PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA,
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama zakona o tržištu električne energije sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje pitanja značajna za provedbu energetske tranzicije prema korištenju obnovljivih izvora energije.
Nakon dosad nezabilježene krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, hrvatski plan za oporavak i otpornost odgovor je na hitnu potrebu za poticanjem snažnog oporavka i pripremom Hrvatske za budućnost. Reforme i ulaganja predviđeni u planu Hrvatskoj će pomoći da postane održivija, otpornija i spremnija za izazove i prilike koje predstavljaju zelena i digitalna tranzicija. U tu svrhu plan obuhvaća 146 ulaganja i 76 reformi, koji će se financirati bespovratnim sredstvima u iznosu od 6,3 milijarde eura. 40,3 % plana odnosi se na klimatske ciljeve a 20,4 %na digitalnu tranziciju.
Transformativni učinak hrvatskog plana rezultat je snažne kombinacije reformi i ulaganja kojima se nastoje riješiti konkretni izazovi s kojima se Hrvatska suočava. Cilj reformi je ukloniti uska grla koja usporavaju trajni i održivi rast, a ulaganja su usmjerena na ubrzanje prelaska na održivije gospodarstvo s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene, potporu oporavku od potresa, maksimalno iskorištavanje prednosti digitalne transformacije i osiguravanje socijalne kohezije. Sve reforme i ulaganja moraju se provesti u kratkom roku jer je Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost propisano da se moraju dovršiti do kolovoza 2026.
Sukladno prilogu Provedbenoj odluci Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske ST 10687 2021 ADD 1 indikator 37 navodi da je za mjeru C1.2. R1 Dekarbonizacija energetskog sektora ključna obaveza je promjena postojećeg Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, br. 111/21) i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine, br. 138/21).
Navedenim zakonima se treba osigurati da se smanjuju prepreke i olakšavaju administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora. Sustav koji se temelji na premijama za potporu obnovljivim izvorima energije bit će potpuno operativan. Te je sukladno navedenome ovom izmjenom postojećeg Zakona o tržištu električne energije ispunjava dio ključne obaveze.
Ograničenje na jednu općinu/područje lokalne samouprave predstavlja dodatno geografsko ograničenje formiranja energetskih zajednica. Na primjeru Republike Hrvatske pokazuje se da je lokalna razina na kojoj se mogu formirati energetske zajednice razina općina i gradova kojih u Hrvatskoj ima 555 (428 općina i 127 gradova) i često postoji nedovoljan broj energetskih zajednica građana. Ovo geografsko ograničenje značajno otežava uspostavu energetskih zajednica građana. Predmetna prepreka posebno je pojačana niskim udjelom vlastite potrošnje obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske.
Ograničenje na jednu trafostanicu za članove energetskih zajednica građana označavala je mogućnost ograničenja na samo jedno naselje u gradu, a u slučaju vrlo razgranate elektroenergetske mreže i na jednu ulicu ili zgradu. I u rijetko naseljenim područjima, primjerice na otocima, mreža se sastoji od velikog broja niskonaponskih transformatora koji imaju relativno mali broj priključaka, pa je i u takvim slučajevima moguća uspostava energetskih zajednica. Ovakav uvjet značajno ograničava broj potencijalnih članova zajednice i umanjuje moguću obostranu korist koju bi članovi energetske zajednici mogli ostvariti, a dodatno ograničava mala i srednja poduzeća koja su zainteresirana za ulazak u energetsku zajednicu, uz dobre lokacijske uvjete za postavljanje obnovljivih izvora energije i značaj potrošnje, jer često takve tvrtke imaju vlastite niskonaponske trafostanice i stoga su isključene iz sudjelovanja u energetskoj zajednici građana
Kako bi se ublažila gore navedena prepoznata prepreka, predložena je promjena da se energetska zajednica građana osniva na bilo kojem području Republike Hrvatske. Također je potrebno da obuhvat mjernih mjesta treba biti sukladan pod zakonskim propisima kojima se regulira mogućnost dijeljenja potrošnje energije.
