PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakonom o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20; u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo.

Naime, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., kojim su između ostaloga utvrđeni ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a koja je posebno usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika radi ispunjavanja zadanih ciljeva pristupilo se izradi novog Zakona o porezu na dohodak koji je u primjeni od 1. siječnja 2017., a kojim je u odnosu na ranije važeći Zakon o porezu na dohodak, pojednostavljen sustav oporezivanja dohotka i smanjeno ukupno porezno opterećenje.

Zakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po poreznim stopama od 12%, 24% i 36%.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak, osim na temelju vođenja poslovnih knjiga, i u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.

Također, povećan je osnovni osobni odbitak s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak te osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavanu djecu i invalidnost.

Zakonom su dodatno propisani primici koji se ne uzimaju u obzir kod određivanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, te je taj iznos povećan s 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna.

S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava, od 1. siječnja 2019. na snazi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 106/18). Navedenim izmjenama propisano je između ostaloga, p roširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna. Također, proširili su se primici koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te primici koji se ne smatraju dohotkom. Propisano je i obvezno donošenje odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno visina paušalnog poreza po krevetu u slučaju ne donošenja odluke. Ukinut je dohodak od osiguranja te su donesene i druge odredbe.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 121/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisane su sljedeće bitne izmjene i dopune dotadašnjeg Zakona:

- povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna

- umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kuna, a na koju se plaća godišnji porez na dohodak po stopi od 24%

- smanjenje administrativnog opterećenja tj. ukidanje izdavanja poreznih rješenja obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu te pojednostavljenje izvještavanja o inozemnim primicima

- propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka.

Nadalje, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 32/20) propisano je da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima.

S ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja poreznih obveznika, Zakonom  o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 138/20) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. izvršene su sljedeće izmjene i dopune:

- smanjene su sve porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka s 36% na 30%, s 24% na 20% i s 12% na 10%

- ukinuto je uvećanje godišnje porezne osnovice za ostvareni iznos drugog dohotka koji ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka

- proširena je mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica

- definiran je porezni položaj nacionalne naknade za starije osobe propisane posebnim propisom

- propisana je obveza javnim bilježnicima dostave ovjerenih isprava o ostvarivanju dohotka od imovine Poreznoj upravi - pojednostavljena prijava dohotka od imovine

- propisan je porezni tretman primitaka koje će ostvarivati osobe koje su stekle status digitalnog nomada sukladno posebnom propisu po osnovi tako stečenog statusa

- povećano je porezno opterećenje za one porezne obveznike koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima.

Nadalje, radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 151/22) koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2023. izmijenjene su odredbe povezane s kunom radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim navedenih izmjena radi uvođenja eura, istim propisom izvršene su i izmjene i dopune s ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja, i to:

- povećan je iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti na godišnjoj razini, a da se smatra uzdržavanim članom s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna (3.185,40 eura)

- propisano je da su fizičke osobe - proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, obveznici poreza na dohodak ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (veći od 10.000,00 kuna odnosno 1.327,24 eura)

- propisano je da se isplata primitaka za koje postoji obveza isplate na račun može izvršiti na bilo koji račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kojeg fizičke osobe imaju otvorenog kod banke neovisno o tome je li riječ o žiroračunu ili tekućem računu.

b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Obzirom na izrazito nisku odnosno nedovoljnu fiskalnu autonomiju lokalnih vlasti u Republici Hrvatskoj, za razliku od većine zemalja u svijetu, ukazala se potreba za povećanjem autonomije lokalnih vlasti i smanjenjem ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države što je u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Prema navedenoj Povelji najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice. Oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj je osim Zakonom uređeno i Zakonom o lokanim porezima (Narodne novine, broj 115/16, 101/17 i 114/22) , koji jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja odlukom propišu plaćanje prireza porezu na dohodak budući da se prema trenutno važećim zakonskim odredbama na utvrđeni iznos poreza na dohodak obračunava prirez porezu na dohodak. Prema podacima za 2022. godinu, navedenu mogućnost iskoristilo je 55% jedinica lokalne samouprave. S obzirom da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak na temelju zakonskih odredbi, utvrđuju i ubiru u pravilu istovremeno, isto se pokazalo nepraktičnim odnosno složenim u primjeni. Stoga je potrebno iznalaženje rješenja kojim bi se pojednostavio sustav oporezivanja unutar jedne porezne stope, a da se pritom jedinicama lokalne samouprave omogući određivanje poreznih stopa na način koji bi im omogućio da zadrže željenu razinu prihoda od poreza na dohodak.

Sukladno navedenom, a kako bi se omogućilo povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave potrebna je promjena u nizu propisa, a osobito u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o lokalnim porezima i Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno potrebno je obuhvatiti paket poreznih propisa.

Usmjeravanje na autonomiju lokalnih vlasti u određivanju poreznih stopa, provelo bi se samo za određene kategorije dohotka na način da se jedinicama lokalne samouprave daju ovlasti da samostalno svojim odlukama upravljaju visinom poreznih stopa za sve godišnje dohotke odnosno za tzv. „aktivne dohotke“ vodeći se pritom osnovnim načelima oporezivanja. Zakonom bi se odredio veći raspon viših i nižih poreznih stopa ovisno o veličini jedinice lokalne samouprave, čime bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave određivanje visine poreznih stopa uz zadržavanje željene razine prihoda ovisno i u skladu s njihovim potrebama. Odluka jedinica lokalne samouprave bi se obvezno objavljivala u Narodnim novinama, mogla bi se mijenjati najkasnije do kraja studenog tekuće godine, a primjenjivala bi se od 1. siječnja iduće godine odnosno do donošenja nove. U slučaju da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, primjenjivale bi se porezne stope od 20% i 30%.

Kako su izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 151/22) izmijenjene odredbe povezane s kunom radi uvođenja eura uključujući i odredbe kojima su propisani iznosi osobnog odbitka, porezne osnovice i neoporezivih primitaka što je rezultiralo propisivanjem iznosa koji su nepraktični u primjeni, ukazala se potreba za zaokruživanjem tih iznosa na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni uz brisanje pojma osnovice osobnog odbitka.

Uz brisanje pojma osnovice osobnog odbitka, a radi utvrđivanja iznosa uvećanog osobnog odbitka i neoporezivih primitaka, predlaže se primjena izmijenjenih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka vodeći računa da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa što će ujedno utjecati na smanjenje negativnih učinaka inflacije. Osim za zaokruživanjem iznosa porezne osnovice na koju se primjenjuje viša porezna stopa ukazala se i potreba za povećanjem tog iznosa odnosno za manjim obuhvatom poreznih obveznika koji bi podlijegali oporezivanju po višoj poreznoj stopi. Sukladno navedenom, predlaže se iznos godišnje porezne osnovice povećati s 47.780,28 eura na 50.400,00 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 3.981,69 eura na 4.200,00 eura.

Nadalje, predlaže se izmijeniti propisani iznos osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura na iznos od 560,00 eura. Također se predlaže i izmjena koeficijenata koji se koriste pri izračunu uvećanog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti. Sukladno predloženim izmjenama, izmijenili bi se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost i to kako je prikazano u nastavku:

Navedenim izmjenama doći će do rasterećenja poreznih obveznika u vidu smanjenja porezne obveze čime će se povećati raspoloživi dohodak poreznih obveznika.

Nadalje, u gospodarstvu postoji velik broj poduzetnika kojima poslovanje ovisi o dobroj usluzi zaposlenih osoba. Prije svega riječ je o sektoru uslužnih djelatnosti i turizmu (restoranima, hotelima i dr.), a gdje usluga zaposlenih osoba ima značajan utjecaj na cjelokupno poslovanje poduzetnika. Upravo zbog zadovoljstva s tom uslugom korisnici usluga - treće osobe dobrovoljno daju nagrade tim zaposlenim osobama koje su u praksi poznate kao napojnice i uobičajeno su pravo zaposlenih osoba neovisno o njegovom odnosu s poslodavcem. Isto tako, s obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, napojnice dane zaposlenim osobama se slijevaju preko računa poslodavaca, stoga je zbog zaštite svih dionika potrebna njihova jasna definicija. Naime, radnim i poreznim propisima prepoznat je samo odnos između poslodavca i zaposlenih osoba i porezni tretman primitaka ostvarenih u okviru tog odnosa, stoga je potrebno urediti pojam napojnice i njihov porezni tretman. Navedena problematika obuhvatila bi nekoliko poreznih propisa odnosno isto bi se riješilo kroz izmjene propisa o fiskalizaciji čime bi se riješilo evidentiranje napojnica kroz sustav fiskalizacije, propisa o obveznim doprinosima kojima bi se uredilo pitanje doprinosa i posljedično propisa o porezu na dohodak kojima bi se uredio porezni tretman napojnica. Obzirom da je riječ o primicima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije izrijekom uređen njihov porezni tretman te uzimajući u obzir naviku davanja napojnica u Republici Hrvatskoj ukazala se potreba za preciznim određenjem tog primitka u sustavu porezu na dohodak. Stoga se predlaže isto urediti na način da se propiše da se na primitke po osnovi napojnica ostvarene do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak, dok bi razlika isplaćena iznad propisanog neoporezivog iznosa podlijegala oporezivanju u okviru konačnog drugog dohotka po stopi od 20%.

Uz navedeno, nejednak porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i poslovnih udjela dovodi do toga da su radnici zaposleni u društvima s ograničenom odgovornošću u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike zaposlene u dioničkom društvu. Stoga se, a uzimajući u obzir sadržaj prava koja proizlaze iz dionica i poslovnih udjela odnosno njihovu gospodarsku suštinu, ukazala potreba za izbjegavanjem nepovoljnijeg poreznog tretmana odnosno izjednačavanjem poreznog tretmana dodjele ili opcijske kupnje dionica i poslovnih udjela odnosno stimulacijom zaposlenih u društvima s ograničenom odgovornošću.

Također, uočena je i potreba za jasnijim uređenjem odredbe vezane za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danima prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija zbog uočene nejasnoće u primjeni te odredbe.

Obzirom da odredbe Zakona o porezu na dohodak različito uređuju početak računanja razdoblja od dvije godine, u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine stečene darovanjem i u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine izvršene između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji, drugih članova uže obitelji, razvedenih bračnih drugova i ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka , uočena je potreba za ujednačavanjem početka računanja razdoblja, neovisno o navedenim načinima stjecanja financijske imovine kako bi se izbjegle nejasnoće u primjeni tih odredbi.

Važećim Zakonom propisan je rok podmirenja obveze poreza na dohodak s danom predaje godišnje prijave poreza na dohodak što se pokazalo nepotrebnim administrativnim opterećenjem poduzetnika. Naime, pri predaji porezne prijave potrebna je složena koordinacija računovođa i poreznih obveznika, posebice ako se radi o računovodstvenim servisima, kako bi se uskladili datumi za predaju prijave većeg broja obveznika i to osobito uzimajući u obzir mogućnost plaćanja porezne obveze. Stoga je, a uzimajući u obzir učestale primjedbe i prijedloge poreznih obveznika vezano za obvezu plaćanja poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi, uočena mogućnost rasterećenja poreznih obveznika u smislu predaje porezne prijave i plaćanja porezne obveze s jedne strane te kvalitetnijeg praćenja poreznih obveznika s druge strane. Naime, knjigovodstveni servisi i ostali porezni obveznici koji vode poslovne knjige, sastavljaju i šalju prijave poreza na dohodak u Poreznu upravu za svoje klijente, ističu da teško usklade s poreznim obveznicima da se obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak podmiri s danom slanja porezne prijave, odnosno tada najčešće planiraju slanje i podmirivanje obveze na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave što je posljedično od utjecaja na brzinu i kvalitetu obrade poreznih prijava.

c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Propisivanjem ovlasti jedinica lokalne samouprave da u granicama propisanim zakonom svojim odlukama propišu visinu poreznih stopa za godišnje dohotke (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim), a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, povećati će se njihova porezna autonomija te se otvara prostor za porezno rasterećenje. Također, budući da svojim odlukama mogu samostalno odrediti visine poreznih stopa u povećanim poreznim rasponima, omogućilo bi im se zadržavanje željene razine prihoda. Obzirom da bi se prema predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima ukinuo prirez porezu na dohodak, odnosno da se dva javna davanja (porez na dohodak i prirez porezu na dohodak) koja se u pravilu ubiru istovremeno ujedinjuju u jedno davanje i primjenjuju na sve vrste dohotka, isto će dovesti do pojednostavljenja cjelokupnog sustava oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj .

Zaokruživanjem iznosa na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni, a da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa uz brisanje pojma osnovice osobnog odbitka i povećanje iznosa osobnog odbitka dovest će do jednostavnosti u oporezivanju, povećanja plaća te će isto  utjecati na smanjenje negativnih učinaka inflacije. Tako će povećanje iznosa osobnog odbitka dovest do smanjenja iznosa porezne obveze poreznom obvezniku samcu odnosno povećanja raspoloživog dohotka za 69,84 eura na godišnjoj razini. Također, u slučaju kada porezni obveznik uz osnovni osobni odbitak koristi i olakšicu za dvoje uzdržavane djece, povećanjem iznosa osobnog odbitka, njegova porezna obveza na mjesečnoj razini smanjuje se za iznos od 328,80 eura na godišnjoj razini što ujedno znači da se njegov raspoloživi dohodak povećava u istom iznosu.

Isto tako, povećanjem iznosa mjesečne i godišnje porezne osnovice dovesti će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji bi podlijegali oporezivanju po višoj poreznoj stopi, čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika koji je između ostaloga od utjecaja na povećanje potrošnje.

Predložene izmjene Zakona, u smislu jasnog uređenja poreznog tretmana napojnica dovest će do poboljšanja uvjeta poslovanja zaposlenih u ugostiteljstvu odnosno zaštite svih dionika (primatelja napojnice, davatelja napojnice i isplatitelja primitaka). Naime, u trenutku izraženog nedostataka radne snage u ugostiteljstvu, uređenjem poreznog tretmana napojnice na predloženi način utjecati će se na zadržavanje radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima i potaknuti dodatna zapošljavanja u tom sektoru odnosno povećati atraktivnost zapošljavanja u istom. Isto tako, predloženo uređenje poreznog tretmana napojnice pozitivno će utjecati i na druge djelatnosti u kojima postoji kultura dobrovoljnog ostavljanja napojnice.

Izjednačavanjem poreznog tretmana dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i poslovnih udjela radnici zaposleni u društvima s ograničenom odgovornošću neće biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike zaposlene u dioničkom društvu te će se stimulirati zaposleni u društvima s ograničenom odgovornošću.

Jasnijim uređenjem odredbe vezane za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danima prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija zbog izbjeći će se nejasnoće u primjeni te odredbe.

Izjednačavanjem početaka računanja razdoblja od dvije godine neovisno radi li se o otuđenju financijske imovine stečene darovanjem ili otuđenju financijske imovine izvršene između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji, drugih članova uže obitelji, razvedenih bračnih drugova ili je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka izbjeći će se nejasnoće u primjeni te odredbe.

Propisivanje obveze plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave dovesti će do administrativnog rasterećenja poreznih obveznika u smislu predaje poreznih prijava i plaćanja porezne obveze s jedne strane te kvalitetnijeg praćenja poreznih obveznika s druge strane te će posljedično biti od utjecaja na brzinu i kvalitetu obrade poreznih prijava.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Obzirom na predložene promjene u vezi povećanja i zaokruživanja osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdržavane članove te uzimajući u obzir utjecaj predloženih izmjena i dopuna Zakona o doprinosima koje se odnose na umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranike po osnovi radnog odnosa na visinu porezne obveze, procjenjuje se da će isto imati financijski učinak na proračune tj. smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak za 108 mil. eura.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22) u članku 1. stavak 2. briše se.

Stavak 3. postaje stavak 2.

U stavku 4. koji postaje stavak 3. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 2.“, a riječi: „i prireza porezu na dohodak,“ brišu se.

Stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 2.

U članku 9. stavku 1. točki 18. riječi: „66,37 eura“ zamjenjuju se riječima: „67,00 eura“, a riječi: „796,44 eura“ zamjenjuju se riječima: „804,00 eura“.

U točki 25. riječi: „i/ili“ brišu se.

U točki 26. na kraju točke briše se točka i dodaju riječi: „i/ili“.

Iza točke 26. dodaje se točka 27. koja glasi:

„27. primici, po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljeni od strane trećih osoba (napojnice) evidentirani u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji, do propisanog iznosa.“

U stavku 2. riječi: „21. i 23. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „21., 23., 24. i 27. ovoga članka“.

Članak 3.

U članku 11. stavku 12. riječi: „663,61 euro“ zamjenjuju se riječima: „665,00 eura“, a riječi: „26,54 eura“ zamjenjuju se riječima: „40,00 eura“.

Članak 4.

U članku 14. stavak 1. briše se.

Stavci 2., 3. i 4. koji postaju stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(1) Poreznom obvezniku se ostvareni dohodak iz članka 13. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 560,00 eura i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak.“

(2) Dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata i osnovnog osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka u visini iznosa:

U dosadašnjim stavcima 5., 6., 7. koji postaju stavci 4., 5., 6. riječi: „stavka 4. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „stavka 3. ovoga članka“.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 7.

Članak 5.

U članku 15. stavku 2. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ brišu se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava temeljem odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.“.  

Članak 6.

U članku 16. stavku 1. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 1.“.

U stavku 3. riječi: „stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 3.“.

Članak 7.

U članku 17. stavku 1. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 1.“.

U stavku 3. riječi: „stavaka 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 1. i 3.“, a riječi: „i prireza porezu na dohodak“ brišu se.

U stavcima 6. i 8. riječi: „stavku 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavku 3.“.

Članak 8.

Članak 19. mijenja se i glasi:

„Godišnji porez na dohodak plaća se po nižoj stopi na poreznu osnovicu do visine 50.400,00 eura te po višoj stopi na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 50.400,00 eura.“.

Članak 9.

Iza članka 19. dodaje se članak 19.a koji glasi:

„Članak 19.a

(1) Visine poreznih stopa iz članka 19. ovoga Zakona određuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave svojom odlukom.

(2) Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa u granicama propisanim ovim Zakonom, i to:

1. općina  - nižu stopu u granicama od 15% do 22% te višu stopu u granicama od 25% do 33%

2. grad s manje od 30.000 stanovnika nižu stopu u granicama od 15% do 22,40% te višu stopu u granicama od 25% do 33,60%

3. grad s više od 30.000 stanovnika nižu stopu u granicama od 15% do 23% te višu stopu u granicama od 25% do 34,50%

4. Grad Zagreb nižu stopu u granicama od 15% do 23,60% te višu stopu u granicama od 25% do 34,50%.

(3) Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, donosi se najkasnije do kraja studenog tekuće godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine i primjenjuje se do donošenja nove odluke.

(4) Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.

(5) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, određuje se stopa od 20% na poreznu osnovicu do visine 50.400,00 eura i 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 50.400,00 eura.“.

Članak 10.

U članku 21. stavku 4. točki 3. iza riječi: „vlastitih dionica“, dodaju se riječi: „te udjela u društvu“.

Članak 11.

U članku 24. stavku 2. riječi: „stavcima 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavcima 1. i 3.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se primjenom stopa utvrđenih prema članku 19.a ovoga Zakona i to:

- niže stope na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 4.200,00 eura te

- više stope na mjesečnu poreznu osnovicu koji prelazi iznos od 4.200,00 eura.

Članak 12.

U članku 25. stavku 6. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ i riječi: „i prirez porezu na dohodak“ brišu se.

Članak 13.

U članku 29. stavku 3. riječi: „10.684,19 eura“ zamjenjuju se riječima: „10.685,00 eura“.

U stavku 4. riječi: „četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka“ zamjenjuju se riječima: „trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka“.

Članak 14.

U članku 32. stavku 12. riječi: „21,24 eura“ zamjenjuju se riječima: „22,00 eura“.

Članak 15.

U članku 35. stavku 2. riječi: „veći od 464,53 eura“ zamjenjuju se riječima: „veći od 650,00 eura“.

Članak 16.

U članku 40. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona plaća se po odbitku, primjenom niže stope utvrđene prema članku 19.a ovoga Zakona.

U stavku 3. riječi: „po stopi od 20%“ zamjenjuju se riječima: „ po nižoj stopi  utvrđenoj prema članku 19.a ovoga Zakona “, a riječi: „iz članka 14. stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „iz članka 14. stavka 1.“.

Članak 17.

U članku 46. stavku 2. podstavcima 1. i 2. riječi: „po stopi od 20%“ zamjenjuju se riječima: „ po nižoj stopi “.

U stavku 7. riječi: „s danom podnošenja godišnje porezne prijave“ zamjenjuju se riječima: „s zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave “.

Članak 18.

U članku 47. stavku 1. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ brišu se, a riječi: „stavaka 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 1. i 3.“.

U stavku 2. riječi: „koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak“ brišu se.

Članak 19.

U članku 51. stavku 1. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ brišu se.

Članak 20.

U članku 54. stavcima 1., 2., 3., 9. i 10. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ brišu se.

U stavku 11. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ i riječi: „i prirezu porezu na dohodak“ brišu se.

Članak 21.

U članku 58. stavcima 2. i 4. riječi: „stavaka 5. i 6.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 4. i 5.“.

Članak 22.

U članku 67. stavku 8. riječi: „stavaka 5. i 6.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 4. i 5.“.

U stavku 10. riječi: „stavaka 5. i 6.“ zamjenjuju se riječima: „stavaka 4. i 5.“, a riječi: „dan prvotnog stjecanja kad je primijenjeno izuzeće od oporezivanja“ zamjenjuju se riječima: „dan nabave pravnog prednika“.

Članak 23.

U naslovu iznad članka 68. iza riječi: „dionica“ dodaju se riječi: „i udjela u društvu“.

Članak 24.

U članku 68. stavcima 1. i 2. iza riječi: „vlastitih dionica“ dodaju se riječi: „te udjela u društvu“.

U stavku 3. iza riječi: „vlastitih dionica“ dodaju se riječi: „i udjela“.

Članak 25.

Iza članka 76.a d odaju se članak 76.b. i naslov iznad njega koji glase:

„Drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)

Članak 76.b

(1) Drugim dohotkom smatraju se primici po osnovi nagrade iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona iznad propisanog iznosa.

(2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.“.

Članak 26.

Iza članka 78.a dodaju se članak 78.b i naslov iznad njega koji glase:

„Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)

Članak 78.b

(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76.b ovoga Zakona plaća se  iz primitka po osnovi nagrade iznad propisanog iznosa iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona po odbitku po stopi od 20%.

(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitaka do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvareni primici iz članka 76. b stavka 1. ovoga Zakona .

(3) Isplatitelji primitaka iz stavka 2. ovoga članka obvezni su Poreznoj upravi dostavljati izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 76.b stavka 1. ovoga Zakona i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.

(4) Ministar financija Pravilnikom propisuje način provedbe ovog članka.“.

Članak 27.

U članku 81. stavku 2. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ brišu se, a riječi: „13,27 eura“ zamjenjuju se riječima: „15,00 eura“.

Članak 28.

U članku 83. u stavku 3. riječi: „i prireza porezu na dohodak“ brišu se.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

„(6) Porezna uprava može putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti isplatiteljima primitaka uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice).

(7) U slučaju uočenih nepravilnosti, Porezna uprava može naknadno od isplatitelja napojnice zatražiti ispravak podnijetog izvješća po primatelju.“ .

Članak 29.

U članku 91. stavku 1. točki 5. riječi: „i prirezu“ brišu se.

U točki 11. iza riječi: „članak 78.a stavak 2.“ dodaju se riječi: „i članak 78.b stavak 2.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Odredba članka 46. stavka 7. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22 ) koja je izmijenjena člankom 17. ovoga Zakona, primjenjuje se u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu i nadalje.

Odluke iz članka  9. ovoga Zakona jedinice lokalne samouprave donose i objavljuju u Narodnim novinama do kraja 2023., a stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

Članak 31.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22 i 1/23) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 32.

Dohodak ostvaren do 31. prosinca 2023. oporezivat će se po Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22).

Članak 33.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 34.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 1. listopada 2023., osim članaka 1. - 8. i članaka 10. - 29. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom predlaže se brisanje odredbe kojom je propisano da se porez na dohodak uvećava za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave budući da se prema prijedlogu izmjena Zakona o lokalnim porezima ukida obveza plaćanja prireza porezu na dohodak. Odredba se nomotehnički uređuje.

Uz članak 2.

Ovim člankom predlaže se zaokruživanje neoporezivog iznosa premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika na viši iznos odnosno na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni, a da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja.

Predlaže se propisati da se porez na dohodak ne plaća na primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljene od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji, koji pripadaju radniku/primatelju dohotka do propisanog iznosa.

Dopunjuje se odredba kojom se daje ovlast ministru financija za propisivanje visine neoporezivih primitaka, vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova.  

Uz članak 3.

Ovim člankom predlaže se iznose otpisanih tražbina koji se ne smatraju primicima zaokružiti na viši iznos na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni, a da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja.

Uz članak 4.

Ovim člankom predlaže se brisati pojam osnovice osobnog odbitka i njen iznos. Također, predlaže se zaokružiti i povećati propisane iznose koji su jednostavniji u primjeni, i to iznose osnovnog osobnog odbitka i iznose uvećanih osobnih odbitaka za uzdržavane članove i invalidnost budući da će se isti utvrđivati na temelju propisanih koeficijenata i osnovnog osobnog odbitka, a ne više osnovice osobnog odbitka. Time se smanjuje porezno opterećenje i povećava raspoloživi dohodak.

Uz članak 5.

Ovim člankom se nomotehnički uređuju odredbe vezane za ukidanje obveze plaćanja prireza porezu na dohodak te se jasnije uređuje odredba vezana za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danima iznad propisanog iznosa od 2%.

Uz članak 6.

Ovim člankom se zbog izmjene članka kojim je uređen osobni odbitak odredbe nomotehnički uređuju.

Uz članak 7.

Ovim člankom se nomotehnički uređuju odredbe vezane za ukidanje obveze plaćanja prireza porezu na dohodak te zbog izmjene članka kojim je uređen osobni odbitak.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se povećanje porezne osnovice na koju se primjenjuju niža i viša stopa poreza na dohodak.

Uz članak 9.

Ovim člankom predlaže se propisati obvezu donošenja odluka predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave kojima će propisati visinu niže i više porezne stope, rokove u kojem su ih iste obvezne donijeti i dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Predlaže se propisati raspon poreznih stopa ovisno o veličini jedinice lokalne samouprave u kojem jedinice lokalne samouprave istu mogu propisati čime se omogućuje jedinicama lokalne samouprave zadržati željenu razinu prihoda, a da pri tom porezni obveznici ne budu u financijski nepovoljnijem položaju.

Nadalje, ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku o visini godišnjih stopa u propisanom roku propisuje se visina poreznih stopa koje će se primjenjivati u tom slučaju.

Uz članak 10.

Ovim člankom predlaže se propisati da se iznimno dohotkom od nesamostalnog rada ne smatraju primici po osnovi udjela u društvu.

Uz članak 11.

Ovim člankom predlaže se propisati obračun predujma poreza na dohodak primjenom stopa utvrđenih odlukom predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave koje se primjenjuju na predloženi povećani iznos mjesečne porezne osnovice.

Uz članak 12.

Ovim člankom se nomotehnički uređuju odredbe vezane za ukidanje obveze plaćanja prireza porezu na dohodak te zbog izmjene članka kojim je uređen osobni odbitak.

Uz članak 13.

Ovim člankom predlaže se povećanje iznosa ostvarenih primitaka po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti proizvodnje električne energije zaokruživanjem na veći iznos prema kojem fizičke osobe ne bi postale obveznici poreza na dohodak, kako bi se pojednostavila primjena obračuna poreza na dohodak, a porezni obveznici bi bili u financijski boljem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja iznosa.

Obzirom da se ukida osnovica osobnog odbitka predlaže se određivanje iznosa primitaka po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti proizvodnje električne energije u odnosu na osobni odbitak.

Uz članak 14.

Ovim člankom predlaže se iznos poslovnog izdatka proizvoda i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom »nije za prodaju« te drugih reklamnih predmeta s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, privjesci i slično) koji su dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca,  zaokružiti  na viši iznos na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni, pri čemu se ide u korist poreznih obveznika.

Uz članak 15.

Ovim člankom predlaže se povećati iznos do kojeg se stvari i prava ne unose u popis dugotrajne imovine kako bi se pojednostavila primjena obračuna poreza na dohodak .

Uz članak 16.

Ovim člankom predlaže se primjena stope poreza na dohodak na drugi dohodak, a koju predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave propisuju svojim odlukama kao nižu poreznu stopu.

Uz članak 17.

Ovim člankom predlaže se propisati da se porez na dohodak fizičkim osobama do 30 te godine života obračunat primjenom niže porezne stope koju predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave propisuju svojim odlukama umanjuje za 50%/100% ovisno o navršenim godinama života.

Predlaže se propisati da se porez na dohodak umjesto s danom podnošenja godišnje plaća sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave.

Uz članak 18.

Ovim člankom se nomotehnički uređuju odredbe vezane za ukidanje obveze plaćanja prireza porezu na dohodak te zbog izmjene članka kojim je uređen osobni odbitak.

Uz članak 19.

Ovim člankom se nomotehnički uređuju odredbe vezane za ukidanje obveze plaćanja prireza porezu na dohodak.