I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20.,  47/20. i 114/22., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se pitanja računovodstva iz područja računovodstva poduzetnika, a koja se odnose na razvrstavanje poduzetnika i grupe poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjenu standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, Registar godišnjih financijskih izvještaja te obavljanje nadzora.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u važeći Zakon prenose se odredbe Direktive (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (Tekst značajan za EGP) (SL L 429, 1.12.2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2021/2101). Zdravom jedinstvenom tržištu potreban je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti kojim se potiče rast i koji se temelji na načelu da poduzetnici plaćaju porez na dobit u državi u kojoj je ona i ostvarena. S obzirom da je transparentnost ključna za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, utvrđivanje zajedničkih pravila o transparentnosti u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit doprinijelo bi općem gospodarskom interesu osiguravanjem jednakovrijednih zaštitnih mjera na razini Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) za zaštitu ulagatelja, vjerovnika i ostalih trećih strana te bi se time omogućilo vraćanje povjerenja građana EU-a u pravednost nacionalnih poreznih sustava. Opseg informacija koje će poduzetnici biti dužni objavljivati proporcionalan je ciljevima te navedeno ne bi trebalo prouzročiti nepotrebno administrativno opterećenje za obveznike primjene. Stoga, radi transparentnosti, ali i javnog nadzora određeni poduzetnici su dužni učiniti dostupnim javnosti izvješće o informacijama o porezu na dobit (u daljnjem tekstu: izvješće o porezu na dobit).

Izvješće o porezu na dobit obuhvaća informacije koje su vezane za sve aktivnosti obveznika primjene Direktive (EU) 2021/2101, uključujući aktivnosti svih povezanih društva konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu. Informacije su ograničene na ono što je potrebno da se omogući djelotvoran javni nadzor kako bi se osiguralo da objavljivanje ne uzrokuje neproporcionalne rizike ili nedostatke za poduzetnike u pogledu konkurentnosti ili pogrešnih tumačenja. Također, osigurava se prikaz relevantnih i usporedivih informacija kako bi se građanima omogućila što bolja procjena doprinosa poduzetnika blagostanju društva u svakoj državi članici. Slijedom navedenog, Prijedlogom zakona uvodi se obveza samostalnom poduzetniku i krajnjem matičnom društvu, čiji prihod odnosno konsolidirani prihod prelazi prag od 750 milijuna eura, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, da sastave, objave i učine javno dostupnim izvješće o porezu na dobit. Navedena obveza i utvrđeni prag odnosi se i na srednje i velike poduzetnike koji su ujedno društva kćeri pod kontrolom krajnjeg matičnog društva na koje se primjenjuje njihovo nacionalno pravo kao i na podružnice koje su otvorili poduzetnici na koje se ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice, a čiji je neto prihod veći od 8 milijuna eura. Obveza sastavljanja i objave izvješća o porezu na dobit prestaje se primjenjivati ako prihodi ne prelaze utvrđeni prag za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine. Također, Prijedlog zakona odnosi se samo na ona krajnja matična društva i samostalne poduzetnike koji imaju poslovni nastan ili stalno mjesto poslovanja ili stalnu poslovnu aktivnost na području Republike Hrvatske te niti u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji. Kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje za bankovni sektor, Prijedlogom zakona propisana je iznimka za krajnja matična društva i samostalne poduzetnike koji objavljuju izvješće u skladu s člankom 89. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013.) . Također, Prijedlogom zakona utvrđuje se sadržaj izvješća o porezu na dobit, valuta koja se upotrebljava, rok objave i javna dostupnost, odgovornost upravljačkih tijela te uloga ovlaštenog revizora u pogledu kontrole izrade izvješća o porezu na dobit.

Tablica 1. Obveznici izrade izvješća o porezu na dobit

Izvor: Obrada prema Direktivi (EU) 2021/2101

Prijedlogom zakona predviđene su i prekršajne odredbe u pogledu sastavljanja i objave izvješća o porezu na dobit.

Nadalje, Prijedlogom zakona briše se pojam trgovac pojedinac te se poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije radi usklađenja s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva.

U dijelu koji se odnosi na sadržaj knjigovodstvene isprave, Prijedlogom zakona dopunjuju se odredbe važećeg Zakona koje se odnose na opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja. Naime, opseg prikupljanja podataka u svezi identifikacije sudionika poslovnog događaja mora biti proporcionalno povezan s potrebnim stupnjem dokazne snage knjigovodstvene isprave.

Sukladno odredbama važećeg Zakona poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ovisno o veličini poduzetnika i o tome je li poduzetnik subjekt od javnog interesa. Kako bi se olakšalo poduzetnicima sastavljanje i prezentiranje godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, Prijedlogom zakona predlaže se da je matično društvo, ako je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, dužno primjenjivati Međunarodne standarde financijskog izvještavanja ako su njegova ovisna društva obveznici istih. Također, ako nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja Prijedlogom zakona uređuje se da poduzetnici koriste Hrvatski standard financijskog izvještavanja koji uređuje financijsko izvještavanje u takvim okolnostima.

Prijedlogom Zakona predlaže se povećanje broja članova Odbora za standarde financijskog izvještavanja s devet na 11 s ciljem jačanja kapaciteta Odbora za standarde financijskog izvještavanja. Također, cilj je povećati kvalitetu godišnjih financijskih izvještaja kroz izradu posebnog Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja za poduzetnike u stečaju i likvidaciji kao i posebnog obrasca za izradu bilješki za male i mikro poduzetnike s ciljem standardizacije bilješki te pomoći malim i srednjim poduzetnicima.

Također, Prijedlogom zakona predlaže se dopuna u dijelu objave nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća kako bi predmetna izvješća bila nedvojbeno uočljiva odnosno istaknuta na jasan i vidljiv način. Ministarstvo financija obavlja nadzor poduzetnika u dijelu koji se odnosi na izradu i objavu nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća. Prilikom nadzora, Ministarstvo financija suočilo se s poteškoćama u pronalaženju nefinancijskih informacija koje su nužne za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, a koje poduzetnici objavljuju kao dio izvješća poslovodstva.

Važećim Zakonom propisano je da se iznosi u poslovnim knjigama i godišnjim financijskim izvještajima izražavaju u eurima. Time se ne dopušta definiranje druge funkcijske valute osim eura. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, korištenje funkcijske valute različite od eura za potrebe vođenja poslovnih knjiga i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja. Međutim, ako poduzetnici primjenjuju funkcijsku valutu različitu od eura Prijedlogom zakona predlaže se da poduzetnici sastavljaju, utvrđuju i prezentiraju svoje godišnje financijske izvještaje te godišnje konsolidirane financijske izvještaje i u eurima.

Zaključno, s obzirom da godišnji financijski izvještaji kreditnih unija podliježu reviziji, Prijedlogom zakona predlaže se da se kreditne unije uvrsti u obveznike javne objave.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu Prijedloga zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

Članak 1.