Ovim Prijedlogom zakona otklanjaju se uočene prepreke za provedbu šireg korištenja energetske zajednice građana.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku radi otklanjanja prepreka koje ograničavajuće djeluju na veće korištenje energetska zajednica građana.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE
Članak 1.
U Zakonu o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) u članku 26. stavak 2. riječi: „jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana“ mijenjaju se i glase: „Republike Hrvatske“.
U stavku 20. riječi: „te moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV“ brišu se.
Članak 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim se člankom propisuje da sjedište energetska zajednica građana se nalazi na području Republike Hrvatske. Također energetska zajednica građana djeluje na cjelokupnom području Republike Hrvatske.
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE
Energetske zajednice građana
Članak 26.
(1) Energetska zajednica građana je pravna osoba koja je osnovana na području Republike Hrvatske, čiji se vlasnici udjela ili članovi dobrovoljno udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice, koja djeluje na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a svoju energetsku djelatnost obavlja na temelju dozvole izdane u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i člankom 4. ovoga Zakona.
(2) Vlasnik udjela ili član u energetskoj zajednici građana može biti fizička ili pravna osoba, uključujući jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeće ili malo poduzeće čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana.
(3) Stvarnu kontrolu u energetskoj zajednici građana mogu imati vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana koji nisu srednja poduzeća i velika poduzeća, a pritom vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana glasačka prava ostvaruju neovisno o vlasničkom udjelu u energetskoj zajednici građana, prema načelu jedan član – jedan glas.
(4) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana ne smije imati više od 40% udjela u vlasništvu pravne osobe drugog vlasnika udjela ili člana iste energetske zajednice građana.
(5) Sudjelovanje u energetskoj zajednici građana otvoreno je i dobrovoljno u skladu s uvjetima sudjelovanja u energetskoj zajednici građana koje je energetska zajednica građana dužna donijeti najkasnije 15 dana prije početka svojih aktivnosti na bilo kojem tržištu električne energije i objaviti na svojim mrežnim stranicama.
(6) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana može napustiti energetsku zajednicu građana u skladu s odredbom članka 22. ovoga Zakona.
(7) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana kojem je odbijeno sudjelovanje ili kojem se priječi napuštanje energetske zajednice građana može izjaviti prigovor Agenciji.
(8) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana vrijede prava i obveze krajnjeg kupca ili aktivnog kupca odnosno korisnika mreže.
(9) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela ili člana energetske zajednice građana primjenjuju se tarifne stavke za prijenos električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije te tarifne stavke za distribuciju električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za distribuciju električne energije.
(10) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice zasebno se razmatra i uzima u obzir električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i zakonom kojim se uređuje područje regulacije energetskih djelatnosti, te člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943 osiguravajući odgovarajući i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava.
(11) Energetska zajednica građana može sudjelovati u proizvodnji električne energije za potrebe vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, među ostalim, iz obnovljivih izvora energije, opskrbi električnom energijom vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, upravljanju potrošnjom električne energije vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, agregiranju vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, skladištenju energije za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama energetske učinkovitosti za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama punjenja za električna vozila vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana odnosno može pružati druge energetske usluge vlasnicima udjela odnosno članovima energetske zajednice građana u skladu s pravilima kojima se uređuju pojedina tržišta električne energije.
(12) Energetska zajednica građana može sudjelovati na svim tržištima električne energije izravno ili putem agregiranja u skladu s pravilima kojima se uređuju pojedina tržišta električne energije.
(13) Ako sudjeluje na veleprodajnom tržištu, energetska zajednica građana financijski je odgovorna za odstupanja koje uzrokuje u elektroenergetskom sustavu i u tom je smislu subjekt odgovoran za odstupanje ili svoju odgovornost za odstupanje ugovorno prenosi u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.
(14) Na energetsku zajednicu građana se pri obavljanju aktivnosti iz stavaka 11., 12. i 13. ovoga članka nediskriminacijski i razmjerno primjenjuju propisi kojim se uređuje sudjelovanje na tržištima električne energije u Republici Hrvatskoj.
(15) Energetska zajednica građana ima pravo na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednica urediti dijeljenje električne energije iz proizvodnih postrojenja i postrojenja za skladištenje energije energetske zajednice građana ili aktivnog kupca koji je član energetske zajednice građana u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom dok se na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednice građana zadržavaju prava i obveze krajnjih kupaca odnosno korisnika mreže.
(16) Operator distribucijskog sustava energetskoj zajednici građana pruža usluge vezano za aktivnosti iz stavka 15. ovoga Zakona u skladu s pravilima i cjenikom nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava i općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom.
(17) Dijeljenjem električne energije iz stavka 15. ovoga članka ne dovodi se u pitanje primjenjiva naknada za korištenje distribucijske mreže i druga propisana davanja u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije, a na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije.
(18) Analizu troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije iz stavka 17. ovoga članka izrađuje Agencija na temelju podataka, informacija i podloga koje joj osigurava operator distribucijskog sustava.
(19) Energetska zajednica u svrhu dijeljenja električne energije iz stavka 15. ovoga članka dužna je operatoru distribucijskog sustava dostaviti popis obračunskih mjernih mjesta proizvodnih postrojenja, popis obračunskih mjernih mjesta postrojenja za skladištenje energije, popis obračunskih mjernih mjesta vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana koja su uključena u dijeljenje električne energije te ključ prema kojem se električna energija predana u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana dijeli po obračunskim mjernim mjestima koja su uključena u dijeljenje električne energije, kao i svaku promjenu navedenih popisa odnosno ključa dijeljenja električne energije.
(20) Obračunska mjerna mjesta iz stavka 19. ovoga članka moraju biti opremljena naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava te moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV.
(21) Ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana iz stavka 20. ovoga članka ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima.
(22) Višak električne energije proizvedene u okviru energetske zajednice građana, a koja nije potrošena u skladu sa stavkom 19. ovoga članka preuzima opskrbljivač na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana koji sudjeluje u dijeljenju energije u skladu sa stavkom 19. ovoga članka.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA,
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama zakona o tržištu električne energije sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje pitanja značajna za provedbu energetske tranzicije prema korištenju obnovljivih izvora energije.
Nakon dosad nezabilježene krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, hrvatski plan za oporavak i otpornost odgovor je na hitnu potrebu za poticanjem snažnog oporavka i pripremom Hrvatske za budućnost. Reforme i ulaganja predviđeni u planu Hrvatskoj će pomoći da postane održivija, otpornija i spremnija za izazove i prilike koje predstavljaju zelena i digitalna tranzicija. U tu svrhu plan obuhvaća 146 ulaganja i 76 reformi , koji će se financirati bespovratnim sredstvima u iznosu od 6,3 milijarde eura . 40,3 % plana odnosi se na klimatske ciljeve a 20,4 %na digitalnu tranziciju .
Transformativni učinak hrvatskog plana rezultat je snažne kombinacije reformi i ulaganja kojima se nastoje riješiti konkretni izazovi s kojima se Hrvatska suočava. Cilj reformi je ukloniti uska grla koja usporavaju trajni i održivi rast, a ulaganja su usmjerena na ubrzanje prelaska na održivije gospodarstvo s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene, potporu oporavku od potresa, maksimalno iskorištavanje prednosti digitalne transformacije i osiguravanje socijalne kohezije. Sve reforme i ulaganja moraju se provesti u kratkom roku jer je Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost propisano da se moraju dovršiti do kolovoza 2026.
Sukladno prilogu Provedbenoj odluci Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske ST 10687 2021 ADD 1 indikator 37 navodi da je za mjeru C1.2. R1 Dekarbonizacija energetskog sektora ključna obaveza je promjena postojećeg Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, br. 111/21) i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine, br. 138/21).
Navedenim zakonima se treba osigurati da se smanjuju prepreke i olakšavaju administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora. Sustav koji se temelji na premijama za potporu obnovljivim izvorima energije bit će potpuno operativan. Te je sukladno navedenome ovom izmjenom postojećeg Zakona o tržištu električne energije ispunjava dio ključne obaveze.
Ograničenje na jednu općinu/područje lokalne samouprave predstavlja dodatno geografsko ograničenje formiranja energetskih zajednica. Na primjeru Republike Hrvatske pokazuje se da je lokalna razina na kojoj se mogu formirati energetske zajednice razina općina i gradova kojih u Hrvatskoj ima 555 (428 općina i 127 gradova) i često postoji nedovoljan broj energetskih zajednica građana. Ovo geografsko ograničenje značajno otežava uspostavu energetskih zajednica građana. Predmetna prepreka posebno je pojačana niskim udjelom vlastite potrošnje obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske.
Ograničenje na jednu trafostanicu za članove energetskih zajednica građana označavala je mogućnost ograničenja na samo jedno naselje u gradu, a u slučaju vrlo razgranate elektroenergetske mreže i na jednu ulicu ili zgradu. I u rijetko naseljenim područjima, primjerice na otocima, mreža se sastoji od velikog broja niskonaponskih transformatora koji imaju relativno mali broj priključaka, pa je i u takvim slučajevima moguća uspostava energetskih zajednica. Ovakav uvjet značajno ograničava broj potencijalnih članova zajednice i umanjuje moguću obostranu korist koju bi članovi energetske zajednici mogli ostvariti, a dodatno ograničava mala i srednja poduzeća koja su zainteresirana za ulazak u energetsku zajednicu, uz dobre lokacijske uvjete za postavljanje obnovljivih izvora energije i značaj potrošnje, jer često takve tvrtke imaju vlastite niskonaponske trafostanice i stoga su isključene iz sudjelovanja u energetskoj zajednici građana
Kako bi se ublažila gore navedena prepoznata prepreka, predložena je promjena da se energetska zajednica građana osniva na bilo kojem području Republike Hrvatske. Također je potrebno da obuhvat mjernih mjesta treba biti sukladan pod zakonskim propisima kojima se regulira mogućnost dijeljenja potrošnje energije.
Ovim Prijedlogom zakona otklanjaju se uočene prepreke za provedbu šireg korištenja energetske zajednice građana.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku radi otklanjanja prepreka koje ograničavajuće djeluju na veće korištenje energetska zajednica građana.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 1.
U Zakonu o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) u članku 26. stavak 2. riječi: „jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana“ mijenjaju se i glase: „ Republike Hrvatske “.
U stavku 20. riječi: „te moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 1.
Ovim se člankom propisuje da sjedište energetska zajednica građana se nalazi na području Republike Hrvatske. Također energetska zajednica građana djeluje na cjelokupnom području Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Energetske zajednice građana
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 26.
(1) Energetska zajednica građana je pravna osoba koja je osnovana na području Republike Hrvatske, čiji se vlasnici udjela ili članovi dobrovoljno udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice, koja djeluje na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a svoju energetsku djelatnost obavlja na temelju dozvole izdane u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i člankom 4. ovoga Zakona.
(2) Vlasnik udjela ili član u energetskoj zajednici građana može biti fizička ili pravna osoba, uključujući jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeće ili malo poduzeće čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana.
(3) Stvarnu kontrolu u energetskoj zajednici građana mogu imati vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana koji nisu srednja poduzeća i velika poduzeća, a pritom vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana glasačka prava ostvaruju neovisno o vlasničkom udjelu u energetskoj zajednici građana, prema načelu jedan član – jedan glas.
(4) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana ne smije imati više od 40% udjela u vlasništvu pravne osobe drugog vlasnika udjela ili člana iste energetske zajednice građana.
(5) Sudjelovanje u energetskoj zajednici građana otvoreno je i dobrovoljno u skladu s uvjetima sudjelovanja u energetskoj zajednici građana koje je energetska zajednica građana dužna donijeti najkasnije 15 dana prije početka svojih aktivnosti na bilo kojem tržištu električne energije i objaviti na svojim mrežnim stranicama.
(6) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana može napustiti energetsku zajednicu građana u skladu s odredbom članka 22. ovoga Zakona.
(7) Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana kojem je odbijeno sudjelovanje ili kojem se priječi napuštanje energetske zajednice građana može izjaviti prigovor Agenciji.
(8) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana vrijede prava i obveze krajnjeg kupca ili aktivnog kupca odnosno korisnika mreže.
(9) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela ili člana energetske zajednice građana primjenjuju se tarifne stavke za prijenos električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije te tarifne stavke za distribuciju električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za distribuciju električne energije.
(10) Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice zasebno se razmatra i uzima u obzir električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i zakonom kojim se uređuje područje regulacije energetskih djelatnosti, te člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943 osiguravajući odgovarajući i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava.
(11) Energetska zajednica građana može sudjelovati u proizvodnji električne energije za potrebe vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, među ostalim, iz obnovljivih izvora energije, opskrbi električnom energijom vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, upravljanju potrošnjom električne energije vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, agregiranju vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, skladištenju energije za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama energetske učinkovitosti za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama punjenja za električna vozila vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana odnosno može pružati druge energetske usluge vlasnicima udjela odnosno članovima energetske zajednice građana u skladu s pravilima kojima se uređuju pojedina tržišta električne energije.
(12) Energetska zajednica građana može sudjelovati na svim tržištima električne energije izravno ili putem agregiranja u skladu s pravilima kojima se uređuju pojedina tržišta električne energije.
(13) Ako sudjeluje na veleprodajnom tržištu, energetska zajednica građana financijski je odgovorna za odstupanja koje uzrokuje u elektroenergetskom sustavu i u tom je smislu subjekt odgovoran za odstupanje ili svoju odgovornost za odstupanje ugovorno prenosi u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.
(14) Na energetsku zajednicu građana se pri obavljanju aktivnosti iz stavaka 11., 12. i 13. ovoga članka nediskriminacijski i razmjerno primjenjuju propisi kojim se uređuje sudjelovanje na tržištima električne energije u Republici Hrvatskoj.
(15) Energetska zajednica građana ima pravo na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednica urediti dijeljenje električne energije iz proizvodnih postrojenja i postrojenja za skladištenje energije energetske zajednice građana ili aktivnog kupca koji je član energetske zajednice građana u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom dok se na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednice građana zadržavaju prava i obveze krajnjih kupaca odnosno korisnika mreže.
(16) Operator distribucijskog sustava energetskoj zajednici građana pruža usluge vezano za aktivnosti iz stavka 15. ovoga Zakona u skladu s pravilima i cjenikom nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava i općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom.
(17) Dijeljenjem električne energije iz stavka 15. ovoga članka ne dovodi se u pitanje primjenjiva naknada za korištenje distribucijske mreže i druga propisana davanja u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije, a na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije.
(18) Analizu troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije iz stavka 17. ovoga članka izrađuje Agencija na temelju podataka, informacija i podloga koje joj osigurava operator distribucijskog sustava.
(19) Energetska zajednica u svrhu dijeljenja električne energije iz stavka 15. ovoga članka dužna je operatoru distribucijskog sustava dostaviti popis obračunskih mjernih mjesta proizvodnih postrojenja, popis obračunskih mjernih mjesta postrojenja za skladištenje energije, popis obračunskih mjernih mjesta vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana koja su uključena u dijeljenje električne energije te ključ prema kojem se električna energija predana u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana dijeli po obračunskim mjernim mjestima koja su uključena u dijeljenje električne energije, kao i svaku promjenu navedenih popisa odnosno ključa dijeljenja električne energije.
(20) Obračunska mjerna mjesta iz stavka 19. ovoga članka moraju biti opremljena naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava te moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV.
(21) Ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana iz stavka 20. ovoga članka ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima.
(22) Višak električne energije proizvedene u okviru energetske zajednice građana, a koja nije potrošena u skladu sa stavkom 19. ovoga članka preuzima opskrbljivač na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana koji sudjeluje u dijeljenju energije u skladu sa stavkom 19. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja