O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2022/1854 O HITNOJ INTERVENCIJI ZA RJEŠAVANJE PITANJA VISOKIH CIJENA ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, svibanj 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2022/1854 O HITNOJ INTERVENCIJI ZA RJEŠAVANJE PITANJA VISOKIH CIJENA ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 16. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine rezultirao je i nesigurnošću u pogledu opskrbe drugim sirovinama, kao što su ugljen i sirova nafta, koji se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije. To je dovelo do znatnog dodatnog povećanja cijene električne energije i njezine volatilnosti. Kako bi se povećala sigurnost opskrbe energijom u Europskoj uniji, Vijeće je donijelo Uredbu (EU) 2022/1369 kojom se predviđa dobrovoljno smanjenje potražnje za prirodnim plinom za najmanje 15 % od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. i Vijeću daje mogućnost proglašenja uzbunjivanja na razini Europske unije u pogledu sigurnosti opskrbe plinom, čime se aktivira obvezno smanjenje potražnje za plinom na razini Europske unije.
Porast cijena na veleprodajnim tržištima električne energije doveo je do naglog povećanja maloprodajnih cijena električne energije, te se očekuje da će se njihov rast nastaviti i postupno se odraziti na većinu potrošačkih ugovora. Naglo povećanje cijena plina i posljedična potražnja za alternativnim gorivima doveli su i do povećanja cijena drugih sirovina, kao što su cijene sirove nafte i ugljena. Veliko povećanje cijena energije znatno doprinosi općoj inflaciji u europodručju i usporava gospodarski rast u Europskoj uniji.
Pitanje tekuće gospodarske politike koje se uređuje Prijedlogom Zakona odnosi se na uspostavu hitne intervencije u području cijena električne energije, a kojom se omogućava privremeno ublažavanje rizika da cijene električne energije i troškovi električne energije za krajnje kupce dosegnu još neodrživije razine, a sredstva prikupljena temeljem ovoga Zakona usmjeravaju se za dugoročno rješavanje opskrbe energijom po održivim cijenama, na način da građani samostalno osiguravaju svoju energetsku samodostatnost, te se time sprečava dodatni inflatorni pritisak na industriju i potrošače.
Obvezivanje na uvođenje zajedničke gornje granice tržišnih prihoda od inframarginalnih proizvođača na razini Europske unije trebalo bi omogućiti izbjegavanje takvih razlika. Nadalje, zbog ograničenih financijskih sredstava ne mogu sve države članice u istoj mjeri podupirati potrošače, dok istodobno neki proizvođači električne energije mogu i dalje ostvarivati znatne viškove prihoda.
Vijeće Europske unije 6. listopada 2022. donijelo je Uredbu Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.
Razina na kojoj je utvrđena gornja granica tržišnih prihoda ne bi trebala ugroziti sposobnost proizvođača na koje se primjenjuje, uključujući proizvođače energije iz obnovljivih izvora, da povrate svoje troškove ulaganja i operativne troškove te bi trebala očuvati i poticati buduća ulaganja u kapacitet potreban za dekarboniziran i pouzdan elektroenergetski sustav. Gornja granica tržišnih prihoda, kao jedinstvena gornja granica u cijeloj Europskoj uniji, najprikladnija je za očuvanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije jer se njome održava tržišno natjecanje utemeljeno na cijenama među proizvođačima električne energije koji upotrebljavaju različite tehnologije, posebno kad je riječ o obnovljivim izvorima energije.
Određivanje gornje granice tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh predstavlja razinu koja je znatno iznad početnih tržišnih očekivanja. Očuvanjem marže na cijenu koju su ulagatelji mogli razumno očekivati potrebno je osigurati da gornja granica tržišnih prihoda ne bude u suprotnosti s početnom procjenom profitabilnosti ulaganja. Nadalje, gornja granica tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh dosljedno je viša, uključujući razumnu maržu, od trenutačnih srednjih troškova proizvodnje energije (LCOE) za relevantne tehnologije proizvodnje, čime se proizvođačima na koje se primjenjuje omogućuje da pokriju svoja ulaganja i operativne troškove.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije te se uspostavlja hitna intervencija u području cijena električne energije.
Ovim zakonom uvodi se mogućnost određivanje više gornje granice tržišnih prihoda za proizvođače koji proizvode električnu energiju, pod uvjetom da cijena proizvodnje električne energije premašuje iznos od 180 EUR po MWh.
Višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ovoga Zakona ostvaruju energetski subjekti koji na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, stječu tržišni prihod prodajom iznad gornje granice cijene, a koji se uplaćuje u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Višak tržišnih prihoda smatra se prihodom Republike Hrvatske, a kojim upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu samoopskrbe kućanstava električnom energijom, izgradnjom fotonaponskih modula u iznosu do 50%. Dosada je u Republici Hrvatskoj priključeno oko 5 000 fotonaponskih modula u kućanstvima, a sukladno sredstvima prikupljenim temeljem ovoga Zakona u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20 000 fotonaponskih modula u kućanstvima ukupne snage 360 000 KWh.
