I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18. i 33/23., u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja, jedinstveni nazivi osiguranja te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.

Zakon, zbog svoje široke primjene, mora biti usklađen sa zakonima koji uređuju obvezna osiguranja. Tako je zakonski tekst usklađen s propisima o mirovinskom osiguranju i obveznom zdravstvenom osiguranju, o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Pomorskim zakonikom.

Od donošenja Zakona dogodile su se brojne izmjene i dopune istog, između ostaloga, na temelju antirecesijskih mjera iz 2009. godine snižen je koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i to s 1,2 na 0,8 te je uveden dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama 1% i 3% na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske.

Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2013. godini odredbe Zakona usklađene su s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Nadalje, od tada se uvodi poslodavcima – obveznicima zapošljavanja osoba s invaliditetom, sukladno odredbama tada važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13.), plaćanje doprinosa za zapošljavanje po stopi od 1,7%. Propisani su jednostavniji načini utvrđivanja obveza doprinosa obveznicima doprinosa za njihovo osobno osiguranje na način da osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost same utvrđuju obvezu doprinosa putem obrasca JOPPD, osobama s profesionalnim statusom obveza se utvrđuje „trajnim“ rješenjem, a pomorcima – članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza se utvrđuje nakon isteka kalendarske godine. Propisan je i postupak provedbe plaćanja doprinosa koji je do tada bio uređen odredbama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na temelju radnog odnosa („Narodne novine“, br. 49/12., 31/14. i 143/14.). Uvedena su oslobođenja prilikom obračuna obveze doprinosa za mlade osobe do 30 godina života s kojima poslodavac sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na način da je za te osobe propisana samo obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i to u razdoblju do pet godina od početka zaposlenja. Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2016. godini povećan je koeficijent za utvrđivanje minimalne mjesečne osnovice s 0,35 na 0,38, a kako bi se iznos minimalne mjesečne osnovice uskladio s iznosom minimalne plaće. Nadalje, ukinuta su izuzeća od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka prema autorskim i umjetničkim naknadama te prema primicima koje ostvaruju umirovljenici. Također su smanjene stope doprinosa za primitke po osnovi drugog dohotka i druge djelatnosti i to doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s 20% odnosno 15% na 10% odnosno 7,5%, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje s 5% na 2,5% te doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 7,5%. Osim navedenoga, osobama u radnom odnosu koje su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge propisana je mjesečna osnovica za obračun doprinosa u visini osnovice propisane za osiguranike po osnovi obrta ako se ne isplaćuje plaća ili se isplaćuje plaća niža od propisane. Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine ukinuti su doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% te je povećan doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Također je uvedena godišnja razlika obveze doprinosa članovima uprave, izvršnim direktorima trgovačkih društava, likvidatorima i upraviteljima zadruga koji nisu osigurani po toj osnovi te je uređena obveza doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi koja se plaća putem vrijednosnog kupona.

Posljednjim izmjenama Zakona iz 2023. godine ukinute su antirecesijske mjere iz 2009. godine na način da je koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju na teret sredstava državnog proračuna povećan s 0,8 na 1,2 te je ukinut dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po osnovi mirovine.

Zadnjih nekoliko godina opterećenje porezom na dohodak višekratno je smanjivano, primjerice, smanjenjem graničnih stopa, povećanjem praga za oporezivanje višom stopom, povećanjem osnovnog osobnog odbitka, uvođenjem novih olakšica te povećanjem iznosa neoporezivih primitaka. No, sniženja opterećenja porezom na dohodak pomažu samo onima koji imaju pozitivnu poreznu obvezu dok obveznicima s nižim dohocima, koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu, navedena smanjenja u sustavu poreza na dohodak efektivno ne mogu pomoći. Temeljem podataka za 2023. godinu 53,5% svih zaposlenih nalaze se izvan poreznih škara odnosno ne plaćaju porez na dohodak. Upravo kako bi se i obveznicima s nižim dohotkom povećao iznos raspoloživog dohotka ukazala se potreba da se kroz sustav doprinosa za obvezna osiguranja navedeno regulira.

Nadalje, u gospodarstvu postoji velik broj poduzetnika kojima poslovanje ovisi o dobroj usluzi zaposlenih osoba. Prije svega riječ je o sektoru uslužnih djelatnosti i turizmu (restoranima, hotelima i dr.), a gdje usluga zaposlenih osoba ima značajan utjecaj na cjelokupno poslovanje poduzetnika. Upravo zbog zadovoljstva s tom uslugom korisnici usluga - treće osobe dobrovoljno daju nagrade tim zaposlenim osobama koje su u praksi poznate kao napojnice i uobičajeno su pravo zaposlenih osoba neovisno o njegovom odnosu s poslodavcem. Isto tako, s obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, napojnice dane zaposlenim osobama se slijevaju preko računa poslodavaca, stoga je radi zaštite svih dionika potrebna njihova jasna definicija i jasno određenje poreznog tretmana. Navedena problematika obuhvaća nekoliko poreznih propisa te bi se isto trebalo riješiti kroz izmjene propisa o fiskalizaciji čime će se riješiti  evidentiranje napojnica kroz sustav fiskalizacije te propisa kojima se uređuje  porezni tretman napojnica u dijelu poreza na dohodak, a posljedično i doprinosa za obvezna osiguranja.

Obzirom da je riječ o primicima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje propisima o doprinosima nije uređena obveza doprinosa te uzimajući u obzir naviku davanja napojnica u Republici Hrvatskoj ukazala se potreba za preciznim određenjem tog primitka u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja.

Također, Zakon o doprinosima u dijelu kojim se  propisuju osnove osiguranja potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, odredbe o ostalim primicima uz plaću potrebno je uskladiti s propisima o porezu na dohodak te dospijeće obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti uskladiti s dospijećima poreza na dohodak odnosno poreza na dobit s obzirom da su se isti mijenjali nakon posljednjih izmjena Zakona o doprinosima. Također je potrebno Zakon o doprinosima dodatno nomotehnički urediti te ispraviti pogrešna pozivanja na članke drugih propisa u istom.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je dan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.

S ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom Vlada Republike Hrvatske 16. rujna 2021. donijela je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojim je utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, sukladno Odluci o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.).

Radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom odnosno za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, ovim Prijedlogom zakona predlaže se izmjena odredbi Zakona o doprinosima povezanih s kunom radi uvođenja eura.

b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom

Radi omogućavanja većeg raspoloživog dohotka osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu, ovim Prijedlogom zakona uređuje se pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Umanjenje se propisuje za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura.

Za sve iznose ukupne bruto mjesečne plaće do 700,00 eura iznos umanjenja je fiksni i iznosi 300,00 eura. Ako ukupan iznos bruto mjesečne plaće iznosi od 700,01 eura do 1.300,00 eura iznos umanjenja mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike najvišeg iznosa bruto mjesečne plaće na kojeg se primjenjuje pravo na umanjenje mjesečne osnovice u iznosu 1.300,00 eura  i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec. Iz navedenog proizlazi, ako radnik ima višekratnih isplata tijekom mjeseca od jednog ili više poslodavaca, ukupan iznos bruto plaća ne smije prelaziti najviši iznos od 1.300,00 eura kako bi se imalo pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice. Svim osiguranicima kojima iznos bruto plaća prelazi iznos iznad 1.300,00 eura prestaje pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Za iznos bruto plaća u rasponu od 700,01 eura do 1.300,00 eura, primjenjujući linearni model izračuna iznosa umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, osiguranicima se ravnomjernije i pravednije omogućuje korištenje umanjenja. Sukladno navedenom, primjenom linearnog modela izračuna umanjenja osnovice, ako se poveća iznos bruto plaće istovremeno se smanjuje iznos umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Na primjer, osiguranik koji ima bruto mjesečnu plaću u iznosu 800,00 eura ima pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu 250,00 eura primjenjujući linearni model izračuna (0,5 x (1.300 - 800) = 0,5 x 500 = 250 eura). Ako mu se mjesečna bruto plaća poveća na 900,00 eura ima pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa u iznosu 200,00 eura  (0,5 x (1.300 – 900) = 0,5 x 400 = 200 eura). Iz navedenog vidljivo je da  se za povećanje bruto plaće za jedan euro umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa smanjuje za 0,50 eura.

Prikaz izračuna umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa i obračuna doprinosa:

Navedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa odnosi se isključivo na primitke po osnovi plaće, a ne i na ostale primitke uz plaću (potpore, nagrade, dnevnice, bonusi isplaćeni iznad neoporezivih iznosa).

Korisnici prava na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje su svi osiguranici po osnovi radnog odnosa čija ukupna mjesečna bruto plaća ne prelazi iznos od 1.300,00 eura (dodatni rad, dopunski rad, rad u nepunom radnom vremenu koji uključuje i radni odnos umirovljenika do polovice punog radnog vremena i sl.). Navedeno umanjenje primjenjuje se na mjesečnoj razini i smatra se konačnim obračunom (ne provodi se godišnji obračun). Navedeno umanjenje mjesečne osnovice neće utjecati na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja (neće imati utjecaj na izračun buduće mirovine).

Predlaže se stupanje na snagu odredbi o umanjenju osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje 1. prosinca 2023. godine kako bi primjena navedenog umanjenja krenula za plaće za prosinac 2023. godine koje se u pravilu isplaćuju u siječnju 2024. godine.

Dodatno, ovim Prijedlogom zakona uređuje se tretman primitka po osnovi nagrade za dobro obavljene usluge (napojnice) u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja na način da se tako ostvareni primitak izuzme od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka.

Nadalje, Prijedlogom zakona odredbe o osnovama osiguranja usklađuju se s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te se uvodi nova osnova osiguranja po osnovi udomitelja. Prema Zakonu o udomiteljstvu koji je na snazi od 1. siječnja 2019. udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo kao i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo ima prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i prava na plaćene doprinose. Navedene osnove osiguranja u Zakon o mirovinskom osiguranju uvedene su 1. siječnja 2019., a u Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju tek 1. travnja 2023. S obzirom na navedeno te s obzirom da je isto u primjeni od 1. siječnja 2019. kada je Zakon o udomiteljstvu na snazi, ovim Prijedlogom zakona uređuju se navedene osnove osiguranja s točnim pozivanjima na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.  

Odredbe o ostalim primicima uz plaću vezane uz premije osiguranja koje poslodavac plaća za svoje radnike ovim se Prijedlogom zakona usklađuju s odredbama Zakona o porezu na dohodak koji je na snazi od 1. siječnja 2020.

Također se i odredbe o dospijeću obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti usklađuju s odredbama propisa o porezu na dobit i propisa o porezu na dohodak.

Ovim Prijedlogom zakona proširuje se izbor koeficijenata za izbor više osnovice za plaćanje doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje i čija je mjesečna osnovica za obračun doprinosa propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta. Isto se propisuje kako bi samostalne obveznike doprinosa koji doprinose plaćaju prema propisanoj mjesečnoj osnovici potaklo na izbor više osnovice što bi za posljedicu imalo veće uplate u mirovinski i zdravstveni sustav.

Prijedlogom zakona mijenjaju se odredbe koje se pozivaju na srednji tečaj kune kada se mirovina/invalidnina primi iz inozemstva te novčane kazne za prekršaje, zbog prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura.

Također, Prijedlogom zakona se odredbe dodatno nomotehnički uređuju te se ispravljaju pogrešna pozivanja na članke drugih propisa.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Propisivanjem umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranika po osnovi radnog odnosa čija je mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura povećat će se njegov raspoloživi dohodak. Navedeno umanjenje mjesečne osnovice imat će utjecaj ne samo na 53,5% svih zaposlenih koji su trenutno izvan poreznih škara, već i na sve zaposlenike s bruto plaćom do 1.300 eura. Za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija ukupna bruto mjesečna plaća iznosi od 700,01 do 1.300,00 eura prilikom izračuna umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje primijenit će se linearni model izračuna umanjenja što će za posljedicu imati pravednije i ujednačenije korištenje prava na ukupni iznos umanjenja mjesečne osnovice. Iz navedenog proizlazi kako će osiguraniku povećanjem bruto mjesečne plaće pravo na ukupno umanjenje osnovice za obračun doprinosa padati linearno.

Propisivanje jasnog tretmana primitaka po osnovi nagrade za dobro obavljene usluge (napojnice) u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja omogućit će se ostvarivanje dodatnog primitka što će dovesti do stvaranja poticajnog radnog okruženja, a što će utjecati na ugostiteljski i turistički sektor u smislu borbe protiv odljeva radne snage i tako doprinijeti zadržavanju stručnih radnika.

Također ovim Prijedlogom zakona uskladit će se odredbe Zakona koje su izražene u kunama, čime će se Zakon prilagoditi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Usklađivanje s odredbama drugih propisa, nomotehničko uređenje te ispravljanje pogrešnih pozivanja na članke drugih propisa dovest će do jasnoće samog propisa kao i do njegove nedvojbene primjene.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu predloženoga Zakona nisu potrebna dodatna sredstva.

Umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranika po osnovi radnog odnosa čija je mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura dovest će do smanjenja prihoda državnog proračuna u iznosu 329 milijuna eura za 2024., 2025. i 2026. godinu.

Aktivnosti koje se financiraju iz doprinosa koji se umanjuju financirat će se iz općih prihoda i primitaka Državnog proračuna.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

Članak 1.

U Zakonu o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18. i 33/23.) u članku 7. točka 2. briše se.

U točki 46. ispred riječi: „zdravstveno“ dodaje se riječ: „obvezno“.

Članak 2.

U članku 9. stavku 1. točki 1. riječi: „5. ili 6.“ zamjenjuju se riječima: „4. ili 5.“.

U točki 3. riječi: „točki 7.“ zamjenjuju se riječima: „točki 6.“.

U točki 4. riječi: „točki 3. ili 4.“ zamjenjuju se riječima: „točki 3.“.

U točki 9. riječi: „i trgovca pojedinca“ brišu se.

U točki 10. riječi: „članku 6.“ zamjenjuju se riječima: „članku 7.“.

U točki 34. riječi: „točki 8.“ zamjenjuju se riječima: „točki 7.“.

Na kraju točke 34. umjesto točke stavlja se točka-zarez i dodaje točka 35. koja glasi:

„35. udomitelj – obvezno osigurane osobe prema:

- članku 14. stavku 4. Zakona o mirovinskom osiguranju i

- članku 7. stavku 1. točki 28. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.“.

Članak 3.

U članku 10. stavku 1. ispred riječi: „zdravstveno“ dodaje se riječ: „obvezno“.

Članak 4.

Iza članka 21. dodaje se članak 21.a koji glasi:

„ Članak 21.a

(1) Mjesečna osnovica iz članka 21. ovoga Zakona za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranika čiji je ukupan iznos mjesečnih bruto plaća do 700,00 eura uključujući i iznos od 700,00 eura umanjuje se za 300,00 eura.

(2) Mjesečna osnovica iz članka 21. ovoga Zakona za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranika čiji je ukupan iznos mjesečnih bruto plaća od 700,01 eura do 1.300,00 eura umanjuje se za iznos dobiven izračunom:

0,5x(1.300,00 – ukupan iznos bruto plaća za određeni mjesec).

(3) Umanjenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka koristi se bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu.

(4) Ako se plaća za određeni mjesec isplaćuje u više navrata, umanjenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka primjenjuje se pri prvoj isplati. Ako je umanjenje veće od iznosa mjesečne osnovice iz članka 21. ovoga Zakona pri prvoj isplati, preostali dio umanjenja koristi se pri sljedećim isplatama za određeni mjesec.

(5) Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, poslodavac će pri obračunu koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca na temelju:

1. izjave radnika o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu ili

2. prema podacima Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ako radnik ne dostavi izjavu iz točke 1. ovoga stavka.

(6) Ako se za osiguranika tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa, radi korištenja umanjenja iz stavka 1. ili 2. ovoga članka osiguranik mora dati izjavu iz stavka 5. točke 1. ovoga članka svim poslodavcima. Ako osiguranik ne dostavi izjave svim poslodavcima, ne može koristiti umanjenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.

(7) Za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja koristi se osnovica iz članka 21. ovoga Zakona bez umanjenja iz ovoga članka.

(8) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka u vezi s umanjenjem mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.“.

Članak 5.

U članku 22. stavku 3. točka 3. mijenja se i glasi:

„3. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak,“.

​

Članak 6.

Iza članka 59. dodaje se naslov i članci od 59.a do 59.d koji glase:

„ 1.7.a Za osiguranika po osnovi udomitelja

Članak 59.a

Za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu (članak 9. stavak 1. točka 35.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest ministarstvo  nadležno za socijalnu skrb, putem centra udomitelja.​

Članak 59.b

Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 59.c ovoga Zakona i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)

3. doprinos za zdravstveno osiguranje.

Članak 59.c

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa:

a. Za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja standardno udomiteljstvo jest umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38

b. Za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu jest umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0.

Članak 59.d

​(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.“.​

Članak 7.

U članku 133. stavku 2. riječi: „kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke“ zamjenjuju se riječima: „euro primjenom srednjeg tečaja koji Hrvatska narodna banka objavljuje“.

U stavku 3. točki 2. riječ: „kune“ zamjenjuje se riječju: „eura“.

Članak 8.

U članku 163. ispred riječi: „zdravstveno“ dodaje se riječ: „obvezno“.

Članak 9.

U članku 179. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Za osiguranika koji ostvaruje pravo na naknadu plaće odnosno novčanu naknadu kao zaposleni ili samozaposleni korisnik na teret državnog proračuna u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore, doprinos se plaća iz državnog proračuna, a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.“.

Članak 10.

U članku 187. stavku 2. riječi: „s danom podnošenja godišnje prijave“ zamjenjuju se riječima: „sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave“.

U stavku 3. riječi: „s danom podnošenja godišnje prijave“ zamjenjuju se riječima: „sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave“.

Članak 11.

U članku 196. stavku 1. riječi: „članka 7.“ zamjenjuju se riječima: „članka 26.“

Članak 12.

U članku 197. riječi: „stavka 2.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 1. točke 2.2.“

Članak 13.

U članku 203. stavku 2. riječi: „koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0“ zamjenjuju se riječima: „0,5 ili 0,75 ili 1,0 ili 1,5, ili 2,0 ili 2,5 ili 3,0 ili 3,5 ili 4,0 ili 4,5 ili 5,0 ili 5,5 ili 6,0“.

Članak 14.

U članku 209. stavku 1. na kraju točke 12. briše se riječ: „i“, na kraju točke 13. briše se točka i dodaje riječ: „i“, te se iza točke 13. dodaje točka 14. koja glasi:

„14. nagrada za dobro obavljenu uslugu primljena od strane trećih osoba (napojnica).“.

Članak 15.

U članku 234. stavku 3. iza riječi „pravomoćno“ dodaju se riječi: „odnosno do isteka pet godina od dana sistemskog otpisa duga zbog zastare prava na naplatu“.

Članak 16.

U članku 248.b stavku 3. riječ: „Naredbom“ zamjenjuje se riječju: „Naputkom“.

Članak 17.

U članku 249. stavku 1. riječi: „5.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 13.270,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „5.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 2.650,00 eura“.

Članak 18.

U članku 250. stavku 1. riječi: „5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „ 3.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „390,00 do 2.650,00 eura“.

Članak 19.

U članku 251. stavku 1. riječi: „5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „3.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „390,00 do 2.650,00 eura“.

Članak 20.

U članku 252. riječi: „5.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 3.980,00 eura“.

Članak 21.

U članku 252.a stavku 1. riječi: „100.000,00 do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „13.270,00 do 132.720,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „5.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 2.650,00 eura“.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 22.

(1) Odredbe članka 10. ovoga Zakona primjenjuju se za obveze doprinosa utvrđene za 2023. godinu.

(2) Ministar financija uskladit će Pravilnik o doprinosima („Narodne novine“, br. 2/09., 9/09. – ispravak, 97/09., 25/11., 61/12., 86/13., 157/14., 128/17., 1/19. i 43/23.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

(3) Iznimno od odredbe članka 254. stavka 1. Zakona o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18. i 33/23.), Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu ministar financija donijet će u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 24.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“ i stupa na snagu 1. prosinca 2023. osim članaka 10. i 11. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

OBRAZLOŽENJE ČLANAKA

Uz članak 1.

Ovim člankom briše se pojam „trgovca pojedinca“ čime se Zakon o doprinosima usklađuje sa Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o obrtu te Zakonom o mirovinskom osiguranju dok se dodavanjem riječi: „obvezno“ ispred riječi: „zdravstveno“ usklađuje sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Uz članak 2.

Ovim člankom dodaje se osnova osiguranja koja je bila propisana Pravilnikom o doprinosima sukladno članku 9. stavku 2. Zakona o doprinosima. Naime, Zakonom o udomiteljstvu („Narodne novine“, broj 115/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. propisano je pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao i plaćanje obveznih doprinosa za osiguranja za udomitelje koji obavljaju standardno udomiteljstvo kao i za udomitelje koji obavljaju specijalizirano udomiteljstvo. Navedene osnove osiguranja u Zakon o mirovinskom osiguranju uvedene su 1. siječnja 2019., a u Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju tek 1. travnja 2023. („Narodne novine“, broj 33/23.). S obzirom na navedeno te s obzirom da je isto u primjeni od 1. siječnja 2019. kada je Zakon o udomiteljstvu na snazi, ovim člankom uređuju se navedene osnove osiguranja s točnim pozivanjima na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.  

Ostale odredbe iz ovoga članka usklađuju se s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno ispravlja se pogrešno pozivanje na članak Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Uz članak 3.

Ovim člankom odredba članka 10. Zakona o doprinosima usklađuje se sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Uz članak 4.

Ovim člankom uređuje se umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranika po osnovi radnog odnosa čija ukupna mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Za iznos bruto mjesečne plaće do 700,00 eura umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje iznosi 300,00 eura. Ako iznos bruto mjesečne plaće iznosi od 700,01 eura do 1.300,00 eura iznos umanjenja mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike najvišeg iznosa bruto mjesečne plaće na kojeg se primjenjuje pravo na umanjenje mjesečne osnovice u iznosu 1.300,00 eura i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec. Iz navedenog proizlazi, ako radnik radi kod dva ili više poslodavaca za određeni mjesec, ukupan iznos bruto plaća ne smije prelaziti najviši iznos od 1.300,00 eura kako bi se ostvarilo pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice. Svim osiguranicima kojima iznos bruto plaća prelazi iznos od 1.300,00 eura prestaje pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.  

Uz članak 5.

Ovim člankom usklađuju se odredbe Zakona o doprinosima o ostalim primicima uz plaću s propisima o porezu na dohodak. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine, broj 121/19.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. izmijenjena je odredba o primicima koji se smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada, a u svezi premija osiguranja te je potrebno s istim uskladiti i odredbe Zakona o doprinosima.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuju se obveze doprinosa za udomitelje odnosno prebacuju se iz Pravilnika o doprinosima u Zakon o doprinosima (vidjeti obrazloženje uz članak 1.).

Uz članak 7.

Ovim člankom usklađuju se odredbe Zakona o doprinosima o primicima po osnovi mirovine i invalidnine iz inozemstva na način da se taj primitak preračunava u eure, a ne više u kune.

Uz članak 8.

Ovim člankom odredba članka 163. Zakona o doprinosima usklađuje se sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Uz članak 9.

Ovim člankom zakon o doprinosima usklađuje se sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Uz članak 10.

Ovim člankom se propisuje da obveza doprinosa po osnovi druge djelatnosti obveznika poreza na dobit i obveznika poreza na dohodak dospijeva na naplatu sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave, a ne više s danom podnošenja prijave.

Uz članak 11.

Ovim člankom ispravlja se pogrešno pozivanje na odredbe Zakona o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem.

Uz članak 12.

Ovim člankom ispravlja se pogrešno pozivanje na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju.

Uz članak 13.

Ovim člankom proširuje se izbor koeficijenata za izbor više osnovice za plaćanje doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje i čija je mjesečna osnovica za obračun doprinosa propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta. Isto se propisuje kako bi samostalne obveznike doprinosa koji doprinose plaćaju prema propisanoj mjesečnoj osnovici potaklo na izbor više osnovice što bi za posljedicu imalo veće uplate u mirovinski i zdravstveni sustav.

Uz članak 14.

Ovim člankom uređuje se da su primici po osnovi drugog dohotka ostvareni po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) izuzeti od obveze doprinosa.

Uz članak 15.

Ovim člankom uređuje se pravo na naknadnu uplatu doprinosa otpisanih zbog zastare i kada je otpis izvršen po službenoj dužnosti (bez rješenja) čime se Zakon o doprinosima usklađuje s odredbama Općeg poreznog zakona.

Uz članak 16.

Ovim člankom odredba se usklađuje s Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

Uz članak 17.

Ovim člankom se iznosi prekršaja konvertiraju iz kune u euro.

Uz članak 18.

Ovim člankom se iznosi prekršaja konvertiraju iz kune u euro.

Uz članak 19.

Ovim člankom se iznosi prekršaja konvertiraju iz kune u euro.

Uz članak 20.

Ovim člankom se iznosi prekršaja konvertiraju iz kune u euro.

Uz članak 21.

Ovim člankom se iznosi prekršaja konvertiraju iz kune u euro.

Uz članak 22.

Ovim člankom uređuje se primjena članka 7. ovoga Zakona te se daje ovlast ministru financija da u roku 90 dana od dana stupanja na snagu uskladi Pravilnik o doprinosima s odredbama ovog Zakona.

Uz članak 23.

Ovim člankom propisuje je se da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka Zakona.

Uz članak 24.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu zakona s 1. prosinca 2023. godine kako bi se umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje primjenjivale od siječnja 2024. godine, osim odredbi vezanih uz izbor više osnovice i odredbi o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnice) koje bi stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine.