. Predmet poziva i opće informacije

Volonterstvo je jedna od ključnih vrijednosti na kojima počiva društveni razvoj, građansko sudjelovanje, socijalna kohezija i socijalno uključivanje u Republici Hrvatskoj. Priopćenje o politikama EU i volontiranju: Priznavanje i promicanje prekograničnih volonterskih aktivnosti u EU (2012.) ističe kako volontiranje doprinosi razvojnoj strategiji Europa 2020, naročito u pogledu dostizanja ciljane stope zaposlenosti u EU od 75% do 2020. godine, pomažući ljudima da nauče nove vještine i prilagode se promjenama na tržištu rada, te se poziva na studiju Sveučilišta John Hopkins kojom je ustanovljeno da sektor volonterstva može doprinijeti i do 5% bruto domaćeg proizvoda.  

Važećim Zakonom o volonterstvu (NN 58/07, 22/13), u Hrvatskoj su stvorene osnovne pretpostavke za uređivanje uvjeta volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja, ali i izdavanje potvrde o volontiranju te kompetencijama stečenim kroz volontiranje. Mjerom 1.5. Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine predviđeno je osiguranje sustava podrške razvoju volonterstva i to daljnjim  jačanjem infrastrukture za volontiranje kroz stabilan rad i povećanje broja lokalnih i regionalnih volonterskih centara te njihovo umrežavanje, povećanjem broja organizacija civilnog društva i javnih ustanova te ostalih organizatora volontiranja predviđenih Zakonom o volonterstvu  koje koriste usluge volonterskih centara, ali i povećanjem broja građana koji su putem volonterskih centara uključeni u volonterske programe pojedinih organizatora volontiranja.

Izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu 2013. godine uveden je novi instrument vrednovanja volontiranja i priznavanja kompetencija, vještina i iskustva  stečenih volontiranjem  koje će se moći primijeniti u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju - Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje za dugotrajne oblike volontiranja, a  koja se izdaje na zahtjev volontera. Važnost uvođenja Potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje posebno se odnosi na mlade koji su u izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Temeljem Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, u proteklom razdoblju su financirani različiti programi i projekti organizacija civilnog društva usmjereni jačanju infrastrukture za razvoj volonterstva, kao i provedbi volonterskih programa u javnim ustanovama. Među najvažnijim problemima koji su uočeni kroz provedbu dosad financiranih programa i projekata, rad regionalnih i lokalnih volonterskih centara, kao i praćenjem provedbe važećeg Zakona o volonterstvu, posebno se izdvajaju nedostatni kapaciteti organizatora volontiranja za menadžment, odnosno koordinaciju volontera, nedovoljna ponuda programa osposobljavanja koordinatora volontera u odnosu na potražnju, neodgovarajuća praksa izvještavanja organizatora volontiranja, neizdavanje potvrda o kompetencijama stečenima volontiranjem, nedostatak primjene standarda kvalitete u radu organizatora volontiranja ¹ te općenito nedostatan broj kvalitetnih volonterskih programa.

^{1 Organizacije civilnog društva u Hrvatskoj primjenjuju različite standarde kvalitete, a uz financijsku podršku iz javnih izvora razvijeni su Standardi kvalitete za volonterske centre u Hrvatskoj. Više informacija na:: http://volontiram.info/hmvc/hrvatska-nreza-volonterskih-centara/standardi-kvalitete/item/177-standardi-kvalitete}

Podaci koje je Ministarstvo socijalne politike i mladih prikupilo u razdoblju od 2009. do 2014. godine, temeljem Pravilnika o sadržaju izvješća organizatora volontiranja (NN 101/08), ukazuju na kontinuirano povećanje broja volontera, kao i sati volontiranja, a samim time i povećanje broja prijavljenih organizatora volontiranja. U 2014. godini, u Hrvatskoj je broj dostavljenih izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja povećan za 54% u odnosu na prethodnu godinu. Statistički podaci o organiziranom volontiranju u 2014. godini govore kako je bilo: 45.955 volontera/ki, 1.032 organizatora volontiranja, 2.597.121 volonterskih sati te 5.829.520,62 kuna troškova volontiranja. Istovremeno je vidljiv sve veći broj osoba zainteresiranih za volontiranje. Struktura organizatora volontiranja u najvećem broju obuhvaća udruge, zatim slijede druge neprofitne pravne osobe i ustanove. U najmanjem se broju kao organizatori volontiranja pojavljuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, državna tijela te zaklade. Iako navedeni podaci upućuju na pozitivne primjere i porast broja volontera angažiranih u različitim profilima organizatora volontiranja u svim dijelovima Hrvatske, i nadalje se najveći broj volontera uključuje u rad udruga kao najbrojnijih aktera organiziranog civilnog društva. Zamjetan je veliki nesrazmjer između broja organizatora volontiranja koji evidentiraju volonterski rad sukladno važećim propisima i o tome izvješćuju nadležna tijela te stvarnog broja registriranih udruga i drugih neprofitnih organizacija, kao i javnih ustanova. Taj nesrazmjer je dodatni pokazatelj nedostatnih kapaciteta organizatora volontiranja za učinkovit menadžment volontera te osmišljavanje i provedbu održivih volonterskih programa. Problem zatvorenosti javnih ustanova za uključivanje volontera, kao i problem kapaciteta organizacija civilnog društva za razvoj kvalitetnih i održivih programa uključivanja volontera identificiran je i CIVICUS-ovim indeksom civilnog društva u Hrvatskoj.

Općenito, volonterstvo se još uvijek ne ističe kao resurs koji bi se mogao koristiti u javnim ustanovama koje pružaju usluge od javnog interesa. Stoga je, uz aktivnosti usmjerene prema jačanju sposobnosti organizacija civilnog društva, nužno dodatno osnažiti sposobnosti za menadžment volontera i u javnim ustanovama, pogotovo onima u sustavu obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Naime, bez učinkovitog menadžmenta volontera teško je osigurati uspješno korištenje brojnih potencijala koje volonteri mogu dati svakoj organizaciji, odnosno jamčiti održivost provedbe volonterskih programa koje vode boljem upravljanju i kvaliteti usluga od javnog interesa.

Poseban izazov predstavlja razmjerno niska stopa mladih koji volontiraju u organizacijama civilnog društva. Naime, prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja  iz 2013., tek 6,9% mladih imalo je iskustvo volontiranja u organizacijama civilnog društva što nije veliki pomak u odnosu na istraživanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva iz 2005. godine kojim je utvrđeno da svega 5% građana u Hrvatskoj volontira. Jedan od uzroka ovakvog stanja nalazi se u činjenici da volonterstvo kao jedan od najčešćih i najzastupljenijih oblika građanskog aktivizma nije odgovarajuće zastupljeno u školskim kurikulumima i ne posvećuje mu se sustavna pozornost na svim razinama obrazovnog sustava, pogotovo osnovnim i srednjim školama. Stoga su nužni dodatni napori kako bi se odgoj za volontiranje i školske volonterske aktivnosti sustavno uključilo u odgojno-obrazovni sustav. Dodatni je problem činjenica da odgojno-obrazovne institucije, ako i prepoznaju potrebu osmišljavanja volonterskih programa i vrednovanja angažmana uključenih nastavnika i učenika, često ne raspolažu primjerenim resursima, ni mogućnostima pružanja podrške za usavršavanje nastavnika u ovom području, kao ni za provedbu održivih volonterskih programa. Dosadašnje inicijative razvoja i provedbe volonterskih programa u osnovnim i srednjim školama rezultat su višegodišnjeg intenzivnog djelovanja niza organizacija civilnog društva, a posebno regionalnih i lokalnih volonterskih centara ² . Stoga je nužno osigurati dodatnu podršku razvoju partnerske suradnje škola i organizacija civilnog društva u oblikovanju i provedbi kvalitetnih volonterskih programa što će postupno dovesti do porasta volontiranja među mladima u svim županijama u Hrvatskoj.

^{2 Za više informacija vidi Šimunković, Forčić, Milinković, Kamenko, Šehić-Relić (2011) „Generacija za V: Uključivanje učenika osnovnih i srednjih škola u volontiranje“, VCOS, Osijek}

Kroz Poziv na dostavu projektnih prijedloga, dodatno će se poticati uključivanje mladih u volontiranje kako bi se dodatno naglasile koristi aktivnog sudjelovanja mladih osoba u društvu putem volontiranja kao i stjecanje vrijednih kompetencija, vještina i iskustava koje će moći primijeniti u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju. Kao što se ističe u Priopćenje o politikama EU i volontiranju, ako su mladi ljudi dobro informirani o volontiranju i imaju pozitivna iskustva prilikom volontiranja, veća je vjerojatnost da će nastaviti s aktivnim volontiranjem tijekom cijelog svog života te biti inspiracija za volontiranje drugim mladim ljudima u svome okruženju.

2.1. Ciljevi poziva na dostavu projektnih prijedloga

Opći cilj Poziva je osnažiti doprinos volonterstva u provođenju reformi za društveni i gospodarski rast i demokratski razvoj.

Specifični ciljevi Poziva su:

1. Unaprijediti kapacitete organizatora volontiranja – organizacija civilnog društva i javnih ustanova za učinkovit menadžment volontera u svrhu poboljšanja kvalitete usluga od općeg interesa

2. Povećati broj djece i mladih koji sudjeluju u programima školskog volontiranja i odgoja za volontiranje

Specifičnom cilju 1 doprinose aktivnosti navedene u Grupi aktivnosti 1, dok specifičnom cilju 2 doprinose aktivnosti navedene u Grupi aktivnosti 2 (vidjeti poglavlje 4.3.3.).

2.2. Prijavitelji i partneri

Na poziv na dostavu projektnih prijedloga prijavitelj se mora prijaviti u projektnom partnerstvu, pri čemu projektno partnerstvo u:

- Grupi aktivnosti 1 čine najmanje jedna udruga usmjerena na promoviranje i razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj, a koja u navedenom području djeluje najmanje 6 mjeseci od dana prijave projektnog prijedloga na Poziv, što je razvidno iz ciljeva i popisa djelatnosti u statutu udruge (prijavitelj) i jedna javna ustanova - odgojno-obrazovna ustanova (osnovna ili srednja škola ili učenički dom) ili javna ustanova u socijalnoj skrbi i zdravstvu (partner).

- Grupi aktivnosti 2 čine najmanje jedna organizacija civilnoga društva koja je registrirana najmanje godinu dana od dana prijave projektnog prijedloga na Poziv i jedna odgojno obrazovna ustanova (osnovna škola, srednja škola, učenički dom).  

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklapa se s prijaviteljem projektnog prijedloga nakon provedenog postupka procjene i donošenja Odluke o financiranju.

2.3. Zakonodavni okvir

Dokumenti koji definiraju pravila provedbe Europskog socijalnog fonda (ESF) u Republici Hrvatskoj:

1. EU dokumenti

a. Uredba Europskog Parlamenta i Vijeća (EU) br. br. 1303/2013 od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 ³

b. Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013.o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 ⁴

2. Nacionalni dokumenti

a. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (NN, Međunarodni sporazumi, br. 2/12) (Ugovor o pristupanju) ⁵

b. Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN br. 92/2014) ⁶

c. Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN br. 107/2014) ⁷

d. Uredba o izmjenama Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN br. 23/2015) ⁸

e. Zakon o javnoj nabavi (NN br. 90/11, 83/13 i 143/13, 13/14) ⁹

^{3 http://eurlex.europa.eu/legacontent/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1303&:PDF}

^{4 http://eurlex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1304&:PDF}  

^{5 http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/120522_Ugovor_o_pristupanju.pdf}  

^{6 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_92_1838.html}

^{7 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_09_107_2070.html}

^{8 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_23_479.html}

^{9 http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3414}

Dokumenti iz sektorske nadležnosti:

1. EU dokumenti

- Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast ¹⁰

- Paket mjera za socijalno ulaganje ¹¹

- Priopćenje o politikama EU i volontiranju: Priznavanje i promicanje prekograničnih volonterskih aktivnosti u EU (2012.) ¹²

- Volontiranje u Europi, Europska komisija-DG EAC, EACEA, 2010 ¹³

2. Nacionalni dokumenti

- Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine ¹⁴

- Zakon o volonterstvu (Narodne novine br.58/07 i 22/13)

- Etički kodeks volontera (Narodne novine br. 55/08) ¹⁵

- Pravilnik o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja (Narodne novine br.: 101/08) ¹⁶

- Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13)

- Zakon o socijalnoj skrbi (NN, 157/13) ¹⁷

- Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije ¹⁸

- Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ¹⁹

- Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011.) ²⁰

^{10 http://ec.europa.eu/europe2020/index_hr.htm}

¹¹

^{http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=89&langId=en&newsId=1807&moreDocuments=yes&tableName=news}

^{12   http://ec.europa.eu/citizenship/pdf/doc1311_en.pdf}

^{13 http://ec.europa.eu/citizenship/pdf/doc1018_en.pdf}

¹⁴

^{https://udruge.gov.hr/nacionalna-strategija-stvaranja-poticajnog-okruzenja-za-razvoj-civilnoga-drustva-2012-2016/274}

^{15   http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_05_55_1915.html}

^{16 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_09_101_3089.html}

^{17 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3289.html}

^{18   http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html}

^{19   http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_08_104_2019.html}

^{20   http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685}

- Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine ²¹

- Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016. ²²

- Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) ²³

^{21 http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/nacionalni_program_za_mlade_za_razdoblje_od_2014_do_2017_godine}

^{22   http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/socijalna_skrb/reforma_sustava_socijalne_skrbi}

^{23 http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/strategija_borbe_protiv_siromastva_i_socijalne_iskljucenosti_republike_hrvatske_2014_2020}

2.4. Indikatori (pokazatelji provedbe)

Praćenjem pokazatelja prati se uspješnost provedbe Operativnog programa. Ciljane vrijednosti pokazatelja definirane su u Operativnom programu i obuhvaćaju vrijednosti na razini pojedinog prioriteta/specifičnog cilja.

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga i pridonositi uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa mjereno, između ostalog, sljedećim specifičnim pokazateljima provedbe:

- SO 408 - Broj (lokalnih) organizacija civilnoga društva koje sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada

- SO 408 - Broj organizacija civilnoga društva koje uspješno provode projekte društveno-gospodarskog rasta i demokratskog razvoja

Specifični pokazatelji ovog Poziva su:

- Broj zaposlenika organizatora volontiranja (OCD-a, javnih ustanova) koji su prošli izobrazbu/obuku za menadžment volontera

- Broj djece i mladih (učenika osnovnih i srednjih škola) uključenih u projektne aktivnosti

- Broj volontera uključenih u projektne aktivnosti ²⁴

- Broj volonterskih sati volontera uključenih u projektne aktivnosti ²⁵

- Ukupna vrijednost volonterskog rada na projektu ²⁶

 ^{24 Ovi podaci moraju biti potkrijepljeni opisom volonterskog mjesta (Obrazac 9.), ugovorom o volontiranju i evidencijom sati volontera provedenih u obavljanju volonterskih aktivnosti. Sukladno čl. 11, st. 1. Zakona o volonterstvu (NN, 22/13), zabranjeno je volontiranje kojim se u cijelosti zamjenjuje rad koji obavljaju radnici temeljem ugovora o radu odnosno izvršitelji poslova temeljem ugovora o djelu.}

^{25 Ovi podaci moraju biti potkrijepljeni opisom volonterskog mjesta (Obrazac 9.), ugovorom o volontiranju i evidencijom sati volontera provedenih u obavljanju volonterskih aktivnosti. Sukladno čl. 11, st. 1. Zakona o volonterstvu (NN, 22/13), zabranjeno je volontiranje kojim se u cijelosti zamjenjuje rad koji obavljaju radnici temeljem ugovora o radu odnosno izvršitelji poslova temeljem ugovora o djelu.}

^{26 Vrijednost volonterskog rada za prikazivanje u ESF projektima određuje se u jednakom iznosu za sve potencijalne prijavitelje a iznosit će 34 kune/sat. Taj iznos dobiven je dijeljenjem iznosa prosječne mjesečne neto plaće (prema podacima DZS-a (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/09-01-01_12_2014.htm) u 2014. godini što iznosi 5.533 kn s prosječnim brojem radnih sati u mjesecu - 166. Svaki Korisnik projekta koji će angažirati volontere može odrediti stvarnu vrijednost volonterskog rada (npr. prema internim smjernicama organizacije koje služe za određivanje plaća zaposlenika) koja može biti i veća od ESF prihvatljivog iznosa. Za potrebe izvještavanja o pokazateljima provedbe projekata, Korisnik će izvještavati samo u okvirima ESF vrijednosti volonterskog sata.}

Prijavitelj može utvrditi i dodatne pokazatelje relevantne za njegov projekt, ali u projektnu prijavu mora navesti i pridonijeti najmanje jednom od prethodno navedenih specifičnih pokazatelja Poziva. Projekti koji izravno ne doprinose unaprijed definiranim pokazateljima Operativnog programa iz ovog Poziva neće se smatrati prihvatljivima za financiranje. Svaki pokazatelj potrebno je realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi ciljnu vrijednost. Također, treba voditi računa kako se o svakom pokazatelju navedenom u projektnoj prijavi, u fazi provedbe projekta treba izvještavati PT2 putem obrazaca navedenih u Prilogu 5 i 6.

3. Financiranje

Ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF), te se  provodi u okviru Prioritetne osi 4 Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020.

Namjenska bespovratna sredstva EU predstavljaju 85% ukupnih prihvatljivih javnih izdataka za prihvatljive troškove projekta. Pored toga, u namjenska sredstva uključena su i sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, te predstavljaju 15% ukupnih prihvatljivih javnih izdataka za prihvatljive troškove projekta.

Sukladno članku 98. Uredbe 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga moguće je koristiti  i financiranje koje spada u opseg pomoći Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ako je to prihvatljivo i nužno za provedbu projekta.

U ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga korisnicima se osigurava predfinanciranje projekata u iznosu do 30% od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava odobrenih Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

3.1. Iznos raspoloživih bespovratnih sredstava

Za financiranje projekata u okviru ovog Poziva raspoloživ je iznos od 27.000.000,00 kn. Financiranje je osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, te u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske kako slijedi:

Za aktivnosti unutar grupe 1 izdvojit će se 7.000.000 kn, a za aktivnosti unutar grupe 2 izdvojit će se 20.000.000 kn.

Ukoliko preostanu sredstva unutar pojedine grupe aktivnosti zbog nedostatka projektnih prijedloga koji zadovoljavaju najmanji broj bodova potreban za financiranje projekta PT1 zadržava pravo preraspodijeliti sredstva za financiranje projekata unutar druge grupe aktivnosti.

Najniži iznos traženih bespovratnih sredstava unutar 1. grupe aktivnosti za financiranje projekta je 400.000,00 kn, a najviši 700.000,00 kn.

Najniži iznos traženih bespovratnih sredstava unutar 2. grupe aktivnosti za financiranje projekta je 400.000,00 kn, a najviši 1.200.000,00 kn.

Projekti se mogu financirati u 100% iznosu ukupnih prihvatljivih troškova projekta, pri čemu potencijalni prijavitelji i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Bespovratna sredstva prema ovom Pozivu moraju činiti najmanje 70% ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Sredstva za ovaj poziv na dostavu projektnih prijedloga koristit će se isključivo za provođenje aktivnosti čija je namjena povećanje učinkovitosti i sposobnosti OCD-a i javnih ustanova za učinkovit menadžment volontera u svrhu poboljšanja kvalitete usluga od općeg interesa, koje su javnog / socijalnog karaktera te sukladno tome ne predstavljaju potpore male vrijednosti niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

3.2. Broj projekata

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave na ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga, no ne može potpisati više od jednog Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više prijava istog prijavitelja imaju isti broj bodova, prijavitelj odlučuje koja će prijava biti odabrana za potpisivanje Ugovora.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi.

Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

4 . Kriteriji prihvatljivosti

Četiri su skupa kriterija prihvatljivosti, koji se odnose na:

a. prijavitelje (4.1.)

b. partnere (4.2.)

c. projekt – aktivnosti za koje se mogu dodijeliti bespovratna sredstva (4.3.)

d. izdatke – vrste izdataka koji se uzimaju u obzir pri određivanja ukupno prihvatljivih troškova projekta (4.4.)

4.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj i projektni partner mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. biti pravna osoba (organizacija civilnog društva) ²⁷ , koja djeluje u području pružanja usluga od općeg interesa (razvoj volonterstva; odgoj i obrazovanje; zdravstvene usluge, socijalna skrb; zaštita okoliša; borba protiv korupcije; suzbijanje diskriminacije; razvoj filantropije), sa sljedećim pravnim statusom:

 udruga

 zaklada

 pravna osoba vjerske zajednice  

koja u svojem temeljnom aktu ima definirano neprofitno djelovanje i registrirana je kao neprofitna organizacija ²⁸

^{27 Za partnere koji su odgojno-obrazovne ustanove (osnovne, srednje škole i učenički domovi); javne ustanove u socijalnoj skrbi i zdravstvu te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovaj kriterij prihvatljivosti nije primjenjiv.}

^{28 Organizacija je upisana u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje (transparentnim financijskim poslovanjem, za potrebe ovoga Poziva, smatra se da je udruga dostavila FINA-i za potrebe Ministarstva financija minimalno godišnji račun prihoda i rashoda od 1. siječnja do 31. prosinca 2014., bilancu i bilješke uz financijske izvještaje), u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija.}

2. registrirana je za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj i u njoj obavlja registriranu djelatnost (prijavitelj mora u prijavi priložiti kopiju akta o osnivanju ili drugog odgovarajućeg temeljnog akta iz kojega je razvidno djelovanje pravne osobe i druge odredbe ove točke ²⁹ );

3. imati pravni, financijski i operativni kapacitet za provedbu projekta;

4. imati plaćene sve poreze i druga obvezna davanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dospjele za plaćanje do uključujući zadnjeg dana u mjesecu prije prijave projektnog prijedloga na natječaj;

5. nije u stečajnom postupku, postupku gašenja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije;

6. nije prekršio odredbe o namjenskom korištenju sredstava Europskog socijalnog fonda i drugih javnih sredstava.

^{29 Preslike statuta, izvadak iz registra udruga, izvadak iz zakladne knjige, izvadak iz sudskog registra i dr.}

Osim gore navedenog, prijavitelji moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- u svoj rad uključuju volontere (o čemu prilažu Izvješće o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja u 2014. godini podnesenog nadležnom Ministarstvu)

- jasno utvrđuju plan rada volontera tijekom provedbe projekta (o čemu prilažu popunjeni obrazac opisa volonterskog/ih mjesta)

- na provedbi projekta namjeravaju zaposliti koordinatora volontera u organizaciji civilnog društva ili javnoj ustanovi, o čemu prilažu Izjavu o namjeri zapošljavanja

- jasno definiraju plan rada koordinatora volontera (o čemu prilažu popunjeni obrazac opisa posla koordinatora volontera)

Unutar grupe 1, prijavitelj mora biti udruga usmjerena na promoviranje i razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj, a koja u navedenom području djeluje najmanje 6 mjeseci, što je razvidno iz ciljeva i popisa djelatnosti u statutu udruge.

Projektni prijedlozi bit će isključeni iz postupka procjene ako se za prijavitelja, partnera/partnere ili osobu ovlaštenu po zakonu za zastupanje prijavitelja/partnera utvrdi da je:

a) pravomoćno osuđen za bilo koje od sljedećih kaznenih djela:

◊ prijevara, davanje i primanje mita, zloporaba u postupku javne nabave, utaja poreza ili carine, subvencijska prijevara, pranje novca, zloporaba položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje,

◊ udruživanje za počinjenje kaznenih djela, zloporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonito posredovanje ³⁰ .

b) dostavio lažne informacije tijelima nadležnima za upravljanje fondovima Europske unije u Republici Hrvatskoj, ili pružio bilo koje druge lažne informacije tijelima nadležnim za upravljanje fondovima Europske unije u Republici Hrvatskoj;

c) u sukobu interesa ³¹ ;

d) pokušao pribaviti povjerljive informacije ili utjecati na Odbor za odabir projekata ili tijela nadležna za upravljanje fondovima Europske unije u Republici Hrvatskoj tijekom ovog ili prijašnjih poziva na dostavu projektnih prijedloga.

 ^{30 Sukladno Kaznenom zakonu (NN 125/11, 144/12)}

 ^{31 Sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa (NN 48/2013) te članku 52 Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002  (SL L 298/1 26.10.2012.)}

Za potrebe utvrđivanja okolnosti navedenih u točkama 2.-5., te točkama a-e prijavitelj i partner uz prijavu prilažu odgovarajuću izjavu ( Obrazac 3 ).

Osim navedenog, Izjavom prijavitelj izjavljuje: kako je suglasan s eventualnim zahtjevima za dodatnim pojašnjenjima ili dokazima vezano uz provjeru prijave; suglasan s javnom objavom podataka o projektu koji su od javnoga značenja; suglasan da su svi podaci koje je naveo u projektnoj prijavi istiniti  i odgovaraju stanju na dan prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga; se podaci iz projektne prijave mogu obrađivati i pohranjivati u informacijskom sustavu korištenja strukturne pomoći Europske unije; kako će prijavitelj pratiti podatke o sudionicima u operaciji u skladu s raščlambom iz Priloga I. Uredbe (EU) br. 1304/2013 i Priloga II. Uredbe (EU) br. 1304/2013, gdje je primjenjivo;kako će odmah obavijestiti Posredničko tijelo razine 2 ukoliko se naknadno izmijenila situacija prijavitelja u odnosu na jednu ili više točaka navedenih u Izjavi.

Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje prijavitelja, odnosno partnera.

Izjava ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana roka za dostavu prijava temeljem ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga.

4.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Osim organizacija civilnoga društva navedenih u točki 1., poglavlja 4.1., partneri mogu biti i:

 odgojno-obrazovne ustanove (osnovne i srednje škole, učenički domovi);

 javne ustanove u socijalnoj skrbi i zdravstvu;

 socijalne zadruge;

 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Partneri koji su odgojno-obrazovne ustanove (osnovne i srednje škole, učenički domovi); javne ustanove u socijalnoj skrbi i zdravstvu, socijalne zadruge te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju zadovoljiti uvjete prihvatljivosti koji vrijede za prijavitelja u poglavlju 4.1., točke 2.-6. te a) – d).

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu.

Unutar grupe 1 aktivnosti, prijavu mora činiti partnerstvo prijavitelja s jednom ustanovom: odgojno-obrazovna ustanova (osnovna ili srednja škola ili učenički dom) ili javna ustanova u socijalnoj skrbi i zdravstvu.

Unutar grupe 2 aktivnosti, prijavu mora činiti partnerstvo prijavitelja s najmanje jednom odgojno obrazovnom ustanovom (osnovna ili srednja škola ili učenički dom).

Partneri o svojem sudjelovanju u projektnoj prijavi potpisuju Izjavu o partnerstvu koja je sastavni dio projektne prijave.

Partneri aktivno sudjeluju u provedbi projekta, a troškovi koje pritom ostvaruju prihvatljivi su u istoj mjeri kao i troškovi koje ostvaruje prijavitelj.

4.3. Prihvatljivost projekta

4.3.1. Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

4.3.2. Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 12 i 18 mjeseci.

4.3.3. Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti unutar 1. grupe su:

- osposobljavanje koordinatora volontera u OCD-ima i javnim ustanovama,

- izobrazba organizatora volontiranja o menadžmentu volontera,

- promocija primjene Potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje za dugotrajne oblike volontiranja kod organizatora volontiranja,  

- uvođenje inovativnih alata i mehanizama za razvoj volonterstva u obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom sustavu,

- unapređivanje javne svijesti o vrijednostima volonterstvu kroz kampanje i druge inovativne oblike promocije volonterstva,

- unapređivanje znanja i razvijanje vještina zaposlenika i volontera u OCD-ima i javnim ustanovama za pružanje specifične usluge koje OCD ili javna ustanova pruža,

- mentoriranje OCD-a i javnih ustanova za uvođenje standarda kvalitete volonterskih programa,

- podrška OCD-ima u razvoju novih volonterskih programa za pružanje socijalnih usluga ³² i njihovo pilot provođenje.

Prihvatljive projektne aktivnosti unutar 2. grupe su:

- priprema i provedba programa školskog volontiranja i odgoja za volontiranje u suradnji OCD-a i osnovnih i srednjih škola te njihovo uključivanje u školski kurikulum,

- razvoj i provedba volonterskih programa u suradnji OCD-a i učeničkih domova,

- organizacija volonterskih programa za učenike tijekom školskih praznika,

- organiziranje velikih volonterskih akcija, pogotovo u slabije razvijenim područjima (područja posebne državne skrbi, otoci, ruralne i manje urbane sredine ³³ ),

- provođenje edukacija za koordinatore volontera u OCD-ima i odgojno obrazovnim ustanovama za provedbu održivih volonterskih programa,

^{32  Pri čemu se pod „socijalnim uslugama“ podrazumijevaju „sve usluge (a) za koje se smatra da su od posebne važnosti za društvo u cijelosti i (b) gdje osobna interakcija pružatelja i korisnika ima ključnu ulogu. Korištenjem takve općenite definicije, usluge iz područja zdravstva, obrazovanja, profesionalne integracije i kulture također postaju dio slike izvan uobičajena tri djelokruga – dječjih vrtića, skrbi za starije osobe i različitih malih područja usluga za ranjive skupine“, prema dokumentu Vijeća Europe (2007.) „Integrirane socijalne usluge u Europi“.}

^{33  Sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13, 148/13, 76/14, 147/14, 18/15) te indeksu razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini koja je manja od 75% Indeksa razvijenosti Republike Hrvatske, https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112}

- uvođenje inovativnih i kreativnih alata i mehanizama (uključujući i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija) za razvoj školskog volontiranja i odgoja za volontiranje,

- razvoj i provedba volonterskih programa koje povezuju školu, učenike, roditelje, volontere i druge dionike u lokalnim zajednicama,

- unapređivanje svijesti o važnosti i vrijednostima školskog volontiranja i odgoja za volontiranje među nastavnicima, učenicima, roditeljima te široj javnosti,

- aktivnosti vrednovanja i nagrađivanja učenika volontera.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan te će se odgovarajuće aktivnosti koje doprinose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koje nisu spomenute također uzeti u obzir za financiranje.

Pri provedbi projektnih aktivnosti prijavitelj mora osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije te razvijati aktivnosti u skladu s potrebama u zajednici.

4.3.4. Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice,

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente,

- aktivnosti koje se tiču isključivo pravne zaštite,

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većim dijelom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade,

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija,

- aktivnosti koje se odnose na osnivanje privatne tvrtke,

- donacije u dobrotvorne svrhe,

- zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima.