Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet:
Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom Zakona
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10-proč.tekst i 5/14- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske: u daljnjem tekstu Ustava)FF, članku 48. stavku 1. Ustava i 50. stavka 2. Ustava.
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI
ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Republiku Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodili snažni potresi. Prvi potres pogodio je dana 22. ožujka 2020. godine područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i prouzročio veliku materijalnu štetu (dalje: Zagrebački potres).
Dana 28. i 29. prosinca 2020. snažni potresi pogodili su područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice bila je ogromna te su brojne građevine bile razrušene, odnosno uništene i oštećene (dalje: Petrinjski potres).
Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo slabijih potresa. Potres je prouzročio ljudska stradavanja i velike štete na području gradova Glina, Petrinja i Sisak i okolnim naseljima. Mnogi objekti pretrpjeli su oštećenja te u njima nije moguć daljnji boravak. Dana 4. siječnja Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu za Sisačko-moslavačku županiju, te Zagrebačku i Karlovačku županiju.
Vlada Republike Hrvatske je, uz tehničku podršku Svjetske banke, provela brzu procjenu šteta i potreba pogođenih području. Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 17 milijardi eura, odnosno 128 milijardi kuna, od čega je 11,5 milijardi eura (86 milijardi kuna) procijenjenih šteta u Zagrebu i okolici te 5,5 milijardi eura (41,6 milijardi kuna) za Banovinu.
Nakon Zagrebačkog potresa, Hrvatski sabor je 11. rujna 2020. donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije (Narodne novine, broj 102/20). Ovaj Zakon usvojen je iz razloga kako bi se omogućila obnova svih oštećenih zgrada. Zakonom je određen model obnove u čijem je fokusu (od strane države) organizirana i sufinancirana obnova. Dakle, pogođena područja obnavljala su se organiziranom obnovom te su u financiranju troškova obnove sudjelovali (su)vlasnici i to na način da sredstva osigurava Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini 60%, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija u visini 20% u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini 20%. Kao provedbeno tijelo zaduženo za pripremu, organizaciju i provedbu obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada i stambeno-poslovnih zgrada na području Grada Zagreba te Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije osnovan je Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (dalje: Fond za obnovu).
Odmah nakon Petrinjskog potresa Službenici Ministarstva prikupljali su na području Banovine zahtjeve za obnovu zgrada na način da su osnovani mobilni timovi koji su obilazili pogođena područja i građanima pomagali u popunjavanju i podnošenju zahtjeva za obnovu. Također, radi operativne koordinacije aktivnosti na terenu, Vlada Republike Hrvatske je, donijevši Odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom, 4. siječnja 2021. godine, ovlastila potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda da rukovodi radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Istovremeno s prikupljanjem zahtjeva za obnovu Ministarstvo je pripremilo, Vlada usvojila, te je Hrvatski sabor već 5. veljače 2021. donio i žurne prve izmjene i dopune Zakona o obnovi (Narodne novine, broj 10/21) kojima je postojeći model obnove proširen i na područje na kojem je proglašena katastrofa. Budući se Fond za obnovu još uvijek popunjavao, zbog uočenog nedostatka kapaciteta uvedeno je kao novo provedbeno tijelo i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (dalje: Središnji državni ured).
Nakon prikupljenih zahtjeva te primjene modela Zakona o obnovi po kojem su vlasnici odnosno suvlasnici participirali u troškovima obnove, pokazala se potreba za izmjenom postojećeg Zakona budući da je takav model značajno usporavao postupke obnove.
Stoga je Ministarstvo žurno pristupilo analizi ovih zahtjeva te na temelju te analize pripremilo izmjenu postojećega zakonodavnog modela. Vlada Republike Hrvatske predložila je novi model u čijem je fokusu samoobnova i financiranje obnove bez sudjelovanja (su)vlasnika. Ovakav novi model obnove podržan je u Hrvatskome saboru i 29. listopada 2021. donesene su druge izmjene i dopune Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj 117/21).
Značajan pomak u postupcima obnove postignut je, dakle, ovom drugom novelom Zakona iz listopada 2021. kojom su pored oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove uvedeni i europski pragovi za javnu nabavu, kao alat za ubrzanje postupaka nabave. Također, uvedena je i mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, uređeno je pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji, uvedeno je predfinanciranje kod isplata novčane pomoći te je uređen djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti.
Međutim usprkos primjeni navedenog novog modela i dalje postoje određena ograničenja u postupcima obnove. Naime, važećim Zakonom o obnovi operativni su poslovi, odnosno priprema, organiziranje i provedba obnove kao provedbenim tijelima dodijeljeni Fondu za obnovu te Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje tako provode obnovu odnosno uklanjanje zgrada i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća odnosno zgrada te vrše isplatu novčane pomoći građanima.
Navedene poslove provedbena tijela poduzimaju po primitku naloga Ministarstva koje odlučuje povodom podnesenih zahtjeva građana za obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća te isplatu novčane pomoći.
Obavljanje poslova obnove u različitim i zasebnim tijelima pokazalo je u dosadašnjoj praksi nedostatke koji nepovoljno utječu na učinkovitost obnove. Razdvajanje obavljanja poslova u obnovi i njihovo obavljanje od strane različitih tijela dovodi do nedostatne kvalitetne koordinacije između tih tijela i drugih poteškoća čime se gubi efikasnost procesa, odnosno usporava se provedba obnove.
Da bi se otklonile uočene poteškoće i prepreke u provedbi obnove koje u značajnom dijelu proizlaze iz ranije opisane podijeljenosti u obavljanju poslova obnove od strane različitih tijela, kao rješenje se predlaže pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kako izmjene i dopune propisa ne bi dovele do nejasnoća u njihovoj, pristupilo se izradi novog Zakona.
Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim Zakonom uređuju se pitanja vezana uz pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ujedno se u Zakon unose izmjene koje će građanima i tijelima olakšati i ubrzati provedbu potresom pogođenih područja stavljanjem težišta na poticanje samoobnove i uklanjanjem prepreka koje su usporavale procese. Cilj je pojednostaviti postupke obnove. Rasteretiti administrativni postupak kako bi građani mogli što lakše ostvariti svoja prava vezano uz obnovu.
U tome se pravcu ovim Zakonom kao jedno od značajnijih rješenje uređuje pitanje dokazivanja vlasništva u slučajevima u kojima po tom pitanju postoji dvojba, a koja nastaje u slučajevima u kojim se podaci iz zemljišnih knjiga ne podudaraju sa stvarnim stanjem, ili zemljišna knjiga ne postoji. Kako je riječ o značajnom broju takvih slučajeva nužno je bilo otkloniti takav vid prepreke provedbi obnove za građane na način da se za potrebe provedbe postupaka iz ovoga Zakona uredi način na koji podnositelj zahtjeva može dokazati vlasništvo. Ovakvo rješenje je neophodno jer bi u suprotnom u takvim situacijama dolazilo do zastoja i prekida procesa obnove i neostvarivanja njegove svrhe koja je pomoć građanima. Provedba ovog Zakona je po prirodi stvari u javnom interesu i u interesu Republike Hrvatske s težištem na pomoći građanima i njihovom stambenom zbrinjavanju te revitaliziranju pogođenih područja.
Stoga se u svrhu ubrzanja i pojednostavljenja postupaka obnove ovim Zakonom uređuju sljedeća pitanja:
-objedinjavanje tijela odgovornih za provedbu postupka obnove (pripajanjem provedenih tijela Ministarstvu)
-ukida se izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća
-ukida se obveza izrade projekta uklanjanja za slobodnostojeće obiteljske kuće
-ukida se tehničko-financijska kontrola projekta
-ukida se potreba ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje konstrukcijske obnove zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline a koje nisu pojedinačno kulturno dobro
-ukida se izvješće o obavljenoj kontroli revidenta za višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade na projekt za uklanjanje zgrade
-smanjuje se broj sudionika u postupcima obnove
-olakšava se dokazivanje vlasništva drugim dokaznim sredstvima
-uvode se nove mogućnosti financiranja samoobnove
-uvodi se model zamjene prava vlasništva umjesto obnove i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća
-proširuje se krug osoba s pravom na obnovu uključivanjem pobočne linije do prvog stupnja kao srodnike
-pojednostavljuje se postupak obnove odlučivanjem o pravima na obnovu nakon utvrđenog stupnja oštećenja donošenjem rješenja o obnovi i rješenja o novčanoj pomoći
-uključivanje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u proces obnove davanjem ovlasti istoj za gradnju višestambenih zgrada i stjecanje nekretnina za privremeni smještaj
-uvodi se davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje svih uništenih zgrada, uključujući i pomoćne, gospodarske i ostale uništene zgrade i novčane pomoći za troškove izrade projekta
-uređuje se pitanje postupanja s djelomično uklonjenim zgradama
-uvodi se mogućnost gradnje zamjenske obiteljske kuće u slučaju u kojem se utvrdi da popravak konstrukcije nije opravdan zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla
-proširuje se mogućnost dobivanja novčane pomoći za samoobnovu prije početka obnove
-omogućuje se stambeno zbrinjavanje pogođenih osoba davanjem u vlasništvo kuće ili stana umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće
-poboljšava se provedba privremenog stambenog zbrinjavanja dobavom montažnih energetski učinkovitih kuća
-ubrzava se obnova komunalne infrastrukture
-učinkovitija i prikladnija javna nabave kroz provođenje postupka javne nabave po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima i skraćivanje rokova za izradu projektne dokumentacije i za provođenje revizije iste
-transparentno se uređuje pitanje određivanja najviših cijena usluga i radova koje će utvrđivati tijela koja će odlukom odrediti Vlada, uz objavu na mrežnoj stanici Ministarstva
-jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove na način da će se izraditi cjelovite interaktivne mrežne GIS - aplikacije cijeloga područja obuhvaćenog potresom
-nomotehnički se dorađuje Zakon.
Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem predloženog Zakona poslove vezane uz obnovu obnašat će jedno tijelo državne uprave čime će se premostiti uočene poteškoće u provedbi obnove zbog obavljanja tih poslova u različitim tijelima državne uprave. Cjelokupni proces i provedba obnove će na taj način biti posao jednog tijela državne uprave. Kako bi se navedeno ostvarilo potrebno je izraditi što jednostavniji propis. Pojednostavljenje propisa olakšat će njegovu primjenu i provedbu. Budući da je kroz cijeli tekst važećeg Zakona propisano niz odredbi koje se odnose na zadaće provedbenih tijela, (kako se ista ukidaju) potrebno je nomotehnički doraditi Zakon a što je sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima iziskivalo izradu novog Zakona. Izmjene i dopune važećeg Zakona otežale bi snalaženje u njegovim odredbama stoga se predlagatelj odlučio za novi, pregledniji propis. Jednostavniji propis znači njegovu olakšanu primjenu i od strane struke ali i od strane građana. Pored navedenog, ovim Zakonom će se administrativno pojednostaviti postupak, te će se ujedno građanima olakšati provedba samoobnove davanjem novčanih pomoći za sve faze procesa (novčana pomoć za troškove izrade projekta i koordinacije samoobnove i mogućnost dobivanja novčane pomoći prije početka obnove). Također se pospješuje provedba stambenog zbrinjavanja pogođenih osoba i jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove. Započeti postupci dovršit će se na temelju ovog Zakona ako je to povoljnije za podnositelja s obzirom da se ovim Zakonom proširuju modeli pomoći građanima u obnovi i stambenom zbrinjavanju u odnosu na raniji Zakon pa je nastavak započetih postupka po ovom Zakonu prikladan i u interesu podnositelja.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) iz osobito opravdanih razloga. Naime, pitanja i poslovi vezani uz obnovu su hitne i neodgodive prirode te je stoga predloženi Zakon potrebno donijeti po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM
NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
DIO PRVI OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE
Predmet i cilj Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih zbog prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.
Članak 2.
(1)Pravila i mjere iz ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u svim slučajevima proglašenja prirodne nepogode ili katastrofe uzrokovane potresom na području Republike Hrvatske.
(2)Pravila i mjere iz stavka 1. primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuje gradnja, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite.
Članak 3.
(1)Provedba ovoga Zakona u interesu je Republike Hrvatske i u javnom interesu.
(2)Sva tijela i sudionici provedbe ovog Zakona dužni su hitno postupati.
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1.cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova koji uključuju pojačanja i popravke potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
2.cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova.
3.infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
4.obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan
5.pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
6.popravak konstrukcije je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
7.popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade primjerice pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr. određenih Tehničkim propisom
8.poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost
9.povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
10.projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade, projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekt za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka
11.rješenje o novčanoj pomoći je upravni akt koji izdaje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kojim se isplaćuje novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, novčana pomoć za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčana pomoć za uklanjanje zgrade, novčana pomoć umjesto gradnje i opremanje zamjenske obiteljske kuće, novčana pomoć za troškove izrade projekta
12.rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo u provedbi cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, popravka konstrukcije zgrade, gradnje zamjenske obiteljske kuće i isplate novčane pomoći za opremanje, uklanjanja zgrade, gradnje višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade
13.srodnici su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik vlasnika i srodnika po krvi u ravnoj lozi, te vlasnikov srodnik u pobočnoj lozi do prvog stupnja
14.stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća
15.tehnička dokumentacija je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
16.višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana
17. zgrada javne namjene je zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi
18.zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona
(2)Podrobnije značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti programima mjera.
(3)Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(4)Podrobniji sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke 10. ovoga članka uređuje pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu (u daljnjem tekstu: ministar).
Primjena propisa o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda
Članak 5.
Odredbe Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (»Narodne novine«, br. 16/19.) kojima se uređuje davanje novčane pomoći ne primjenjuju se u odnosu na vlasnike odnosno suvlasnike zgrada koje se obnavljaju ili se uklanjaju na temelju ovoga Zakona.
Financiranje provedbe Zakona
Članak 6.
(1)Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.
(2)Sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije:
-Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80 %
-Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima.
(3)Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 % za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive, privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije.
(4)Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su uništene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.
(5)U slučaju obnove poslovnih zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o državnim potporama („Narodne novine“, br. 47/14 , 69/17).
(6)Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) sklapa sporazum s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom.
(7)Sredstva iz stavka 2. ovoga članka koja osiguravaju Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija mogu se osigurati iz sredstava komunalne naknade i komunalnog doprinosa, na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.
(8)Ministarstvo, nositelji obnove za zgrade javne namjene i drugi nositelji obnove redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama. Radi praćenja provedbe obnove izradit će se mrežna aplikacija u koju će se redovito i u cijelosti unositi potrebni podaci, redovito održavati te koja će se koristiti za kvartalno objavljivanje podataka o aktivnostima i troškovima obnove.
(9)Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.
Osiguravanje sredstava za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa
Članak 7.
(1)Sredstva za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun.
(2)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika te u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskim planovima proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3)Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.
(4)Odluku o preraspodjeli iz ovoga članka donosi Vlada odnosno općinski načelnik, gradonačelnik ili župan.
(5)Preraspodjelom sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čemu Vlada donosi odluku.
(6)O izvršenim preraspodjelama u skladu s odredbama ovoga članka ministar financija dužan je svaki mjesec izvještavati odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija, a općinski načelnik, gradonačelnik ili župan dužan je svaki mjesec izvještavati predstavničko tijelo.
(7)Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa u skladu s odlukom Vlade iz stavka 5. ovoga članka i ne smatraju se tekućom pomoći iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Preraspodjela sredstava za Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju
Članak 8.
(1)Iznimno od članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17, 138/20, 151/22.), za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom udio za decentralizirane funkcije od 6 % iz članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17, 138/20, 151/22.), koji se izravno doznačuje na račun Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, može se utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
(2)Iznimno od članka 10. stavaka 2. i 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17, 138/20, 151/22.), sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom osiguravaju se u cijelosti iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje se osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima tijela državne uprave nadležnih za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo.
Program mjera
Članak 9.
(1)Obnova i druge mjere uređene ovim Zakonom provode se na način i u skladu s programima mjera i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje i opremanja zamjenskih obiteljskih kuća, gradnje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada i stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: program mjera).
(2)Programi mjera donose se ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima.
(3)Programe mjera donosi Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva.
(4)Programi mjera imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(5)Programi mjera objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Sadržaj i izrada programa mjera
Članak 10.
(1) Program mjera sadrži:
1.lokaciju područja na kojima se provode mjere
2.podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno
3.analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica
4.kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti te po potrebi i drugih sudionika
5.kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora te razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera
6. rokove provedbe mjera
7.konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti
8.razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu i rokova za podnošenje zahtjeva
9. druge potrebne elemente.
(2)Programe cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje Ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete te vrednovanja zgrada.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba dužan je izraditi Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(4)Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.
(5)Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.
Članak 11.
(1) Najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti pri odabiru sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i gradnji zamjenskih obiteljskih kuća sukladno kretanjima tržišta usluga, građevinskog materijala, proizvoda i rada utvrđuju tijela koje će odlukom odrediti Vlada Republike Hrvatske, a koje cijene se objavljuju na službenoj mrežnoj stranici Ministarstva.
(2) Najviše cijene iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se kao maksimalne cijene koje su prihvatljive za isplate novčane pomoći. Iznos poreza na dodanu vrijednost isplaćuje se na troškove opravdane privremenim situacijama odnosno okončanom situacijom.
(3) Najviše cijene iz stavka 1. ovog članka koje Ministarstvo može prihvatiti pri odabiru sudionika u obnovi iz članka 10. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona kod postupka javne nabave koje provodi Ministarstvo utvrdit će se po provedenim postupcima nabave.
(4) U postupcima dodjele novčane pomoći, osim u slučajevima propisanima člankom 40. ovoga Zakona, vlasnici/suvlasnici koji sami obnavljaju oštećenu zgradu, odnosno grade zamjensku obiteljsku kuću, ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći za koordinaciju samoobnove.
(5) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se programom mjera.
(6) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće utvrđuju se programom mjera.
Stručni savjet za obnovu
Članak 12.
(1)Stručni savjet za obnovu (u daljnjem tekstu: Stručni savjet) osniva Vlada.
(2)Stručni savjet ima predsjednika dva zamjenika predsjednika te 19 članova.
(3)Predsjednika i njegove zamjenike te članove Stručnog savjeta imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika. Jedan zamjenik imenuje se iz Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a drugi iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba. Po jedan član imenuje se iz reda stručnjaka Ministarstva, ministarstva nadležnog za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
(4)Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci.
(5)Stručni savjet obavlja savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi ovoga Zakona.
Rad i imenovanje članova Stručnog savjeta
Članak 13.
(1)Stručni savjet radi na sjednicama, a može imati i radne skupine, koje se održavaju u naravi ili elektroničkim putem.
(2)Sjednice Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka po potrebi saziva i vodi predsjednik odnosno njegovi zamjenici.
(3)Predsjednik Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka određuje i raspoređuje zadaće i poslove članova Stručnog savjeta i radnih skupina Stručnog savjeta.
(4)Sjednice radnih skupina Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka saziva i vodi zamjenik predsjednika Stručnog savjeta ili član Stručnog savjeta kojega odredi predsjednik Stručnog savjeta.
(5)Radne skupine Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka, po potrebi, osniva i članove imenuje predsjednik Stručnog savjeta.
(6)Stručni savjet radi do opoziva.
(7)Rad Stručnog savjeta uređuje se poslovnikom
(8)Poslovnik iz stavka 7. ovog članka donosi predsjednik Stručnog savjeta na prijedlog članova koji odluku donose većinom glasova.
(9)Administrativno-tehničke poslove Stručnog savjeta obavlja Ministarstvo.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, 25. siječnja 2023.
Predlagatelj :
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet :
Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom Zakona
__________________________________________________________________________
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10-proč.tekst i 5/14- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske: u daljnjem tekstu Ustava)FF, članku 48. stavku 1. Ustava i 50. stavka 2. Ustava.
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI
ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Republiku Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodili snažni potresi. Prvi potres pogodio je dana 22. ožujka 2020. godine područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i prouzročio veliku materijalnu štetu (dalje: Zagrebački potres).
Dana 28. i 29. prosinca 2020. snažni potresi pogodili su područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice bila je ogromna te su brojne građevine bile razrušene, odnosno uništene i oštećene (dalje: Petrinjski potres).
Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo slabijih potresa. Potres je prouzročio ljudska stradavanja i velike štete na području gradova Glina, Petrinja i Sisak i okolnim naseljima. Mnogi objekti pretrpjeli su oštećenja te u njima nije moguć daljnji boravak. Dana 4. siječnja Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu za Sisačko-moslavačku županiju, te Zagrebačku i Karlovačku županiju.
Vlada Republike Hrvatske je, uz tehničku podršku Svjetske banke, provela brzu procjenu šteta i potreba pogođenih području. Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 17 milijardi eura, odnosno 128 milijardi kuna, od čega je 11,5 milijardi eura (86 milijardi kuna) procijenjenih šteta u Zagrebu i okolici te 5,5 milijardi eura (41,6 milijardi kuna) za Banovinu.
Nakon Zagrebačkog potresa, Hrvatski sabor je 11. rujna 2020. donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije (Narodne novine, broj 102/20). Ovaj Zakon usvojen je iz razloga kako bi se omogućila obnova svih oštećenih zgrada. Zakonom je određen model obnove u čijem je fokusu (od strane države) organizirana i sufinancirana obnova. Dakle, pogođena područja obnavljala su se organiziranom obnovom te su u financiranju troškova obnove sudjelovali (su)vlasnici i to na način da sredstva osigurava Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini 60%, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija u visini 20% u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini 20%. Kao provedbeno tijelo zaduženo za pripremu, organizaciju i provedbu obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada i stambeno-poslovnih zgrada na području Grada Zagreba te Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije osnovan je Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (dalje: Fond za obnovu).
Odmah nakon Petrinjskog potresa Službenici Ministarstva prikupljali su na području Banovine zahtjeve za obnovu zgrada na način da su osnovani mobilni timovi koji su obilazili pogođena područja i građanima pomagali u popunjavanju i podnošenju zahtjeva za obnovu. Također, radi operativne koordinacije aktivnosti na terenu, Vlada Republike Hrvatske je, donijevši Odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom, 4. siječnja 2021. godine, ovlastila potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda da rukovodi radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Istovremeno s prikupljanjem zahtjeva za obnovu Ministarstvo je pripremilo, Vlada usvojila, te je Hrvatski sabor već 5. veljače 2021. donio i žurne prve izmjene i dopune Zakona o obnovi (Narodne novine, broj 10/21) kojima je postojeći model obnove proširen i na područje na kojem je proglašena katastrofa. Budući se Fond za obnovu još uvijek popunjavao, zbog uočenog nedostatka kapaciteta uvedeno je kao novo provedbeno tijelo i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (dalje: Središnji državni ured).
Nakon prikupljenih zahtjeva te primjene modela Zakona o obnovi po kojem su vlasnici odnosno suvlasnici participirali u troškovima obnove, pokazala se potreba za izmjenom postojećeg Zakona budući da je takav model značajno usporavao postupke obnove.
Stoga je Ministarstvo žurno pristupilo analizi ovih zahtjeva te na temelju te analize pripremilo izmjenu postojećega zakonodavnog modela. Vlada Republike Hrvatske predložila je novi model u čijem je fokusu samoobnova i financiranje obnove bez sudjelovanja (su)vlasnika. Ovakav novi model obnove podržan je u Hrvatskome saboru i 29. listopada 2021. donesene su druge izmjene i dopune Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj 117/21).
Značajan pomak u postupcima obnove postignut je, dakle, ovom drugom novelom Zakona iz listopada 2021. kojom su pored oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove uvedeni i europski pragovi za javnu nabavu, kao alat za ubrzanje postupaka nabave. Također, uvedena je i mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, uređeno je pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji, uvedeno je predfinanciranje kod isplata novčane pomoći te je uređen djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti.
Međutim usprkos primjeni navedenog novog modela i dalje postoje određena ograničenja u postupcima obnove. Naime, važećim Zakonom o obnovi operativni su poslovi, odnosno priprema, organiziranje i provedba obnove kao provedbenim tijelima dodijeljeni Fondu za obnovu te Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje tako provode obnovu odnosno uklanjanje zgrada i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća odnosno zgrada te vrše isplatu novčane pomoći građanima.
Navedene poslove provedbena tijela poduzimaju po primitku naloga Ministarstva koje odlučuje povodom podnesenih zahtjeva građana za obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća te isplatu novčane pomoći.
Obavljanje poslova obnove u različitim i zasebnim tijelima pokazalo je u dosadašnjoj praksi nedostatke koji nepovoljno utječu na učinkovitost obnove. Razdvajanje obavljanja poslova u obnovi i njihovo obavljanje od strane različitih tijela dovodi do nedostatne kvalitetne koordinacije između tih tijela i drugih poteškoća čime se gubi efikasnost procesa, odnosno usporava se provedba obnove.
Da bi se otklonile uočene poteškoće i prepreke u provedbi obnove koje u značajnom dijelu proizlaze iz ranije opisane podijeljenosti u obavljanju poslova obnove od strane različitih tijela, kao rješenje se predlaže pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kako izmjene i dopune propisa ne bi dovele do nejasnoća u njihovoj, pristupilo se izradi novog Zakona.
Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim Zakonom uređuju se pitanja vezana uz pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ujedno se u Zakon unose izmjene koje će građanima i tijelima olakšati i ubrzati provedbu potresom pogođenih područja stavljanjem težišta na poticanje samoobnove i uklanjanjem prepreka koje su usporavale procese. Cilj je pojednostaviti postupke obnove. Rasteretiti administrativni postupak kako bi građani mogli što lakše ostvariti svoja prava vezano uz obnovu.
U tome se pravcu ovim Zakonom kao jedno od značajnijih rješenje uređuje pitanje dokazivanja vlasništva u slučajevima u kojima po tom pitanju postoji dvojba, a koja nastaje u slučajevima u kojim se podaci iz zemljišnih knjiga ne podudaraju sa stvarnim stanjem, ili zemljišna knjiga ne postoji. Kako je riječ o značajnom broju takvih slučajeva nužno je bilo otkloniti takav vid prepreke provedbi obnove za građane na način da se za potrebe provedbe postupaka iz ovoga Zakona uredi način na koji podnositelj zahtjeva može dokazati vlasništvo. Ovakvo rješenje je neophodno jer bi u suprotnom u takvim situacijama dolazilo do zastoja i prekida procesa obnove i neostvarivanja njegove svrhe koja je pomoć građanima. Provedba ovog Zakona je po prirodi stvari u javnom interesu i u interesu Republike Hrvatske s težištem na pomoći građanima i njihovom stambenom zbrinjavanju te revitaliziranju pogođenih područja.
Stoga se u svrhu ubrzanja i pojednostavljenja postupaka obnove ovim Zakonom uređuju sljedeća pitanja:
- objedinjavanje tijela odgovornih za provedbu postupka obnove (pripajanjem provedenih tijela Ministarstvu)
- ukida se izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća
- ukida se obveza izrade projekta uklanjanja za slobodnostojeće obiteljske kuće
- ukida se tehničko-financijska kontrola projekta
- ukida se potreba ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje konstrukcijske obnove zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline a koje nisu pojedinačno kulturno dobro
- ukida se izvješće o obavljenoj kontroli revidenta za višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade na projekt za uklanjanje zgrade
- smanjuje se broj sudionika u postupcima obnove
- olakšava se dokazivanje vlasništva drugim dokaznim sredstvima
- uvode se nove mogućnosti financiranja samoobnove
- uvodi se model zamjene prava vlasništva umjesto obnove i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća
- proširuje se krug osoba s pravom na obnovu uključivanjem pobočne linije do prvog stupnja kao srodnike
- pojednostavljuje se postupak obnove odlučivanjem o pravima na obnovu nakon utvrđenog stupnja oštećenja donošenjem rješenja o obnovi i rješenja o novčanoj pomoći
- uključivanje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u proces obnove davanjem ovlasti istoj za gradnju višestambenih zgrada i stjecanje nekretnina za privremeni smještaj
- uvodi se davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje svih uništenih zgrada, uključujući i pomoćne, gospodarske i ostale uništene zgrade i novčane pomoći za troškove izrade projekta
- uređuje se pitanje postupanja s djelomično uklonjenim zgradama
- uvodi se mogućnost gradnje zamjenske obiteljske kuće u slučaju u kojem se utvrdi da popravak konstrukcije nije opravdan zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla
- proširuje se mogućnost dobivanja novčane pomoći za samoobnovu prije početka obnove
- omogućuje se stambeno zbrinjavanje pogođenih osoba davanjem u vlasništvo kuće ili stana umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće
- poboljšava se provedba privremenog stambenog zbrinjavanja dobavom montažnih energetski učinkovitih kuća
- ubrzava se obnova komunalne infrastrukture
- učinkovitija i prikladnija javna nabave kroz provođenje postupka javne nabave po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima i skraćivanje rokova za izradu projektne dokumentacije i za provođenje revizije iste
- transparentno se uređuje pitanje određivanja najviših cijena usluga i radova koje će utvrđivati tijela koja će odlukom odrediti Vlada, uz objavu na mrežnoj stanici Ministarstva
- jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove na način da će se izraditi cjelovite interaktivne mrežne GIS - aplikacije cijeloga područja obuhvaćenog potresom
- nomotehnički se dorađuje Zakon.
Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem predloženog Zakona poslove vezane uz obnovu obnašat će jedno tijelo državne uprave čime će se premostiti uočene poteškoće u provedbi obnove zbog obavljanja tih poslova u različitim tijelima državne uprave. Cjelokupni proces i provedba obnove će na taj način biti posao jednog tijela državne uprave. Kako bi se navedeno ostvarilo potrebno je izraditi što jednostavniji propis. Pojednostavljenje propisa olakšat će njegovu primjenu i provedbu. Budući da je kroz cijeli tekst važećeg Zakona propisano niz odredbi koje se odnose na zadaće provedbenih tijela, (kako se ista ukidaju) potrebno je nomotehnički doraditi Zakon a što je sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima iziskivalo izradu novog Zakona. Izmjene i dopune važećeg Zakona otežale bi snalaženje u njegovim odredbama stoga se predlagatelj odlučio za novi, pregledniji propis. Jednostavniji propis znači njegovu olakšanu primjenu i od strane struke ali i od strane građana. Pored navedenog, ovim Zakonom će se administrativno pojednostaviti postupak, te će se ujedno građanima olakšati provedba samoobnove davanjem novčanih pomoći za sve faze procesa (novčana pomoć za troškove izrade projekta i koordinacije samoobnove i mogućnost dobivanja novčane pomoći prije početka obnove). Također se pospješuje provedba stambenog zbrinjavanja pogođenih osoba i jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove. Započeti postupci dovršit će se na temelju ovog Zakona ako je to povoljnije za podnositelja s obzirom da se ovim Zakonom proširuju modeli pomoći građanima u obnovi i stambenom zbrinjavanju u odnosu na raniji Zakon pa je nastavak započetih postupka po ovom Zakonu prikladan i u interesu podnositelja.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) iz osobito opravdanih razloga. Naime, pitanja i poslovi vezani uz obnovu su hitne i neodgodive prirode te je stoga predloženi Zakon potrebno donijeti po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM
NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
DIO PRVI OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Predmet i cilj Zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih zbog prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 2.
(1) Pravila i mjere iz ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u svim slučajevima proglašenja prirodne nepogode ili katastrofe uzrokovane potresom na području Republike Hrvatske.
(2) Pravila i mjere iz stavka 1. primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuje gradnja, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 3.
(1) Provedba ovoga Zakona u interesu je Republike Hrvatske i u javnom interesu.
(2) Sva tijela i sudionici provedbe ovog Zakona dužni su hitno postupati.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pojmovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova koji uključuju pojačanja i popravke potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
2. cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova.
3. infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
4. obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan
5. pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
6. popravak konstrukcije je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
7. popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade primjerice pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr. određenih Tehničkim propisom
8. poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost
9. povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
10. projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade, projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekt za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka
11. rješenje o novčanoj pomoći je upravni akt koji izdaje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kojim se isplaćuje novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, novčana pomoć za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčana pomoć za uklanjanje zgrade, novčana pomoć umjesto gradnje i opremanje zamjenske obiteljske kuće, novčana pomoć za troškove izrade projekta
12. rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo u provedbi cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, popravka konstrukcije zgrade, gradnje zamjenske obiteljske kuće i isplate novčane pomoći za opremanje, uklanjanja zgrade, gradnje višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade
13. srodnici su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik vlasnika i srodnika po krvi u ravnoj lozi, te vlasnikov srodnik u pobočnoj lozi do prvog stupnja
14. stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća
15. tehnička dokumentacija je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
16. višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana
17. zgrada javne namjene je zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi
18. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona
(2) Podrobnije značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti programima mjera.
(3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(4) Podrobniji sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke 10. ovoga članka uređuje pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu (u daljnjem tekstu: ministar).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Primjena propisa o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 5.
Odredbe Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (»Narodne novine«, br. 16/19.) kojima se uređuje davanje novčane pomoći ne primjenjuju se u odnosu na vlasnike odnosno suvlasnike zgrada koje se obnavljaju ili se uklanjaju na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Financiranje provedbe Zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 6.
(1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.
(2) Sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije:
- Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80 %
- Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima.
(3) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 % za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive, privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije.
(4) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su uništene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.
(5) U slučaju obnove poslovnih zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o državnim potporama („Narodne novine“, br. 47/14 , 69/17).
(6) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) sklapa sporazum s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom.
(7) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka koja osiguravaju Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija mogu se osigurati iz sredstava komunalne naknade i komunalnog doprinosa, na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.
(8) Ministarstvo, nositelji obnove za zgrade javne namjene i drugi nositelji obnove redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama. Radi praćenja provedbe obnove izradit će se mrežna aplikacija u koju će se redovito i u cijelosti unositi potrebni podaci, redovito održavati te koja će se koristiti za kvartalno objavljivanje podataka o aktivnostima i troškovima obnove.
(9) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osiguravanje sredstava za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 7.
(1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika te u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskim planovima proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.
(4) Odluku o preraspodjeli iz ovoga članka donosi Vlada odnosno općinski načelnik, gradonačelnik ili župan.
(5) Preraspodjelom sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čemu Vlada donosi odluku.
(6) O izvršenim preraspodjelama u skladu s odredbama ovoga članka ministar financija dužan je svaki mjesec izvještavati odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija, a općinski načelnik, gradonačelnik ili župan dužan je svaki mjesec izvještavati predstavničko tijelo.
(7) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa u skladu s odlukom Vlade iz stavka 5. ovoga članka i ne smatraju se tekućom pomoći iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Preraspodjela sredstava za Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 8.
(1) Iznimno od članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17, 138/20, 151/22.), za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom udio za decentralizirane funkcije od 6 % iz članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17, 138/20, 151/22.), koji se izravno doznačuje na račun Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, može se utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
(2) Iznimno od članka 10. stavaka 2. i 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17, 138/20, 151/22.), sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom osiguravaju se u cijelosti iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje se osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima tijela državne uprave nadležnih za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Program mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 9.
(1) Obnova i druge mjere uređene ovim Zakonom provode se na način i u skladu s programima mjera i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje i opremanja zamjenskih obiteljskih kuća, gradnje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada i stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: program mjera).
(2) Programi mjera donose se ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima.
(3) Programe mjera donosi Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva.
(4) Programi mjera imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(5) Programi mjera objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj i izrada programa mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 10.
(1) Program mjera sadrži:
1. lokaciju područja na kojima se provode mjere
2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno
3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica
4. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti te po potrebi i drugih sudionika
5. kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora te razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera
6. rokove provedbe mjera
7. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti
8. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu i rokova za podnošenje zahtjeva
9. druge potrebne elemente.
(2) Programe cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje Ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete te vrednovanja zgrada .
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba dužan je izraditi Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(4) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.
(5) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 11.
(1) Najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti pri odabiru sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i gradnji zamjenskih obiteljskih kuća sukladno kretanjima tržišta usluga, građevinskog materijala, proizvoda i rada utvrđuju tijela koje će odlukom odrediti Vlada Republike Hrvatske, a koje cijene se objavljuju na službenoj mrežnoj stranici Ministarstva.
(2) Najviše cijene iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se kao maksimalne cijene koje su prihvatljive za isplate novčane pomoći. Iznos poreza na dodanu vrijednost isplaćuje se na troškove opravdane privremenim situacijama odnosno okončanom situacijom.
(3) Najviše cijene iz stavka 1. ovog članka koje Ministarstvo može prihvatiti pri odabiru sudionika u obnovi iz članka 10. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona kod postupka javne nabave koje provodi Ministarstvo utvrdit će se po provedenim postupcima nabave.
(4) U postupcima dodjele novčane pomoći, osim u slučajevima propisanima člankom 40. ovoga Zakona, vlasnici/suvlasnici koji sami obnavljaju oštećenu zgradu, odnosno grade zamjensku obiteljsku kuću, ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći za koordinaciju samoobnove.
(5) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se programom mjera.
(6) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće utvrđuju se programom mjera.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stručni savjet za obnovu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 12.
(1) Stručni savjet za obnovu (u daljnjem tekstu: Stručni savjet) osniva Vlada.
(2) Stručni savjet ima predsjednika dva zamjenika predsjednika te 19 članova.
(3) Predsjednika i njegove zamjenike te članove Stručnog savjeta imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika. Jedan zamjenik imenuje se iz Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a drugi iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba. Po jedan član imenuje se iz reda stručnjaka Ministarstva, ministarstva nadležnog za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
(4) Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci.
(5) Stručni savjet obavlja savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Rad i imenovanje članova Stručnog savjeta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 13.
(1) Stručni savjet radi na sjednicama, a može imati i radne skupine, koje se održavaju u naravi ili elektroničkim putem.
(2) Sjednice Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka po potrebi saziva i vodi predsjednik odnosno njegovi zamjenici.
(3) Predsjednik Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka određuje i raspoređuje zadaće i poslove članova Stručnog savjeta i radnih skupina Stručnog savjeta.
(4) Sjednice radnih skupina Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka saziva i vodi zamjenik predsjednika Stručnog savjeta ili član Stručnog savjeta kojega odredi predsjednik Stručnog savjeta.
(5) Radne skupine Stručnog savjeta iz stavka 1. ovoga članka, po potrebi, osniva i članove imenuje predsjednik Stručnog savjeta.
(6) Stručni savjet radi do opoziva.
(7) Rad Stručnog savjeta uređuje se poslovnikom
(8) Poslovnik iz stavka 7. ovog članka donosi predsjednik Stručnog savjeta na prijedlog članova koji odluku donose većinom glasova.
(9) Administrativno-tehničke poslove Stručnog savjeta obavlja Ministarstvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
DIO DRUGI OBNOVA ZGRADA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zgrade koje se obnavljaju