U Zakonu o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20. i 114/22.) u članku 1. iza riječi: „javnom sektoru,“ dodaju se riječi: „izvješće o informacijama o porezu na dobit,“.

Članak 2.

U članku 2. stavku 1. iza točke 6. briše se točka i dodaje se točka 7. koja glasi:

„7. Direktiva (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (Tekst značajan za EGP) (SL L 429, 1. 12. 2021.).“.

Članak 3.

U članku 4. stavku 2. točki 1. riječi: „ i trgovac pojedinac određeni“ zamjenjuju se riječima: „kako je određeno“.

Članak 4.

U članku 7. stavak 14. mijenja se i glasi:

„(14) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica osnivanja poduzetnika, statusne promjene, promjene poslovne godine, prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije e otvaranja postupka likvidacije ili stečaja.“.

Članak 5.

U članku 8. stavku 3. točki 2. iza riječi: „sudionika poslovnog događaja“ dodaju se riječi: „uzimajući u obzir da osobni podaci moraju biti primjereni, bitni i ograničeni na što je nužno za postizanje svrhe ovoga Zakona“.

Članak 6.

U članku 17. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

„(5) Matično društvo koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja čije barem jedno ovisno društvo je obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja dužno je sastavljati i prezentirati svoje pojedinačne i konsolidirane godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(6) Poduzetnik iz članka 17. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona za kojega nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, osim ako je njegovo poslovanje uređeno posebnim propisima, koristi Hrvatski standard financijskog izvještavanja koji uređuje financijsko izvještavanje u takvim okolnostima i druge standarde financijskog izvještavanja propisane tim standardom.“.

Članak 7.

U članku 18. stavku 2. riječ: „devet“ zamjenjuje se riječju: „11“.

Članak 8.

U članku 21.a iza stavka 12. dodaje se stavak 13. koji glasi:

„(13) Ako poduzetnik objavi nefinancijsko izvješće kao dio izvješća poslovodstva, dužan ga je istaknuti na jasan i vidljiv način u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva.“.

Članak 9.

U članku 24.a iza stavka 12. dodaje se stavak 13. koji glasi:

„(13) Ako matično društvo objavi konsolidirano nefinancijsko izvješće kao dio konsolidiranog godišnjeg izvješća, dužno ga je istaknuti na jasan i vidljiv način u posebnom odjeljku konsolidiranog godišnjeg izvješća.“.

Članak 10.

U članku 26. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. do 16. koji glase:

„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, poduzetnik može, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, za potrebe sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koristiti i funkcijsku valutu koja je različita od eura.

(4) Poduzetnik je dužan voditi računovodstvene evidencije koje su potrebne za financijsko izvještavanje u funkcijskoj valuti koja je različita od eura. Korištenje funkcijske valute koja je različita od eura nema utjecaja na obvezu vođenja poslovnih knjiga u eurima u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(5) Odredba stavka 3. ovoga članka nema utjecaj na propise o vođenju poreznih evidencija i strukturi i sadržaju izvještavanja za porezne potrebe.

(6) Ako poduzetnik primjenjuje funkcijsku valutu koja je različita od eura tada mora sastavljati, utvrđivati i prezentirati godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje i u eurima.

(7) Za potrebe primjene odredbi ovoga Zakona, propisa kojim se uređuju trgovačka društva, poreznih i drugih propisa u slučaju iz stavka 3. ovoga članka mjerodavnim se smatraju godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji iskazani u eurima.

(8) Za potrebe javne objave iz članka 30. ovoga Zakona poduzetnik iz stavka 3. ovoga članka je dužan predati utvrđene godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje u funkcijskoj valuti koja je različita od eura i u eurima.

(9) Preračun iznosa iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro kao i iskazivanje određenih pozicija u godišnjim financijskim izvještajima i godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima poduzetnik iz stavka 3. ovoga članka dužan je obavljati sukladno odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i ovoga Zakona.

(10) Elementi kapitala i rezervi preračunavaju se iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro na sljedeći način:

1. temeljni kapital iskazuje se u euru kako je iskazan u sudskom registru

2. potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital koji poduzetnik potražuje od članova društva iskazuju se u euru

3. rezerve kapitala, rezerve dobiti i zadržana dobit iskazuju se u euru kako su navedeni u odlukama nadležnih tijela na temelju kojih su formirani

4. revalorizacijske rezerve preračunavaju se u euro korištenjem povijesnog tečaja na datum procjene imovine za koju su priznate revalorizacijske rezerve

5. rezerve fer vrijednosti preračunavaju se u euro korištenjem spot tečaja na datum bilance.

(11) Tečajne razlike nastale zbog preračuna aktive, obveza i kapitala i rezervi u euro priznaju se u okviru ostale sveobuhvatne dobiti kao posebna pozicija pod nazivom tečajne razlike zbog preračuna u prezentacijsku valutu.

(12) Pozitivne tečajne razlike zbog preračuna u prezentacijsku valutu iskazane u stanju na zadnji dan poslovne godine ne smiju se raspodijeliti članovima društva prije prestanka društva niti se iz njih smije povećati temeljni kapital ili rezerve.

(13) Prestankom društva se za potrebe stavka 12. ovoga članka ne smatraju pripajanje društva drugome društvu, spajanje društva s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem .

(14) Tečajne razlike iz stavka 11. ovoga članka, uzimajući u obzir odredbe propisa kojim se uređuju trgovačka društva koje uređuju upotrebu dobiti, smatraju se pozicijom za čiji se pozitivni (potražni) iznos povećava, a za negativni (dugovni) iznos ne umanjuju rezerve koje društvo mora imati po zakonu ili statutu i koje se ne smiju podijeliti članovima društva.

(15) Poduzetnik je dužan sastaviti i trajno čuvati potpunu dokumentaciju o preračunu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro te ju je na zahtjev dužan staviti na raspolaganje nadležnim tijelima za potrebe obavljanja nadzora.

(16) Ministar financija pravilnikom iz članka 19. stavka 5. ovoga Zakona propisuje način utvrđivanja deviznih tečajeva za preračun iznosa iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro, pozicije za iskazivanje tečajnih razlika u financijskim izvještajima nastalih zbog preračuna iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro, sadržaj bilješki uz financijske izvještaje koje se odnose na preračun iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro te ostale pojedinosti vezane za primjenu ovoga članka.“.

Članak 11.

Iza poglavlja IX. dodaje se poglavlje „IX.a IZVJEŠĆE O INFORMACIJAMA O POREZU NA DOBIT“ sa člancima 29.a do 29.g i naslovima iznad njih koji glase:

„ IX.a IZVJEŠĆE O INFORMACIJAMA O POREZU NA DOBIT

Pojmovi

Članak 29.a

U smislu ovoga Poglavlja pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. „Krajnje matično društvo“ je poduzetnik koji sastavlja konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe društava.

2. „Samostalni poduzetnik“ znači poduzetnik koji nije dio grupe kako je određena u članku 3. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona.

3. „Konsolidirani financijski izvještaji“ su financijski izvještaji koje priprema matično poduzeće grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu.

4. „Porezna jurisdikcija“ je državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.

5. „Prihod“ je:

a) „neto prihod” za poduzetnike na koje se primjenjuje pravo države članice, a koji ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 ili

b) „prihod” kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druge poduzetnike.

Obveznici

Članak 29.b

(1) Krajnje matično društvo čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura, sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka prestaje ako ukupni konsolidirani prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura  za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(3) Samostalni poduzetnik čiji prihod, iskazan u godišnjim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura, sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(4) Obveza iz stavku 3. ovoga članka prestaje ako prihod, iskazan u godišnjim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(5) Obveze iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne odnose se na samostalnog poduzetnika ili krajnje matično društvo i njihova povezana društva ako takva društva, uključujući njihove podružnice, imaju poslovni nastan ili stalno mjesto poslovanja ili stalnu poslovnu aktivnost samo na području Republike Hrvatske i niti u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji.

(6) Obveze iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne odnose se na  krajnje matično društvo i samostalnog poduzetnika, ako takva društva ili njihova povezana društva objavljuju izvješće u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a kojim su obuhvaćene informacije o svim njihovim aktivnostima te, u slučaju krajnjeg matičnog društva, o aktivnostima povezanih društva uključenih u godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(7) Srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći pod kontrolom krajnjeg matičnog društva  koje ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura, sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na to krajnje matično društvo za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(8) Ako informacije ili izvješće iz stavka 7. ovoga članka nisu dostupni, srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći, dužan je zatražiti od krajnjeg matičnog društva sve informacije potrebne da bi se ispunile obveze iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Ako krajnje matično društvo ne dostavi sve potrebne informacije iz stavka 7. ovoga članka, srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kćer sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje sadržava sve informacije koje posjeduje, koje je dobilo ili pribavilo zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.

(10) Obveza iz stavka 7. ovoga članka prestaje ako ukupni konsolidirani prihod krajnjeg matičnog društva iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(11) Podružnica koju je u Republici Hrvatskoj otvorio poduzetnik na kojega se ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice, objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na krajnje matično društvo ili na samostalnog poduzetnika iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(12) Ako informacije ili izvješće iz stavka 11. ovoga članka nisu dostupni, osoba imenovana za obavljanje formalnosti u vezi s objavljivanjem iz članka 29.f stavka 2. ovoga Zakona zahtijeva od krajnjeg matičnog društva ili od samostalnog poduzetnika iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka, dostavu svih informacija koje su potrebne kako bi ta osoba mogla ispuniti svoju obvezu.

(13) Ako nisu dostavljene sve potrebne informacije, podružnica sastavlja i javno objavljuje izvješće o informacijama o porezu na dobit koje sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je dobila ili pribavila zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.

(14) Obveze izvješćivanja navedene u stavcima 11., 12. i 13. ovoga članka primjenjuju se samo na podružnicu čiji prihod za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi pokazatelj iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona.

(15) Obveze iz stavaka 11. do 14. ovoga članka prestaju se primjenjivati ako prihod za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine ne prelazi pokazatelj iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona.

(16) Obveze navedene u stavcima 11. do 15. ovoga članka primjenjuju se na podružnicu samo ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

1. poduzetnik koji je osnovao podružnicu je:

a) povezano društvo u okviru grupe na čije se krajnje matično društvo ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura ili

b) samostalni poduzetnik čiji prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura i

2. krajnje matično društvo iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka nema srednje ili veliko društvo kćer kako je navedeno u stavku 7. ovoga članka.

(17) Obveze u skladu sa stavcima 11. do 16. ovoga članka prestaju ako kriterij iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka više nije ispunjen za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(18) Obveze navedene u stavcima 7. do 17. ovoga članka prestaju se primjenjivati ako je krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik na koje se ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice, sastavio izvješće o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 29.c ovoga Zakona te ako izvješće o informacijama o porezu na dobit ispunjava sljedeće kriterije:

1. dostupno je javnosti, besplatno i u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje:

a) na mrežnoj stranici krajnjeg matičnog poduzetnika ili samostalnog poduzetnika

b) na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije

c) najkasnije dvanaest mjeseci nakon datuma bilance poslovne godine za koju se izvješće sastavlja i

2. u njemu se navode naziv i sjedište pojedinačnog društva kćeri ili naziv i adresa pojedinačne podružnice na koje se primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i koja je objavila izvješće u skladu sa člankom 29.e stavkom 1. ovoga Zakona.

(19) Društvo kćer ili podružnica na koje se ne primjenjuju odredbe stavaka 7. do 17. ovoga članka javno objavljuju izvješće o informacijama o porezu na dobit ako je jedina svrha takvih društva kćeri ili podružnica izbjegavanje zahtjeva u vezi s izvješćivanjem o informacijama o porezu na dobit.

Sadržaj izvješća o informacijama o porezu na dobit

Članak 29.c

(1) Izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se zahtijeva u skladu s člankom 29.b ovoga Zakona sadrži informacije koje se odnose na sve aktivnosti samostalnog poduzetnika ili krajnjeg matičnog društva uključujući aktivnosti svih povezanih društava konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka su:

1. naziv krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, oznaka poslovne godine, valuta koja se upotrebljava za prezentiranje izvješća i popis svih društva kćeri konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva, ako postoje, za relevantnu poslovnu godinu, s poslovnim nastanom u Europskoj uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije revidiranom popisu Europske unije nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

2. kratak opis vrste aktivnosti

3. prosječan broj radnika na puno radno vrijeme

4. prihod koji obuhvaća transakcije s povezanim društvima, a koje treba izračunati kao:

a) zbroj neto prihoda, ostalih poslovnih prihoda, prihoda od sudjelujućih udjela, isključujući dividende primljene od povezanih društva, prihoda od drugih ulaganja i zajmova koji su dio dugotrajnih sredstava, drugih prihoda od kamata i sličnih prihoda navedenih u pravilniku koji uređuje strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja ili

b) prihod kako je određen okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju financijski izvještaji, isključujući vrijednosna usklađivanja i dividende primljene od povezanih društava

5. iznos dobiti ili gubitka prije oporezivanja

6. iznos obračunatog poreza na dobit tijekom relevantne poslovne godine, koji treba izračunati kao tekući porezni rashod koji je priznat u vezi s oporezivom dobiti ili gubitkom poslovne godine poduzetnika i podružnica u relevantnoj poreznoj jurisdikciji, pri čemu se tekući porezni rashod odnosi samo na aktivnosti poduzetnika u relevantnoj poslovnoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze

7. iznos plaćenog poreza na dobit na novčanoj osnovi, koji treba izračunati kao iznos poreza na dobit koji su poduzetnici i podružnice u relevantnoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom relevantne poslovne godine, pri čemu plaćeni porez uključuje porez po odbitku koji su platili drugi poduzetnici u odnosu na plaćanja poduzetnicima i podružnicama unutar grupe i

8. iznos akumulirane dobiti na kraju relevantne poslovne godine, pri čemu akumulirana dobit predstavlja zbroj dobiti iz proteklih poslovnih godina i iz relevantne poslovne godine za koju još nije odlučeno o raspodjeli. U slučaju podružnica, akumulirana dobit jest dobit poduzetnika koji je osnovao podružnicu.

(3) O informacijama navedenima u stavku 2. ovoga članka može se izvijestiti na temelju uputa za izvješćivanje iz propisa kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije.

(4) U izvješću o informacijama o porezu na dobit iskazuju se informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka zasebno za svaku državu članicu.

(5) Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se objedinjuju na razini države članice.

(6) U izvješću o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka financijske godine za koju se izvješće treba sastaviti navedena u Prilogu I. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom popisu Europske unije nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe te se u njemu takve informacije dostavljaju zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka financijske godine za koju se izvješće treba sastaviti i 1. ožujka prethodne financijske godine bila navedena u Prilogu II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom popisu Europske unije nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

(7) U izvješću o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka na zbrojnoj osnovi za ostale porezne jurisdikcije.

(8) Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju poslovnog nastana, postojanja stalnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti koja, s obzirom na aktivnosti grupe ili samostalnog poduzetnika, može podlijegati obvezi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji.

(9) Ako aktivnosti nekoliko povezanih društva mogu podlijegati porezu na dobit u jednoj poreznoj jurisdikciji, informacije koje se pripisuju toj poreznoj jurisdikciji zbroj su informacija koje se odnose na takve aktivnosti svakog povezanog društva i njihovih podružnica u toj poreznoj jurisdikciji.

(10) Informacije o jednoj određenoj aktivnosti smiju se pripisivati istodobno samo jednoj poreznoj jurisdikciji.

(11) Jedna ili više informacija koje se moraju objaviti u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovoga članka mogu se privremeno izostaviti iz izvješća o informacijama o porezu na dobit ako bi se njihovim otkrivanjem ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzetnika na kojeg se to izvješće odnosi.

(12) Svako izostavljanje informacija iz stavka 10. ovoga članka mora se jasno navesti u izvješću o informacijama o porezu na dobit zajedno s obrazloženjem za to izostavljanje.

(13) Sve izostavljene informacije sukladno članku 10. ovoga članka moraju se objaviti u kasnijem izvješću o informacijama o porezu na dobit, a najkasnije pet godina od datuma izvornog izostavljanja.

(14) Informacije koje se odnose na porezne jurisdikcije uključene u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom popisu Europske unije nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe iz stavka 5. ovog članka nikada se ne smiju izostaviti.

(15) U izvješće o informacijama o porezu na dobit može se uključiti, ako je to primjenjivo na razini grupe, općeniti prikaz u kojem se navode pojašnjenja eventualnih značajnih odstupanja između iznosa objavljenih na temelju stavka 2. podtočki 6. i 7.  ovoga članka, uzimajući pritom u obzir, prema potrebi, odgovarajuće iznose iz prethodnih poslovnih godina.  

(16) U izvješću o informacijama o porezu na dobit navodi se je li pripremljeno u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovoga članka.

Valuta

Članak 29.d

(1) Valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama o porezu na dobit je valuta u kojoj su iskazani godišnji konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva ili godišnji financijski izvještaji samostalnog poduzetnika.

(2) Izvješće o informacijama o porezu na dobit može se objaviti u valuti koja je različita od valute koja se upotrebljava u godišnjim financijskim izvještajima, osim u slučaju navedenom u članku 29.b stavku 8. ovoga Zakona, gdje je valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama o porezu na dobit, valuta u kojoj društvo kći objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje.

Objavljivanje i javna dostupnost

Članak 29.e

(1) Izvješće o informacijama o porezu na dobit iz članka 29.b stavaka 1., 3., 7., 11. i 19. ovoga Zakona ili izjava iz članka 29.b stavaka 9. i 13. ovoga Zakona moraju se objaviti u roku od dvanaest mjeseci od datuma bilance za poslovnu godinu za koju se izvješće sastavlja.

(2) Izvješće o informacijama o porezu na dobit i izjava koju objavljuju poduzetnici u skladu sa stavkom 1. ovoga članka moraju biti besplatni i javno dostupni na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije najkasnije dvanaest mjeseci nakon datuma bilance za poslovnu godinu za koju je izvješće sastavljeno na mrežnim stranicama:

a) poduzetnika ako se primjenjuje članak 29.b stavak 1. i 3. ovoga Zakona

b) društva kćeri ili povezanog društva ako se primjenjuje članak 29.b stavak 7. ovoga Zakona ili

c) podružnice ili poduzetnika koji je osnovao podružnicu ili povezano društvo ako se primjenjuje članak 29.b stavak 11. ovoga Zakona.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je izvješće o informacijama o porezu na dobit, koje je objavljeno u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, besplatno i dostupno javnosti bilo kojoj trećoj strani koja se nalazi u Europskoj uniji u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje na mrežnim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja.

(4) Mrežne stanice poduzetnika i podružnice iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati informacije o izuzeću iz stavka 3. ovoga članka i upućivanje na mrežne stranice relevantnog registra godišnjih financijskih izvještaja.

(5) Izvješće o informacijama o porezu na dobit iz članka 29.b stavaka 1., 3., 7., 11. i 19. ovoga Zakona ili izjava iz članka 29.b stavaka 9. i 13. ovoga Zakona ostaju dostupni na relevantnoj mrežnoj stranici najmanje pet uzastopnih godina od dana objave.

Odgovornost

Članak 29.f

(1) Članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela, krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika iz članka 29.b stavka 1. i 3. ovoga Zakona solidarno su odgovorni, u okviru nadležnosti koju imaju na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa, za sastavljanje, objavljivanje i javnu dostupnost izvješća o informacijama o porezu na dobit u skladu s člancima 29.b, 29.c, 29.d i 29.e ovoga Zakona.

(2) Članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri iz članka 29.b stavka 7. ovoga Zakona i osoba imenovana za obavljanje formalnosti u vezi s objavljivanjem iz članka 41. Direktive (EU) 2017/1132 za podružnice iz članka 29.b stavka 11. ovoga Zakona, solidarno su odgovorni da je, prema njihovim saznanjima i sposobnostima, izvješće o informacijama o porezu na dobit sastavljeno u skladu s člancima 29.b i 29.c ovoga Zakona, odnosno da je usklađeno, kako je to relevantno, s člancima 29.b i 29.c ovoga Zakona te da je javno dostupno u skladu s člankom 29.e ovoga Zakona.

Izjava ovlaštenog revizora

Članak 29.g

Samostalni revizor ili više njih ili revizorsko društvo ili više njih dužni su u revizorskom izvješću navesti je li za poslovnu godinu koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije objavljeno izvješće o informacijama o porezu na dobit i, ako jest, je li objavljeno u skladu s člankom 29.e ovoga Zakona.“.

Članak 12.

U članku 30. stavku 1. točki 1. riječi: „i trgovac pojedinac određeni“ zamjenjuju se riječima: „kako je određeno“.

Iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi: „3. kreditna unija kako je određeno propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih unija.“.

Članak 13.

U članku 42. stavku 1. iza točke 32. dodaju se nove točke 33. i 34. koje glase:

„33. ne sastavi izvješće o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 29 b. stavcima 1., 3. 7. i 11. ovoga Zakona

34. ne objavi izvješće o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 29.e stavkom 1. ovoga Zakona“.

Dosadašnje točke 33. do 35. postaju točke 35. do 37.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prva primjena

Članak 14.

(1) Poduzetnik iz članka 6. ovoga Zakona kojim se dodaje u članak 17. stavak 6. za kojega nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, osim poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima, koristi Hrvatski standard financijskog izvještavanja koji uređuje financijsko izvještavanje u takvim okolnostima i druge standarde financijskog izvještavanja propisane tim standardom za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma.

(2) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar financija predložit će Vladi Republike Hrvatske dva člana Odbora za standarde financijskog izvještavanja.

(3) Članak 10. ovoga Zakona primjenjuje se na poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. godine ili nakon tog datuma.

(4) U članku 10. ovoga Zakona kojim se dodaje u članak 26. stavak 10., točke 3. i 4. preračunavaju se u eure po fiksnom tečaju konverzije, ako su nastale prije uvođenja eura.

(5) Poduzetnik je dužna izraditi i objaviti izvješće o informacijama o porezu na dobit iz članka 11. ovoga Zakona kojim se dodaje članak 29.b za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma.

(6) Kreditna unija postaje obveznik javne objave za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2023. ili nakon tog datuma.

Rokovi za donošenje podzakonskih akata

Članak 15.

(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanje donijeti će Hrvatski standard financijskog izvještavanja iz članka 6. ovoga Zakona u roku pet mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona

(2) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 10. ovoga Zakona, na prijedlog Odbora za standarde financijskog izvještavanja, u roku pet mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Nefinancijsko izvješće

Članak 16.

Nefinancijsko izvješće koje je dio izvješća poslovodstva, poduzetnik je dužan istaknuti na jasan i vidljiv način u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2023. ili nakon tog datuma.

Stupanje na snagu

Članak 17.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 6. ovoga Zakona kojim se dodaje u članak 17. stavak 5., članka 11. i članka 13. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Člankom 1. Zakona o računovodstvu određeno je što uređuje Zakon te je dodano, između ostalog, izvješće o informacijama o porezu na dobit, sukladno prenošenju Direktive (EU) 2021/2101.

Uz članak 2.

Ovim člankom određuje se prenošenje Direktive (EU) 2021/2101 Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske.

Uz članak 3.

Ovim člankom briše se pojam trgovac pojedinac kako bi se Zakon uskladio s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisano je da se poslovnom godinom smatraju i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije, kako bi se Zakon uskladio s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva .

Uz članak 5.

Ovim člankom detaljnije se propisuje način identifikacije sudionika poslovnog događaja. Naime, opseg prikupljanja podataka u svezi identifikacije sudionika poslovnog događaja mora biti proporcionalno povezan s potrebnim stupnjem dokazne snage knjigovodstvene isprave.

Uz članak 6.

Kako bi se olakšalo poduzetnicima sastavljanje i prezentiranje konsolidiranih financijskih izvještaja, ovim člankom propisuje se obveza matičnog društva koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja čije je barem jedno ovisno društvo obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja da sastavlja i prezentira svoje pojedinačne i konsolidirane godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. Također, ako nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, ovim člankom propisano je da poduzetnici koriste Hrvatski standard financijskog izvještavanja koji uređuje financijsko izvještavanje u takvim okolnostima.

Uz članak 7.

Ovim člankom povećava se broj članova Odbora za standarde financijskog izvještavanja s devet na 11 sa svrhom jačanja kapaciteta Odbora za standarde financijskog izvještavanja odnosno povećanja kvalitete godišnjih financijskih izvještaja kroz izradu posebnog Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja za poduzetnike u stečaju i likvidaciji, posebnog obrasca za izradu bilješki za male i mikro poduzetnike s ciljem standardizacije bilješki te pomoći malim i mikro poduzetnicima i sl.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se obveza poduzetnika koji objavljuje nefinancijsko izvješće kao dio izvješća poslovodstva, da nefinancijsko izvješće istakne na jasan i vidljiv način u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva. Ova dopuna predlaže se radi lakše kontrole i nadzora nad sastavljanjem nefinancijskog izvješća od strane tijela ovlaštenog za nadzor – Ministarstva financija.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuje se obveza matičnog društva koje objavljuje konsolidirano nefinancijsko izvješće kao dio konsolidiranog godišnjeg izvješća, da konsolidirano nefinancijsko izvješće istakne na jasan i vidljiv način u posebnom odjeljku konsolidiranog godišnjeg izvješća. Ova dopuna predlaže se radi lakše kontrole i nadzora nad sastavljanjem nefinancijskog izvješća od strane tijela ovlaštenog za nadzor – Ministarstva financija.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se iznimka od izražavanja iznosa u službenoj valuti Republike Hrvatske, odnosno u euru, u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima, konsolidiranim izvješćima i drugim financijskim informacijama. Naime, dopušta se poduzetniku, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, korištenje funkcijske valute različite od eura za potrebe vođenja poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja. Međutim, ako poduzetnik primjenjuje funkcijsku valutu različitu od eura, tada mora prezentirati svoje godišnje financijske izvještaje te godišnje konsolidirane financijske izvještaje i u eurima, sukladno odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Uz članak 11.

Ovim člankom dodaje se u Zakon novo Poglavlje u svezi izvješća o informacijama o porezu na dobit sukladno prenošenju Direktive (EU) 2021/2101. Određuju se pojmovi u smislu ovog Poglavlja, a to su: krajnje matično društvo, samostalni poduzetnik, konsolidirani financijski izvještaji, porezna jurisdikcija te prihod. Zatim se određuju obveznici izrade i objave izvješća o informacijama o porezu na dobit. Obveznici su krajnje matično društvo te samostalni poduzetnik čiji prihod u godišnjem financijskom izvještaju odnosno u godišnjem konsolidiranom financijskom izvještaju prelazi ukupno 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine. Također, obveznici su i srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći pod kontrolom krajnjeg matičnog društva koje ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima prelazi ukupno 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine te podružnica koju je u Republici Hrvatskoj otvorio poduzetnik na kojega se ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice koja objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na krajnje matično društvo ili na samostalnog poduzetnika. Nadalje, uređeno je da obveza izrade i objave izvješća o informacijama o porezu na dobit prestaje ako prihod iskazan u godišnjim financijskim izvještajima ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

Zatim se određuje sadržaj izvješća o informacijama o porezu na dobit, valuta, obveza objavljivanja i javna dostupnost, solidarna odgovornost upravljačkih tijela za sastavljanje, objavljivanje i javna dostupnost izvješća o informacijama o porezu na dobit te izjava ovlaštenog revizora koji je dužan u revizorskom izvješću navesti je li za poslovnu godinu koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije objavljeno izvješće o informacijama o porezu na dobit i, ako jest, je li objavljeno u skladu sa Zakonom.

Uz članak 12.

Ovim člankom briše se pojam trgovac pojedinac kako bi se Zakon uskladio s izmjenama i dopunama zakona kojim se uređuju trgovačka društva te je propisano da su i kreditne unije obveznici javne objave.

Uz članak 13.

Ovim člankom unose se u Zakon prekršajne odredbe u skladu s obvezama prenesenim iz Direktive (EU) 2021/2101 o sastavljanju i objavljivanju izvješća o informacijama o porezu na dobit te da se izvješće učini javno dostupnim.

Uz članak 14.

Ovim člankom određena je prva izrada i objava izvješća o informacijama o porezu na dobit, prva primjena Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja za poduzetnike za koje nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, prva moguća primjena funkcijske valute koja nije euro te prva javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća kreditne unije.

Uz članak 15.

Ovim člankom određeni su rokovi za donošenje podzakonskih propisa.

Uz članak 16.

Ovim člankom uređeno je da poduzetnici sastavljaju i objavljuju nefinancijsko izvješće, istaknuto na jasan i vidljiv način u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2023. ili nakon toga datuma.  

Uz članak 17.

Ovim člankom uređeno je stupanje na snagu. Kako bi poduzetnici mogli ispuniti obveze koje proizlaze iz odredaba članaka 10. i 12. Zakona od poslovne godine koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon toga datuma, odgođeno je stupanje na snagu članaka 10. i 12. Zakona.  

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, Registar godišnjih financijskih izvještaja te obavljanje nadzora.

Prijenos pravnih akata Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/102/EU od 7. studenoga 2014. o prilagodbi Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća zbog pristupanja Republike Hrvatske (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 21. 11. 2014.)

2. Direktiva 2012/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o izmjeni Direktive Vijeća 89/666/EEZ te Direktiva 2005/56/EZ i 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s povezivanjem središnjih registara, trgovačkih registara i registara trgovačkih društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 16. 6. 2012.)

3. Direktiva 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.)

4. Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonom propisanim revizijama godišnjih financijskih izvješća i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.)

5. Jedanaesta direktiva Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. o zahtjevima objavljivanja podataka u vezi s podružnicama koje su u nekoj državi članici otvorile određene vrste trgovačkog društva u skladu sa zakonima druge države (SL L 395, 30. 12. 1989.)

6. Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa. (Tekst značajan za EGP) (SL L 330, 15. 11. 2014.).

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda  i  Uredbe (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 .

Poduzetnici

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Zakona dužni su primjenjivati poduzetnici.

(2) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona jesu:

1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima kojima se uređuju trgovačka društva

2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva

3. poslovna jedinica poduzetnika iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz države članice ili treće države koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 23.), revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20.), godišnje izvješće (članak 21.) i javna objava (članak 30.).

(3) Odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. ovoga članka, dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, neovisno o stavcima 4. i 5. ovoga članka, koja je obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnu djelatnost sukladno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 23.), revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20.), godišnje izvješće (članak 21.) i javna objava (članak 30.).

(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državni proračun, na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike upisane u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a koji financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu sa Zakonom o proračunu.

(5) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljna svrha osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, i koje financijsko poslovanje i računovodstvo vode sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

Računovodstveni poslovi, dokumentacija i poslovna godina

Članak 7.

(1) Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi s pripremom i sastavljanjem godišnjeg izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.

(2) Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, te sastavljati financijske izvještaje sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome standarde financijskog izvještavanja te temeljna načela urednog knjigovodstva.

(3) Poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.

(4) Ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.

(5) Računovodstvena dokumentacija obuhvaća osobito knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnja izvješća i konsolidirana godišnja izvješća.

(6) Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena.

(7) Ako poduzetnik utvrdi da je neka računovodstvena dokumentacija nepotpuna, neprovjerljiva, netočna ili nerazumljiva, poduzetnik je dužan istu ispraviti bez odgode na način koji će omogućiti identificiranje osobe koja je obavila ispravak, datum ispravka i sadržaj računovodstvenog dokumenta prije i nakon ispravka.

(8) Za bilo koji ispravak računovodstvene dokumentacije, potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(9) Računovodstvena dokumentacija koja je nečitka ili se ne može konvertirati u čitljiv format neće se smatrati računovodstvenom dokumentacijom.

(10) Poduzetnik je dužan poduzeti mjere da računovodstvena dokumentacija bude zaštićena od gubitka, oštećenja i osigurati da potrebna tehnička oprema, nositelji podataka i softver budu zaštićeni od zlouporabe, oštećenja, uništenja, neovlaštenog ometanja, neovlaštenog pristupa, gubitka, krađe ili otuđenja.

(11) Poduzetnik je dužan u svojim poslovnim knjigama evidentirati sve knjigovodstvene promjene u poslovnoj godini.

(12) Poslovna godina jest kalendarska godina, osim u slučajevima navedenim u stavcima 13., 14. i 15. ovoga članka.

(13) Poduzetnik može promijeniti poslovnu godinu u izvještajno razdoblje od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci koje je različito od kalendarske godine ako je to razdoblje izjednačeno s poreznim razdobljem sukladno propisu kojim se uređuje oporezivanje dobiti.

(14) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica osnivanja poduzetnika, statusne promjene, promjene poslovne godine te likvidacije ili stečaja.

(15) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja od početka do kraja likvidacije koja mogu biti duža od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci.

Knjigovodstvene isprave

Članak 8.

(1) Knjigovodstvena isprava je svaki interno ili eksterno sastavljen pisani dokument ili elektronički zapis o poslovnom događaju, te isti čini osnovu za unos podataka o poslovnom događaju u poslovne knjige.

(2) Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.

(3) Knjigovodstvena isprava mora sadržavati sljedeće:

1. naziv i broj knjigovodstvene isprave ili jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene isprave

2. opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja

3. novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s obračunom ukupnog iznosa

4. datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja

5. datum izdavanja knjigovodstvene isprave

6. potpis osobe odgovorne za sastavljanje knjigovodstvene isprave, osim u slučaju iz članka 9. stavaka 2. i 5. ovoga Zakona.

(4) Poduzetnik je dužan sastaviti knjigovodstvenu ispravu bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(5) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni.

Primjena standarda financijskog izvještavanja

Članak 17.

(1) Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Poduzetnici iz članka 5. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona te ostali poduzetnici koji se ne mogu razvrstati po kriterijima iz članka 5. ovoga Zakona, dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.

(3) Poduzetnici iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona i subjekti od javnog interesa iz članka 3. točke 1. ovoga Zakona dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(4) Ovisno društvo, odnosno društvo kći koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a čije matično društvo sastavlja i prezentira godišnji konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, može odlučiti da svoje godišnje financijske izvještaje sastavlja i prezentira primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Odbor za standarde financijskog izvještavanja

Članak 18.

(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanja je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:

1. donosi Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

2. priprema za objavu i objavljuje u »Narodnim novinama« Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

3. daje tumačenja Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja kada Odbor za standarde financijskog izvještavanja ocijeni da je to bitno za primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja

4. dostavlja ministru financija prijedlog pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 19. stavku 5. ovoga Zakona

5. daje stručna mišljenja na zahtjev Ministarstva financija, o prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije i drugim pitanjima iz područja računovodstva

6. analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse

7. obavlja ostale poslove iz svog djelokruga po nalogu ministra financija.

(2) Odbor za standarde financijskog izvještavanja čini devet članova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina.

(3) Članom Odbora za standarde financijskog izvještavanja može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim završetkom je stekao najmanje 300 ECTS bodova, uključujući sveučilišni dodiplomski studij, čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odnosno stručni dodiplomski studij, u trajanju od najmanje četiri godine čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije.

(4) Član Odbora za standarde financijskog izvještavanja za svoj rad ima pravo na naknadu sukladno pravilniku iz stavka 7. ovoga članka.

(5) Odbor za standarde financijskog izvještavanja financira se iz sredstava državnog proračuna.

(6) Odbor donosi i objavljuje godišnji program rada i izvještaj o radu na svojim mrežnim stranicama.

(7) Ministar financija donosi pravilnik o načinu rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja.

(8) Odbor za standarde financijskog izvještavanja o svojem radu izvješćuje Vladu Republike Hrvatske najkasnije u roku od šest mjeseci za prethodnu kalendarsku godinu.

Nefinancijsko izvješće

Članak 21.a

(1) Veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

a) kratak opis poslovnog modela poduzetnika

b) opis politika poduzetnika u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

c) rezultate tih politika

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzetnika, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzetnik upravlja tim rizicima

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

(2) Ako poduzetnik ne provodi politike povezane s jednim ili više od navedenih pitanja iz stavka 1. ovoga članka, u nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

(3) U nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

(4) Iznimno, poduzetnik može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti.

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu informacija iz stavka 1. ovoga članka, poduzetnik se može osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama (smjernice za izvješćivanje) koje objavljuje Europska komisija te u tom slučaju dužan je navesti na koje se okvire oslanja.

(6) Poduzetnik ispunjavajući obvezu iz stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ispunio je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Poduzetnik koji je društvo kći izuzima se od obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su taj poduzetnik i njegova društva kćeri uključeni u godišnji konsolidirano izvješće poslovodstva ili zasebno izvješće drugog poduzetnika sastavljeno u skladu s člankom 24. ovoga Zakona i ovim člankom.

(8) Ako poduzetnik izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu poslovnu godinu, a tim su izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za nefinancijsko izvješće navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je taj poduzetnik ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

a) objavi zajedno s izvješćem poslovodstva u skladu s člankom 30. ovoga Zakona ili

b) objavi na mrežnoj stranici poduzetnika na koju se upućuje u izvješću poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

(9) Zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupno na mrežnoj stranici poduzetnika najmanje pet godina.

(10) Na poduzetnike koji izrađuju zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li izrađeno nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađeno i uključeno u izvješće poslovodstva ili sadržano u zasebnom izvješću iz stavka 8. ovoga članka.

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvješća iz stavka 8. ovoga članka.

Konsolidirano nefinancijsko izvješće

Članak 24.a

(1) Subjekti od javnog interesa koji su matična društva velike grupe koja na datum bilance na konsolidiranoj osnovi prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine u svoje godišnje konsolidirano izvješće uključuju konsolidirano nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja, položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti koji se odnosi najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

a) kratak opis poslovnog modela grupe

b) opis politika grupe u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

c) rezultate tih politika

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje grupe, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njezine poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji grupa upravlja tim rizicima

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

(2) Ako grupa ne provodi politike povezane s jednim od navedenih pitanja ili više njih, u konsolidiranom nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

(3) U konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

(4) Iznimno, matično društvo može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava objektivno i uravnoteženo razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti.

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu informacija iz stavka 1. ovoga članka, matično društvo može se osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama (smjernice za izvješćivanje) koje objavljuje Europska komisija te je u tom slučaju matično društvo dužno navesti na koji se okvir oslanja.

(6) Matično društvo ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ovoga članka ispunilo je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz članka 21. stavka 1. i članka 24. ovoga Zakona.

(7) Matično društvo koje je ujedno i društvo kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su to izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u godišnje konsolidirano izvješće ili zasebno izvješće drugog poduzetnika sastavljeno u skladu s ovim člankom i člankom 24. ovoga Zakona, a što moraju biti u mogućnosti dokazati u postupku nadzora.

(8) Ako matično društvo izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu poslovnu godinu i na cijelu grupu, a tim su izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za konsolidirano nefinancijsko izvješće navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je to matično društvo ispunilo obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

a) objavi zajedno s godišnjim konsolidiranim izvješćem poslovodstva u skladu s člankom 30. ovoga Zakona ili

b) objavi na mrežnoj stranici matičnog društva na koju se upućuje u godišnjem konsolidiranom izvješću poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

(9) Zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupno na mrežnoj stranici matičnog društva najmanje pet godina.

(10) Na matična društva koja izrađuju zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađeno i uključeno u godišnje konsolidirano izvješće poslovodstva ili je izrađeno zasebno izvješće iz stavka 8. ovoga članka.

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru konsolidiranog nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvješća iz stavka 8. ovoga članka.

Jezik i valutna jedinica

Članak 26.

(1) Poslovne knjige, godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnja izvješća, konsolidirana godišnja izvješća i druge financijske informacije sastavljaju se na hrvatskom jeziku.

(2) Iznosi u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima, konsolidiranim izvješćima i druge financijske informacije izražavaju se u eurima.

Javna objava izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

Članak 29.

(1) Izvještaji o plaćanjima javnom sektoru iz članaka 27. i 28. ovoga Zakona moraju se objaviti na način propisan za javnu objavu financijskih izvještaja, odnosno godišnjih izvješća u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(2) Za zakonitost, istinitost, točnost i potpunost izvještaja o plaćanjima prema javnom sektoru solidarno su odgovorni članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora u okviru svoje nadležnosti.

