PROGRAM RJEŠAVANJA ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE
Sadržaj
1. UVOD 1
2. STRATEŠKI I ZAKONODAVNI OKVIR 2
3. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA OSIGURANOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE I PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE 7
3.1. Pregled postojećeg stanja osiguranosti željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge u Republici Hrvatskoj 7
3.2. Status rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza iz Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za radoblje od 2018. do 2022. godine 10
3.3. Prikaz ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine 15
3.4. Izrada jedinstvene baze podataka o željezničko-cestovnim prijelazima na državnim cestama 19
3.5. Provođenje edukativno-preventivne akcije „Vlak je uvijek brži“ 20
3.6. Plan rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2023. do 2027. godine 20
4. METODOLOGIJA VREDNOVANJA 24
4.1. Sveobuhvatna baza željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza u Republici Hrvatskoj i njena podjela prema modelima financiranja 24
4.2. Ciljevi rangiranja 25
4.3. Pristup i metodologija 25
4.3.1. Metodologija izrade liste prioriteta željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza 25
5.2. Tehničko-tehnološke i organizacijske mjere 103
5.3. Niskobudžetne infrastrukturne mjere 105
5.4. Zakonodavstvo 105
Popis tablica 106
Popis grafičkih prikaza 106
Popis slika 106
Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:
0
Komentiraj
1. UVOD
Željezničko-cestovni prijelaz (dalje u tekstu: ŽCP) i pješački prijelaz (dalje u tekstu: PP) preko pruge je križanje dvaju zasebnih prometnih sustava, te isti sa stajališta sigurnosti predstavlja točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. U slučaju izostanka odgovarajuće razine osiguranja ŽCP-a i PP-a opasnost se značajno uvećava, a što potvrđuje broj prometnih nesreća na prijelazima.
Rješavanje problema sigurnosti ŽCP-a i PP-a utvrđeno je Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030. (dalje u tekstu: Strategija) kao jedna od mjera povećanja sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa.
Ovim Programom rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2023. do 2027. godine (dalje u tekstu: Program) utvrđuje se lista prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge. Programom su obuhvaćeni prijelazi koji su u postupku rješavanja, zatim prijelazi koji su u obuhvatu projektnih prijava kojima su osigurana sredstva kao i oni koji nisu u obuhvatu postojećih investicijskih programa, a nužno ih je osigurati.
Namjena Programa je poboljšanje razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a te uspostava dodatnih mjera u cilju povećanja sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa.
Ciljevi ovog Programa su:
davanje pregleda postojećih prijelaza na željezničkim prugama,
utvrđivanje liste prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a koji se ne smatraju konačno riješenim, s vremenskim planom rješavanja,
određivanje načina rješavanja svakog pojedinog ŽCP-a i PP-a primjenjujući predviđene zakonske načine rješavanja; denivelacija, ukidanje sa ili bez svođenja, osiguravanje uređajem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja uređajem,
utvrđivanje dodatnih mjera unaprjeđenja sigurnosti ŽCP-a i PP-a.
Poboljšanjem razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a ostvaruje se specifični cilj Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ EU; poboljšanje cestovne sigurnosti na mjestima s visokim miješanim prometom (7b1) prepoznavanjem i uklanjanjem opasnih mjesta među kojima su, između ostalih, cestovni prijelazi željezničkih pruga. Sveobuhvatni pregled ŽCP-a i PP-a sadržan u ovom Programu omogućava planiranje potencijalnog dosega investicija kroz različite izvore financiranja.
0
Komentiraj
2. STRATEŠKI I ZAKONODAVNI OKVIR
Povećanje sigurnosti na ŽCP-a i PP-a preko pruge jedan je od ciljeva Strategije pri čemu je naglašena važnost i opravdanost intervencije osuvremenjivanja prijelaza. Strategija je odredila ciljeve i mjere kojima bi se trebalo utjecati na povećanje sigurnosti.
Utemeljenost Programa utvrđena je u slijedećim ciljevima Strategije:
Opći cilj CO6 – povećati sigurnost prometnog sustava
Specifični cilj za željeznički prijevoz SC5 – povećati sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima,
Specifični cilj za željeznički prijevoz SC6 – povećati efikasnost hrvatskog željezničkog sustava (upravljanje prometom, poslovanje itd.),
Specifični cilj za cestovni prijevoz SC1 – poboljšati sigurnost cestovnog prometnog sustava.
Program ima uporište i u navedenim mjerama Strategije;
Opća mjera G.3 – Unaprjeđenje sigurnosti prometnog sustava - „Radi podizanja razine sigurnosti željezničkog sustava potrebno je poduzeti specifične mjere:
„Denivelacija ili ukidanje sa svođenjem željezničko-cestovnih prijelaza, ako je isto opravdano prometnim tokovima. Željezničko-cestovne prijelaze koje nije opravdano denivelirati ili ukinuti potrebno je osigurati adekvatnim uređajima za osiguranje.“
„Sigurnost i zaštitu u urbanim područjima treba unaprijediti na najmanje dvjema različitim razinama: utvrđivanjem i uklanjanjem crnih točaka kao što su željezničko-cestovni prijelazi, signalizacija na pješačkim prijelazima, uz dodatnu zaštitu pješaka i biciklista gradnjom novih nogostupa, odnosno biciklističkih staza na mjestima na kojima je to potrebno, zatim gradnjom pješačkih otoka kojima bi se skratila duljina puta koji treba prijeći, produljenjem rubnjaka gdje je to potrebno, gradnjom novih pješačkih staza, odnosno nogostupa kojima bi se omogućila lakša pristupačnost kolodvorima, terminalima i stajalištima u javnom prijevozu.“
Opća mjera G.7 – Reorganizacija prometnog sustava radi veće financijske održivosti:
„Rastuća financijska održivost jedan je od ciljeva transeuropske prometne mreže. Da bi se taj cilj ostvario, nužno je optimizirati ustroj prometnih sustava i podići efikasnost poslovanja i održavanja. Financijska održivost prometnog sustava ima za cilj smanjiti ovisnost sustava o subvencioniranju iz javnih prihoda.“
Osim toga, postavkom hipoteze 2.3.7. „Problem sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima“ Strategija definira željezničko-cestovne prijelaze kao sigurnosni problem.
Osim u Strategiji, važnost podizanja razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a preko pruge objašnjena je i u Strategiji prometnog razvoja Europske unije1 koja propisuje mjerljive ciljeve unaprjeđenja i povećanja količine prometa i sigurnosti, a za čije ostvarenje je, između ostalog, preduvjet rješavanje problematike sigurnosti na ŽCP-a i PP-a uz odgovarajuća infrastrukturna rješenja. Ova Strategija propisuje nekoliko ciljeva koji su povezani sa sigurnosti na ŽCP-ima, a od kojih je relevantan cilj Europske unije da se do 2050. godine približi nultoj stopi broja nesreća u cestovnom i željezničkom prijevozu. Vizija Europske unije u tom pogledu je postati svjetski lider u sigurnosti u svim vrstama transporta.
_____________________
1Puni naziv Strategije: White Paper - „Roadmap to a single European transport area – towards a competitive and resource-efficient transport system“
U nastavku je opisan zakonodavni okvir Republike Hrvatske kojiregulira osiguranost ŽCP-a i PP-a preko pruge.
Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 63/20) uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću, uvjete za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije, utvrđuje uvjete za sigurno upravljanje željezničkim prometom i za sigurno odvijanje željezničkog prometa, uvjete za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjete za strojovođe i ostale izvršne radnike, postupanje tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa i tijela za istraživanje željezničkih nesreća, te nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.
Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava definira ŽCP-e i PP-e preko pruge:
„Pješački prijelaz preko pruge (PP): mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i pješačke staze, odnosno prometne površine određene za kretanje pješaka u istoj razini, a koji može biti i u sklopu željezničko-cestovnoga prijelaza“ (čl. 6. točka 29).
„Željezničko-cestovni prijelaz (ŽCP): mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini, može uključivati i križanje s pješačkom i biciklističkom stazom ili drugim putovima namijenjenim prolasku ljudi, životinja, vozila ili strojeva“ (čl. 6. točka 75).
Nadalje, u čl. 102. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređen je zakonodavni okvir ovog Programa:
Program sadrži pregled postojećih prijelaza na željezničkim prugama s vremenskim planom i obveznim redoslijedom te načinom rješavanja prijelaza koji se ne smatraju konačno riješenim (čl. 102. st. 1). Predviđeni načini rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge u Programu su denivelacija, ukidanje sa ili bez svođenja, osiguravanje uređajem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja uređajem (čl. 102. st. 2). Program rješavanja ŽCP-a i PP-a za razdoblje od 5 godina određuje se odlukom koju donosi ministar (čl. 102. st. 3).
Zakon o željeznici („Narodne novine“, br. 32/19, 20/21 i 114/22) uređuje način i uvjete obavljanja željezničkog prijevoza, status željezničke infrastrukture, tržište željezničkih usluga, upravljanje željezničkom infrastrukturom i uvjete pristupa na infrastrukturu, načela i postupke koji se primjenjuju na uvođenje i određivanje naknada za željezničke usluge te dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture, kriterije za izdavanje i ukidanje dozvola željezničkim prijevoznicima te usluge željezničkog prijevoza od posebnog državnog interesa za koje Republika Hrvatska osigurava dio sredstava.
Kako bi zakonodavni okvir ovog Programa bio upotpunjen, potrebno je, s aspekta sigurnosti, uz željezničku regulativu navesti i cestovnu:
Zakon o sigurnosti prometa na cestama(„Narodne novine“, br. 67/08, 148/08, 155/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) utvrđuje temeljna načela međusobnih odnosa, ponašanje sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti, osnovne uvjete kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe, dužnosti u slučaju prometne nesreće, osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima, vuča vozila, uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu na cestama. Navedeni zakon propisuje obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge (čl. 26. - 31.) i prometna pravila na prijelazu ceste preko željezničke pruge (čl. 136. - 138.).
Zakon o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22) propisuje održavanje željezničko-cestovnih prijelaza i križanja (čl. 30), postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme, turističke i ostale signalizacije (čl. 61) i obveze pravne osobe koja upravlja javnom cestom pri izvođenju radova (čl. 62).
Osim navedenim zakonima, ŽCP-i i PP-i preko pruge regulirani su i sljedećim pravilnicima:
Pravilnikom o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge („Narodne novine“, br. 111/15) propisuje se; način osiguravanja prometa na ŽCP-u, način osiguravanja prometa na PP-u preko pruge, način osiguranja prometa na križanju industrijskog kolosijeka s prugom lake željeznice, propisana preglednost na željezničku prugu odnosno industrijski kolosijek, tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde.
Pravilnikom o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica („Narodne novine“, broj 111/15) propisuju se; uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i ceste koja ne smiju biti u istoj razini, uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i pješačke staze koja ne smiju biti u istoj razini, uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge s drugim željezničkim prugama i tračničkim sustavima, uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini (ŽCP), uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini (PP preko pruge), uvjeti za otvaranje novih stalnih i privremenih prijelaza te za premještanje i zatvaranje za promet postojećih prijelaza.
Pravilnikom o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge („Narodne novine“, br. 128/08) propisuju se tehnički uvjeti za siguran, uredan, redovit i nesmetan tijek željezničkoga prometa, kao i temeljni funkcionalni uvjeti za željezničke infrastrukturne podsustave, kojima moraju udovoljavati željezničke pruge u Republici Hrvatskoj.
Pravilnikom o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu(„Narodne novine“, br. 93/10) propisuju se opći uvjeti za građenje građevina u zaštitnom pružnom pojasu2, na temelju kojih upravitelj infrastrukture određuje posebne uvjete u postupcima izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornoga uređenja odnosno odobravanja građenja po posebnom propisu.
____________________________
2Prema spomenutom Pravilniku „»Pružni pojas« je pojas koji čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m odnosno najmanje 6 m, ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.“
Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“, broj 92/19) propisuje se namjena, vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. U čl. 43., 50. i 51. Pravilnika uređeni su svjetlosni znakovi za označavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge.
Uz navedene pravilnike bitno je spomenuti i Uredbu o razvrstavanju željezničkih pruga(Narodne novine, broj 84/21) kojom su željezničke pruge razvrstane u svrhu određivanja načina upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te planiranja njezinog razvoja.
Zakonodavstvo Europske unije ŽCP-e uređuje sljedećim Uredbama:
Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU, koja osim redovnog odvijanja i regulacije prometa u Dodatku B. uređuje i upravljanje i reguliranje prometa prilikom kvara uređaja za davanje zvučnih signala vlaka i neispravnog ŽCP-a, te u Dodatku C2. europske upute koje su željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture dužni primjenjivati u postupku komunikacije u slučaju neispravnog ŽCP-a.
Uredba Komisije (EU) br. 1299/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji koju je izmijenila Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/776 оd 16. svibnja 2019. koja uređuje infrastrukturni strukturni željeznički podsustav (nacrt pruge, parametri kolosijeka, skretnice i križanja, peroni, otpornost kolosijeka na primijenjena opterećenja, otpornost konstrukcija na prometna opterećenja, trenutna ograničenja djelovanja na nedostatke geometrije kolosijeka itd.) i na dio održavanja funkcionalnih podsustava povezanih s infrastrukturnim podsustavom.
Uredba Komisije (EU) br. 1301/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkim specifikacijama interoperabilnosti „energetskog” podsustava željezničkog sustava u Uniji koju su izmijenile Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/868 оd 13. lipnja 2018. i Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/776 оd 16. svibnja 2019. propisuje da se iznad prijelaza u istoj razini visina kontaktnog vodiča utvrđuje nacionalnim propisima, odnosno, u izostanku nacionalnih propisa, u skladu s odredbama 5.2.4. i 5.2.5. norme EN 50122-1:2011.
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošćuna temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010 koja je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/782 od 12. lipnja 2020. gdje je u pogledu ŽCP-a definirano sljedeće:
-„Aktivnosti” (3.1.1.1. (a)) ovdje obuhvaćaju radnje koje zainteresirane strane (izvođači,
dobavljači i drugi) provode u ime podnositelja zahtjeva ili zajedno s njime te i imovinu kojom se podupiru te radnje. Ključno je da podnositelj zahtjeva pokaže da ima opsežan proces za procjenu rizika i da su njime obuhvaćeni svi rizici. Organizacija treba uzeti u obzir i određene druge rizike (npr. hidrogeološki rizici, rizici na željezničko-cestovnim prijelazima, kamenje bačeno na vlakove, pristup neovlaštenih osoba) kad je to primjereno i razumno. No ta su pitanja povezana s operativnim rizicima (jer svi oni utječu na vožnju vlaka) i možda nisu povezana samo s radnim učinkom ljudi.
-„Imovina” (5.2.) znači svu opremu (nepokretnu ili pokretnu), strukturu, softver ili sve druge sastavnice koje je potrebno održavati tijekom vremena potrebnog za obavljanje željezničkih djelatnosti. Imovina će se podijeliti na imovinu pod kontrolom željezničkog prijevoznika (uglavnom vozila, no to uključuje i drugu opremu, npr. tokarilice, sigurnosnu zaštitnu opremu i računalne programe za održavanje sigurnosti imovine) i imovinu pod kontrolom upravitelja infrastrukture (svi dijelovi infrastrukture kao što su pruga, oprema za prometno-upravljačke / signalno-sigurnosne sustave, prebacivanje s jednog kolosijeka na drugi, napajanje, željezničko-cestovni prijelazi, građevinski elementi kao što su mostovi, vijadukti, tuneli, platforme, dizala, pokretne stepenice itd.; potpun popis nalazi se u Prilogu I. Direktivi (EU) 2012/34).
0
Komentiraj
3. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA OSIGURANOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE I PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE
0
Komentiraj
3.1. Pregled postojećeg stanja osiguranosti željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge u Republici Hrvatskoj
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. utvrđuje da je većina ŽCP-a u Republici Hrvatskoj osigurano Andrijinim križem, znakom “STOP“ i trokutom preglednosti. Također, 60% ukupnog broja nesreća na ŽCP-a i PP-a se dogodio na prijelazima osiguranima samo cestovnim prometnim znakom. Zato su takvi prijelazi definirani kao tzv. “crne točke“ na željezničkoj mreži. Nesreće sa smrtnim posljedicama česte su na nedovoljno osiguranim prijelazima kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na kojima vozači ne poštuju prometne propise. Prisutne su i nesreće uzrokovane lošom vidljivošću (ne postoji minimalan kut preglednosti) i to najviše na prijelazima na lokalnim i nerazvrstanim cestama (šumskim i poljskim) te na prijelazima koji se nalaze na nerazvrstanim cestama unutar gradskih područja.
Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture za razdoblje do 2030. godine utvrđene su srednjoročne razvojne potrebe i prioriteti za ulaganja u obnovu, osuvremenjivanje, izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.
Provedena je analiza ŽCP-a i PP-a preko pruge, a prema rezultatima analize, ŽCP-i i PP-i predstavljaju kritičnu točku u željezničkom sustavu, jer se na njima događa najviše nesreća s ljudskim žrtvama. Od 1.449 ŽCP-a i PP-a, 60,2% nema uređaje za osiguranje, već samo cestovno-prometne znakove upozorenja i osiguran trokut preglednosti. Ukoliko izuzmemo pruge koje su trenutno izvan funkcije postotak osiguranih cestovno prometnim znakovima je 57.7%.
U Republici Hrvatskoj nalazi se ukupno 1.449 križanja željezničke pruge s drugim prometnicama u istoj razini koji su osigurani na sljedeće načine:
Od ukupnog broja križanja sa željezničkom prugom, 1.384 ih čine ŽCP-i, a 65 čine PP-i preko pruge. Na međunarodnim prugama nalazi se 565 prijelaza (39%), na regionalnim prugama 431 (30%), a na lokalnim prugama 453 prijelaza (31%) (Grafički prikaz 1).
Grafički prikaz 1: Postotak ŽCP-ova s obzirom na kategoriju pruge(v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Analizirajući vrstu osiguranja prijelaza, najviše prijelaza osigurano je samo prometnim znacima i to 872 prijelaza, odnosno 60%. Nakon toga, 408 prijelaza odnosno 28% osigurano je svjetlosnim signalom, zvukom i polubranikom. Treća najzastupljenija vrsta osiguranja je svjetlo + zvuk kojih na željezničkoj mreži ima 130 ili gotovo 9%. Ostatak od gotovo 3%, odnosno 39 prijelaza opremljeno je ostalim vrstama osiguranja. Opisane vrijednosti prikazane su na sljedećem grafikonu:
Grafički prikaz 2: Broj ŽCP-ova ovisno o vrsti osiguranosti(v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Ukupan pregled svih ŽCP-a i PP-a prema vrsti osiguranja prikazan je u Tablici 1.
Tablica 1: Pregled svih prijelaza prema vrsti osiguranosti
Vrsta osiguranja
Broj prijelaza
Udio u ukupnom broju
PZ
815
56,31%
SV+ZV+POL
363
25,02%
SV+ZV
114
7,86%
M.O.
57
3,93%
BR IZ ST
19
1,31%
SV+ZV+POL+Č
17
1,17%
SV+ZV+POL+MO
24
1,65%
BR I ČUV
17
1,17%
SV+ZV+M.O.
9
0,62%
SV+ZV+BR
6
0,41%
SV+ZV+POL+MO+Č
4
0,28%
BR po potrebi
2
0,14%
BR+KLJUČ
1
0,07%
SV+ZV+IZ ST
1
0,07%
S obzirom na raspodjelu prijelaza prema županijama, najveći broj prijelaza nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (127 prijelaza), zatim u Osječko-baranjskoj županiji (127 prijelaza), Sisačko-moslavačkoj (117 prijelaza) i Istarskoj županiji (116 prijelaza). Ostale županije pojedinačno gledano nemaju više od 91 prijelaz.
Tablica 23: Popis ukupnog broja prijelaza prema županijama
Županija/Država
Broj prijelaza
Krapinsko-zagorska
127
Osječko-baranjska
127
Sisačko-moslavačka
117
Istarska
116
Varaždinska
91
Koprivničko-križevačka
79
Virovitičko-podravska
78
Bjelovarsko-bilogorska
77
Karlovačka
76
Vukovarsko-srijemska
73
Zagrebačka
69
Požeško-slavonska
65
Šibensko-kninska
62
Primorsko-goranska
53
Međimurska
49
Brodsko-posavska
46
Zadarska
39
Ličko-senjska
37
Grad Zagreb
33
Splitsko-dalmatinska
18
Dubrovačko-neretvanska
7
Slovenija
7
Bosna i Hercegovina
3
_____________________________
3U tablici su prikazani i podaci za Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju jer se određeni broj prijelaza nalazi na željezničkoj infrastrukturi kojom upravlja društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., ali se nalaze na teritoriju tih dviju zemalja. ŽCP-i izvan teritorija RH su izvan prometa te nisu uvedeni u metodologiju vrednovanja.
1
Komentiraj
3.2. Status rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza iz Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za radoblje od 2018. do 2022. godine
Kroz Program putem redovitog financiranja društva HŽ Infrastruktura d.o.o., financiranjem iz zajma Svjetske banke te kroz projekte sufinancirane sredstvima iz EU fondova riješeno je:
-64 ŽCP-a postavljanjem uređaja SV+ZV+POL,
-19 ŽCP-a su ukinuta/zatvorena, od kojih je 8 denivelirano izgradnjom nadvožnjaka.
Iz vlastitih sredstava društva HŽ Infrastruktura d.o.o. financirano je rješavanje 21 ŽCP-a, 27 ŽCP-a je riješeno financiranjem iz zajma Svjetske banke, dok će ostalih 23 ŽCP-a biti riješena tijekom 2023. godine. Kroz projekt „Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok“ riješeno je 8 ŽCP-a postavljanjem uređaja SV+ZV+POL, dok ih je 5 ukinuto izgradnjom svodnih puteva. Kroz projekte modernizacije i izgradnje željezničkih pruga koje se sufinanciraju iz sredstava EU fondova kontinuirano se rješavaju i ostali ŽCP-i sukladno rokovima tih projekata. Tako je kroz projekte „Rekonstrukcija i izgradnje željeznička pruge na dionici Dugo Selo-Križevci“ i „Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar“ ukupno riješeno 7 ŽCP-a putem denivelacije.
Revizijom postojeće baze utvrđen je ukupan broj ŽCP-a i PP-a u odnosu na listu pregleda svih ŽCP-a i PP-a Programa rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine, te razlika za ukupno 67 ŽCP-a, od kojih je 27 ukinutorješenjem Agencije za sigurnost željezničkog prometa, a 27 se odnosi na ŽCP-ove koji se nalaze na dvije pruge različite kategorije, dok se 13 ŽCP-a ne nalazi u Odluci o razvrstavanju pruga.
Tablica 4: ŽCP-i brisani iz evidencije u odnosu na Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine
R. br.
Oznaka pruge
Naziv pruge
Kilometarski položaj
Razvrstavanje ceste
Županija
Grad ili općina
Postojeće osiguranje prijelaza
Razlog brisanja iz evidencije
1
M101
DG-Savski Marof-Zagreb Gk
441+517
N.C.
Zagreb.
Zapreš.
SV+ZV
zatvaranje
2
M201
DG-Botovo-DugoSelo
445+704
N.C.
Zagreb.
D.Selo
SV+ZV
pruga nižeg ranga
3
M201
DG-Botovo-DugoSelo
455+432
N.C.
Zagreb.
Vrbov.
SV+ZV
zatvaranje
4
M201
DG-Botovo-DugoSelo
461+093
P.P.
Zagreb.
Vrbov.
M.O.
zatvaranje
5
M201
DG-Botovo-DugoSelo
462+210
ŽC
Zagreb.
Vrbov.
SV+ZV+POL
Denivelacija/zatvarenje
6
M201
DG-Botovo-DugoSelo
465+449
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvarenje
7
M201
DG-Botovo-DugoSelo
467+164
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
8
M201
DG-Botovo-DugoSelo
469+505
P.P.
Zagreb.
Gradec
MO
zatvaranje
9
M201
DG-Botovo-DugoSelo
472+580
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
10
M201
DG-Botovo-DugoSelo
474+118
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
11
M201
DG-Botovo-DugoSelo
476+775
N.C.
Kop-križ.
Križev.
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
12
M201
DG-Botovo-DugoSelo
479+985
N.C.
Kop-križ.
Križev.
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
13
M301
DG - Beli Manastir - Osijek
14+754
N.C.
Osj-bar.
Darda
PZ
zatvaranje
14
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
6+282
N.C.
Osj-bar
Čepin
PZ
zatvaranje
15
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
6+856
N.C.
Osj-bar
Čepin
PZ
zatvaranje
16
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
10+107
N.C.
Osj-bar
Čepin
PZ
zatvaranje
17
M303
Striz.-Vrpolje - S. Šamac - DG
0+314
L.C.
Osj-bar
Strizivojna
BR IZ ST
pruga nižeg ranga
18
M401
Sesvete - Sava
0+318
P.P.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+M.O.
pruga nižeg ranga
19
M401
Sesvete - Sava
1+606
P.P.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+M.O.
pruga nižeg ranga
20
M403
Zagreb RkPs-Zagreb Klara (K)
1+178
N.C.
G. Zgb
Zgb
BR IZ ST
pruga nižeg ranga
21
M404
Zagreb Klara - Delta
0+910
N.C.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
22
M404
Zagreb Klara - Delta
2+137
N.C.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
23
M405
Zagreb ZK - Trešnjevka
0+214
N.C.
G. Zgb
Zgb
BR I ČUV
pruga nižeg ranga
24
M407
Sava - Velika Gorica
11+006
N.C.
Zagreb.
V.G.
PZ
zatvaranje
25
M502
Zagreb Gk - Sisak - Novska
355+117
N.C.
Sis-mos.
Sunja
PZ
zatvaranje
26
M601
Vinkovci-Vukovar
5+153
N.C.
Vuk-srij.
Nuštar
PZ
Denivelacija/zatvaranje
27
M605
Ogulin - Krpelj
3+648
N.C.
Karlovač.
Ogulin
SV+ZV
pruga nižeg ranga
28
R101
DG - Buzet - Pula
90+963
N.C.
Istarska
Kanfanar
PZ
zatvaranje
29
R102
Sunja - Volinja - DG
0+500
L.C.
Sis-mos.
Sunja
PZ
pruga nižeg ranga
30
R201
Zaprešić - Čakovec
8+450
N.C.
Zagreb.
Zapreš.
PZ
zatvaranje
31
R201
Zaprešić - Čakovec
11+916
N.C.
Zagreb.
Luka
PZ
zatvaranje
32
R201
Zaprešić - Čakovec
17+660
N.C.
Krap-zag.
V.Trgoviš
PZ
zatvaranje
33
R201
Zaprešić - Čakovec
22+198
N.C.
Krap-zag.
Zabok
PZ
zatvaranje
34
R201
Zaprešić - Čakovec
23+631
N.C.
Krap-zag.
Zabok
SV+ZV+POL+Č
zatvaranje
35
R201
Zaprešić - Čakovec
24+217
N.C.
Krap-zag.
Zabok
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
36
R202
Varaždin - Dalj
0+314
D.C.
Osj-bar
Erdut
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
37
R202
Varaždin - Dalj
249+430
N.C.
Varaždin.
Varaž.
SV+ZV+POL+Č
pruga nižeg ranga
38
L101
Čakovec - M.Središće - DG
0+368
P.P.
Međim.
Čakov.
SV+ZV+M.O.
pruga nižeg ranga
39
L101
Čakovec - M.Središće - DG
1+289
P.P.
Međim.
Čakov.
M.O.
pruga nižeg ranga
40
L101
Čakovec - M.Središće - DG
1+961
N.C.
Međim.
Čakov.
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
41
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
0+450
N.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
42
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
0+913
N.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
43
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
2+888
Ž.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
44
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
4+138
L.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
45
L201
Varaždin - Golubovec
0+435
N.C.
Varaždin.
G.Varaž.
SV+ZV+POL+Č
pruga nižeg ranga
46
L203
Križevci - Bjelovar - Kloštar
59+897
N.C.
Kop-križ.
Kloš. Pod.
PZ
pruga nižeg ranga
47
L203
Križevci - Bjelovar - Kloštar
60+276
N.C.
Kop-križ.
Kloš. Pod.
PZ
pruga nižeg ranga
48
L204
Banova Jaruga - Pčelić
0+527
N.C.
Sis-mos.
Kutina
PZ
zatvaranje
49
L204
Banova Jaruga – 505
Pčelić
6+968
N.C.
Pož-slav.
Lipik
PZ
zatvaranje
50
L204
Banova Jaruga - Pčelić
7+272
N.C.
Pož-slav.
Lipik
PZ
zatvaranje
51
L205
N.Kapela/Batrina-Našice
59+031
Ž.C.
Brod-pos
Kapela
SV+ZV
pruga nižeg ranga
52
L208
Vinkovci-Osijek
0+919
N.C.
Vuk-srij.
Vinkov.
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
53
L210
Sisak Caprag - Petrinja
0+700
N.C.
Sis-mos.
Sisak
SV+ZV+POL+MO
pruga nižeg ranga
54
L211
Ražine -Šibenik Luka
2+242
L.C.
Šib-Knin.
Šibenik
BR I ČUV
pruga nižeg ranga
55
OR
Nemetin - Luka Tranzit
0+236
D.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV+POL
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
56
OR
Nemetin - Luka Tranzit
0+903
D.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
57
OR
Nemetin - Luka Tranzit
0+965
N.C.
Osj-bar
Osijek
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
58
OR
Osijek - Dravska obala
1+350
Ž.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV+POL+Č
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
59
OR
Osijek - Dravska obala
1+940
Ž.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
60
OR
Osijek - Dravska obala
1+962
N.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
61
OR
Sisak-Galdovo
0+700
D.C.
Sis-mos.
Sisak
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
62
OR
Sisak-Galdovo
1+023
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
63
OR
Sisak-Galdovo
1+109
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
64
OR
Sisak-Galdovo
1+186
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
65
OR
Sisak-Galdovo
1+354
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
66
OR
Sisak-Galdovo
1+728
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
67
OR
Virovitica-Šećerana
0+236
D.C.
Virov-pod
Virov.
SV+ZV+POL
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
Tablica 5: Novi ŽCP-i u odnosu na Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine
Nacrt
PROGRAM RJEŠAVANJA ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE
Sadržaj
1. UVOD 1
2. STRATEŠKI I ZAKONODAVNI OKVIR 2
3. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA OSIGURANOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE I PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE 7
3.1. Pregled postojećeg stanja osiguranosti željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge u Republici Hrvatskoj 7
3.2. Status rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza iz Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za radoblje od 2018. do 2022. godine 10
3.3. Prikaz ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine 15
3.4. Izrada jedinstvene baze podataka o željezničko-cestovnim prijelazima na državnim cestama 19
3.5. Provođenje edukativno-preventivne akcije „Vlak je uvijek brži“ 20
3.6. Plan rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2023. do 2027. godine 20
4. METODOLOGIJA VREDNOVANJA 24
4.1. Sveobuhvatna baza željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza u Republici Hrvatskoj i njena podjela prema modelima financiranja 24
4.2. Ciljevi rangiranja 25
4.3. Pristup i metodologija 25
4.3.1. Metodologija izrade liste prioriteta željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza 25
4.3.2. Identifikacija kriterija 25
4.3.3. Metodologija vrednovanja težine identificiranih kriterija 27
4.4. Liste prioriteta rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge 31
5. PRIJEDLOZI DODATNIH MJERA ZA UNAPREĐENJE SIGURNOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA102
5.1. Sustavna edukacija korisnika željezničko-cestovnih prijelaza 102
5.2. Tehničko-tehnološke i organizacijske mjere 103
5.3. Niskobudžetne infrastrukturne mjere 105
5.4. Zakonodavstvo 105
Popis tablica 106
Popis grafičkih prikaza 106
Popis slika 106
1. UVOD
Željezničko-cestovni prijelaz (dalje u tekstu: ŽCP) i pješački prijelaz (dalje u tekstu: PP) preko pruge je križanje dvaju zasebnih prometnih sustava, te isti sa stajališta sigurnosti predstavlja točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. U slučaju izostanka odgovarajuće razine osiguranja ŽCP-a i PP-a opasnost se značajno uvećava, a što potvrđuje broj prometnih nesreća na prijelazima.
Rješavanje problema sigurnosti ŽCP-a i PP-a utvrđeno je Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030. (dalje u tekstu: Strategija) kao jedna od mjera povećanja sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa.
Ovim Programom rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2023. do 2027. godine (dalje u tekstu: Program) utvrđuje se lista prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge. Programom su obuhvaćeni prijelazi koji su u postupku rješavanja, zatim prijelazi koji su u obuhvatu projektnih prijava kojima su osigurana sredstva kao i oni koji nisu u obuhvatu postojećih investicijskih programa, a nužno ih je osigurati.
Namjena Programa je poboljšanje razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a te uspostava dodatnih mjera u cilju povećanja sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa.
Ciljevi ovog Programa su:
davanje pregleda postojećih prijelaza na željezničkim prugama,
utvrđivanje liste prioriteta rješavanja ŽCP-a i PP-a koji se ne smatraju konačno riješenim, s vremenskim planom rješavanja,
određivanje načina rješavanja svakog pojedinog ŽCP-a i PP-a primjenjujući predviđene zakonske načine rješavanja; denivelacija, ukidanje sa ili bez svođenja, osiguravanje uređajem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja uređajem,
utvrđivanje dodatnih mjera unaprjeđenja sigurnosti ŽCP-a i PP-a.
Poboljšanjem razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a ostvaruje se specifični cilj Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ EU; poboljšanje cestovne sigurnosti na mjestima s visokim miješanim prometom (7b1) prepoznavanjem i uklanjanjem opasnih mjesta među kojima su, između ostalih, cestovni prijelazi željezničkih pruga. Sveobuhvatni pregled ŽCP-a i PP-a sadržan u ovom Programu omogućava planiranje potencijalnog dosega investicija kroz različite izvore financiranja .
2. STRATEŠKI I ZAKONODAVNI OKVIR
Povećanje sigurnosti na ŽCP-a i PP-a preko pruge jedan je od ciljeva Strategije pri čemu je naglašena važnost i opravdanost intervencije osuvremenjivanja prijelaza. Strategija je odredila ciljeve i mjere kojima bi se trebalo utjecati na povećanje sigurnosti.
Utemeljenost Programa utvrđena je u slijedećim ciljevima Strategije:
Opći cilj CO6 – povećati sigurnost prometnog sustava
Specifični cilj za željeznički prijevoz SC5 – povećati sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima,
Specifični cilj za željeznički prijevoz SC6 – povećati efikasnost hrvatskog željezničkog sustava (upravljanje prometom, poslovanje itd.),
Specifični cilj za cestovni prijevoz SC1 – poboljšati sigurnost cestovnog prometnog sustava.
Program ima uporište i u navedenim mjerama Strategije;
Opća mjera G.3 – Unaprjeđenje sigurnosti prometnog sustava - „Radi podizanja razine sigurnosti željezničkog sustava potrebno je poduzeti specifične mjere:
„Denivelacija ili ukidanje sa svođenjem željezničko-cestovnih prijelaza, ako je isto opravdano prometnim tokovima. Željezničko-cestovne prijelaze koje nije opravdano denivelirati ili ukinuti potrebno je osigurati adekvatnim uređajima za osiguranje.“
„Sigurnost i zaštitu u urbanim područjima treba unaprijediti na najmanje dvjema različitim razinama: utvrđivanjem i uklanjanjem crnih točaka kao što su željezničko-cestovni prijelazi, signalizacija na pješačkim prijelazima, uz dodatnu zaštitu pješaka i biciklista gradnjom novih nogostupa, odnosno biciklističkih staza na mjestima na kojima je to potrebno, zatim gradnjom pješačkih otoka kojima bi se skratila duljina puta koji treba prijeći, produljenjem rubnjaka gdje je to potrebno, gradnjom novih pješačkih staza, odnosno nogostupa kojima bi se omogućila lakša pristupačnost kolodvorima, terminalima i stajalištima u javnom prijevozu.“
Opća mjera G.7 – Reorganizacija prometnog sustava radi veće financijske održivosti:
„Rastuća financijska održivost jedan je od ciljeva transeuropske prometne mreže. Da bi se taj cilj ostvario, nužno je optimizirati ustroj prometnih sustava i podići efikasnost poslovanja i održavanja. Financijska održivost prometnog sustava ima za cilj smanjiti ovisnost sustava o subvencioniranju iz javnih prihoda.“
Osim toga, postavkom hipoteze 2.3.7. „Problem sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima“ Strategija definira željezničko-cestovne prijelaze kao sigurnosni problem.
Osim u Strategiji, važnost podizanja razine osiguranosti ŽCP-a i PP-a preko pruge objašnjena je i u Strategiji prometnog razvoja Europske unije 1 koja propisuje mjerljive ciljeve unaprjeđenja i povećanja količine prometa i sigurnosti, a za čije ostvarenje je, između ostalog, preduvjet rješavanje problematike sigurnosti na ŽCP-a i PP-a uz odgovarajuća infrastrukturna rješenja. Ova Strategija propisuje nekoliko ciljeva koji su povezani sa sigurnosti na ŽCP-ima, a od kojih je relevantan cilj Europske unije da se do 2050. godine približi nultoj stopi broja nesreća u cestovnom i željezničkom prijevozu. Vizija Europske unije u tom pogledu je postati svjetski lider u sigurnosti u svim vrstama transporta.
_____________________
1Puni naziv Strategije: White Paper - „Roadmap to a single European transport area – towards a competitive and resource-efficient transport system“
U nastavku je opisan zakonodavni okvir Republike Hrvatske koji regulira osiguranost ŽCP-a i PP-a preko pruge.
Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 63/20) uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću, uvjete za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije, utvrđuje uvjete za sigurno upravljanje željezničkim prometom i za sigurno odvijanje željezničkog prometa, uvjete za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjete za strojovođe i ostale izvršne radnike, postupanje tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa i tijela za istraživanje željezničkih nesreća, te nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.
Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava definira ŽCP-e i PP-e preko pruge:
„Pješački prijelaz preko pruge (PP): mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i pješačke staze, odnosno prometne površine određene za kretanje pješaka u istoj razini, a koji može biti i u sklopu željezničko-cestovnoga prijelaza“ (čl. 6. točka 29).
„Željezničko-cestovni prijelaz (ŽCP): mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini, može uključivati i križanje s pješačkom i biciklističkom stazom ili drugim putovima namijenjenim prolasku ljudi, životinja, vozila ili strojeva“ (čl. 6. točka 75).
Nadalje, u čl. 102. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređen je zakonodavni okvir ovog Programa:
Program sadrži pregled postojećih prijelaza na željezničkim prugama s vremenskim planom i obveznim redoslijedom te načinom rješavanja prijelaza koji se ne smatraju konačno riješenim (čl. 102. st. 1). Predviđeni načini rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge u Programu su denivelacija, ukidanje sa ili bez svođenja, osiguravanje uređajem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja uređajem (čl. 102. st. 2). Program rješavanja ŽCP-a i PP-a za razdoblje od 5 godina određuje se odlukom koju donosi ministar (čl. 102. st. 3).
Zakon o željeznici („Narodne novine“, br. 32/19, 20/21 i 114/22) uređuje način i uvjete obavljanja željezničkog prijevoza, status željezničke infrastrukture, tržište željezničkih usluga, upravljanje željezničkom infrastrukturom i uvjete pristupa na infrastrukturu, načela i postupke koji se primjenjuju na uvođenje i određivanje naknada za željezničke usluge te dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture, kriterije za izdavanje i ukidanje dozvola željezničkim prijevoznicima te usluge željezničkog prijevoza od posebnog državnog interesa za koje Republika Hrvatska osigurava dio sredstava.
Kako bi zakonodavni okvir ovog Programa bio upotpunjen, potrebno je, s aspekta sigurnosti, uz željezničku regulativu navesti i cestovnu:
Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08, 148/08, 155/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) utvrđuje temeljna načela međusobnih odnosa, ponašanje sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti, osnovne uvjete kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe, dužnosti u slučaju prometne nesreće, osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima, vuča vozila, uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu na cestama. Navedeni zakon propisuje obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge (čl. 26. - 31.) i prometna pravila na prijelazu ceste preko željezničke pruge (čl. 136. - 138.).
Zakon o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22) propisuje održavanje željezničko-cestovnih prijelaza i križanja (čl. 30), postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme, turističke i ostale signalizacije (čl. 61) i obveze pravne osobe koja upravlja javnom cestom pri izvođenju radova (čl. 62).
Osim navedenim zakonima, ŽCP-i i PP-i preko pruge regulirani su i sljedećim pravilnicima:
Pravilnikom o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge („Narodne novine“, br. 111/15) propisuje se; način osiguravanja prometa na ŽCP-u, način osiguravanja prometa na PP-u preko pruge, način osiguranja prometa na križanju industrijskog kolosijeka s prugom lake željeznice, propisana preglednost na željezničku prugu odnosno industrijski kolosijek, tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde.
Pravilnikom o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica („Narodne novine“, broj 111/15) propisuju se; uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i ceste koja ne smiju biti u istoj razini, uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge i pješačke staze koja ne smiju biti u istoj razini, uvjeti za određivanje križanja željezničke pruge s drugim željezničkim prugama i tračničkim sustavima, uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste u istoj razini (ŽCP), uvjeti za svođenje i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i pješačke staze u istoj razini (PP preko pruge), uvjeti za otvaranje novih stalnih i privremenih prijelaza te za premještanje i zatvaranje za promet postojećih prijelaza.
Pravilnikom o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge („Narodne novine“, br. 128/08) propisuju se tehnički uvjeti za siguran, uredan, redovit i nesmetan tijek željezničkoga prometa, kao i temeljni funkcionalni uvjeti za željezničke infrastrukturne podsustave, kojima moraju udovoljavati željezničke pruge u Republici Hrvatskoj.
Pravilnikom o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu („Narodne novine“, br. 93/10) propisuju se opći uvjeti za građenje građevina u zaštitnom pružnom pojasu 2 , na temelju kojih upravitelj infrastrukture određuje posebne uvjete u postupcima izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornoga uređenja odnosno odobravanja građenja po posebnom propisu.
____________________________
2 Prema spomenutom Pravilniku „»Pružni pojas« je pojas koji čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m odnosno najmanje 6 m, ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.“
Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“, broj 92/19) propisuje se namjena, vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. U čl. 43., 50. i 51. Pravilnika uređeni su svjetlosni znakovi za označavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge.
Uz navedene pravilnike bitno je spomenuti i Uredbu o razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine, broj 84/21) kojom su željezničke pruge razvrstane u svrhu određivanja načina upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te planiranja njezinog razvoja.
Zakonodavstvo Europske unije ŽCP-e uređuje sljedećim Uredbama:
Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU, koja osim redovnog odvijanja i regulacije prometa u Dodatku B. uređuje i upravljanje i reguliranje prometa prilikom kvara uređaja za davanje zvučnih signala vlaka i neispravnog ŽCP-a, te u Dodatku C2. europske upute koje su željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture dužni primjenjivati u postupku komunikacije u slučaju neispravnog ŽCP-a.
Uredba Komisije (EU) br. 1299/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji koju je izmijenila Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/776 оd 16. svibnja 2019. koja uređuje infrastrukturni strukturni željeznički podsustav (nacrt pruge, parametri kolosijeka, skretnice i križanja, peroni, otpornost kolosijeka na primijenjena opterećenja, otpornost konstrukcija na prometna opterećenja, trenutna ograničenja djelovanja na nedostatke geometrije kolosijeka itd.) i na dio održavanja funkcionalnih podsustava povezanih s infrastrukturnim podsustavom.
Uredba Komisije (EU) br. 1301/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkim specifikacijama interoperabilnosti „energetskog” podsustava željezničkog sustava u Uniji koju su izmijenile Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/868 оd 13. lipnja 2018. i Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/776 оd 16. svibnja 2019. propisuje da se iznad prijelaza u istoj razini visina kontaktnog vodiča utvrđuje nacionalnim propisima, odnosno, u izostanku nacionalnih propisa, u skladu s odredbama 5.2.4. i 5.2.5. norme EN 50122-1:2011.
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010 koja je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/782 od 12. lipnja 2020. gdje je u pogledu ŽCP-a definirano sljedeće:
- „Aktivnosti” (3.1.1.1. (a)) ovdje obuhvaćaju radnje koje zainteresirane strane (izvođači,
dobavljači i drugi) provode u ime podnositelja zahtjeva ili zajedno s njime te i imovinu kojom se podupiru te radnje. Ključno je da podnositelj zahtjeva pokaže da ima opsežan proces za procjenu rizika i da su njime obuhvaćeni svi rizici. Organizacija treba uzeti u obzir i određene druge rizike (npr. hidrogeološki rizici, rizici na željezničko-cestovnim prijelazima, kamenje bačeno na vlakove, pristup neovlaštenih osoba) kad je to primjereno i razumno. No ta su pitanja povezana s operativnim rizicima (jer svi oni utječu na vožnju vlaka) i možda nisu povezana samo s radnim učinkom ljudi.
- „Imovina” (5.2.) znači svu opremu (nepokretnu ili pokretnu), strukturu, softver ili sve druge sastavnice koje je potrebno održavati tijekom vremena potrebnog za obavljanje željezničkih djelatnosti. Imovina će se podijeliti na imovinu pod kontrolom željezničkog prijevoznika (uglavnom vozila, no to uključuje i drugu opremu, npr. tokarilice, sigurnosnu zaštitnu opremu i računalne programe za održavanje sigurnosti imovine) i imovinu pod kontrolom upravitelja infrastrukture (svi dijelovi infrastrukture kao što su pruga, oprema za prometno-upravljačke / signalno-sigurnosne sustave, prebacivanje s jednog kolosijeka na drugi, napajanje, željezničko-cestovni prijelazi, građevinski elementi kao što su mostovi, vijadukti, tuneli, platforme, dizala, pokretne stepenice itd.; potpun popis nalazi se u Prilogu I. Direktivi (EU) 2012/34).
3. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA OSIGURANOSTI ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH I PJEŠAČKIH PRIJELAZA PREKO PRUGE I PLAN ZA RAZDOBLJE OD 2023. DO 2027. GODINE
3.1. Pregled postojećeg stanja osiguranosti željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge u Republici Hrvatskoj
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. utvrđuje da je većina ŽCP-a u Republici Hrvatskoj osigurano Andrijinim križem, znakom “STOP“ i trokutom preglednosti. Također, 60% ukupnog broja nesreća na ŽCP-a i PP-a se dogodio na prijelazima osiguranima samo cestovnim prometnim znakom. Zato su takvi prijelazi definirani kao tzv. “crne točke“ na željezničkoj mreži. Nesreće sa smrtnim posljedicama česte su na nedovoljno osiguranim prijelazima kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na kojima vozači ne poštuju prometne propise. Prisutne su i nesreće uzrokovane lošom vidljivošću (ne postoji minimalan kut preglednosti) i to najviše na prijelazima na lokalnim i nerazvrstanim cestama (šumskim i poljskim) te na prijelazima koji se nalaze na nerazvrstanim cestama unutar gradskih područja.
Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture za razdoblje do 2030. godine utvrđene su srednjoročne razvojne potrebe i prioriteti za ulaganja u obnovu, osuvremenjivanje, izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.
Provedena je analiza ŽCP-a i PP-a preko pruge, a prema rezultatima analize, ŽCP-i i PP-i predstavljaju kritičnu točku u željezničkom sustavu, jer se na njima događa najviše nesreća s ljudskim žrtvama. Od 1.449 ŽCP-a i PP-a, 60,2% nema uređaje za osiguranje, već samo cestovno-prometne znakove upozorenja i osiguran trokut preglednosti. Ukoliko izuzmemo pruge koje su trenutno izvan funkcije postotak osiguranih cestovno prometnim znakovima je 57.7%.
U Republici Hrvatskoj nalazi se ukupno 1.449 križanja željezničke pruge s drugim prometnicama u istoj razini koji su osigurani na sljedeće načine:
- BR I ČUV – branik i čuvar,
- SV+ZV+POL – svjetlo + zvuk + polubranici,
- SV+ZV – svjetlo + zvuk,
- SV+ZV+POL+M.O. – svjetlo + zvuk + polubranici + mimoilazne ograde,
- BR IZ ST – branik iz kolodvora,
- M.O. – mimoilazne ograde,
- PZ – prometni znaci,
- SV+ZV+BR – svjetlo + zvuk + branik,
- SV+ZV+IZ ST– svjetlo + zvuk + branici iz kolodvora,
- SV+ZV+M.O. – svjetlo + zvuk + mimoilazne ograde,
- SV+ZV+POL+Č - svjetlo + zvuk + polubranici + čuvar,
- SV+ZV+POL+M.O.+Č – svjetlo + zvuk + polubranici + mimoilazne ograde+ čuvar,
- ostalo.
Od ukupnog broja križanja sa željezničkom prugom, 1.384 ih čine ŽCP-i, a 65 čine PP-i preko pruge. Na međunarodnim prugama nalazi se 565 prijelaza (39%), na regionalnim prugama 431 (30%), a na lokalnim prugama 453 prijelaza (31%) (Grafički prikaz 1).
Grafički prikaz 1: Postotak ŽCP-ova s obzirom na kategoriju pruge (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Analizirajući vrstu osiguranja prijelaza, najviše prijelaza osigurano je samo prometnim znacima i to 872 prijelaza, odnosno 60%. Nakon toga, 408 prijelaza odnosno 28% osigurano je svjetlosnim signalom, zvukom i polubranikom. Treća najzastupljenija vrsta osiguranja je svjetlo + zvuk kojih na željezničkoj mreži ima 130 ili gotovo 9%. Ostatak od gotovo 3%, odnosno 39 prijelaza opremljeno je ostalim vrstama osiguranja. Opisane vrijednosti prikazane su na sljedećem grafikonu:
Grafički prikaz 2: Broj ŽCP-ova ovisno o vrsti osiguranosti (v. mapu „Ostali dokumenti" na portalu „e-Savjetovanja“)
Ukupan pregled svih ŽCP-a i PP-a prema vrsti osiguranja prikazan je u Tablici 1.
Tablica 1: Pregled svih prijelaza prema vrsti osiguranosti
Vrsta osiguranja
Broj prijelaza
Udio u ukupnom broju
PZ
815
56,31%
SV+ZV+POL
363
25,02%
SV+ZV
114
7,86%
M.O.
57
3,93%
BR IZ ST
19
1,31%
SV+ZV+POL+Č
17
1,17%
SV+ZV+POL+MO
24
1,65%
BR I ČUV
17
1,17%
SV+ZV+M.O.
9
0,62%
SV+ZV+BR
6
0,41%
SV+ZV+POL+MO+Č
4
0,28%
BR po potrebi
2
0,14%
BR+KLJUČ
1
0,07%
SV+ZV+IZ ST
1
0,07%
S obzirom na raspodjelu prijelaza prema županijama, najveći broj prijelaza nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (127 prijelaza), zatim u Osječko-baranjskoj županiji (127 prijelaza), Sisačko-moslavačkoj (117 prijelaza) i Istarskoj županiji (116 prijelaza). Ostale županije pojedinačno gledano nemaju više od 91 prijelaz.
Tablica 2 3 : Popis ukupnog broja prijelaza prema županijama
Županija/Država
Broj prijelaza
Krapinsko-zagorska
127
Osječko-baranjska
127
Sisačko-moslavačka
117
Istarska
116
Varaždinska
91
Koprivničko-križevačka
79
Virovitičko-podravska
78
Bjelovarsko-bilogorska
77
Karlovačka
76
Vukovarsko-srijemska
73
Zagrebačka
69
Požeško-slavonska
65
Šibensko-kninska
62
Primorsko-goranska
53
Međimurska
49
Brodsko-posavska
46
Zadarska
39
Ličko-senjska
37
Grad Zagreb
33
Splitsko-dalmatinska
18
Dubrovačko-neretvanska
7
Slovenija
7
Bosna i Hercegovina
3
_____________________________
3 U tablici su prikazani i podaci za Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju jer se određeni broj prijelaza nalazi na željezničkoj infrastrukturi kojom upravlja društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., ali se nalaze na teritoriju tih dviju zemalja. ŽCP-i izvan teritorija RH su izvan prometa te nisu uvedeni u metodologiju vrednovanja.
3.2. Status rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza iz Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za radoblje od 2018. do 2022. godine
Kroz Program putem redovitog financiranja društva HŽ Infrastruktura d.o.o., financiranjem iz zajma Svjetske banke te kroz projekte sufinancirane sredstvima iz EU fondova riješeno je:
- 64 ŽCP-a postavljanjem uređaja SV+ZV+POL,
- 19 ŽCP-a su ukinuta/zatvorena, od kojih je 8 denivelirano izgradnjom nadvožnjaka.
Tablica 3: ŽCP-i riješeni postavljanjem uređaja SV+ZV+POL
R. br.
Oznaka pruge
Naziv pruge
Kilometarski položaj prijelaza na pruzi
Razvrstavanje ceste
Županija
Grad ili općina
Osiguranje prijelaza u 2018.
Postojeće osiguranje prijelaza
1
M103
Dugo Selo - Novska
38+022
L.C./N.C.
Sis-mos.
Popovača
PZ
SV+ZV+POL
2
M103
Dugo Selo - Novska
58+287
N.C.
Zagreb.
Križ
PZ
SV+ZV+POL
3
M103
Dugo Selo - Novska
71+602
L.C.
Zagreb.
Kloštar Iv.
PZ
SV+ZV+POL
4
M103
Dugo Selo - Novska
80+092
L.C.
Zagreb.
G.D.Selo
PZ
SV+ZV+POL
5
M202
Zagreb Gk - Rijeka
495+939
N.C.
Karlovač.
G. D.Resa
SV+ZV
SV+ZV+POL
6
M202
Zagreb Gk - Rijeka
509+425
N.C.
Karlovač.
Gr.Ogulin
PZ
SV+ZV+POL
7
M301
DG - Beli Manastir - Osijek
9+025
Ž.C.
Osj-bar.
Bilje
SV+ZV+POL+Č
SV+ZV+POL
8
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
6+019
N.C.
Osj-bar.
Čepin
PZ
SV+ZV+POL
9
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
9+040
N.C.
Osj-bar.
Čepin
PZ
SV+ZV+POL
10
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
11+906
N.C.
Osj-bar.
Čepin
PZ
SV+ZV+POL
11
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
14+410
Ž.C.
Osj-bar.
Vladislavci
SV+ZV
SV+ZV+POL
12
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
16+051
N.C.
Osj-bar.
Vladislavci
PZ
SV+ZV+POL
13
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
21+159
Ž.C.
Osj-bar.
Vuka
PZ
SV+ZV+POL
14
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
37+222
L.C.
Osj-bar.
Gr.Đakovo
BR IZ ST
SV+ZV+POL
15
M501
DG - Čakovec - Kotoriba - DG
68+712
Ž.C.
Međim.
Mal.Subot.
PZ
SV+ZV+POL
16
R105
Vinkovci - Drenovci - DG
12+355
Ž.C.
Vuk-srij.
Privlaka
PZ
SV+ZV+POL
17
R105
Vinkovci - Drenovci - DG
18+300
N.C.
Vuk-srij.
Otok
PZ
SV+ZV+POL
18
R105
Vinkovci - Drenovci - DG
20+915
Ž.C.
Vuk-srij.
Otok
PZ
SV+ZV+POL
19
R106
Zabok - Đurmanec - DG
8+863
N.C.
Krap-zag.
Sv.Kr. Zač.
PZ
SV+ZV+POL
20
R106
Zabok - Đurmanec - DG
11+680
N.C.
Krap-zag.
G.Krapina
PZ
SV+ZV+POL
21
R106
Zabok - Đurmanec - DG
17+082
P.P.
Krap-zag.
G.Krapina
SV+ZV
SV+ZV+MO
22
R106
Zabok - Đurmanec - DG
17+178
N.C.
Krap-zag.
G.Krapina
SV+ZV+POL+MO
23
R106
Zabok - Đurmanec - DG
19+502
D.C.
Krap-zag.
G.Krapina
PZ
SV+ZV+POL
24
R106
Zabok - Đurmanec - DG
21+992
Ž.C.
Krap-zag.
Đurmanec
PZ
SV+ZV+POL
25
R201
Zaprešić - Čakovec
6+323
N.C.
Krap-zag.
G.Zapreš.
PZ
SV+ZV+POL
26
R201
Zaprešić - Čakovec
9+804
N.C.
Krap-zag.
G.Zapreš.
PZ
SV+ZV+POL
27
R201
Zaprešić - Čakovec
12+504
N.C.
Krap-zag.
Luka
SV+ZV
SV+ZV+POL
28
R201
Zaprešić - Čakovec
14+763
N.C.
Krap-zag.
Luka
PZ
SV+ZV+POL
29
R201
Zaprešić - Čakovec
18+612
N.C.
Krap-zag.
V.Trgoviš
SV+ZV
SV+ZV+POL
30
R201
Zaprešić - Čakovec
20+223
N.C.
Krap-zag.
Gr.Zabok
PZ
SV+ZV+POL
31
R201
Zaprešić - Čakovec
22+819
N.C.
Krap-zag.
Gr.Zabok
PZ
SV+ZV+POL
32
R201
Zaprešić - Čakovec
24+223
N.C.
Krap-zag.
Gr.Zabok
SV+ZV
SV+ZV+POL
33
R201
Zaprešić - Čakovec
28+480
N.C.
Krap-zag.
Gr.Zabok
PZ
SV+ZV+POL
34
R201
Zaprešić - Čakovec
73+165
L.C.
Varaždin.
G.N.Marof
PZ
SV+ZV+POL
35
R201
Zaprešić - Čakovec
76+269
L.C.
Varaždin.
Sv.Ilija
PZ
SV+ZV+POL
36
R201
Zaprešić - Čakovec
83+660
Ž.C.
Varaždin.
G.Knegin.
SV+ZV+POL+Č
SV+ZV+POL
37
R201
Zaprešić - Čakovec
85+858
N.C.
Varaždin.
G.Varaž.
PZ
SV+ZV+POL
38
R201
Zaprešić - Čakovec
97+198
L.C.
Međim.
Nedelišće
PZ
SV+ZV+POL
39
R202
Varaždin - Dalj
31+495
N.C.
Osj-bar.
Gr.Osijek
PZ
SV+ZV+POL
40
R202
Varaždin - Dalj
46+341
L.C.
Osj-bar.
Bizovac
PZ
SV+ZV+POL
41
R202
Varaždin - Dalj
56+373
Ž.C.
Osj-bar.
Koška
BR IZ ST
SV+ZV+POL
42
R202
Varaždin - Dalj
58+280
Ž.C.
Osj-bar.
Koška
PZ
SV+ZV+POL
43
R202
Varaždin - Dalj
199+193
Ž.C.
Kop-križ.
Kop.Bregi
BR IZ ST
SV+ZV+POL
44
R202
Varaždin - Dalj
230+489
L.C.
Varaždin.
G.Ludbreg
PZ
SV+ZV+POL
45
R202
Varaždin - Dalj
232+147
Ž.C.
Varaždin.
D.Martijan.
PZ
SV+ZV+POL
46
R202
Varaždin - Dalj
238+015
Ž.C.
Varaždin.
Jalžabet
PZ
SV+ZV+POL
47
L103
Karlovac - Kamanje - DG
14+500
N.C.
Karlovač.
Gr.Ozalj
SV+ZV+POL
48
L201
Varaždin - Golubovec
8+813
Ž.C.
Varaždin.
Vidovec
PZ
SV+ZV+POL
49
L201
Varaždin - Golubovec
12+134
Ž.C.
Varaždin.
Gr.Ivanec
PZ
SV+ZV+POL
50
L201
Varaždin - Golubovec
29+157
D.C.
Varaždin.
G.Lepogl.
PZ
SV+ZV+POL
51
L201
Varaždin - Golubovec
31+129
N.C.
Varaždin.
G.Lepogl.
PZ
SV+ZV+POL
52
L201
Varaždin - Golubovec
31+310
D.C.
Varaždin.
G.Lepogl.
PZ
SV+ZV+POL
53
L201
Varaždin - Golubovec
31+688
N.C.
Krap-zag.
N.Golub.
PZ
SV+ZV+POL
54
L201
Varaždin - Golubovec
33+685
D.C.
Krap-zag.
N.Golub.
PZ
SV+ZV+POL
55
L202
Hum-Lug - Gornja Stubica
12+477
D.C.
Krap-zag.
G.Stubica
PZ
SV+ZV+POL
56
L205
N.Kapela/Batrina-Našice
41+054
D.C.
Pož-slav.
Gr.Pleter.
SV+ZV+POL
SV+ZV+POL+MO
57
L205
N.Kapela/Batrina-Našice
42+376
D.C.
Pož-slav.
Gr.Pleter.
SV+ZV+POL
SV+ZV+POL+MO
58
L208
Vinkovci-Osijek
25+978
N.C.
Osj-bar.
Antunovac
PZ
SV+ZV+POL
59
L209
Vinkovci-Županja
10+533
Ž.C.
Vuk-srij.
Andrijaš.
PZ
SV+ZV+POL
60
L209
Vinkovci-Županja
11+616
Ž.C.
Vuk-srij.
Andrijaš.
PZ
SV+ZV+POL
61
L209
Vinkovci-Županja
26+296
L.C.
Vuk-srij.
G.Županja
PZ
SV+ZV+POL
62
L209
Vinkovci-Županja
27+161
N.C.
Vuk-srij.
G.Županja
PZ
SV+ZV+POL
63
L214
Gradec - Sv. Ivan Žabno
1+591
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV+POL
64
L214
Gradec - Sv. Ivan Žabno
7+739
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV+POL
Iz vlastitih sredstava društva HŽ Infrastruktura d.o.o. financirano je rješavanje 21 ŽCP-a, 27 ŽCP-a je riješeno financiranjem iz zajma Svjetske banke, dok će ostalih 23 ŽCP-a biti riješena tijekom 2023. godine. Kroz projekt „Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok“ riješeno je 8 ŽCP-a postavljanjem uređaja SV+ZV+POL, dok ih je 5 ukinuto izgradnjom svodnih puteva. Kroz projekte modernizacije i izgradnje željezničkih pruga koje se sufinanciraju iz sredstava EU fondova kontinuirano se rješavaju i ostali ŽCP-i sukladno rokovima tih projekata. Tako je kroz projekte „Rekonstrukcija i izgradnje željeznička pruge na dionici Dugo Selo-Križevci“ i „Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar“ ukupno riješeno 7 ŽCP-a putem denivelacije.
Revizijom postojeće baze utvrđen je ukupan broj ŽCP-a i PP-a u odnosu na listu pregleda svih ŽCP-a i PP-a Programa rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine, te razlika za ukupno 67 ŽCP-a, od kojih je 27 ukinuto rješenjem Agencije za sigurnost željezničkog prometa, a 27 se odnosi na ŽCP-ove koji se nalaze na dvije pruge različite kategorije, dok se 13 ŽCP-a ne nalazi u Odluci o razvrstavanju pruga.
Tablica 4 : ŽCP-i brisani iz evidencije u odnosu na Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine
R. br.
Oznaka pruge
Naziv pruge
Kilometarski položaj
Razvrstavanje ceste
Županija
Grad ili općina
Postojeće osiguranje prijelaza
Razlog brisanja iz evidencije
1
M101
DG-Savski Marof-Zagreb Gk
441+517
N.C.
Zagreb.
Zapreš.
SV+ZV
zatvaranje
2
M201
DG-Botovo-DugoSelo
445+704
N.C.
Zagreb.
D.Selo
SV+ZV
pruga nižeg ranga
3
M201
DG-Botovo-DugoSelo
455+432
N.C.
Zagreb.
Vrbov.
SV+ZV
zatvaranje
4
M201
DG-Botovo-DugoSelo
461+093
P.P.
Zagreb.
Vrbov.
M.O.
zatvaranje
5
M201
DG-Botovo-DugoSelo
462+210
ŽC
Zagreb.
Vrbov.
SV+ZV+POL
Denivelacija/zatvarenje
6
M201
DG-Botovo-DugoSelo
465+449
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvarenje
7
M201
DG-Botovo-DugoSelo
467+164
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
8
M201
DG-Botovo-DugoSelo
469+505
P.P.
Zagreb.
Gradec
MO
zatvaranje
9
M201
DG-Botovo-DugoSelo
472+580
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
10
M201
DG-Botovo-DugoSelo
474+118
N.C.
Zagreb.
Gradec
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
11
M201
DG-Botovo-DugoSelo
476+775
N.C.
Kop-križ.
Križev.
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
12
M201
DG-Botovo-DugoSelo
479+985
N.C.
Kop-križ.
Križev.
SV+ZV
Denivelacija/zatvaranje
13
M301
DG - Beli Manastir - Osijek
14+754
N.C.
Osj-bar.
Darda
PZ
zatvaranje
14
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
6+282
N.C.
Osj-bar
Čepin
PZ
zatvaranje
15
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
6+856
N.C.
Osj-bar
Čepin
PZ
zatvaranje
16
M302
Osijek - Strizivojna-Vrpolje
10+107
N.C.
Osj-bar
Čepin
PZ
zatvaranje
17
M303
Striz.-Vrpolje - S. Šamac - DG
0+314
L.C.
Osj-bar
Strizivojna
BR IZ ST
pruga nižeg ranga
18
M401
Sesvete - Sava
0+318
P.P.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+M.O.
pruga nižeg ranga
19
M401
Sesvete - Sava
1+606
P.P.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+M.O.
pruga nižeg ranga
20
M403
Zagreb RkPs-Zagreb Klara (K)
1+178
N.C.
G. Zgb
Zgb
BR IZ ST
pruga nižeg ranga
21
M404
Zagreb Klara - Delta
0+910
N.C.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
22
M404
Zagreb Klara - Delta
2+137
N.C.
G. Zgb
Zgb
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
23
M405
Zagreb ZK - Trešnjevka
0+214
N.C.
G. Zgb
Zgb
BR I ČUV
pruga nižeg ranga
24
M407
Sava - Velika Gorica
11+006
N.C.
Zagreb.
V.G.
PZ
zatvaranje
25
M502
Zagreb Gk - Sisak - Novska
355+117
N.C.
Sis-mos.
Sunja
PZ
zatvaranje
26
M601
Vinkovci-Vukovar
5+153
N.C.
Vuk-srij.
Nuštar
PZ
Denivelacija/zatvaranje
27
M605
Ogulin - Krpelj
3+648
N.C.
Karlovač.
Ogulin
SV+ZV
pruga nižeg ranga
28
R101
DG - Buzet - Pula
90+963
N.C.
Istarska
Kanfanar
PZ
zatvaranje
29
R102
Sunja - Volinja - DG
0+500
L.C.
Sis-mos.
Sunja
PZ
pruga nižeg ranga
30
R201
Zaprešić - Čakovec
8+450
N.C.
Zagreb.
Zapreš.
PZ
zatvaranje
31
R201
Zaprešić - Čakovec
11+916
N.C.
Zagreb.
Luka
PZ
zatvaranje
32
R201
Zaprešić - Čakovec
17+660
N.C.
Krap-zag.
V.Trgoviš
PZ
zatvaranje
33
R201
Zaprešić - Čakovec
22+198
N.C.
Krap-zag.
Zabok
PZ
zatvaranje
34
R201
Zaprešić - Čakovec
23+631
N.C.
Krap-zag.
Zabok
SV+ZV+POL+Č
zatvaranje
35
R201
Zaprešić - Čakovec
24+217
N.C.
Krap-zag.
Zabok
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
36
R202
Varaždin - Dalj
0+314
D.C.
Osj-bar
Erdut
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
37
R202
Varaždin - Dalj
249+430
N.C.
Varaždin.
Varaž.
SV+ZV+POL+Č
pruga nižeg ranga
38
L101
Čakovec - M.Središće - DG
0+368
P.P.
Međim.
Čakov.
SV+ZV+M.O.
pruga nižeg ranga
39
L101
Čakovec - M.Središće - DG
1+289
P.P.
Međim.
Čakov.
M.O.
pruga nižeg ranga
40
L101
Čakovec - M.Središće - DG
1+961
N.C.
Međim.
Čakov.
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
41
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
0+450
N.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
42
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
0+913
N.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
43
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
2+888
Ž.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
44
L102
Savski Marof - Kumrovec - DG
4+138
L.C.
Zagreb.
Brdovec
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
45
L201
Varaždin - Golubovec
0+435
N.C.
Varaždin.
G.Varaž.
SV+ZV+POL+Č
pruga nižeg ranga
46
L203
Križevci - Bjelovar - Kloštar
59+897
N.C.
Kop-križ.
Kloš. Pod.
PZ
pruga nižeg ranga
47
L203
Križevci - Bjelovar - Kloštar
60+276
N.C.
Kop-križ.
Kloš. Pod.
PZ
pruga nižeg ranga
48
L204
Banova Jaruga - Pčelić
0+527
N.C.
Sis-mos.
Kutina
PZ
zatvaranje
49
L204
Banova Jaruga – 505
Pčelić
6+968
N.C.
Pož-slav.
Lipik
PZ
zatvaranje
50
L204
Banova Jaruga - Pčelić
7+272
N.C.
Pož-slav.
Lipik
PZ
zatvaranje
51
L205
N.Kapela/Batrina-Našice
59+031
Ž.C.
Brod-pos
Kapela
SV+ZV
pruga nižeg ranga
52
L208
Vinkovci-Osijek
0+919
N.C.
Vuk-srij.
Vinkov.
SV+ZV+POL
pruga nižeg ranga
53
L210
Sisak Caprag - Petrinja
0+700
N.C.
Sis-mos.
Sisak
SV+ZV+POL+MO
pruga nižeg ranga
54
L211
Ražine -Šibenik Luka
2+242
L.C.
Šib-Knin.
Šibenik
BR I ČUV
pruga nižeg ranga
55
OR
Nemetin - Luka Tranzit
0+236
D.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV+POL
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
56
OR
Nemetin - Luka Tranzit
0+903
D.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
57
OR
Nemetin - Luka Tranzit
0+965
N.C.
Osj-bar
Osijek
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
58
OR
Osijek - Dravska obala
1+350
Ž.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV+POL+Č
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
59
OR
Osijek - Dravska obala
1+940
Ž.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
60
OR
Osijek - Dravska obala
1+962
N.C.
Osj-bar
Osijek
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
61
OR
Sisak-Galdovo
0+700
D.C.
Sis-mos.
Sisak
SV+ZV
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
62
OR
Sisak-Galdovo
1+023
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
63
OR
Sisak-Galdovo
1+109
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
64
OR
Sisak-Galdovo
1+186
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
65
OR
Sisak-Galdovo
1+354
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
66
OR
Sisak-Galdovo
1+728
N.C.
Sis-mos.
Sisak
PZ
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
67
OR
Virovitica-Šećerana
0+236
D.C.
Virov-pod
Virov.
SV+ZV+POL
OR pruga nema u Odluci o razvrstavanju pruga
Tablica 5: Novi ŽCP-i u odnosu na Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine
R. br.
Oznaka pruge
Naziv pruge
Kilometarski položaj
Razvrstavanje ceste
Županija
Grad ili općina
Postojeće osiguranje prijelaza
1
R106
Zabok - Đurmanec - DG
17+178