Ovim Zakonom uspostavljaju se jednake obveze za sve relevantne sudionike na tržištu električne energije čija aktivnost ima značajan utjecaj na funkcioniranje tržišta električne energije. Time se želi postići ravnoteža i pravednost među obveznicima, osiguravajući da svi sudionici podliježu istim obvezama, standardima i zahtjevima u području električne energije, a što posljedično dovodi do očuvanja konkurentnosti tržišnog okruženja.
Svrha Zakona je i uklanjanje postojeće nejednakosti i diskriminacije među sudionicima na tržištu električne energije. Ovakav pristup dovodi do stvaranja stabilnog i učinkovitog okruženja na tržištu električne energije, promicanje transparentnosti i ravnoteže interesa svih sudionika te osiguranje da se propisi primjenjuju na sve relevantne aktere tržišta električne energije.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi osobito opravdanih državnih razloga.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije te se uspostavlja hitna intervencija u području cijena električne energije.
Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2022. je donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine broj 156/22) sukladno zakonskoj ovlasti da uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora.S obzirom na ograničeno važenje uredbi koje Vlada Republike Hrvatske donosi na temelju predmetne zakonske ovlasti te iznimnu prirodu mjera utvrđenih ovim zakonom i potrebu za njihovom primjenom, posebno tijekom zimske sezone 2022. – 2023. važno je donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
Sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije članci 6., 7. i 8., koji se odnose na primjenu obvezne gornje granice tržišnih prihoda na proizvođače električne energije, a time i povezane nacionalne mjere, se obvezno primjenjuju u razdoblju od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2022/1854 O HITNOJ INTERVENCIJI ZA RJEŠAVANJE PITANJA VISOKIH CIJENA ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Članak 1.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (SL L 261I, 7.10.2022) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća), u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno Uredbom Vijeća, zakonima kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti i tržište električne energije te područje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kao i propisima donesenim na temelju tih zakona.
Članak 3.
(1) Tržišni prihodi proizvođača ostvareni proizvodnjom električne energije u razdoblju od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023. iz slijedećih izvora: energije vjetra, solarne energije (solarna toplinska i solarna fotonaponska energija), geotermalne energije, hidroenergije bez akumulacije, goriva iz biomase (kruta ili plinovita goriva iz biomase; osim biometana), otpada, nuklearne energije, lignita, naftnih derivata i treseta, ograničavaju se na gornju granicu cijene od 180 eura po MWh proizvedene električne energije, kao i tržišni prihodi posrednika, koji sudjeluju na veleprodajnim tržištima električne energije u ime proizvođača, neovisno o tržišnom razdoblju u kojem se transakcija odvija i o tome trguje li se električnom energijom bilateralno ili na centraliziranom tržištu.
(2) Obračunom viška tržišnih prihoda obuhvaćena su obračunska mjerna mjesta (dalje: OMM) obveznika plaćanja viška tržišnih prihoda koja predaju električnu energiju u mrežu proizvedenu iz izvora navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Obveznici plaćanja viška tržišnih prihoda (u daljnjem tekstu: obveznici) su:
- proizvođači električne energije koji imaju zbroj priključnih snaga u smjeru predaje u mrežu veći od 100 kW
- posrednici iz stavka 5. ovoga članka te fizičke ili pravne osobe koje ostvaruju tržišne prihode prodajom/preprodajom električne energije iz izvora navedenih u stavku 1. ovoga članka
- kupci s vlastitom proizvodnjom (za dio energije koji je razlika između preuzete i predane u mrežu) na mjernim mjestima sa zbrojem priključnih snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu većom od 500 kW
- subjekti koji nemaju dozvolu, a koji su obvezni ishoditi prema Zakonu o tržištu električne energije odnosno koji na OMM-ima koja su kategorizirana kao proizvođač i imaju zbroj priključnih snaga u smjeru predaje u mrežu veći od 100 kW.
- energetski subjekt i s njim povezana društva, kojem su prihodi ograničeni u skladu s uredbom kojom se regulira otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije, s obzirom da ne može podnijeti zahtjev za naknadu razlike za umanjenje računa, u smislu odredbi uredbe kojom se regulira otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije.
- proizvođači koji proizvodi električnu energiju na OMM-u kojem je prihod po MWh električne energije predane u mrežu određen sustavom poticanja i koji ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije
- kupci s vlastitom proizvodnjom na mjernim mjestima sa zbrojem priključnih snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu većom od 500 kW i sa predanom električnom energijom (Epr) u mrežu manjom od njihove preuzete električne energije (Epo) u periodu primjene ovoga zakona Epr<Epo.
(5) Sukladno ovom zakonu, posrednikom se smatra svaki energetski subjekt koji sudjeluje u kupnji i prodaji električne energije, a ima dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom ili trgovine električnom energijom.
Članak 4.
(1) Ovim Zakonom obuhvaća se veleprodajno tržište električne energije sukladno zakonu kojim se uređuje tržište električne energije.
(2) Operator tržišta električne energije i subjekt za burzovno tržište električne energije dužni su za vrijeme trajanja mjera iz Uredbe Vijeća, dostaviti Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (u daljnjem tekstu: Agencija) sve podatke i pojedinačne transakcije.
(3) Obveznici koji imaju sklopljene ugovore o prodaji električne energije, za vrijeme trajanja mjera iz Uredbe Vijeća, dužni su dostaviti podatke Agenciji.
(4) Višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ovoga Zakona ostvaruju obveznici koji na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, stječu tržišni prihod prodajom iznad gornje granice cijene iz članka 3. ovog Zakona, odnosno članka 5. ovoga Zakona, a koji se uplaćuje u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec počevši od siječnja 2023.
(5) Višak tržišnih prihoda iz stavka 4. ovoga članka smatra se prihodom Republike Hrvatske, a kojim upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu ugradnje fotonaponskih elektrana za kućanstva u obiteljskim i višestambenim zgradama do 50 % zaokružene financijske konstrukcije.
(6) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dužan je obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu ako obveznik ne izvrši svoju obvezu sukladno stavku 4. ovoga članka.
(7) Ostvareni višak tržišnih prihoda (eur/MWh) iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se na temelju svih kupoprodajnih transakcija obveznika, neovisno o vrsti ugovora, vremenskom okviru trgovanja, trguje li se na burzi ili putem bilateralnih ugovora, uključujući kupoprodajne transakcije (fizičke i financijske) putem terminskog tržišta.
(8) Ostvareni višak tržišnih prihoda iz stavka 4. ovoga članka ne uključuje prihode ostvarene na tržištu uravnoteženja i prihode od naknade za redispečiranje.
(9) Prihodi od zagušenja koji proizlaze iz dodjele prekozonskog kapaciteta ne koriste se za financiranje mjera potpore krajnjim kupcima električne energije.
(10) Dodatnom uputom iz članka 8. ovoga Zakona utvrdit će se podaci iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Članak 5.
(a)Obveznik čija cijena proizvodnje električne energije prelazi iznos od 180 eura po MWh, može Agenciji podnijeti zahtjev, s pripadajućim dokazima, za ograničenje na gornju granicu cijene koja je viša od 180 eura po MWh proizvedene električne energije.
(2) Agencija po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, donosi odluku o iznimci od ograničenja viška tržišnih prihoda u kojem se utvrđuje nova najviša cijena jednaka cijeni proizvedene električne energije po MWh, na temelju koje obveznik iz stavka 1. ovoga članka mora utvrditi višak tržišnih prihoda.
(3) Za potrebe donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će zatražiti podatke o visini cijene proizvodnje električne energije od operatora tržišta električne energije.
(4) Obveznici mogu podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za razdoblje od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023.
Članak 6.
(1) Obveznik je dužan najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec Agenciji dostaviti sve podatke, ugovore i ostalu dokumentaciju potrebnu za primjenu članka 4. ovoga Zakona, uključujući i podatke o izvršenim uplatama s osnove viška tržišnih prihoda Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
(2) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec dostaviti Agenciji podatke o ostvarenoj proizvodnji električne energije iz proizvodnih postrojenja za obveznike.
(3) Operator tržišta električne energije dužan je do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec dostaviti Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona.
(4) Društvo Hrvatska burza električne energije d.o.o. dužno je do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec dostaviti Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona.
(5) Agencija je dužna svaki mjesec do 20. dana mjeseca dostaviti izvještaj Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za obračun viška tržišnih prihoda iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona za obveznike.
(6) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dužan je do kraja svakog mjeseca počevši od siječnja 2023. obavijestiti Agenciju o svim pristiglim uplatama obveznika.
(7) Protekom razdoblja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona obavit će se konačni obračun kojim će se obuhvatiti analiza obveznika i obveza u predmetnom razdoblju.
Članak 7.
(1) Višak tržišnih prihoda se određuje za sva obračunska mjerna mjesta iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona na razini mjeseca.
(2) Izračun iz stavka 1. ovoga članka, Agencija radi na temelju podataka dostavljenih od strane obveznika.
Članak 8.
Dodatne upute o provedbi ovog Zakona, donosi Agencija, aobjavljuju se na mrežnim stranicama Agencije.
Članak 9.
(1) Ispunjavanje obveza plaćanja ostvarenog viška tržišnih prihoda sukladno člancima 6. do 11. Uredbe Vijeća prati i nadzire Agencija.
(2) Agencija obavlja provjeru iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovog Zakona te Uredbe Vijeća čija se provedba osigurava odredbama ovog Zakona.
(3) Ako se provjerom iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da su povrijeđene odredbe ovog Zakona ili Uredbe Vijeća te ako se utvrde odstupanja ili nepravilnosti koje su prouzrokovale neispunjavanje obveza plaćanja ostvarenog viška tržišnih prihoda sukladno člancima 6. do 11. Uredbe Vijeća, odnosno sukladno odredbama ovog Zakona, Agencija može poduzeti jednu ili više od sljedećih mjera:
- poduzeti i druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlaštena poduzeti i izvršiti na temelju ovog Zakona i propisa kojim se uređuje energija i regulacija energetskih djelatnosti.
Članak 10.
O poduzetim mjerama određenim odredbama ovog Zakona, ministarstvo nadležno za energetiku obavijestit će nadležna tijela Europske unije u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća.
Članak 11.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.654,45 do 66.361,40 eura kaznit će se pravna osoba, odnosno pravna osoba obveznik ako:
- ne dostave Agenciji sve podatke i pojedinačne transakcije iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona kojim obveznici ostvaruju tržišni prihod iznad gornje granice iz članka 3. ovoga Zakona
- ne dostave podatke Agenciji o sklopljenim ugovorima o prodaji električne energije iz članka 4. stavka 3. ovog Zakona, kojima su ugovoreni iznosi viši od gornje granice cijene iz članka 3. ovoga Zakona i u roku određenom člankom 6. stavkom 1. ovoga Zakona
- višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ovog Zakona ne uplate u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u roku iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec Agenciji ne dostavi sve podatke, ugovore i ostalu dokumentaciju potrebnu za primjenu članka 4. ovog Zakona, uključujući i podatke o izvršenim uplatama s osnove viška tržišnih prihoda Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sukladno članku 6. stavku 1. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec ne dostavi Agenciji podatke o ostvarenoj proizvodnji električne energije iz proizvodnih postrojenja za Obveznike iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona, sukladno članku 6. stavku 2. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec ne dostavi Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona sukladno članku 6. stavku 3. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec ne dostavi Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona sukladno članku 6. stavku 4. ovog Zakona
- do kraja mjeseca ne obavijesti Agenciju o svim pristiglim uplatama Obveznika iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona sukladno članku 6. stavku 6. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 39,81 do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno obvezniku.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 132,72 do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba odnosno fizička osoba obveznik.
Članak 12.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o zakonuo hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine broj 156/22).
Članak 13.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom utvrđuje da se ovim Zakonom osigurava provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (SL L 261I, 7.10.2022), u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije.
Uz članak 2.
Ovim člankom utvrđuje se da izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno Uredbom Vijeća, zakonima kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti i tržište električne energije te područje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kao i propisima donesenim na temelju tih zakona.
Uz članak 3.
Ovim člankom utvrđuje se ograničenje tržišnih prihoda proizvođača ostvarenih proizvodnjom električne energije u razdoblju od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023. iz određenih izvora na iznos od 180 eura po MWh, ali ograničenje tržišnih prihoda i drugih koji sudjeluju u kupnji odnosno prodaji električne energije. Nadalje, utvrđuje se tko je, a tko nije obveznik plaćanja viška tržišnih prihoda te se definira izraz posrednik.
Uz članak 4.
Ovim člankom se propisuju određene obveze operatoru tržišta električne energije , subjektu za burzovno tržište električne energije, obveznicima i Fonda za zaštitu okoliša. Propisuje se što predstavlja višak tržišnih prihoda, kome pripada višak prihoda i tko njime upravlja i raspolaže, na temelju čega se utvrđuje i što višak tržišnih prihoda ne uključuje.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se mogućnost obveznika čija cijena proizvodnje električne energije prelazi iznos od 180 eura po MWh, da zahtjevom zatraži određivanje ograničenja na gornju granicu koja je viša od 180 eura po MWh. Propisuje se koje tijelo donosi odluku te mogućnost da Agencija u postupku zatraži podatke i od operatora tržišta električne energije.
Uz članak 6.
Ovim člankom utvrđuje se rokovi za dostavu podataka od strane određenih subjekata u cilju izvršavanja obveza obveznika ovoga zakona, ali i kontrole od strane Agencije.
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se da se višak prihoda određuje na razini mjeseca, te da Agencija izračun viška tržišnih prihoda temelji na podacima od obveznika.
Uz članak 8.
Ovim člankom utvrđuje se da će dodatne upute o provedbi ovog Zakona, donijeti Agencija.
Uz članak 9.
Ovim člankom utvrđuje se da Agencija prati i nadzire ispunjavanje obveza obveznika, te se propisuje postupanje Agencije ukoliko dođe do povrede Zakona ili Uredbe Vijeća uz propisivanje određenih mjera.
Uz članak 10.
Ovim člankom utvrđuje se obveza ministarstva nadležnog za energetiku da o poduzetim mjerama određenim odredbama ovog Zakona obavijesti nadležna tijela Europske unije u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća.
Uz članak 11.
Ovim člankom utvrđuju se prekršajne odredbe.
Uz članak 12.
Ovim člankom utvrđuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine broj 156/22).
Uz članak 13.
Ovim se člankom utvrđuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA
PRIJEDLOG ZAKONA
O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2022/1854 O HITNOJ INTERVENCIJI ZA RJEŠAVANJE PITANJA VISOKIH CIJENA ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, svibanj 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2022/1854 O HITNOJ INTERVENCIJI ZA RJEŠAVANJE PITANJA VISOKIH CIJENA ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
I .USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 16. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine rezultirao je i nesigurnošću u pogledu opskrbe drugim sirovinama, kao što su ugljen i sirova nafta, koji se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije. To je dovelo do znatnog dodatnog povećanja cijene električne energije i njezine volatilnosti. Kako bi se povećala sigurnost opskrbe energijom u Europskoj uniji, Vijeće je donijelo Uredbu (EU) 2022/1369 kojom se predviđa dobrovoljno smanjenje potražnje za prirodnim plinom za najmanje 15 % od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. i Vijeću daje mogućnost proglašenja uzbunjivanja na razini Europske unije u pogledu sigurnosti opskrbe plinom, čime se aktivira obvezno smanjenje potražnje za plinom na razini Europske unije.
Porast cijena na veleprodajnim tržištima električne energije doveo je do naglog povećanja maloprodajnih cijena električne energije, te se očekuje da će se njihov rast nastaviti i postupno se odraziti na većinu potrošačkih ugovora. Naglo povećanje cijena plina i posljedična potražnja za alternativnim gorivima doveli su i do povećanja cijena drugih sirovina, kao što su cijene sirove nafte i ugljena. Veliko povećanje cijena energije znatno doprinosi općoj inflaciji u europodručju i usporava gospodarski rast u Europskoj uniji.
Pitanje tekuće gospodarske politike koje se uređuje Prijedlogom Zakona odnosi se na uspostavu hitne intervencije u području cijena električne energije, a kojom se omogućava privremeno ublažavanje rizika da cijene električne energije i troškovi električne energije za krajnje kupce dosegnu još neodrživije razine, a sredstva prikupljena temeljem ovoga Zakona usmjeravaju se za dugoročno rješavanje opskrbe energijom po održivim cijenama, na način da građani samostalno osiguravaju svoju energetsku samodostatnost, te se time sprečava dodatni inflatorni pritisak na industriju i potrošače.
Obvezivanje na uvođenje zajedničke gornje granice tržišnih prihoda od inframarginalnih proizvođača na razini Europske unije trebalo bi omogućiti izbjegavanje takvih razlika. Nadalje, zbog ograničenih financijskih sredstava ne mogu sve države članice u istoj mjeri podupirati potrošače, dok istodobno neki proizvođači električne energije mogu i dalje ostvarivati znatne viškove prihoda.
Vijeće Europske unije 6. listopada 2022. donijelo je Uredbu Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.
Razina na kojoj je utvrđena gornja granica tržišnih prihoda ne bi trebala ugroziti sposobnost proizvođača na koje se primjenjuje, uključujući proizvođače energije iz obnovljivih izvora, da povrate svoje troškove ulaganja i operativne troškove te bi trebala očuvati i poticati buduća ulaganja u kapacitet potreban za dekarboniziran i pouzdan elektroenergetski sustav. Gornja granica tržišnih prihoda, kao jedinstvena gornja granica u cijeloj Europskoj uniji, najprikladnija je za očuvanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije jer se njome održava tržišno natjecanje utemeljeno na cijenama među proizvođačima električne energije koji upotrebljavaju različite tehnologije, posebno kad je riječ o obnovljivim izvorima energije.
Određivanje gornje granice tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh predstavlja razinu koja je znatno iznad početnih tržišnih očekivanja. Očuvanjem marže na cijenu koju su ulagatelji mogli razumno očekivati potrebno je osigurati da gornja granica tržišnih prihoda ne bude u suprotnosti s početnom procjenom profitabilnosti ulaganja. Nadalje, gornja granica tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh dosljedno je viša, uključujući razumnu maržu, od trenutačnih srednjih troškova proizvodnje energije (LCOE) za relevantne tehnologije proizvodnje, čime se proizvođačima na koje se primjenjuje omogućuje da pokriju svoja ulaganja i operativne troškove.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije te se uspostavlja hitna intervencija u području cijena električne energije.
Ovim zakonom uvodi se mogućnost određivanje više gornje granice tržišnih prihoda za proizvođače koji proizvode električnu energiju, pod uvjetom da cijena proizvodnje električne energije premašuje iznos od 180 EUR po MWh.
Višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ovoga Zakona ostvaruju energetski subjekti koji na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, stječu tržišni prihod prodajom iznad gornje granice cijene, a koji se uplaćuje u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Višak tržišnih prihoda smatra se prihodom Republike Hrvatske, a kojim upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu samoopskrbe kućanstava električnom energijom, izgradnjom fotonaponskih modula u iznosu do 50%. Dosada je u Republici Hrvatskoj priključeno oko 5 000 fotonaponskih modula u kućanstvima, a sukladno sredstvima prikupljenim temeljem ovoga Zakona u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20 000 fotonaponskih modula u kućanstvima ukupne snage 360 000 KWh.
Ovim Zakonom uspostavljaju se jednake obveze za sve relevantne sudionike na tržištu električne energije čija aktivnost ima značajan utjecaj na funkcioniranje tržišta električne energije. Time se želi postići ravnoteža i pravednost među obveznicima, osiguravajući da svi sudionici podliježu istim obvezama, standardima i zahtjevima u području električne energije, a što posljedično dovodi do očuvanja konkurentnosti tržišnog okruženja.
Svrha Zakona je i uklanjanje postojeće nejednakosti i diskriminacije među sudionicima na tržištu električne energije. Ovakav pristup dovodi do stvaranja stabilnog i učinkovitog okruženja na tržištu električne energije, promicanje transparentnosti i ravnoteže interesa svih sudionika te osiguranje da se propisi primjenjuju na sve relevantne aktere tržišta električne energije.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi osobito opravdanih državnih razloga.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije te se uspostavlja hitna intervencija u području cijena električne energije.
Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2022. je donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine broj 156/22) sukladno zakonskoj ovlasti da uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora. S obzirom na ograničeno važenje uredbi koje Vlada Republike Hrvatske donosi na temelju predmetne zakonske ovlasti te iznimnu prirodu mjera utvrđenih ovim zakonom i potrebu za njihovom primjenom, posebno tijekom zimske sezone 2022. – 2023. važno je donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
Sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije članci 6., 7. i 8., koji se odnose na primjenu obvezne gornje granice tržišnih prihoda na proizvođače električne energije, a time i povezane nacionalne mjere, se obvezno primjenjuju u razdoblju od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2022/1854 O HITNOJ INTERVENCIJI ZA RJEŠAVANJE PITANJA VISOKIH CIJENA ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Članak 1.
Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (SL L 261I, 7.10.2022) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća), u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno Uredbom Vijeća, zakonima kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti i tržište električne energije te područje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kao i propisima donesenim na temelju tih zakona.
Članak 3.
(1) Tržišni prihodi proizvođača ostvareni proizvodnjom električne energije u razdoblju od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023. iz slijedećih izvora: energije vjetra, solarne energije (solarna toplinska i solarna fotonaponska energija), geotermalne energije, hidroenergije bez akumulacije, goriva iz biomase (kruta ili plinovita goriva iz biomase; osim biometana), otpada, nuklearne energije, lignita, naftnih derivata i treseta, ograničavaju se na gornju granicu cijene od 180 eura po MWh proizvedene električne energije, kao i tržišni prihodi posrednika, koji sudjeluju na veleprodajnim tržištima električne energije u ime proizvođača, neovisno o tržišnom razdoblju u kojem se transakcija odvija i o tome trguje li se električnom energijom bilateralno ili na centrali ziranom tržištu.
(2) Obračunom viška tržišnih prihoda obuhvaćena su obračunska mjerna mjesta (dalje: OMM) obveznika plaćanja viška tržišnih prihoda koja predaju električnu energiju u mrežu proizvedenu iz izvora navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Obveznici plaćanja viška tržišnih prihoda (u daljnjem tekstu: obveznici) su:
- proizvođači električne energije koji imaju zbroj priključnih snaga u smjeru predaje u mrežu veći od 100 kW
- posrednici iz stavka 5. ovoga članka te fizičke ili pravne osobe koje ostvaruju tržišne prihode prodajom/preprodajom električne energije iz izvora navedenih u stavku 1. ovoga članka
- kupci s vlastitom proizvodnjom (za dio energije koji je razlika između preuzete i predane u mrežu) na mjernim mjestima sa zbrojem priključnih snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu većom od 500 kW
- subjekti koji nemaju dozvolu, a koji su obvezni ishoditi prema Zakonu o tržištu električne energije odnosno koji na OMM-ima koja su kategorizirana kao proizvođač i imaju zbroj priključnih snaga u smjeru predaje u mrežu veći od 100 kW.
(4) Obveznici plaćanja viška tržišnih prihoda nisu:
- subjekti za burzovno tržište
- energetski subjekt i s njim povezana društva, kojem su prihodi ograničeni u skladu s uredbom kojom se regulira otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije, s obzirom da ne može podnijeti zahtjev za naknadu razlike za umanjenje računa, u smislu odredbi uredbe kojom se regulira otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije.
- proizvođači koji proizvodi električnu energiju na OMM-u kojem je prihod po MWh električne energije predane u mrežu određen sustavom poticanja i koji ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije
- kupci s vlastitom proizvodnjom na mjernim mjestima sa zbrojem priključnih snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu većom od 500 kW i sa predanom električnom energijom (E pr ) u mrežu manjom od njihove preuzete električne energije (E po ) u periodu primjene ovoga zakona E pr <E po.
(5) Sukladno ovom zakonu, posrednikom se smatra svaki energetski subjekt koji sudjeluje u kupnji i prodaji električne energije, a ima dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom ili trgovine električnom energijom .
Članak 4.
(1) Ovim Zakonom obuhvaća se veleprodajno tržište električne energije sukladno zakonu kojim se uređuje tržište električne energije.
(2) Operator tr ž i š ta elektri č ne energije i subjekt za burzovno tržište električne energije dužni su za vrijeme trajanja mjera iz Uredbe Vijeća, dostaviti Hrvatskoj energetskoj regulatornoj a genciji (u daljnjem tekstu: Agencija) sve podatke i pojedinačne transakcije.
(3) Obveznici koji imaju sklopljene ugovore o prodaji električne energije, za vrijeme trajanja mjera iz Uredbe Vijeća, dužni su dostaviti podatke Agenciji.
(4) Višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ovoga Zakona ostvaruju obveznici koji na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, stječu tržišni prihod prodajom iznad gornje granice cijene iz članka 3. ovog Zakona, odnosno članka 5. ovoga Zakona, a koji se uplaćuje u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec počevši od siječnja 2023.
(5) Višak tržišnih prihoda iz stavka 4. ovoga članka smatra se prihodom Republike Hrvatske, a kojim upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu ugradnje fotonaponskih elektrana za kućanstva u obiteljskim i višestambenim zgradama do 50 % zaokružene financijske konstrukcije.
(6) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dužan je obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu ako obveznik ne izvrši svoju obvezu sukladno stavku 4. ovoga članka.
(7) Ostvareni višak tržišnih prihoda (eur/MWh) iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se na temelju svih kupoprodajnih transakcija obveznika, neovisno o vrsti ugovora, vremenskom okviru trgovanja, trguje li se na burzi ili putem bilateralnih ugovora, uključujući kupoprodajne transakcije (fizičke i financijske) putem terminskog tržišta.
(8) Ostvareni višak tržišnih prihoda iz stavka 4. ovoga članka ne uključuje prihode ostvarene na tržištu uravnoteženja i prihode od naknade za redispečiranje.
(9) Prihodi od zagušenja koji proizlaze iz dodjele prekozonskog kapaciteta ne koriste se za financiranje mjera potpore krajnjim kupcima električne energije.
(10) Dodatnom uputom iz članka 8. ovoga Zakona utvrdit će se podaci iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Članak 5.
(a) Obveznik čija cijena proizvodnje električne energije prelazi iznos od 180 eura po MWh, može Agenciji podnijeti zahtjev, s pripadajućim dokazima, za ograničenje na gornju granicu cijene koja je viša od 180 eura po MWh proizvedene električne energije.
(2) Agencija po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, donosi odluku o iznimci od ograničenja viška tržišnih prihoda u kojem se utvrđuje nova najviša cijena jednaka cijeni proizvedene električne energije po MWh, na temelju koje obveznik iz stavka 1. ovoga članka mora utvrditi višak tržišnih prihoda.
(3) Za potrebe donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će zatražiti podatke o visini cijene proizvodnje električne energije od operatora tržišta električne energije.
(4) Obveznici mogu podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za razdoblje od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023.
Članak 6.
(1) Obveznik je dužan najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec Agenciji dostaviti sve podatke, ugovore i ostalu dokumentaciju potrebnu za primjenu članka 4. ovoga Zakona, uključujući i podatke o izvršenim uplatama s osnove viška tržišnih prihoda Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
(2) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec dostaviti Agenciji podatke o ostvarenoj proizvodnji električne energije iz proizvodnih postrojenja za obveznike.
(3) Operator tržišta električne energije dužan je do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec dostaviti Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona.
(4) Društvo Hrvatska burza električne energije d.o.o. dužno je do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec dostaviti Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona.
(5) Agencija je dužna svaki mjesec do 20. dana mjeseca dostaviti izvještaj Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za obračun viška tržišnih prihoda iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona za obveznike.
(6) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dužan je do kraja svakog mjeseca počevši od siječnja 2023. obavijestiti Agenciju o svim pristiglim uplatama obveznika .
(7) Protekom razdoblja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona obavit će se konačni obračun kojim će se obuhvatiti analiza obveznika i obveza u predmetnom razdoblju.
Članak 7.
(1) Višak tržišnih prihoda se određuje za sva obračunska mjerna mjesta iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona na razini mjeseca.
(2) Izračun iz stavka 1. ovoga članka, Agencija radi na temelju podataka dostavljenih od strane obveznika.
Članak 8.
Dodatne upute o provedbi ovog Zakona, donosi Agencija , a objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije.
Članak 9.
(1) Ispunjavanje obveza plaćanja ostvarenog viška tržišnih prihoda sukladno člancima 6. do 11. Uredbe Vijeća prati i nadzire Agencija.
(2) Agencija obavlja provjeru iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovog Zakona te Uredbe Vijeća čija se provedba osigurava odredbama ovog Zakona.
(3) Ako se provjerom iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da su povrijeđene odredbe ovog Zakona ili Uredbe Vijeća te ako se utvrde odstupanja ili nepravilnosti koje su prouzrokovale neispunjavanje obveza plaćanja ostvarenog viška tržišnih prihoda sukladno člancima 6. do 11. Uredbe Vijeća, odnosno sukladno odredbama ovog Zakona, Agencija može poduzeti jednu ili više od sljedećih mjera:
- dostaviti subjektu obavijest da je obveznik
- naložiti obvezniku dostavu podataka
- naložiti obvezniku korekciju utvrđenih nepravilnosti
- nadležnom sudu podnijeti optužni prijedlog sukladno prekršajnom propisu
- poduzeti i druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlaštena poduzeti i izvršiti na temelju ovog Zakona i propisa kojim se uređuje energija i regulacija energetskih djelatnosti.
Članak 10.
O poduzetim mjerama određenim odredbama ovog Zakona , ministarstvo nadležno za energetiku obavijestit će nadležna tijela Europske unije u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća.
Članak 11.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.654,45 do 66.361,40 eura kaznit će se pravna osoba, odnosno pravna osoba obveznik ako:
- ne dostave Agenciji sve podatke i pojedinačne transakcije iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona kojim obveznici ostvaruju tržišni prihod iznad gornje granice iz članka 3. ovoga Zakona
- ne dostave podatke Agenciji o sklopljenim ugovorima o prodaji električne energije iz članka 4. stavka 3. ovog Zakona, kojima su ugovoreni iznosi viši od gornje granice cijene iz članka 3. ovoga Zakona i u roku određenom člankom 6. stavkom 1. ovoga Zakona
- višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ovog Zakona ne uplate u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u roku iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec Agenciji ne dostavi sve podatke, ugovore i ostalu dokumentaciju potrebnu za primjenu članka 4. ovog Zakona, uključujući i podatke o izvršenim uplatama s osnove viška tržišnih prihoda Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sukladno članku 6. stavku 1. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec ne dostavi Agenciji podatke o ostvarenoj proizvodnji električne energije iz proizvodnih postrojenja za Obveznike iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona, sukladno članku 6. stavku 2. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec ne dostavi Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona sukladno članku 6. stavku 3. ovog Zakona
- najkasnije do 20. dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec ne dostavi Agenciji podatke iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona sukladno članku 6. stavku 4. ovog Zakona
- do kraja mjeseca ne obavijesti Agenciju o svim pristiglim uplatama Obveznika iz članka 4. stavka 4. ovog Zakona sukladno članku 6. stavku 6. ovog Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 39,81 do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno obvezniku.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 132,72 do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba odnosno fizička osoba obveznik.
Članak 12.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine broj 156/22).
Članak 13.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom utvrđuje da se ovim Zakonom osigurava provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (SL L 261I, 7.10.2022), u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije.
Uz članak 2.
Ovim člankom utvrđuje se da izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno Uredbom Vijeća, zakonima kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti i tržište električne energije te područje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kao i propisima donesenim na temelju tih zakona.
Uz članak 3.
Ovim člankom utvrđuje se ograničenje tržišnih prihoda proizvođača ostvarenih proizvodnjom električne energije u razdoblju od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023. iz određenih izvora na iznos od 180 eura po MWh, ali ograničenje tržišnih prihoda i drugih koji sudjeluju u kupnji odnosno prodaji električne energije. Nadalje, utvrđuje se tko je, a tko nije obveznik plaćanja viška tržišnih prihoda te se definira izraz posrednik.
Uz članak 4.
Ovim člankom se propisuju određene obveze operatoru tržišta električne energije , subjektu za burzovno tržište električne energije, obveznicima i Fonda za zaštitu okoliša. Propisuje se što predstavlja višak tržišnih prihoda, kome pripada višak prihoda i tko njime upravlja i raspolaže, na temelju čega se utvrđuje i što višak tržišnih prihoda ne uključuje.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se mogućnost obveznika čija cijena proizvodnje električne energije prelazi iznos od 180 eura po MWh, da zahtjevom zatraži određivanje ograničenja na gornju granicu koja je viša od 180 eura po MWh. Propisuje se koje tijelo donosi odluku te mogućnost da Agencija u postupku zatraži podatke i od operatora tržišta električne energije.
Uz članak 6.
Ovim člankom utvrđuje se rokovi za dostavu podataka od strane određenih subjekata u cilju izvršavanja obveza obveznika ovoga zakona, ali i kontrole od strane Agencije.
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se da se višak prihoda određuje na razini mjeseca, te da Agencija izračun viška tržišnih prihoda temelji na podacima od obveznika.
Uz članak 8.
Ovim člankom utvrđuje se da će dodatne upute o provedbi ovog Zakona, donijeti Agencija.
Uz članak 9.
Ovim člankom utvrđuje se da Agencija prati i nadzire ispunjavanje obveza obveznika, te se propisuje postupanje Agencije ukoliko dođe do povrede Zakona ili Uredbe Vijeća uz propisivanje određenih mjera.
Uz članak 10.
Ovim člankom utvrđuje se obveza ministarstva nadležnog za energetiku da o poduzetim mjerama određenim odredbama ovog Zakona obavijesti nadležna tijela Europske unije u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća.
Uz članak 11.
Ovim člankom utvrđuju se prekršajne odredbe.
Uz članak 12.
Ovim člankom utvrđuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine broj 156/22).
Uz članak 13.
Ovim se člankom utvrđuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja