Nacrt
PROGRAM RJEŠAVANJA ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE
Sadržaj
1. UVOD 1
2. STRATEŠKI I ZAKONODAVNI OKVIR 2
3. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA OSIGURANOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE I PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE 7
3.1. Pregled postojećeg stanja osiguranosti željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge u Republici Hrvatskoj 7
3.2. Status rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza iz Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za radoblje od 2018. do 2022. godine 10
3.3. Prikaz ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine 15
3.4. Izrada jedinstvene baze podataka o željezničko-cestovnim prijelazima na državnim cestama 19
3.5. Provođenje edukativno-preventivne akcije „Vlak je uvijek brži“ 20
3.6. Plan rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2023. do 2027. godine 20
4. METODOLOGIJA VREDNOVANJA 24
4.1. Sveobuhvatna baza željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza u Republici Hrvatskoj i njena podjela prema modelima financiranja 24
4.2. Ciljevi rangiranja 25
4.3. Pristup i metodologija 25
4.3.1. Metodologija izrade liste prioriteta željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza 25
4.3.2. Identifikacija kriterija 25
4.3.3. Metodologija vrednovanja težine identificiranih kriterija 27
4.4. Liste prioriteta rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge 31
5. PRIJEDLOZI DODATNIH MJERA ZA UNAPREĐENJE SIGURNOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA102
5.1. Sustavna edukacija korisnika željezničko-cestovnih prijelaza 102
5.2. Tehničko-tehnološke i organizacijske mjere 103
5.3. Niskobudžetne infrastrukturne mjere 105
5.4. Zakonodavstvo 105
Popis tablica 106
Popis grafičkih prikaza 106
Popis slika 106
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. UVOD
Željezničko-cestovni prijelaz (dalje u tekstu: ŽCP) i pješački prijelaz (dalje u tekstu: PP) preko pruge je križanje dvaju zasebnih prometnih sustava, te isti sa stajališta sigurnosti predstavlja točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. U slučaju izostanka odgovarajuće razine osiguranja ŽCP-a i PP-a opasnost se značajno uvećava, a što potvrđuje broj prometnih nesreća na prijelazima.
Rješavanje problema sigurnosti ŽCP-a i PP-a utvrđeno je Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030. (dalje u tekstu: Strategija) kao jedna od mjera povećanja sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa.
Ovim Programom rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2023. do 2027. godine (dalje u tekstu: Program) utvrđuje se lista prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge. Programom su obuhvaćeni prijelazi koji su u postupku rješavanja, zatim prijelazi koji su u obuhvatu projektnih prijava kojima su osigurana sredstva kao i oni koji nisu u obuhvatu postojećih investicijskih programa, a nužno ih je osigurati.
Namjena Programa je poboljšanje razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a te uspostava dodatnih mjera u cilju povećanja sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa.
Ciljevi ovog Programa su:
davanje pregleda postojećih prijelaza na željezničkim prugama,
utvrđivanje liste prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a koji se ne smatraju konačno riješenim, s vremenskim planom rješavanja,
određivanje načina rješavanja svakog pojedinog ŽCP-a i PP-a primjenjujući predviđene zakonske načine rješavanja; denivelacija, ukidanje sa ili bez svođenja, osiguravanje uređajem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja uređajem,
utvrđivanje dodatnih mjera unaprjeđenja sigurnosti ŽCP-a i PP-a.
Poboljšanjem razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a ostvaruje se specifični cilj Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ EU; poboljšanje cestovne sigurnosti na mjestima s visokim miješanim prometom (7b1) prepoznavanjem i uklanjanjem opasnih mjesta među kojima su, između ostalih, cestovni prijelazi željezničkih pruga. Sveobuhvatni pregled ŽCP-a i PP-a sadržan u ovom Programu omogućava planiranje potencijalnog dosega investicija kroz različite izvore financiranja .
2. STRATEŠKI I ZAKONODAVNI OKVIR
Povećanje sigurnosti na ŽCP-a i PP-a preko pruge jedan je od ciljeva Strategije pri čemu je naglašena važnost i opravdanost intervencije osuvremenjivanja prijelaza. Strategija je odredila ciljeve i mjere kojima bi se trebalo utjecati na povećanje sigurnosti.
Utemeljenost Programa utvrđena je u slijedećim ciljevima Strategije:
Opći cilj CO6 – povećati sigurnost prometnog sustava
Specifični cilj za željeznički prijevoz SC5 – povećati sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima,
Specifični cilj za željeznički prijevoz SC6 – povećati efikasnost hrvatskog željezničkog sustava (upravljanje prometom, poslovanje itd.),
Specifični cilj za cestovni prijevoz SC1 – poboljšati sigurnost cestovnog prometnog sustava.
Program ima uporište i u navedenim mjerama Strategije;
Opća mjera G.3 – Unaprjeđenje sigurnosti prometnog sustava - „Radi podizanja razine sigurnosti željezničkog sustava potrebno je poduzeti specifične mjere:
„Denivelacija ili ukidanje sa svođenjem željezničko-cestovnih prijelaza, ako je isto opravdano prometnim tokovima. Željezničko-cestovne prijelaze koje nije opravdano denivelirati ili ukinuti potrebno je osigurati adekvatnim uređajima za osiguranje.“
„Sigurnost i zaštitu u urbanim područjima treba unaprijediti na najmanje dvjema različitim razinama: utvrđivanjem i uklanjanjem crnih točaka kao što su željezničko-cestovni prijelazi, signalizacija na pješačkim prijelazima, uz dodatnu zaštitu pješaka i biciklista gradnjom novih nogostupa, odnosno biciklističkih staza na mjestima na kojima je to potrebno, zatim gradnjom pješačkih otoka kojima bi se skratila duljina puta koji treba prijeći, produljenjem rubnjaka gdje je to potrebno, gradnjom novih pješačkih staza, odnosno nogostupa kojima bi se omogućila lakša pristupačnost kolodvorima, terminalima i stajalištima u javnom prijevozu.“
Opća mjera G.7 – Reorganizacija prometnog sustava radi veće financijske održivosti:
„Rastuća financijska održivost jedan je od ciljeva transeuropske prometne mreže. Da bi se taj cilj ostvario, nužno je optimizirati ustroj prometnih sustava i podići efikasnost poslovanja i održavanja. Financijska održivost prometnog sustava ima za cilj smanjiti ovisnost sustava o subvencioniranju iz javnih prihoda.“
Osim toga, postavkom hipoteze 2.3.7. „Problem sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima“ Strategija definira željezničko-cestovne prijelaze kao sigurnosni problem.
Osim u Strategiji, važnost podizanja razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a preko pruge objašnjena je i u Strategiji prometnog razvoja Europske unije 1 koja propisuje mjerljive ciljeve unaprjeđenja i povećanja količine prometa i sigurnosti, a za čije ostvarenje je, između ostalog, preduvjet rješavanje problematike sigurnosti na ŽCP-a i PP-a uz odgovarajuća infrastrukturna rješenja. Ova Strategija propisuje nekoliko ciljeva koji su povezani sa sigurnosti na ŽCP-ima, a od kojih je relevantan cilj Europske unije da se do 2050. godine približi nultoj stopi broja nesreća u cestovnom i željezničkom prijevozu. Vizija Europske unije u tom pogledu je postati svjetski lider u sigurnosti u svim vrstama transporta.
_____________________
1Puni naziv Strategije: White Paper - „Roadmap to a single European transport area – towards a competitive and resource-efficient transport system“
U nastavku je opisan zakonodavni okvir Republike Hrvatske koji regulira osiguranost ŽCP-a i PP-a preko pruge.
Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 63/20) uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću, uvjete za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije, utvrđuje uvjete za sigurno upravljanje željezničkim prometom i za sigurno odvijanje željezničkog prometa, uvjete za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjete za strojovođe i ostale izvršne radnike, postupanje tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa i tijela za istraživanje željezničkih nesreća, te nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.
Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava definira ŽCP-e i PP-e preko pruge:
„Pješački prijelaz preko pruge (PP): mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i pješačke staze, odnosno prometne površine određene za kretanje pješaka u istoj razini, a koji može biti i u sklopu željezničko-cestovnoga prijelaza“ (čl. 6. točka 29).
„Željezničko-cestovni prijelaz (ŽCP): mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini, može uključivati i križanje s pješačkom i biciklističkom stazom ili drugim putovima namijenjenim prolasku ljudi, životinja, vozila ili strojeva“ (čl. 6. točka 75).
Nadalje, u čl. 102. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređen je zakonodavni okvir ovog Programa:
Program sadrži pregled postojećih prijelaza na željezničkim prugama s vremenskim planom i obveznim redoslijedom te načinom rješavanja prijelaza koji se ne smatraju konačno riješenim (čl. 102. st. 1). Predviđeni načini rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge u Programu su denivelacija, ukidanje sa ili bez svođenja, osiguravanje uređajem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja uređajem (čl. 102. st. 2). Program rješavanja ŽCP-a i PP-a za razdoblje od 5 godina određuje se odlukom koju donosi ministar (čl. 102. st. 3).
Zakon o željeznici („Narodne novine“, br. 32/19, 20/21 i 114/22) uređuje način i uvjete obavljanja željezničkog prijevoza, status željezničke infrastrukture, tržište željezničkih usluga, upravljanje željezničkom infrastrukturom i uvjete pristupa na infrastrukturu, načela i postupke koji se primjenjuju na uvođenje i određivanje naknada za željezničke usluge te dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture, kriterije za izdavanje i ukidanje dozvola željezničkim prijevoznicima te usluge željezničkog prijevoza od posebnog državnog interesa za koje Republika Hrvatska osigurava dio sredstava.
Kako bi zakonodavni okvir ovog Programa bio upotpunjen, potrebno je, s aspekta sigurnosti, uz željezničku regulativu navesti i cestovnu:
Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08, 148/08, 155/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) utvrđuje temeljna načela međusobnih odnosa, ponašanje sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti, osnovne uvjete kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe, dužnosti u slučaju prometne nesreće, osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima, vuča vozila, uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu na cestama. Navedeni zakon propisuje obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge (čl. 26. - 31.) i prometna pravila na prijelazu ceste preko željezničke pruge (čl. 136. - 138.).
Zakon o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22) propisuje održavanje željezničko-cestovnih prijelaza i križanja (čl. 30), postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme, turističke i ostale signalizacije (čl. 61) i obveze pravne osobe koja upravlja javnom cestom pri izvođenju radova (čl. 62).
Osim navedenim zakonima, ŽCP-i i PP-i preko pruge regulirani su i sljedećim pravilnicima:
Pravilnikom o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge („Narodne novine“, br. 111/15) propisuje se; način osiguravanja prometa na ŽCP-u, način osiguravanja prometa na PP-u preko pruge, način osiguranja prometa na križanju industrijskog kolosijeka s prugom lake željeznice, propisana preglednost na željezničku prugu odnosno industrijski kolosijek, tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde.
Pravilnikom o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica („Narodne novine“, broj 111/15) propisuju se; uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i ceste koja ne smiju biti u istoj razini, uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i pješačke staze koja ne smiju biti u istoj razini, uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge s drugim željezničkim prugama i tračničkim sustavima, uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini (ŽCP), uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini (PP preko pruge), uvjeti za otvaranje novih stalnih i privremenih prijelaza te za premještanje i zatvaranje za promet postojećih prijelaza.
Pravilnikom o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge („Narodne novine“, br. 128/08) propisuju se tehnički uvjeti za siguran, uredan, redovit i nesmetan tijek željezničkoga prometa, kao i temeljni funkcionalni uvjeti za željezničke infrastrukturne podsustave, kojima moraju udovoljavati željezničke pruge u Republici Hrvatskoj.
Pravilnikom o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu („Narodne novine“, br. 93/10) propisuju se opći uvjeti za građenje građevina u zaštitnom pružnom pojasu 2 , na temelju kojih upravitelj infrastrukture određuje posebne uvjete u postupcima izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornoga uređenja odnosno odobravanja građenja po posebnom propisu.
____________________________
2 Prema spomenutom Pravilniku „»Pružni pojas« je pojas koji čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m odnosno najmanje 6 m, ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.“
Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“, broj 92/19) propisuje se namjena, vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. U čl. 43., 50. i 51. Pravilnika uređeni su svjetlosni znakovi za označavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge.
Uz navedene pravilnike bitno je spomenuti i Uredbu o razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine, broj 84/21) kojom su željezničke pruge razvrstane u svrhu određivanja načina upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te planiranja njezinog razvoja.
Zakonodavstvo Europske unije ŽCP-e uređuje sljedećim Uredbama:
Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU, koja osim redovnog odvijanja i regulacije prometa u Dodatku B. uređuje i upravljanje i reguliranje prometa prilikom kvara uređaja za davanje zvučnih signala vlaka i neispravnog ŽCP-a, te u Dodatku C2. europske upute koje su željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture dužni primjenjivati u postupku komunikacije u slučaju neispravnog ŽCP-a.
Uredba Komisije (EU) br. 1299/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji koju je izmijenila Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/776 оd 16. svibnja 2019. koja uređuje infrastrukturni strukturni željeznički podsustav (nacrt pruge, parametri kolosijeka, skretnice i križanja, peroni, otpornost kolosijeka na primijenjena opterećenja, otpornost konstrukcija na prometna opterećenja, trenutna ograničenja djelovanja na nedostatke geometrije kolosijeka itd.) i na dio održavanja funkcionalnih podsustava povezanih s infrastrukturnim podsustavom.
Uredba Komisije (EU) br. 1301/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkim specifikacijama interoperabilnosti „energetskog” podsustava željezničkog sustava u Uniji koju su izmijenile Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/868 оd 13. lipnja 2018. i Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/776 оd 16. svibnja 2019. propisuje da se iznad prijelaza u istoj razini visina kontaktnog vodiča utvrđuje nacionalnim propisima, odnosno, u izostanku nacionalnih propisa, u skladu s odredbama 5.2.4. i 5.2.5. norme EN 50122-1:2011.
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010 koja je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/782 od 12. lipnja 2020. gdje je u pogledu ŽCP-a definirano sljedeće:
- „Aktivnosti” (3.1.1.1. (a)) ovdje obuhvaćaju radnje koje zainteresirane strane (izvođači,
dobavljači i drugi) provode u ime podnositelja zahtjeva ili zajedno s njime te i imovinu kojom se podupiru te radnje. Ključno je da podnositelj zahtjeva pokaže da ima opsežan proces za procjenu rizika i da su njime obuhvaćeni svi rizici. Organizacija treba uzeti u obzir i određene druge rizike (npr. hidrogeološki rizici, rizici na željezničko-cestovnim prijelazima, kamenje bačeno na vlakove, pristup neovlaštenih osoba) kad je to primjereno i razumno. No ta su pitanja povezana s operativnim rizicima (jer svi oni utječu na vožnju vlaka) i možda nisu povezana samo s radnim učinkom ljudi.
- „Imovina” (5.2.) znači svu opremu (nepokretnu ili pokretnu), strukturu, softver ili sve druge sastavnice koje je potrebno održavati tijekom vremena potrebnog za obavljanje željezničkih djelatnosti. Imovina će se podijeliti na imovinu pod kontrolom željezničkog prijevoznika (uglavnom vozila, no to uključuje i drugu opremu, npr. tokarilice, sigurnosnu zaštitnu opremu i računalne programe za održavanje sigurnosti imovine) i imovinu pod kontrolom upravitelja infrastrukture (svi dijelovi infrastrukture kao što su pruga, oprema za prometno-upravljačke / signalno-sigurnosne sustave, prebacivanje s jednog kolosijeka na drugi, napajanje, željezničko-cestovni prijelazi, građevinski elementi kao što su mostovi, vijadukti, tuneli, platforme, dizala, pokretne stepenice itd.; potpun popis nalazi se u Prilogu I. Direktivi (EU) 2012/34).
3. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA OSIGURANOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE I PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE
3.1. Pregled postojećeg stanja osiguranosti željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge u Republici Hrvatskoj
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. utvrđuje da je većina ŽCP-a u Republici Hrvatskoj osigurano Andrijinim križem, znakom “STOP“ i trokutom preglednosti. Također, 60% ukupnog broja nesreća na ŽCP-a i PP-a se dogodio na prijelazima osiguranima samo cestovnim prometnim znakom. Zato su takvi prijelazi definirani kao tzv. “crne točke“ na željezničkoj mreži. Nesreće sa smrtnim posljedicama česte su na nedovoljno osiguranim prijelazima kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na kojima vozači ne poštuju prometne propise. Prisutne su i nesreće uzrokovane lošom vidljivošću (ne postoji minimalan kut preglednosti) i to najviše na prijelazima na lokalnim i nerazvrstanim cestama (šumskim i poljskim) te na prijelazima koji se nalaze na nerazvrstanim cestama unutar gradskih područja.
Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture za razdoblje do 2030. godine utvrđene su srednjoročne razvojne potrebe i prioriteti za ulaganja u obnovu, osuvremenjivanje, izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.
Provedena je analiza ŽCP-a i PP-a preko pruge, a prema rezultatima analize, ŽCP-i i PP-i predstavljaju kritičnu točku u željezničkom sustavu, jer se na njima događa najviše nesreća s ljudskim žrtvama. Od 1.449 ŽCP-a i PP-a, 60,2% nema uređaje za osiguranje, već samo cestovno-prometne znakove upozorenja i osiguran trokut preglednosti. Ukoliko izuzmemo pruge koje su trenutno izvan funkcije postotak osiguranih cestovno prometnim znakovima je 57.7%.
U Republici Hrvatskoj nalazi se ukupno 1.449 križanja željezničke pruge s drugim prometnicama u istoj razini koji su osigurani na sljedeće načine:
- BR I ČUV – branik i čuvar,
- SV+ZV+POL – svjetlo + zvuk + polubranici,
- SV+ZV – svjetlo + zvuk,
- SV+ZV+POL+M.O. – svjetlo + zvuk + polubranici + mimoilazne ograde,
- BR IZ ST – branik iz kolodvora,
- M.O. – mimoilazne ograde,
- PZ – prometni znaci,
- SV+ZV+BR – svjetlo + zvuk + branik,
- SV+ZV+IZ ST– svjetlo + zvuk + branici iz kolodvora,
- SV+ZV+M.O. – svjetlo + zvuk + mimoilazne ograde,
- SV+ZV+POL+Č - svjetlo + zvuk + polubranici + čuvar,
- SV+ZV+POL+M.O.+Č – svjetlo + zvuk + polubranici + mimoilazne ograde+ čuvar,
- ostalo.
Od ukupnog broja križanja sa željezničkom prugom, 1.384 ih čine ŽCP-i, a 65 čine PP-i preko pruge. Na međunarodnim prugama nalazi se 565 prijelaza (39%), na regionalnim prugama 431 (30%), a na lokalnim prugama 453 prijelaza (31%) (Grafički prikaz 1).
Grafički prikaz 1: Postotak ŽCP-ova s obzirom na kategoriju pruge (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Analizirajući vrstu osiguranja prijelaza, najviše prijelaza osigurano je samo prometnim znacima i to 872 prijelaza, odnosno 60%. Nakon toga, 408 prijelaza odnosno 28% osigurano je svjetlosnim signalom, zvukom i polubranikom. Treća najzastupljenija vrsta osiguranja je svjetlo + zvuk kojih na željezničkoj mreži ima 130 ili gotovo 9%. Ostatak od gotovo 3%, odnosno 39 prijelaza opremljeno je ostalim vrstama osiguranja. Opisane vrijednosti prikazane su na sljedećem grafikonu:
Grafički prikaz 2: Broj ŽCP-ova ovisno o vrsti osiguranosti (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Ukupan pregled svih ŽCP-a i PP-a prema vrsti osiguranja prikazan je u Tablici 1.
Tablica 1: Pregled svih prijelaza prema vrsti osiguranosti
Vrsta osiguranja |
Broj prijelaza |
Udio u ukupnom broju |
PZ |
815 |
56,31% |
SV+ZV+POL |
363 |
25,02% |
SV+ZV |
114 |
7,86% |
M.O. |
57 |
3,93% |
BR IZ ST |
19 |
1,31% |
SV+ZV+POL+Č |
17 |
1,17% |
SV+ZV+POL+MO |
24 |
1,65% |
BR I ČUV |
17 |
1,17% |
SV+ZV+M.O. |
9 |
0,62% |
SV+ZV+BR |
6 |
0,41% |
SV+ZV+POL+MO+Č |
4 |
0,28% |
BR po potrebi |
2 |
0,14% |
BR+KLJUČ |
1 |
0,07% |
SV+ZV+IZ ST |
1 |
0,07% |
S obzirom na raspodjelu prijelaza prema županijama, najveći broj prijelaza nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (127 prijelaza), zatim u Osječko-baranjskoj županiji (127 prijelaza), Sisačko-moslavačkoj (117 prijelaza) i Istarskoj županiji (116 prijelaza). Ostale županije pojedinačno gledano nemaju više od 91 prijelaz.
Tablica 2 3 : Popis ukupnog broja prijelaza prema županijama
Županija/Država |
Broj prijelaza |
Krapinsko-zagorska |
127 |
Osječko-baranjska |
127 |
Sisačko-moslavačka |
117 |
Istarska |
116 |
Varaždinska |
91 |
Koprivničko-križevačka |
79 |
Virovitičko-podravska |
78 |
Bjelovarsko-bilogorska |
77 |
Karlovačka |
76 |
Vukovarsko-srijemska |
73 |
Zagrebačka |
69 |
Požeško-slavonska |
65 |
Šibensko-kninska |
62 |
Primorsko-goranska |
53 |
Međimurska |
49 |
Brodsko-posavska |
46 |
Zadarska |
39 |
Ličko-senjska |
37 |
Grad Zagreb |
33 |
Splitsko-dalmatinska |
18 |
Dubrovačko-neretvanska |
7 |
Slovenija |
7 |
Bosna i Hercegovina |
3 |
_____________________________
3 U tablici su prikazani i podaci za Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju jer se određeni broj prijelaza nalazi na željezničkoj infrastrukturi kojom upravlja društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., ali se nalaze na teritoriju tih dviju zemalja. ŽCP-i izvan teritorija RH su izvan prometa te nisu uvedeni u metodologiju vrednovanja.
3.2. Status rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza iz Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za radoblje od 2018. do 2022. godine
Kroz Program putem redovitog financiranja društva HŽ Infrastruktura d.o.o., financiranjem iz zajma Svjetske banke te kroz projekte sufinancirane sredstvima iz EU fondova riješeno je:
- 64 ŽCP-a postavljanjem uređaja SV+ZV+POL,
- 19 ŽCP-a su ukinuta/zatvorena, od kojih je 8 denivelirano izgradnjom nadvožnjaka.
Tablica 3: ŽCP-i riješeni postavljanjem uređaja SV+ZV+POL
R. br. |
Oznaka pruge |
Naziv pruge |
Kilometarski položaj prijelaza na pruzi |
Razvrstavanje ceste |
Županija |
Grad ili općina |
Osiguranje prijelaza u 2018. |
Postojeće osiguranje prijelaza |
1 |
M103 |
Dugo Selo - Novska |
38+022 |
L.C./N.C. |
Sis-mos. |
Popovača |
PZ |
SV+ZV+POL |
2 |
M103 |
Dugo Selo - Novska |
58+287 |
N.C. |
Zagreb. |
Križ |
PZ |
SV+ZV+POL |
3 |
M103 |
Dugo Selo - Novska |
71+602 |
L.C. |
Zagreb. |
Kloštar Iv. |
PZ |
SV+ZV+POL |
4 |
M103 |
Dugo Selo - Novska |
80+092 |
L.C. |
Zagreb. |
G.D.Selo |
PZ |
SV+ZV+POL |
5 |
M202 |
Zagreb Gk - Rijeka |
495+939 |
N.C. |
Karlovač. |
G. D.Resa |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
6 |
M202 |
Zagreb Gk - Rijeka |
509+425 |
N.C. |
Karlovač. |
Gr.Ogulin |
PZ |
SV+ZV+POL |
7 |
M301 |
DG - Beli Manastir - Osijek |
9+025 |
Ž.C. |
Osj-bar. |
Bilje |
SV+ZV+POL+Č |
SV+ZV+POL |
8 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
6+019 |
N.C. |
Osj-bar. |
Čepin |
PZ |
SV+ZV+POL |
9 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
9+040 |
N.C. |
Osj-bar. |
Čepin |
PZ |
SV+ZV+POL |
10 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
11+906 |
N.C. |
Osj-bar. |
Čepin |
PZ |
SV+ZV+POL |
11 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
14+410 |
Ž.C. |
Osj-bar. |
Vladislavci |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
12 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
16+051 |
N.C. |
Osj-bar. |
Vladislavci |
PZ |
SV+ZV+POL |
13 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
21+159 |
Ž.C. |
Osj-bar. |
Vuka |
PZ |
SV+ZV+POL |
14 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
37+222 |
L.C. |
Osj-bar. |
Gr.Đakovo |
BR IZ ST |
SV+ZV+POL |
15 |
M501 |
DG - Čakovec - Kotoriba - DG |
68+712 |
Ž.C. |
Međim. |
Mal.Subot. |
PZ |
SV+ZV+POL |
16 |
R105 |
Vinkovci - Drenovci - DG |
12+355 |
Ž.C. |
Vuk-srij. |
Privlaka |
PZ |
SV+ZV+POL |
17 |
R105 |
Vinkovci - Drenovci - DG |
18+300 |
N.C. |
Vuk-srij. |
Otok |
PZ |
SV+ZV+POL |
18 |
R105 |
Vinkovci - Drenovci - DG |
20+915 |
Ž.C. |
Vuk-srij. |
Otok |
PZ |
SV+ZV+POL |
19 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
8+863 |
N.C. |
Krap-zag. |
Sv.Kr. Zač. |
PZ |
SV+ZV+POL |
20 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
11+680 |
N.C. |
Krap-zag. |
G.Krapina |
PZ |
SV+ZV+POL |
21 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
17+082 |
P.P. |
Krap-zag. |
G.Krapina |
SV+ZV |
SV+ZV+MO |
22 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
17+178 |
N.C. |
Krap-zag. |
G.Krapina |
|
SV+ZV+POL+MO |
23 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
19+502 |
D.C. |
Krap-zag. |
G.Krapina |
PZ |
SV+ZV+POL |
24 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
21+992 |
Ž.C. |
Krap-zag. |
Đurmanec |
PZ |
SV+ZV+POL |
25 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
6+323 |
N.C. |
Krap-zag. |
G.Zapreš. |
PZ |
SV+ZV+POL |
26 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
9+804 |
N.C. |
Krap-zag. |
G.Zapreš. |
PZ |
SV+ZV+POL |
27 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
12+504 |
N.C. |
Krap-zag. |
Luka |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
28 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
14+763 |
N.C. |
Krap-zag. |
Luka |
PZ |
SV+ZV+POL |
29 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
18+612 |
N.C. |
Krap-zag. |
V.Trgoviš |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
30 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
20+223 |
N.C. |
Krap-zag. |
Gr.Zabok |
PZ |
SV+ZV+POL |
31 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
22+819 |
N.C. |
Krap-zag. |
Gr.Zabok |
PZ |
SV+ZV+POL |
32 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
24+223 |
N.C. |
Krap-zag. |
Gr.Zabok |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
33 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
28+480 |
N.C. |
Krap-zag. |
Gr.Zabok |
PZ |
SV+ZV+POL |
34 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
73+165 |
L.C. |
Varaždin. |
G.N.Marof |
PZ |
SV+ZV+POL |
35 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
76+269 |
L.C. |
Varaždin. |
Sv.Ilija |
PZ |
SV+ZV+POL |
36 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
83+660 |
Ž.C. |
Varaždin. |
G.Knegin. |
SV+ZV+POL+Č |
SV+ZV+POL |
37 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
85+858 |
N.C. |
Varaždin. |
G.Varaž. |
PZ |
SV+ZV+POL |
38 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
97+198 |
L.C. |
Međim. |
Nedelišće |
PZ |
SV+ZV+POL |
39 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
31+495 |
N.C. |
Osj-bar. |
Gr.Osijek |
PZ |
SV+ZV+POL |
40 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
46+341 |
L.C. |
Osj-bar. |
Bizovac |
PZ |
SV+ZV+POL |
41 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
56+373 |
Ž.C. |
Osj-bar. |
Koška |
BR IZ ST |
SV+ZV+POL |
42 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
58+280 |
Ž.C. |
Osj-bar. |
Koška |
PZ |
SV+ZV+POL |
43 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
199+193 |
Ž.C. |
Kop-križ. |
Kop.Bregi |
BR IZ ST |
SV+ZV+POL |
44 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
230+489 |
L.C. |
Varaždin. |
G.Ludbreg |
PZ |
SV+ZV+POL |
45 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
232+147 |
Ž.C. |
Varaždin. |
D.Martijan. |
PZ |
SV+ZV+POL |
46 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
238+015 |
Ž.C. |
Varaždin. |
Jalžabet |
PZ |
SV+ZV+POL |
47 |
L103 |
Karlovac - Kamanje - DG |
14+500 |
N.C. |
Karlovač. |
Gr.Ozalj |
|
SV+ZV+POL |
48 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
8+813 |
Ž.C. |
Varaždin. |
Vidovec |
PZ |
SV+ZV+POL |
49 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
12+134 |
Ž.C. |
Varaždin. |
Gr.Ivanec |
PZ |
SV+ZV+POL |
50 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
29+157 |
D.C. |
Varaždin. |
G.Lepogl. |
PZ |
SV+ZV+POL |
51 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
31+129 |
N.C. |
Varaždin. |
G.Lepogl. |
PZ |
SV+ZV+POL |
52 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
31+310 |
D.C. |
Varaždin. |
G.Lepogl. |
PZ |
SV+ZV+POL |
53 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
31+688 |
N.C. |
Krap-zag. |
N.Golub. |
PZ |
SV+ZV+POL |
54 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
33+685 |
D.C. |
Krap-zag. |
N.Golub. |
PZ |
SV+ZV+POL |
55 |
L202 |
Hum-Lug - Gornja Stubica |
12+477 |
D.C. |
Krap-zag. |
G.Stubica |
PZ |
SV+ZV+POL |
56 |
L205 |
N.Kapela/Batrina-Našice |
41+054 |
D.C. |
Pož-slav. |
Gr.Pleter. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL+MO |
57 |
L205 |
N.Kapela/Batrina-Našice |
42+376 |
D.C. |
Pož-slav. |
Gr.Pleter. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL+MO |
58 |
L208 |
Vinkovci-Osijek |
25+978 |
N.C. |
Osj-bar. |
Antunovac |
PZ |
SV+ZV+POL |
59 |
L209 |
Vinkovci-Županja |
10+533 |
Ž.C. |
Vuk-srij. |
Andrijaš. |
PZ |
SV+ZV+POL |
60 |
L209 |
Vinkovci-Županja |
11+616 |
Ž.C. |
Vuk-srij. |
Andrijaš. |
PZ |
SV+ZV+POL |
61 |
L209 |
Vinkovci-Županja |
26+296 |
L.C. |
Vuk-srij. |
G.Županja |
PZ |
SV+ZV+POL |
62 |
L209 |
Vinkovci-Županja |
27+161 |
N.C. |
Vuk-srij. |
G.Županja |
PZ |
SV+ZV+POL |
63 |
L214 |
Gradec - Sv. Ivan Žabno |
1+591 |
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
|
SV+ZV+POL |
64 |
L214 |
Gradec - Sv. Ivan Žabno |
7+739 |
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
|
SV+ZV+POL |
Iz vlastitih sredstava društva HŽ Infrastruktura d.o.o. financirano je rješavanje 21 ŽCP-a, 27 ŽCP-a je riješeno financiranjem iz zajma Svjetske banke, dok će ostalih 23 ŽCP-a biti riješena tijekom 2023. godine. Kroz projekt „Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok“ riješeno je 8 ŽCP-a postavljanjem uređaja SV+ZV+POL, dok ih je 5 ukinuto izgradnjom svodnih puteva. Kroz projekte modernizacije i izgradnje željezničkih pruga koje se sufinanciraju iz sredstava EU fondova kontinuirano se rješavaju i ostali ŽCP-i sukladno rokovima tih projekata. Tako je kroz projekte „Rekonstrukcija i izgradnje željeznička pruge na dionici Dugo Selo-Križevci“ i „Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar“ ukupno riješeno 7 ŽCP-a putem denivelacije.
Revizijom postojeće baze utvrđen je ukupan broj ŽCP-a i PP-a u odnosu na listu pregleda svih ŽCP-a i PP-a Programa rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine, te razlika za ukupno 67 ŽCP-a, od kojih je 27 ukinuto rješenjem Agencije za sigurnost željezničkog prometa, a 27 se odnosi na ŽCP-ove koji se nalaze na dvije pruge različite kategorije, dok se 13 ŽCP-a ne nalazi u Odluci o razvrstavanju pruga.
Tablica 4 : ŽCP-i brisani iz evidencije u odnosu na Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine
R. br. |
Oznaka pruge |
Naziv pruge |
Kilometarski položaj |
Razvrstavanje ceste |
Županija |
Grad ili općina |
Postojeće osiguranje prijelaza |
Razlog brisanja iz evidencije |
1 |
M101 |
DG-Savski Marof-Zagreb Gk |
441+517 |
N.C. |
Zagreb. |
Zapreš. |
SV+ZV |
zatvaranje |
2 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
445+704 |
N.C. |
Zagreb. |
D.Selo |
SV+ZV |
pruga nižeg ranga |
3 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
455+432 |
N.C. |
Zagreb. |
Vrbov. |
SV+ZV |
zatvaranje |
4 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
461+093 |
P.P. |
Zagreb. |
Vrbov. |
M.O. |
zatvaranje |
5 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
462+210 |
ŽC |
Zagreb. |
Vrbov. |
SV+ZV+POL |
Denivelacija/zatvarenje |
6 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
465+449 |
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
SV+ZV |
Denivelacija/zatvarenje |
7 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
467+164 |
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
SV+ZV |
Denivelacija/zatvaranje |
8 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
469+505 |
P.P. |
Zagreb. |
Gradec |
MO |
zatvaranje |
9 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
472+580 |
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
SV+ZV |
Denivelacija/zatvaranje |
10 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
474+118 |
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
SV+ZV |
Denivelacija/zatvaranje |
11 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
476+775 |
N.C. |
Kop-križ. |
Križev. |
SV+ZV |
Denivelacija/zatvaranje |
12 |
M201 |
DG-Botovo-DugoSelo |
479+985 |
N.C. |
Kop-križ. |
Križev. |
SV+ZV |
Denivelacija/zatvaranje |
13 |
M301 |
DG - Beli Manastir - Osijek |
14+754 |
N.C. |
Osj-bar. |
Darda |
PZ |
zatvaranje |
14 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
6+282 |
N.C. |
Osj-bar |
Čepin |
PZ |
zatvaranje |
15 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
6+856 |
N.C. |
Osj-bar |
Čepin |
PZ |
zatvaranje |
16 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
10+107 |
N.C. |
Osj-bar |
Čepin |
PZ |
zatvaranje |
17 |
M303 |
Striz.-Vrpolje - S. Šamac - DG |
0+314 |
L.C. |
Osj-bar |
Strizivojna |
BR IZ ST |
pruga nižeg ranga |
18 |
M401 |
Sesvete - Sava |
0+318 |
P.P. |
G. Zgb |
Zgb |
SV+ZV+M.O. |
pruga nižeg ranga |
19 |
M401 |
Sesvete - Sava |
1+606 |
P.P. |
G. Zgb |
Zgb |
SV+ZV+M.O. |
pruga nižeg ranga |
20 |
M403 |
Zagreb RkPs-Zagreb Klara (K) |
1+178 |
N.C. |
G. Zgb |
Zgb |
BR IZ ST |
pruga nižeg ranga |
21 |
M404 |
Zagreb Klara - Delta |
0+910 |
N.C. |
G. Zgb |
Zgb |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
22 |
M404 |
Zagreb Klara - Delta |
2+137 |
N.C. |
G. Zgb |
Zgb |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
23 |
M405 |
Zagreb ZK - Trešnjevka |
0+214 |
N.C. |
G. Zgb |
Zgb |
BR I ČUV |
pruga nižeg ranga |
24 |
M407 |
Sava - Velika Gorica |
11+006 |
N.C. |
Zagreb. |
V.G. |
PZ |
zatvaranje |
25 |
M502 |
Zagreb Gk - Sisak - Novska |
355+117 |
N.C. |
Sis-mos. |
Sunja |
PZ |
zatvaranje |
26 |
M601 |
Vinkovci-Vukovar |
5+153 |
N.C. |
Vuk-srij. |
Nuštar |
PZ |
Denivelacija/zatvaranje |
27 |
M605 |
Ogulin - Krpelj |
3+648 |
N.C. |
Karlovač. |
Ogulin |
SV+ZV |
pruga nižeg ranga |
28 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
90+963 |
N.C. |
Istarska |
Kanfanar |
PZ |
zatvaranje |
29 |
R102 |
Sunja - Volinja - DG |
0+500 |
L.C. |
Sis-mos. |
Sunja |
PZ |
pruga nižeg ranga |
30 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
8+450 |
N.C. |
Zagreb. |
Zapreš. |
PZ |
zatvaranje |
31 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
11+916 |
N.C. |
Zagreb. |
Luka |
PZ |
zatvaranje |
32 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
17+660 |
N.C. |
Krap-zag. |
V.Trgoviš |
PZ |
zatvaranje |
33 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
22+198 |
N.C. |
Krap-zag. |
Zabok |
PZ |
zatvaranje |
34 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
23+631 |
N.C. |
Krap-zag. |
Zabok |
SV+ZV+POL+Č |
zatvaranje |
35 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
24+217 |
N.C. |
Krap-zag. |
Zabok |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
36 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
0+314 |
D.C. |
Osj-bar |
Erdut |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
37 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
249+430 |
N.C. |
Varaždin. |
Varaž. |
SV+ZV+POL+Č |
pruga nižeg ranga |
38 |
L101 |
Čakovec - M.Središće - DG |
0+368 |
P.P. |
Međim. |
Čakov. |
SV+ZV+M.O. |
pruga nižeg ranga |
39 |
L101 |
Čakovec - M.Središće - DG |
1+289 |
P.P. |
Međim. |
Čakov. |
M.O. |
pruga nižeg ranga |
40 |
L101 |
Čakovec - M.Središće - DG |
1+961 |
N.C. |
Međim. |
Čakov. |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
41 |
L102 |
Savski Marof - Kumrovec - DG |
0+450 |
N.C. |
Zagreb. |
Brdovec |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
42 |
L102 |
Savski Marof - Kumrovec - DG |
0+913 |
N.C. |
Zagreb. |
Brdovec |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
43 |
L102 |
Savski Marof - Kumrovec - DG |
2+888 |
Ž.C. |
Zagreb. |
Brdovec |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
44 |
L102 |
Savski Marof - Kumrovec - DG |
4+138 |
L.C. |
Zagreb. |
Brdovec |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
45 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
0+435 |
N.C. |
Varaždin. |
G.Varaž. |
SV+ZV+POL+Č |
pruga nižeg ranga |
46 |
L203 |
Križevci - Bjelovar - Kloštar |
59+897 |
N.C. |
Kop-križ. |
Kloš. Pod. |
PZ |
pruga nižeg ranga |
47 |
L203 |
Križevci - Bjelovar - Kloštar |
60+276 |
N.C. |
Kop-križ. |
Kloš. Pod. |
PZ |
pruga nižeg ranga |
48 |
L204 |
Banova Jaruga - Pčelić |
0+527 |
N.C. |
Sis-mos. |
Kutina |
PZ |
zatvaranje |
49 |
L204 |
Banova Jaruga – 505 Pčelić |
6+968 |
N.C. |
Pož-slav. |
Lipik |
PZ |
zatvaranje |
50 |
L204 |
Banova Jaruga - Pčelić |
7+272 |
N.C. |
Pož-slav. |
Lipik |
PZ |
zatvaranje |
51 |
L205 |
N.Kapela/Batrina-Našice |
59+031 |
Ž.C. |
Brod-pos |
Kapela |
SV+ZV |
pruga nižeg ranga |
52 |
L208 |
Vinkovci-Osijek |
0+919 |
N.C. |
Vuk-srij. |
Vinkov. |
SV+ZV+POL |
pruga nižeg ranga |
53 |
L210 |
Sisak Caprag - Petrinja |
0+700 |
N.C. |
Sis-mos. |
Sisak |
SV+ZV+POL+MO |
pruga nižeg ranga |
54 |
L211 |
Ražine -Šibenik Luka |
2+242 |
L.C. |
Šib-Knin. |
Šibenik |
BR I ČUV |
pruga nižeg ranga |
55 |
OR |
Nemetin - Luka Tranzit |
0+236 |
D.C. |
Osj-bar |
Osijek |
SV+ZV+POL |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
56 |
OR |
Nemetin - Luka Tranzit |
0+903 |
D.C. |
Osj-bar |
Osijek |
SV+ZV |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
57 |
OR |
Nemetin - Luka Tranzit |
0+965 |
N.C. |
Osj-bar |
Osijek |
PZ |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
58 |
OR |
Osijek - Dravska obala |
1+350 |
Ž.C. |
Osj-bar |
Osijek |
SV+ZV+POL+Č |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
59 |
OR |
Osijek - Dravska obala |
1+940 |
Ž.C. |
Osj-bar |
Osijek |
SV+ZV |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
60 |
OR |
Osijek - Dravska obala |
1+962 |
N.C. |
Osj-bar |
Osijek |
SV+ZV |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
61 |
OR |
Sisak-Galdovo |
0+700 |
D.C. |
Sis-mos. |
Sisak |
SV+ZV |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
62 |
OR |
Sisak-Galdovo |
1+023 |
N.C. |
Sis-mos. |
Sisak |
PZ |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
63 |
OR |
Sisak-Galdovo |
1+109 |
N.C. |
Sis-mos. |
Sisak |
PZ |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
64 |
OR |
Sisak-Galdovo |
1+186 |
N.C. |
Sis-mos. |
Sisak |
PZ |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
65 |
OR |
Sisak-Galdovo |
1+354 |
N.C. |
Sis-mos. |
Sisak |
PZ |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
66 |
OR |
Sisak-Galdovo |
1+728 |
N.C. |
Sis-mos. |
Sisak |
PZ |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
67 |
OR |
Virovitica-Šećerana |
0+236 |
D.C. |
Virov-pod |
Virov. |
SV+ZV+POL |
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga |
Tablica 5: Novi ŽCP-i u odnosu na Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine
R. br. |
Oznaka pruge |
Naziv pruge |
Kilometarski položaj |
|
Razvrstavanje ceste |
Županija |
Grad ili općina |
Postojeće osiguranje prijelaza |
1 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
17+178 |
|
N.C. |
Krap-zag. |
Krapina |
SV+ZV+POL+MO |
2 |
L103 |
Karlovac - Kamanje - DG |
14+500 |
|
N.C. |
Karlovač. |
Ozalj |
SV+ZV+POL |
3 |
L214 |
Gradec - Sv. Ivan Žabno |
1+591 |
|
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
SV+ZV+POL |
4 |
L214 |
Gradec - Sv. Ivan Žabno |
7+739 |
|
N.C. |
Zagreb. |
Gradec |
SV+ZV+POL |
3.3. Prikaz ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine
Sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava ozbiljne nesreće, nesreće i incidenti definirane su na sljedeći kao:
„Ozbiljna nesreća je sudar vlakova ili iskliznuće vlaka koje ima za posljedicu smrt najmanje jedne osobe ili teške ozljede pet ili više osoba ili veliku štetu na vozilima, željezničkoj infrastrukturi ili okolišu, kao i svaka druga nesreća sa sličnim posljedicama koja ima očigledan utjecaj na sigurnost željezničkog sustava ili na upravljanje sigurnošću.“
„Nesreća je neželjeni ili nenamjerni iznenadni događaj ili poseban slijed takvih događaja koji ima štetne posljedice; nesreće mogu biti sudar, iskliznuće, nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu ili pješačkom prijelazu preko pruge, nesreća s ljudskim žrtvama koja uključuje željezničko vozilo u pokretu, požar i ostalo.“
„ Incident je svaki događaj, osim nesreće ili ozbiljne nesreće, koji utječe ili može utjecati na sigurnost željezničkog prijevoza.“
U nastavku je dan tablični i grafički pregled ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata na ŽCP-ima u periodu od 1. siječnja 2018. do 31. listopada 2022. godine:
Tablica 6: Pregled svih ozbiljnih nesreć a
OZBILJNE NESREĆE |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
I.-X.2022. |
UKUPNO |
|
ŽCP |
a) promet osiguran SS uređajem |
5 |
3 |
2 |
3 |
1 |
14 |
b) promet osiguran prom. znacima |
2 |
2 |
2 |
2 |
1 |
9 |
|
c) pješački prijelaz |
0 |
1 |
0 |
1 |
1 |
3 |
|
Ukupno ŽCP ( a+b+c ): |
7 |
6 |
4 |
6 |
3 |
26 |
Grafički prikaz 3: Ozbiljne nesreće po načinu osiguranja (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Tablica 7: Pregled svih nesreć a
NESREĆE |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
I.-X.2022. |
UKUPNO |
|
ŽCP |
a) promet osiguran SS uređajem |
5 |
9 |
7 |
10 |
4 |
35 |
b) promet osiguran prom. znacima |
24 |
15 |
19 |
19 |
9 |
86 |
|
c) pješački prijelaz |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
2 |
|
Ukupno ŽCP ( a+b+c ): |
30 |
25 |
26 |
29 |
13 |
123 |
Grafički prikaz 4: Nesreće po načinu osiguranja (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Grafički prikaz : Ozbiljne nesreće i nesreće po načinu osiguranja (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Tablica 8: Pregled lomova polubranika
LOMOVI POLUBRANIKA |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
I.-X.2022. |
UKUPNO |
452 |
435 |
378 |
402 |
395 |
1610 |
Grafički prikaz : Lomovi polubranika/branika (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Tablica 9: Posljedice ozbiljnih nesreća i nesreća na ŽCP-ima
POSLJEDICE OZBILJNIH NESREĆA I NESREĆA |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
I.-X.2022. |
UKUPNO |
||
SMRTNO STRADALI |
ŽCP |
SS uređaj |
6 |
3 |
2 |
3 |
1 |
15 |
prometni znaci |
2 |
2 |
2 |
2 |
3 |
11 |
||
pješački prijelaz |
0 |
1 |
0 |
1 |
1 |
3 |
||
UKUPNO USMRĆENI |
8 |
6 |
4 |
6 |
5 |
29 |
||
POSLJEDICE OZBILJNIH NESREĆA I NESREĆA |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
I.-X.2022. |
UKUPNO |
||
TEŽE OZLIJEĐENI |
ŽCP |
SS uređaj |
1 |
1 |
2 |
3 |
0 |
7 |
prometni znaci |
4 |
5 |
4 |
4 |
2 |
19 |
||
pješački prijelaz |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
||
UKUPNO TEŽE OZLIJEĐENI |
5 |
6 |
6 |
7 |
2 |
26 |
Grafički prikaz 7: Smrtno stradali (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Grafički prikaz 8: Teško ozlijeđeni (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
3.4. Izrada jedinstvene baze podataka o željezničko-cestovnim prijelazima na državnim cestama
Izrada jedinstvene baze podataka o nesrećama na ŽCP-ima preduvjet je za kontinuirano praćenje stanja sigurnosti, utvrđivanje uzroka nesreća i izbjegnutih nesreća te definiranje specifičnih mjera prevencije. U tom smislu društvo Hrvatske ceste d.o.o. naručilo je izradu prometne studije „Izrada jedinstvene baze podataka o željezničko-cestovnim prijelazima na državnim cestama te definiranje mogućih i primjenjivih mjera povećanja sigurnosti prometa“, a koju je u srpnju 2022. godine izradio Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu.
Opći cilj navedene Studije je povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu na ŽCP-ima na državnim cestama i smanjenje rizika od nastanka nesreća.
U svrhu ostvarenja općeg cilja, utvrđeni su sljedeći specifični ciljevi projekta:
- izraditi jedinstvenu bazu podataka o ŽCP-ima na državnim cestama (katalog ŽCP-a) koja će sadržavati podatke o identifikacijskim obilježjima svakog ŽCP-a uključujući parametre koji utječu na razinu sigurnosti, podatke o lokaciji, stupnju osiguranja, kategorijama nesreća,
- izraditi obrazac prikupljanja podataka tehničkih i oblikovnih značajki ŽCP-a na državnim cestama u svrhu budućeg kontinuiranog periodičnog praćenja stanja sigurnosti i prevencije nesreća,
- predložiti moguće i primjenjive mjere koje će omogućiti sigurno odvijanje prometa i smanjiti rizik od nastanka nesreća na ŽCP-ima na državnim cestama.
Model jedinstvene baze podataka o ŽCP-ima na državnim cestama i moguće mjere povećanja sigurnosti prometa na ŽCP-ima koji su predloženi predmetnom studijom za ŽCP-e na državnim cestama predlaže se primijeniti i za ŽCP-e na ostalim javnim cestama, odnosno cijeloj mreži.
3.5. Provođenje edukativno-preventivne akcije „Vlak je uvijek brži“
Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. kontinuirano provodi edukativno-preventivnu akciju „Vlak je uvijek brži“ koja je namijenjena djeci osnovnoškolskog uzrasta, vozačima i drugim sudionicima cestovnog prometa. Cilj akcije je sve sudionike u prometu upozoriti na opasnosti koje prijete prilikom neopreznoga prelaženja preko pruge ili boravka uz prugu.
U osnovnim školama kroz interaktivnu edukaciju i edukativne materijale učenici se upoznaju s pravilima ponašanja kada se nađu u blizini pruge, prometnim pravilima, sa željezničkim prometnim znakovima i obilježjima. Učenici se također upoznaju sa željeznicom kao prijevoznim sredstvom, prednostima putovanja vlakovima, željezničkim zanimanjima, ali s naglaskom na opasnosti koje vrebaju pri prelasku preko pruge ili igranju uz prugu.
Akcije na ŽCP-ima provode se u suradnji sa službenicima policijskih postaja i predstavnicima lokalnih zajednica.
Međunarodne statistike pokazuju da su u čak 98% slučajeva nesreće na ŽCP-ima posljedica toga što sudionici u cestovnome prometu zanemaruju i ne poštuju prometne znakove i prometnu signalizaciju. Pokazalo se kako je najučinkovitiji način promjene ponašanja sudionika u prometu edukacija, isticanje rizika i upozoravanje na kobne opasnosti neopreznoga kretanja uz prugu ili prelaženja pruge na mjestima koja za to nisu previđena.
Više informacija o akciji dostupno je i na mrežnim stranicama društva HŽ Infrastruktura d.o.o.: https://www.hzinfra.hr/vlak-je-uvijek-brzi/ .
3.6. Plan rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2023. do 2027. godine
Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., specifični cilj: RSO3.2. Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti predviđeno je ulaganje u ŽCP-e.
ŽCP-i su križanja dvaju zasebnih prometnih sustava koja predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu, posebice na TEN-T mreži. S pogleda sigurnosti prometa na cestama veliki utjecaj imaju opasna mjesta koja su utvrđena korištenjem statističkih tehnika i evidentirana. Ulaganje u sigurnosne mjere na cesti i željeznici (npr. uklanjanje opasnih mjesta /“crnih točaka“) u okviru TEN-T mreže obuhvaća prioritetne lokacije čije osiguranje ima najveći utjecaj na smanjenje broja prometnih nesreća, uključujući nesreće s ljudskim žrtvama, te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nesrećama. Ulaganje uključuje i druge mjere uklanjanja nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja.
Iz vlastitih sredstava društva HŽ Infrastruktura d.o.o. financirano je rješavanje 21 ŽCP-a postavljanjem uređaja SV+ZV+POL, 27 ŽCP-a je riješeno financiranjem iz zajma Svjetske banke, dok će se 23 ŽCP-a riješiti tijekom 2023. godine iz istog izvora financiranja.
U tijeku je nastavak pripreme za rješavanje novih 95 ŽCP-a koji će se financirati iz EU fondova u okviru „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“ (OPKK). Rješavanje navedenih ŽCP-a se očekuje kroz naredno petogodišnje razdoblje.
Nadalje, rješavanje 31 ŽCP-a i PP-a planira se riješiti iz vlastitih sredstava ili kredita, za što su pokrenute pripremne aktivnosti.
Tablica 10 : Lista ŽCP-a i PP-a planiranih iz vlastitih izvora ili kredita
R. br. |
Oznaka pruge |
Naziv pruge |
Kilometarski položaj prijelaza na pruzi |
Županija |
Grad ili općina |
Konačno tehničko rješenje |
1 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
035+348 |
Istarska |
Gr.Buzet |
SV+ZV+POL |
2 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
046+059 |
Istarska |
Gr.Buzet |
SV+ZV+POL |
3 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
073+606 |
Istarska |
Gr.Pazin |
SV+ZV+POL |
4 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
076+062 |
Istarska |
Gr.Pazin |
SV+ZV+POL |
5 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
087+875 |
Istarska |
Žminj |
SV+ZV+POL |
6 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
091+573 |
Istarska |
Kanfanar |
SV+ZV+POL |
7 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
02+651 |
Krap-zag. |
Gr.Zabok |
SV+ZV+POL |
8 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
04+145 |
Krap-zag. |
Sv.Kr. Zač. |
SV+ZV+POL |
9 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
07+442 |
Krap-zag. |
Sv.Kr. Zač. |
SV+ZV+POL |
10 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
09+831 |
Krap-zag. |
Sv.Kr. Zač. |
SV+ZV+POL |
11 |
R106 |
Zabok - Đurmanec - DG |
13+593 |
Krap-zag. |
G.Krapina |
SV+ZV+POL |
12 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
43+751 |
Krap-zag. |
Konjščina |
SV+ZV+POL |
13 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
62+953 |
Varaždin. |
G.N.Marof |
SV+ZV+POL |
14 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
69+742 |
Varaždin. |
G.N.Marof |
SV+ZV+POL |
15 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
77+397 |
Varaždin. |
Sv.Ilija |
SV+ZV+POL |
16 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
93+493 |
Međimurska |
Nedelišće |
SV+ZV+POL |
17 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
95+409 |
Međimurska |
Nedelišće |
SV+ZV+POL |
18 |
L101 |
Čakovec - M.Središće - DG |
07+246 |
Međimurska |
G.Čakov. |
SV+ZV+POL |
19 |
L101 |
Čakovec - M.Središće - DG |
08+963 |
Međimurska |
G.Čakov. |
SV+ZV+POL |
20 |
L101 |
Čakovec - M.Središće - DG |
11+142 |
Međimurska |
Vratišinec |
SV+ZV+POL |
21 |
L202 |
Hum-Lug - Gornja Stubica |
06+002 |
Krap-zag. |
G.Oroslav. |
SV+ZV+POL |
22 |
L202 |
Hum-Lug - Gornja Stubica |
07+485 |
Krap-zag. |
Stub. T. |
SV+ZV+POL |
23 |
L202 |
Hum-Lug - Gornja Stubica |
08+039 |
Krap-zag. |
Stub. T. |
SV+ZV+POL |
24 |
L202 |
Hum-Lug - Gornja Stubica |
09+779 |
Krap-zag. |
G.D.Stub. |
SV+ZV+POL |
25 |
L202 |
Hum-Lug - Gornja Stubica |
10+336 |
Krap-zag. |
G.D.Stub. |
SV+ZV+POL |
26 |
L202 |
Hum-Lug - Gornja Stubica |
11+797 |
Krap-zag. |
G.D.Stub. |
SV+ZV+POL |
27 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
018+564 |
Osj.-bar. |
Gr.Osijek |
SV+ZV+POL |
28 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
021+749 |
Osj.-bar. |
Gr.Osijek |
SV+ZV+POL+MO |
29 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
236+496 |
Varaždin. |
Jalžabet |
SV+ZV+POL+MO |
30 |
M101 |
DG - S. Marof - Zagreb GK |
449+970 |
Zagreb. |
Brdovec |
SV+ZV+POL |
31 |
L208 |
Vinkovci - Osijek |
021+209 |
Osj.-bar. |
Ernestin. |
SV+ZV+POL |
Također je u planu prijava novih 33 ŽCP-a za osiguranje uređajem SV+ZV+POL, navedenih u Tablici 11.
Tablica 11: Novi ŽCP-i planirani za EU prijavu
R. br. |
Oznaka pruge |
Naziv pruge |
Km položaj |
Naziv željezničko-cestovnog prijelaza |
Županija |
Postojeće osiguranje |
Tehničko rješenje nakon osiguranja prijelaza |
1 |
M102 |
Zagreb Gk - Dugo Selo |
435+465 |
Jelkovečka |
G. Zgb |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
2 |
M302 |
Osijek - Strizivojna-Vrpolje |
43+397 |
Budrovci |
Osj-bar |
PZ |
SV+ZV+POL |
3 |
M202 |
Zagreb Gk - Rijeka |
432+273 |
K.Mlinarić |
G. Zgb |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
4 |
M604 |
Oštarije - Knin - Split |
276+620 |
Perković |
Šib-Knin. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
5 |
M604 |
Oštarije - Knin - Split |
307+936 |
K.St. (blok I) |
Split-dal. |
BR IZ KOL |
SV+ZV+POL |
6 |
M101 |
DG-Savski Marof-Zagreb Gk |
443+898 |
Brdovec |
Zagreb. |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
7 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
205+621 |
|
Kop-križ. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
8 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
220+933 |
Bolfan.ramp. |
Varaždin. |
PZ |
SV+ZV+POL |
9 |
M502 |
Zagreb Gk - Sisak - Novska |
400+076 |
Turopolje |
Zagreb. |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
10 |
M502 |
Zagreb Gk - Sisak - Novska |
403+752 |
Mraclin |
Zagreb. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
11 |
M301 |
DG - Beli Manastir - Osijek |
1+353 |
Vukovar. ul. |
Osj-bar |
SV+ZV+POL+MO+Č |
SV+ZV+POL |
12 |
M604 |
Oštarije - Knin - Split |
316+106 |
K.Sućur. II |
Split-dal. |
PZ |
SV+ZV+POL |
13 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
244+971 |
Kučan Donji |
Varaždin. |
PZ |
SV+ZV+POL |
14 |
L208 |
Vinkovci-Osijek |
30+055 |
|
Osj-bar |
PZ |
SV+ZV+POL |
15 |
L208 |
Vinkovci-Osijek |
31+453 |
Ankin dvor |
Osj-bar |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
16 |
R102 |
Sunja - Volinja - DG |
8+865 |
Graboštani |
Sis-mos. |
PZ |
SV+ZV+POL |
17 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
53+744 |
Hum u Istri |
Istarska |
PZ |
SV+ZV+POL |
18 |
R202 |
Varaždin - Dalj |
20+911 |
Huttle. ul. |
Osj-bar |
SV+ZV+POL+MO |
SV+ZV+POL |
19 |
M502 |
Zagreb Gk - Sisak - Novska |
369+492 |
B.Adžije |
Sis-mos. |
SV+ZV |
SV+ZV+POL |
20 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
118+861 |
Vernalska |
Istarska |
PZ |
SV+ZV+POL |
21 |
R101 |
DG - Buzet - Pula |
119+572 |
Šijana |
Istarska |
SV+ZV+BR |
SV+ZV+POL |
22 |
L101 |
Čakovec - M.Središće - DG |
16+991 |
M.Središće |
Međim. |
PZ |
SV+ZV+POL |
23 |
M604 |
Oštarije - Knin - Split |
309+925 |
Kaštel Lukš. |
Split-dal. |
PZ |
SV+ZV+POL |
24 |
L208 |
Vinkovci-Osijek |
5+409 |
Ostrovo |
Vuk-srij. |
PZ |
SV+ZV+POL |
25 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
21+329 |
Bajeri Kulj. |
Varaždin. |
PZ |
SV+ZV+POL |
26 |
M501 |
Dg - Čakovec – Kotoriba -Dg |
62+815 |
Buzovec |
Međim. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
27 |
L201 |
Varaždin - Golubovec |
1+082 |
Varteks |
Varaždin. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
28 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
98+288 |
Zagrebačka |
Međim. |
SV+ZV+POL+Č |
SV+ZV+POL |
29 |
R201 |
Zaprešić - Čakovec |
91+843 |
G.Kuršanec |
Međim. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
30 |
L203 |
Križevci - Bjelovar - Kloštar |
26+302 |
Klokočevac |
Bjel-bil. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
31 |
L203 |
Križevci - Bjelovar - Kloštar |
29+865 |
Nove. Plavn. |
Bjel-bil. |
SV+ZV+POL |
SV+ZV+POL |
32 |
M604 |
Oštarije - Knin - Split |
235+141 |
Tvor. Knauf |
Šib-Knin. |
PZ |
SV+ZV+POL |
33 |
M301 |
DG – B. Manastir - Osijek |
9+717 |
Ilirska ul. |
Osj-bar |
PZ |
SV+ZV+POL |
Konačni broj prijelaza koji će biti riješeni u petogodišnjem razdoblju ovisi o mogućnostima osiguravanja potrebnih financijskih sredstava i operativnim mogućnostima uvjetovanima zahtjevima specifičnih radova na svakom pojedinom ŽCP-u i PP-u. Pojedini ŽCP-i iz Tablice 10 se prema potrebi mogu financirati i na drugi način ukoliko to zahtijevaju mjere žurnosti. Upravitelja željezničke infrastrukture se zadužuje za provođenje aktivnosti preispitivanja opravdanosti postojanja pojedinih ŽCP i PP te predlaganja njihovog ukidanja.
4. METODOLOGIJA VREDNOVANJA
Ovaj Program sadrži kriterije za određivanje prioriteta rješavanja i listu rangiranja ŽCP-a i PP-a preko pruge. Rangiranjem se identificiraju investicijski prioriteti rješavanja ŽCP-a i PP-a. To su prvenstveno prijelazi čija je prometna važnost i služnost najveća, odnosno oni čije je stanje osiguranosti najdalje od zadovoljavajućeg. Na taj način će se osigurati da financijska sredstva usmjerena u sigurnost ŽCP-a i PP-a maksimaliziraju svoj učinak.
4.1. Sveobuhvatna baza željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza u Republici Hrvatskoj i njena podjela prema modelima financiranja
ŽCP-i i PP-i objedinjeni financiranjem iz Svjetske banke
Projektom održivih hrvatskih željeznica koji je financiran sredstvima iz zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Programom rješavanja ŽCP-a i PP-a za razdoblje od 2018. do 2022. bilo je obuhvaćeno rješavanje 50 ŽCP-a i PP-a te isti predstavljaju one koje se može osuvremeniti u najkraćem roku. Tijekom 2021. i 2022. godine u rad je pušteno 20 ŽCP-a, te je u tijeku provedba ostalih. Financiranjem iz zajma Svjetske banke riješeno je 27 ŽCP-a, dok se ostala 23 ŽCP-a planiraju riješiti tijekom 2023. godine.
ŽCP-i i PP-i objedinjeni u postojećim projektima sufinanciranima iz EU fondova
Postojeći projekti obnove, rekonstrukcije i nadogradnje pojedinih dionica željezničkih pruga, koji su u procesu implementacije, obuhvaćaju i zahvate na prijelazima unutar tih dionica te će isti na taj način također biti riješeni. Radi se o projektima sufinanciranim iz europskih fondova koji obuhvaćaju 159 prijelaza, te su oni u postupku rješavanja, odnosno dinamika njihovog rješavanja je istovjetna dinamici svakog od tih projekata.
ŽCP sufinancirani putem Operativnog programa konkurentnost i kohezija
U proteklom petogodišnjem razdoblju od 2018. do 2022. godine započela je priprema, odnosno projektiranje rješavanja 95 ŽCP, te je za njih 69 proveden postupak javnog nadmetanja za izvođenje radova.
ŽCP-i predviđeni za rješavanje sufinanciranjem iz EU fondova i drugih izvora sredstava
Ovim Programom je definirana lista prioriteta ŽCP-a i PP-a preko pruge koji će biti riješeni u narednim planovima.
Planirano tehničko rješenje navedenih ŽCP-a i PP-a obuhvaća osiguranje definirano kao SV+ZV+POL (svjetlosni signal, zvučni signal i polubranik). U slučaju kada konačno tehničko rješenje propisano pozitivnim propisima Republike Hrvatske, predviđa nižu, odnosno višu razinu osiguranosti od gore navedene, u pojedinačnim projektima rješavanja ŽCP-a i PP-a izvest će se tehničko rješenje koje minimalno uključuje SV+ZV+POL. Lista prioriteta rješavanja utvrđena je metodologijom vrednovanja iz poglavlja 4. ovog Programa.
4.2. Ciljevi rangiranja
Rangiranjem ŽCP-a i PP-a unutar pojedinih skupina definiranih prethodnim poglavljem postiže se lista koja prikazuje njihovu prioritetnost rješavanja. Lista prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a temelji se na određivanju težinskih koeficijenata nekih od kriterija relevantnih za povećanje sigurnosti na ŽCP-a i PP-a.
4.3. Pristup i metodologija
Pri definiranju kriterija važno je naglasiti potrebu za njihovom objektivnošću kako bi prioritet svakog ŽCP-a i PP-a bio jedinstven i usporediv podatak. Iz tog razloga, kao kriteriji su korišteni statistički podaci kojima raspolaže društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., Ministarstvo unutarnjih poslova i Državni zavod za statistiku. Svaki je kriterij sveden na određenu brojčanu vrijednost, te kao takav ima deskriptivnu dimenziju, jer vrednuje postojeće stanje ugrađene opreme, intenzitet služnosti ceste i željeznice te važnost istih.
4.3.1. Metodologija izrade liste prioriteta željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza
Definiranje kriterija vrednovanja ŽCP-a i PP-a provedeno je kroz sljedeće korake:
1. Vrednovanje svih dostupnih podataka
Uzimajući u obzir količinu prikupljenih informacija vezano za pojedini ŽCP i PP, potrebno je bilo prepoznati deskriptivne varijable koje su relevantne za razinu sigurnosti ŽCP-a i PP-a.
2. Identifikacija primjenjivih kriterija
Za identificiranje primjenjivih kriterija inicijalno je bilo potrebno promatrati zasebne komponente ŽCP-a i PP-a (željeznica, cesta i prijelaz) koje integralno doprinose sigurnosti kako bi svaki dio ŽCP-a i PP-a sustavno mogao biti zasebno bodovan.
3. Određivanje težine pojedinih kriterija
Težina kriterija određivala se prema naglašenoj važnosti pojedinog kriterija od strane HŽI-a te brojčanim pokazateljima i kategorijama ceste i željeznice . Metoda s težinskim kriterijima opisana je u poglavlju 4.3.2.
4. Utvrđivanje liste prioriteta ŽCP-a i PP-a
Rang lista prikazuje ukupan zbroj bodova po ŽCP-u i PP-u dobivenih analizom varijabli te zbrajanje bodova svake od tri komponente ŽCP i PP prema gore navedenoj metodologiji.
4.3.2. Identifikacija kriterija
Kriteriji vrednovanja su kategorizirani u tri skupine prema komponentama sigurnosti ŽCP-a:
1. željeznica,
2. cesta,
3. prijelaz.
U svakoj skupini identificirani su kriteriji vezani za pojedini dio ŽCP-a i PP-a kako slijedi:
1. Željeznica
U kategoriji željeznica su prema dostupnim podacima identificirani sljedeći kriteriji:
1.1. Kategorija željezničke pruge
Kategorija pruge je ordinalna varijabla koja skalarno prepoznaje tri tipa pruge na kojem se odvija željeznički promet a označena je kako slijedi:
pruge za međunarodni promet (M),
pruge za regionalni promet (R),
pruge za lokalni promet (L).
Svakoj od navedenih kategorija pruge dodijeljen je težinski koeficijent kako bi se pri bodovanju postigla ravnoteža u važnosti svakog od ŽCP-a i PP-a na pripadajućoj dionici, odnosno na pripadajućoj pruzi. Tako je definirano da vrijednost koeficijenta pruge za međunarodni promet (M) iznosi 2, vrijednost koeficijenta pruge za regionalni promet (R) iznosi 1.5 te vrijednost koeficijenta pruge za lokalni promet (L) iznosi 1.
1.2. Intenzitet željezničkog prometa (broj vlakova/godina)
Intenzitet prometa je prometno opterećenje na pojedinom ŽCP-u i PP-u, a promatra se kroz varijablu broja vlakova koji prođu kroz ŽCP i PP u vremenskom razdoblju od godine dana. Najveći intenzitet prometa identificiran je u iznosu od 64.804 vlakova u godini te je taj iznos uzet kao maksimalan pri računanju omjera u bodovanju.
1.3. Trokut preglednosti
Trokut preglednosti je parametar koji definira vidljivost, odnosno preglednost prostora uz cestu i željezničku prugu. Posljedica smanjenog trokuta preglednosti na prijelazima koji nemaju minimalnu osiguranost (SV+ZV+POL) se manifestira kao ograničenje brzine prometovanja vlakova u zoni ŽCP-a i PP-a. Iz tog razloga se prijelazi sa smanjenim trokutom preglednosti pri bodovanju uzimaju u obzir kako bi pri rangiranju poprimili veći prioritet u odnosu na prijelaze sa zadovoljavajućim trokutom preglednosti.
2. Cesta
U kategoriji cesta su prema dostupnim podacima identificirani sljedeći kriteriji:
2.1. Kategorija ceste
Kategorija ceste je ordinalna varijabla koja se razlikuje ovisno o tipu ceste na kojoj se odvija cestovni promet, a označena je kako slijedi:
državne i županijske ceste (D.C. i Ž.C.),
lokalne ceste (L.C.),
nerazvrstane ceste i pješački putovi (N.C. i P.P.).
Svakoj od navedenih kategorija ceste dodijeljen je odgovarajući težinski koeficijent, koji se množi brojem stanovnika kako bi se postigla ravnoteža važnosti određenog prijelaza pri bodovanju. Tako će državne i županijske ceste množiti omjer broja stanovnika s 2, lokalne ceste s 1.5, a nerazvrstane ceste s 1.
2.2. Veličina naselja
Podatak o broju stanovnika po pojedinoj općini je diskretna varijabla, a podaci su preuzeti iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine, koji je izradio Državni zavod za statistiku.
3. Prijelaz
U kategoriji prijelaz su prema dostupnim podacima identificirani sljedeći kriteriji:
3.1. Prometne nesreće
Prometne nesreće na pojedinom ŽCP-u i PP-u diskretna je varijabla za svaki ŽCP i PP u Republici Hrvatskoj. Važnost sigurnosti sa stajališta svih korisnika ŽCP-a i PP-a posebno je naglašena kao jedan od prioriteta u određivanju težine kriterija te je sukladno tome ovom kriteriju dodijeljeno bodova kako je navedeno u poglavlju 4.3.3. ovog Programa.
3.2. Osiguranost prijelaza
U poglavlju 3.1. ovog Programa naveden je pregled tipova osiguranosti ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj. Najkritičniji ŽCP-i PP-i u smislu hitnosti provedbe konačnog tehničkog rješenja su oni na kojima su još uvijek ljudski resursi zaduženi za osiguravanje sigurnosti ŽCP-a. To je nominalna varijabla koja značajno utječe na rangiranje ŽCP-a i PP-a. Prilikom investicije u modernizaciju prijelaza na kojem su angažirani ljudski resursi potrebno je pažljivo planirati budući angažman predmetnih zaposlenika u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske te uzeti u obzir troškove reorganizacije.
Također, ovim Programom uzima se u obzir zastarjelost trenutno ugrađene opreme koju nije moguće održavati te je posljedično razina pouzdanosti iste opreme neadekvatna. Navedena oprema se u ovom Programu smatra visoko rizičnom te se ne smatra prihvatljivom iz razloga što ista bilježi duge periode kvara, odnosno manjak funkcionalnosti. Stoga se pri rangiranju takvim prijelazima dodaju bodovi kojima se nastojati povećati prioritet modernizacije ovih prijelaza.
4.3.3. Metodologija vrednovanja težine identificiranih kriterija
Kriteriji korišteni u metodologiji vrednovanja navedeni su u sljedećem prikazu:
Slika 1: Kriteriji korišteni u metodologiji vrednovanja
Integralni sustav vrednovanja osiguranosti ŽCP-a i PP-a uspostavljen je ciljanim uravnoteženjem utjecaja pojedinih kategorija kroz dodjelu koeficijenata kriterijima svake od kategorija . Generalni pregled sustava vrednovanja identificiranih kriterija je kako slijedi:
Slika 2: Pregled sustava bodovanja identificiranih kriterija
S obzirom da su jedino veličina naselja te intenzitet prometa kontinuirane varijable, njihove vrijednosti su podvrgnute množenju koeficijentom pripadajućeg kriterija iz kategorije . Tako će željeznica dobiti maksimum od 40 bodova ukoliko se intenzitet prometa , odnosno, maksimalni broj vlakova koji prođe prijelazom u godini dana (maksimalno 15 bodova) pomnoži s najznačajnijom kategorijom pruge – međunarodnom (M) čiji koeficijent iznosi 2 te se tom umnošku pridoda eventualnih 10 bodova ako prijelaz nema zadovoljavajući trokut preglednosti .
Isti princip se primjenjuje i na kategoriji cesta gdje se umjesto intenziteta prometa pojavljuje kriterij veličina naselja koji se množi odgovarajućim koeficijentom kategorije ceste .
Iznosi intenziteta prometa i veličine naselja koji se množe koeficijentima se prije množenja svode na raspon bodova s maksimalnom vrijednosti od 15 bodova. Ovaj postupak provodi se sustavom omjera gdje se kao kriteriji uzimaju tri vrijednosti:
A- maksimalni (najveći) brojčani iznos kriterija (intenziteta prometa ili veličine naselja) obuhvaćajući ukupnu bazu ŽCP-ova,
B- maksimalni broj bodova za taj kriterij, te
C- brojčani iznos kriterija (intenziteta prometa ili veličina naselja) promatranog prijelaza.
Primjenom sustava omjera dolazimo do sljedeće formule:
Slika 3: Formula redukcije kategorija željeznica i cesta (v. mapu "Ostali dokumenti" na portalu "e-Savjetovanja")
Maksimalni brojčani iznos (A) kriterija veličina naselja (u demografskom smislu) preuzet je iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine uzimajući u obzir geografski položaj svih ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj. Kako bi se povećala razlika između dodjeljivanja bodova pojedinom prijelazu, bilo je potrebno ujednačiti maksimalni broj stanovnika, a da se ne narušava sraz između velikih gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Tako je primijećeno da distribucija naselja prema broju stanovnika prikazuje značajan skok kod vrijednosti od 60 000 stanovnika (Grafički prikaz 3 – obilježeno crveno). Shodno tome ŽCP-ovi u naseljima s malim brojem stanovnika boduju se s vrlo malim bodovnim razlikama. Kako bi se izbjegla neravnoteža utjecaja ove kategorije za ŽCP-e i PP-e u naseljima s manje od 60 000 stanovnika u odnosu na druge kategorije , vrednovanje se provodi na način da sva naselja iznad 60 000 stanovnika dobivaju maksimalni broj bodova dok se vrednovanje predmetne kategorije pomoću sustava omjera vrši samo u naseljima s manje od 60 000.
Grafički prikaz 9: Prikaz broja stanovnika po naseljima na koja su alocirani ŽCP-ovi (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Kako bi se riješio spomenuti problem, izuzimanjem naselja kojima je broj stanovnika iznad granica velikih razlika (Grafički prikaz 3) dobivamo ujednačeniji pad (Grafički prikaz 4) između svakog sljedećeg naselja. Zaključno, svi ŽCP-i i PP-i koji su alocirani u naselju koje se nalazi izvan Grafičkog prikaza 4 (iznad 75. mjesta po broju stanovnika) dobit će maksimalni broj bodova za spomenuti kriterij, odnosno 15.
Grafički prikaz 10: Prikaz pada broja stanovnika počevši od 75. naselja s alociranim ŽCP-om (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Nakon izračuna, iznosi kriterija intenzitet prometa i veličina naselja množe se koeficijentima svojih kategorija , kao što je već navedeno.
Bodovanje treće kategorije, prijelaz , podijeljeno je na dva kriterija: prometne nesreće te osiguranost prijelaza . Kriteriju broj nesreća dodjeljuje se 15 bodova u slučaju pojave jedne nesreće na pripadajućem ŽCP-u i PP-u, a 30 bodova ukoliko je se nesreća pojavila više puta.
Što se tiče osiguranosti prijelaza, prijelazi koje osigurava čuvar ili se planira modernizacija zastarjele opreme čija razina osiguranja uključuje branik ili polubranik će biti bodovani s maksimalnim brojem bodova odnosno 30 (za iste se ne boduju nesreće jer automatski imaju maksimalni broj bodova). Navedenim se opravdava primijenjeni model jer s obzirom na maksimalno osiguranje prijelaza nije moguće utvrditi sigurnost samog prijelaza. Za ostale prijelaze sa zastarjelom opremom na kojima nema branika ili polubranika će se izvršiti bodovanje sukladno podacima o nesrećama.
4.4. Liste prioriteta rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge
Liste prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a prikazane su u sljedećim tablicama:
Tablica 12 | Pregled svih ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj
Tablica 13 | Lista prioriteta rješavanja svih ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj
Tablica 14 | Lista ŽCP-a i PP-a objedinjenih financiranjem iz zajma Svjetske banke
Tablica 15 | Lista ŽCP-a i PP-a objedinjenih u postojećim EU programima sufinanciranja
Tablica 16 | Lista ŽCP-a i PP-a ŽCP sufinanciranih putem Operativnog programa konkurentnost i kohezija
P opis kratica :
PZ – prometni znak
BR I ČUV – branik i čuvar
SV+ZV – svjetlo + zvuk
SV+ZV+POL – svjetlo + zvuk + polubranik
SV+ZV+POL+Č – svjetlo + zvuk + polubranik + čuvar
SV+ZV+POL+MO – svjetlo + zvuk + polubranik + mimoilazna ograda
BR IZ ST – branik iz kolodvora
SV+ZV+BR IZ ST – svjetlo + zvuk + branik iz kolodvora
PZ+MO – prometni znak i mimoilazna ograda
SV+ZV+BR – svjetlo + zvuk + branik
SV+ZV+MO – svjetlo + zvuk + mimoilazna ograda
MO – mimoilazna ograda
SV+ZV+MO+Č – svjetlo + zvuk + mimoilazna ograda + čuvar
SV+ZV+POL+MO+Č – svjetlo + zvuk + polubranik + mimoilazna ograda+ čovjek
D.C. – državna cesta
Ž.C. – županijska cesta
L.C. – lokalna cesta
N.C. – nerazvrstana cesta
Ukid. i svođ. – ukidanje i svođenje
Tablica 12 : Pregled svih ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
*zatvorena pruga ili pružna dionica
Tablica 13: Lista prioriteta rješavanja svih ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Tablica 14: Lista ŽCP-a i PP-a objedinjenih financiranjem iz zajma Svjetske banke (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Tablica 15: Lista ŽCP-a i PP-a objedinjenih u postojećim EU programima sufinanciranja (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Tablica 16: Lista ŽCP-a i PP-a ŽCP sufinanciranih putem Operativnog programa konkurentnost i kohezija (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Utvrđena lista prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a podložna je promjenama u slučaju nastupa takvih okolnosti koje u značajnoj mjeri otežavaju i usporavaju eventualno rješavanje pojedinog ŽCP-a i PP-a preko pruge. U slučaju nastanka takvih okolnosti prioritet u rješavanju preuzima sljedeći na listi.
Iznimno, ukoliko bi se dogodile okolnosti (primjerice, veći broj teških prometnih nesreća u razdoblju od tri godine), koje uvjetuju žurno opremanje pojedinog prijelaza uređajima za osiguranje, takav prijelaz će se prioritetno rješavati.
5 . PRIJEDLOZI DODATNIH MJERA ZA UNAPREĐENJE SIGURNOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA
ŽCP-i kao mjesta neposrednog sučeljavanja željezničkog i cestovnog prometa, s gledišta sigurnosti predstavljaju prometne točke visokog rizika, na što ukazuje statistika ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata čija su posljedica ljudske žrtve i velika materijalna šteta.
Sigurnost na ŽCP-ima interdisciplinarna je problematika koja zahtjeva suradnju svih relevantnih dionika željezničkog i cestovnog sektora kako bi se uspješno upravljalo potencijalnim rizicima i spriječilo neželjene prometne nesreće.
U tu svrhu, osim prethodno predloženih prioriteta unaprjeđenja stupnja razine osiguranja, ovim Programom predlažu se i dodatne mjere koje mogu značajno utjecati na povećanje sigurnosti, smanjenje broja nesreća i neposredno izbjegnutih nesreća te promjene obrazaca rizičnog ponašanja korisnika ŽCP-a, a uključuju suradnju dionika željezničkog i cestovnog prometnog sustava, odnosno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, upravitelja željezničke i cestovne infrastrukture, željezničkih i cestovnih prijevoznika, akademske zajednice, lokalne zajednice te svih ostalih dionika koji mogu doprinijeti povećanju sigurnosti na ŽCP-ima.
Dodatne mjere za povećanje sigurnosti na ŽCP-ima koje se predlažu ovim Programom svrstane su u sljedeće kategorije:
- edukacija korisnika ŽCP-a,
- tehničko-tehnološke i organizacijske mjere,
- infrastrukturne mjere,
- usklađivanje zakonodavstva,
- praćenje učinka implementiranih mjera.
5.1. Sustavna edukacija korisnika željezničko-cestovnih prijelaza
Sustavna edukacija svih sudionika u prometu na nacionalnoj razini s ciljem povećanja svjesnosti o posljedicama rizičnog prelaska preko ŽCP-a i težnji ka ostvarenju tzv. strategije „vizija nula prometnih nesreća“, od posebnog je značaja uz tehnološko-tehničke, organizacijske, infrastrukturne i pravne mjere poboljšanja postojećeg stanja sigurnosti ŽCP-a. Mogućnost nastanka prometne nesreće radi ljudske pogreške nužno je smanjiti na najnižu razinu te kroz edukaciju, manje i veće infrastrukturne zahvate i suvremene tehnologije pozitivno utjecati na promjenu rizičnih obrazaca ponašanja i sigurnije odvijanje prometa te prometni sustav u cjelini.
Glavni uzroci nesreća podrazumijevaju nedostatak razumijevanja prometnih pravila sudionika u prometu (nenamjerne pogreške) i namjerno kršenje pravila (namjerni prekršaji). Među glavnim uzrocima nenamjernih pogrešaka su loša preglednost pri dolasku na prijelaz (postojanje vegetacije, usjeci i nasipi pruge i cestovne prometnice, kut prilazne ceste i pruge i sl.), neispravna interpretacija znakova upozorenja, umor vozača, loši vremenski uvjeti (kiša, magla, zaslijepljenost suncem), odvlačenje pozornosti za vrijeme vožnje, vanjski čimbenici poput okolne buke, reklamnih plakata i sl. Na globalnoj razini, a tako i u Hrvatskoj, za više od 95% izvanrednih događaja glavni uzročnici su vozači cestovnih motornih vozila i pješaci. Stoga se nameće zaključak da je primarni problem izrazito niski stupanj poštivanja prometnih propisa od strane korisnika ŽCP-a i njihovo rizično ponašanje u prometu. To dokazuju i posljedice rizičnog ponašanja korisnika ŽCP-a, odnosno neznatno smanjenje broja poginulih, ali rast broja teže ozlijeđenih osoba na ŽCP-ima. Posebno je zabrinjavajući značajan udio ozbiljnih nesreća i nesreća na ŽCP-ima s najvišim stupnjem osiguranja (SV+ZV+POL), kao i iznimno veliki broj naleta vozila na polubranike koje uzrokuju nesavjesni vozači cestovnih motornih vozila, unatoč novim tehnologijama i tehničkim poboljšanjima načina osiguranja ŽCP-a. U 2021. godini evidentirano je čak 402 loma polubranika.
Provedba predloženih mjera može doprinijeti smanjenju rizičnog ponašanja najranjivijih sudionika u prometu i broja stradalih na ŽCP-ima te posljedično povećanju sigurnosti cestovnog prometa.
Model sustavne edukacije primarno je potrebno definirati za:
- djecu predškolskog uzrasta,
- djecu osnovnoškolskog uzrasta,
- djecu srednjoškolskog uzrasta (posebno za 4. razrede), odnosno potencijalne buduće vozače,
- polaznike autoškola,
- ostale sudionike u prometu kroz periodične preventivno-edukativne akcije.
Sustavnu edukaciju moguće je realizirati u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (edukacija osnovnoškolaca i srednjoškolaca), Hrvatskim autoklubom (edukacija polaznika autoškola) i ostalim dionicima.
5.2. Tehničko-tehnološke i organizacijske mjere
Tehnološko-tehničke i organizacijske mjere primarno su usmjerene na definiranje bazičnih parametara, procedura i sustava mapiranja, arhiviranja, praćenja i upravljanja podatcima u svrhu prevencije rizičnog ponašanja korisnika ŽCP-a i povećanja sigurnosti.
Mjere su sljedeće:
5.
5.1.
5.2.
a) Predložiti i usuglasiti model jedinstvenog identifikacijskog broja ŽCP-a (identifikacijska oznaka) koji će usvojiti i cestovni i željeznički sektor, po uzoru na postojeća rješenja i primjere dobre prakse obilježavanja ŽCP-a u drugim zemljama svijeta. Novo označavanje trebalo bi biti prihvatljivije za korisnike cestovnog sektora s obzirom da se trenutno ŽCP-i identificiraju primarno prema kilometarskoj oznaci na pruzi.
b) Sukladno prethodno definiranom jedinstvenom identifikacijskom broju ŽCP-a, predložiti oznaku sustava za hitno obavještavanje (eng. emergency notification system sign ) u slučaju prometne nesreće koja će omogućiti jednostavnije lociranje i brži dolazak hitnih službi na mjesto prometne nesreće (hitna pomoć, vatrogasci, policija, HAK, itd.). Ova mjera je izrazito značajna za ŽCP-e locirane izvan naselja koje je zbog postojeće identifikacijske oznake teže locirati što posljedično utječe na vrijeme dolaska na mjesto prometne nesreće i intervenciju hitnih službi.
c) Predlaže se mapirati sve ŽCP-e u relevantnoj GIS-aplikaciji otvorenog pristupa radi kontinuiranog praćenja stanja sigurnosti i potrebnih mjera prevencije u svrhu sprječavanja potencijalnih nesreća i izbjegnutih nesreća. Predlaže se mapiranje svih ŽCP-a po uzoru na mapirane ŽCP-u na državnim cestama prema prometnoj studiji Izrada jedinstvene baze podataka o ŽCP-ima na državnim cestama (Katalog ŽCP-a) te definiranje mogućih i primjenjivih mjera povećanja sigurnosti prometa (Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za Hrvatske ceste d. o. o., 2022.), odnosno izrada prometne studije jedinstvene baze podataka o ŽCP-ima na svim cestama sukladno izrađenoj studiji za ŽCP-e na državnim cestama.
d) Predlaže se izraditi jedinstvenu statističku bazu podataka o svim parametrima prometnih nesreća kojima će upravljati jedna institucija te biti mjerodavna za stupanj detaljnosti i točnost podataka.
e) Predlaže se definirati novi obrazac Izvješća o očevidu koji koriste policijski službenici u svrhu konzistentnog izvještavanja o parametrima prometne nesreće, njihovom statističkom praćenju i upravljanja podatcima, a sukladno prethodnoj točci, odnosno parametrima za upravljanje statističkom bazom podataka (suradnja PU i upravitelja infrastrukture).
f) Predlaže se izraditi model procjene stupnja rizika na ŽCP-ima koji bi sadržavao sve ključne utjecajne parametre, a temeljem kojega bi se metodama višekriterijskog odlučivanja odredili budući prioriteti za planiranje promjene razine osiguranja u smislu stupnja osiguranja i denivelacije. Model temeljen na rezultatima primijenjenih metoda višekriterijskog odlučivanja omogućit će predviđanje i prevenciju prometnih nesreća, što bi posljedično trebalo doprinijeti kreiranju strategije prediktivnog i preventivnog održavanja infrastrukture. Ovakav pristup, uz kontinuirano prikupljanje i analiziranje podataka radi boljeg shvaćanja rizika nastanka nesreće i njegove prevencije, doprinosi povećanju sigurnosti, smanjenju nesreća, ali i uštedama vanjskih troškova.
g) Predlaže se iskoristiti prednosti novih dostignuća u tehnologiji i istražiti mogućnosti njihove primjene (poput sustava nadzora, detekcije i mobilnih komunikacija) u svrhu dizajniranja sigurnijih sustava i prevencije rizičnog ponašanja korisnika ŽCP-a. Nova i inovativna rješenja predlažu se implementirati u okviru pilot projekata na ciljanim ŽCP-ima, kako bi se ispitala njihova učinkovitost u lokalnim uvjetima i utvrdile mogućnosti njihove šire primjene u budućnosti na većem broju ŽCP-a.
5.3. Niskobudžetne infrastrukturne mjere
Niskobudžetne infrastrukturne mjere za povećanje sigurnosti na ŽCP-ima predstavljaju dopunu postojećem stupnju osiguranja, a s obzirom na utvrđene uzroke i posljedice incidenata, nesreća i ozbiljnih nesreća, primarno su usmjerene na prevenciju rizičnog ponašanja korisnika ŽCP-a. Ova skupina mjera primarno se odnosi na oznake na kolniku i opremu ceste kao dopunu postojećem pasivnom i aktivnom osiguranju ŽCP-a.
Jedna od mjera za koju se predlaže standardizacija u smislu dopune osiguranja svakog ŽCP-a je označavanje tzv. opasne zone ŽCP-a. Ovakav način dodatnog označavanja tzv. „opasne zone ŽCP-a“ potiče vozače na smanjenje brzine, dodatnu provjeru nailaska vlaka i oprezniju vožnju preko ŽCP-a.
Ostale niskobudžetne infrastrukturne mjere predložene su prometnom studijom „Izrada jedinstvene baze podataka o željezničko-cestovnim prijelazima na državnim cestama“ (Katalog ŽCP-a) te definiranje mogućih i primjenjivih mjera povećanja sigurnosti prometa te se predlaže njihova primjena i za ŽCP-e na ostalim kategorijama cesta.
5.4. Zakonodavstvo
Problematika ŽCP-a obuhvaćena je zakonima, direktno primjenjivim Uredbama (EU), pravilnicima i ostalim aktima kojima je određen način osiguranja, odvijanje prometa i u čijoj je nadležnosti rješavanje pojedinoga dijela ŽCP-a.
Predložene mjere:
1.
a) Mjere u smislu zakonodavstva, podrazumijevaju usklađivanje zakonskih i podzakonskih propisa iz područja željezničkog i cestovnog prometa u terminološkom i metodološkom smislu. Usklađivanje je potrebno u svrhu definiranja jedinstvene terminologija, primarno termina „prometna nesreća“ kako bi se konzistentno mogla voditi statistika i upravljati podacima te onemogućiti neusklađenosti podataka cestovnog i željezničkog sektora. Ovaj prijedlog zahtjeva terminološko usklađivanje cestovnih i željezničkih zakonskih i podzakonskih propisa.
b) Prema potrebi uskladiti ostalu terminologiju.
Popis tablica
Tablica 1: Pregled svih prijelaza prema vrsti osiguranosti
Tablica 2: Popis ukupnog broja prijelaza prema županijama
Tablica 3: ŽCP-i riješeni postavljanjem uređaja SV+ZV+POL
Tablica 6: Pregled svih ozbiljnih nesreća
Tablica 7: Pregled svih nesreća
Tablica 8: Pregled lomova polubranika
Tablica 9: Posljedice ozbiljnih nesreća i nesreća na ŽCP-ima
Tablica 10: Lista ŽCP-a i PP-a planiranih iz vlastitih izvora ili kredita
Tablica 11: Novi ŽCP-i planirani za EU prijavu
Tablica 12: Pregled svih ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj
Tablica 13: Lista prioriteta rješavanja svih ŽCP-a i PP-a u Republici Hrvatskoj
Tablica 14: Lista ŽCP-a i PP-a objedinjenih financiranjem iz zajma Svjetske banke
Tablica 15: Lista ŽCP-a i PP-a objedinjenih u postojećim EU programima sufinanciranja
Popis grafičkih prikaza
Grafički prikaz 1: Postotak ŽCP-ova s obzirom na kategoriju pruge
Grafički prikaz 2: Broj ŽCP-ova ovisno o vrsti osiguranosti
Grafički prikaz 3: Ozbiljne nesreće po načinu osiguranja
Grafički prikaz 4: Nesreće po načinu osiguranja
Grafički prikaz 5: Ozbiljne nesreće i nesreće po načinu osiguranja
Grafički prikaz 6: Lomovi polubranika/branika
Grafički prikaz 7: Smrtno stradali
Grafički prikaz 8: Teško ozlijeđeni
Grafički prikaz 9: Prikaz broja stanovnika po naseljima na koja su alocirani ŽCP-ovi
Grafički prikaz 10: Prikaz pada broja stanovnika počevši od 75. naselja s alociranim ŽCP-om
Komentari