Javna objava

Članak 30.

(1) Obveznici javne objave su:

1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima kojima se uređuju trgovačka društva

2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva.

(2) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji su obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća sukladno članku 21. ovoga Zakona dostavljaju Financijskoj agenciji radi javne objave potpuna i točna:

1. godišnja izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona

2. konsolidirana godišnja izvješća s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona i ako su obveznici konsolidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvješća sukladno članku 21. ovoga Zakona dostavljaju Financijskoj agenciji radi javne objave potpune i točne:

1. godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona i

2. godišnje konsolidirane financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem ako njihovi financijski izvještaji podliježu reviziji sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona i ako su obveznici konsolidacije sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka, uz izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, dužni su Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.

(5) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka nekonsolidirane izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i revizorsko izvješće dužni su dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji sastavljaju godišnje konsolidirane financijske izvještaje, odnosno konsolidirana godišnja izvješća dužni su ih zajedno s revizorskim izvješćem dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(6) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka koji sastavljaju godišnje financijske izvještaje sukladno članku 19. stavku 9. ovoga Zakona, dužni su godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku od devedeset dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja.

(7) Matično društvo koje objavljuje dokumentaciju iz članka 25. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona dužno je istu dostaviti najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(8) Ako poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka nakon što su objavili svoje izvještaje

utvrde da su isti u značajnoj mjeri pogrešni, odnosno odluče ih promijeniti, dužni su o tome dostaviti obavijest radi javne objave iste i to bez odgode, te su dužni u razumnom roku dostaviti promijenjene izvještaje zajedno s revizorskim izvješćem, ako su poduzetnici obveznici revizije.

(9) Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 30. travnja tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

(10) Odredbe ovoga članka koje se odnose na obvezu javne objave podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnose se na računovodstvene dokumente trgovačkog društva osnivača podružnice, koji su izrađeni, na kojima je obavljena revizija i koji su objavljeni u skladu s pravom države članice kojim je trgovačko društvo osnivača podružnice uređeno, a u Republici Hrvatskoj se dostavljaju Financijskoj agenciji na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu, radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

Prekršajne odredbe

Članak 42.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poduzetnik, odnosno pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako:

1. ne vodi računovodstvene poslove i dokumentaciju i poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga Zakona

2. ne sastavlja knjigovodstvene isprave u skladu s člankom 8. stavcima 2., 3. i 4. i člankom 9. stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga Zakona

3. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige u skladu s člankom 9. stavkom 5. ovoga Zakona

4. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona i/ili knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvori u elektronički zapis na način koji je suprotan članku 10. stavku 5. ovoga Zakona i/ili pravilniku iz članka 10. stavka 7. ovoga Zakona

5. ne omogući korištenje knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju izvan područja Republike Hrvatske u skladu s člankom 10. stavkom 3. ovoga Zakona

6. ne omogući pristup, preuzimanje i korištenje knjigovodstvenih isprava pohranjenih pomoću elektroničkih uređaja u skladu s člankom 10. stavkom 4. ovoga Zakona

7. ne vodi poslovne knjige u skladu s člankom 12. stavcima 1. do 8., 10. i 11. ovoga Zakona i člankom 13. stavcima 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 11. ovoga Zakona

8. izvadak za pojedini konto ne sadržava najmanje podatke u skladu s člankom 12. stavkom 9. ovoga Zakona

9. ne zaključi poslovne knjige u skladu s člankom 13. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona

10. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju u skladu s člankom 14. stavkom 1. ovoga Zakona

11. ne čuva poslovne knjige u rokovima u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Zakona

12. ne omogući korištenje poslovnih knjiga koje se čuvaju izvan Republike Hrvatske u skladu s člankom 14. stavkom 3. ovoga Zakona

13. ne popiše imovinu i obveze u skladu s člankom 15. stavcima 1., 2. i 4. ovoga Zakona

14. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s člankom 17. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

15. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 19. stavcima 1., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona

16. godišnje financijske izvještaje ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave, odnosno svi izvršni direktori u skladu s člankom 19. stavkom 12. ovoga Zakona

17. ne čuva godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 19. stavkom 13. ovoga Zakona

18. ne primjenjuje ograničenja raspodjele dobiti sukladno članku 19. stavku 14. ovoga Zakona

19. ako kao obveznik revizije iz članka 20. stavaka 1., 2. i 4. – 6. ovoga Zakona ne revidira godišnje financijske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnje izvješće na način propisan člankom 20. stavkom 9. ovoga Zakona, a u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojim se uređuje revizija

20. ne čuva revizorsko izvješće trajno u skladu s člankom 20. stavkom 11. ovoga Zakona

21. ne izradi godišnje izvješće u skladu s člankom 21. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

22. ne čuva godišnje izvješće trajno sukladno članku 21. stavku 5. ovoga Zakona

23. ne uključi nefinancijsko izvješće u svoje izvješće poslovodstva ili ne izradi zasebno izvješće u skladu s člankom 21. a ovoga Zakona

24. ne objavi zasebno izvješće u skladu s člankom 21.a stavkom 8. ovoga Zakona

25. u godišnje izvješće ne uključi izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sukladno članku 22. ovoga Zakona

26. ne sastavi godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 23. stavkom 2. ovoga Zakona, osim u slučajevima izuzeća iz članka 25. ovoga Zakona

27. ne izradi konsolidirano godišnje izvješće u skladu s člankom 24. ovoga Zakona

28. ne uključi konsolidirano nefinancijsko izvješće u svoje konsolidirano izvješće poslovodstva ili ne izradi zasebno izvješće u skladu s člankom 24. a ovoga Zakona

29. ne objavi zasebno izvješće u skladu s člankom 24.a stavkom 8. ovoga Zakona

30. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u eurima u skladu s člankom 26. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

31. ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru i ne uključi ga u godišnje izvješće u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona

32. ne sastavi konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u skladu s člankom 28. stavkom 1. ovoga Zakona

33. ne dostavi dokumentaciju iz članka 30. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona Financijskoj agenciji radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 34.a stavka 1. u rokovima propisanim pravilnikom iz članka 34.a stavka 2. ovoga Zakona

34. ako kao podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz članka 30. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona računovodstvene dokumente trgovačkog društva osnivača podružnice, koji su izrađeni, na kojima je obavljena revizija i koji su objavljeni u skladu s pravom države članice kojim je trgovačko društvo osnivača podružnice uređeno, u Republici Hrvatskoj ne dostavi Financijskoj agenciji na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu, radi javne objave sukladno rokovima iz članka 30. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 30. stavkom 10. ovoga Zakona

35. ne dostavi Financijskoj agenciji financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge potrebe u skladu s člankom 32. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 34.a stavka 1. u rokovima propisanim pravilnikom iz članka 34.a stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.