I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2018. i uredio je obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjete za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registre, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatsku revizorsku komoru te nadležno tijelo – Ministarstvo financija i njegove ovlasti.

Važeći Zakon donesen je prvenstveno zbog provedbe revizorske reforme koja je osmišljena na razini Europske unije. Cilj reforme bio je povećati vjerodostojnost godišnjih financijskih izvještaja, a osobito godišnjih financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa. Naime, napori za harmonizacijom i strožim javnim nadzorom subjekata od javnog interesa opravdano su se pojačali nakon svjetske financijske krize, radi čega je revizorska reforma na razini Europske unije rezultirala donošenjem Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/56/EU), kao dio horizontalne reforme usmjerene na sve obveznike revizije i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014), kao dio vertikalne reforme, odnosno reforme usmjerene na subjekte od javnog interesa.

Budući da dobra kvaliteta revizije doprinosi urednom funkcioniranju tržišta poboljšanjem cjelovitosti i učinkovitosti financijskih izvještaja, a široka zajednica osoba i ustanova se oslanja na kvalitetu rada ovlaštenog revizora i rada revizorskog društva, za koje se stoga može reći da ispunjavanju posebno značajnu društvenu funkciju, razumljivo je da su promjene obuhvatile i revizorsku profesiju. U tom smislu najvažnija područja reforme obuhvaćena Direktivom 2014/56/EU i Uredbom (EU) br. 537/2014 su: uvođenje strožih zahtjeva za neovisnošću, posebice poboljšanjem organizacijskih zahtjeva revizorskih društava, unaprjeđenje revizorskog izvješća kako bi postalo informativnije za ulagače pružajući im relevantne informacije o revidiranom društvu izvan standardnog mišljenja o financijskim izvještajima, povećanje uloge revizijskog odbora, jačanje nadzora, uspostava učinkovitijeg sustava sankcioniranja te stroži zahtjevi za reviziju subjekata od javnog interesa.

Direktiva 2014/56/EU i Uredba (EU) br. 537/2014 prenesene su u važeći Zakon čime je provedena reforma i reorganizacija sustava revizije. Ministarstvo financija postalo je nadležno tijelo za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima. Odbor za javni nadzor revizije prestao je sa svojim radom, dok Hrvatska revizorska komora nema više nadzornu ulogu, ali ima određene javne ovlasti (prijevod na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, organiziranje i provođenje revizorskog ispita i dr.).

Nakon gotovo pet godina primjene važećeg Zakona te uzimajući u obzir ciljeve liberalizacije tržišta usluga pripremljene su izmjene i dopune važećeg Zakona.

U svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2020., s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2021. drugi Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga. Liberalizacija tržišta usluga dio je regulatorne reforme gospodarstva koja se provodi s ciljem poticanja lakšeg pristupa poduzetništvu i unutarnjem tržištu te povećanja konkurentnosti u nizu djelatnosti i profesija. Ostvarivanjem navedenih ciljeva regulatorne reforme otvara se mogućnost povećanja produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, konkurentnog formiranja cijena, veće kvalitete usluga, povećanja stope ulaska novih poduzetnika na tržište te zapošljavanja novih poduzetnika. Uzimajući u obzir relevantne javne politike i dobre prakse na razini Europske unije, cilj je ukloniti prekomjerne i neopravdane regulatorne te administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga.

U srpnju 2021. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) koji je određen kao poticajan financijski okvir i mehanizam, s izraženom europskom i nacionalnom dimenzijom koja odgovora na posljedice pandemije COVID-19. Jedan od ciljeva unutar NPOO-a je i nastavak reforme reguliranih profesija kroz liberalizaciju tržišta usluga.

Radi ostvarivanja ciljeva iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predviđene su sljedeće mjere koje se odnose na revizore, a kojima se dodatno olakšava revizorskoj profesiji pristup tržištu i pružanje usluga :

• kandidatima sa zvanjem prvostupnika i kandidatima s najmanje pet godina iskustva u obavljanju revizije dopustiti polaganje revizorskog ispita,
• priznavanje relevantnih ispita i kvalifikacija (kao što su stručne kvalifikacije stečene u Republici Hrvatskoj ili na međunarodnoj razini) u pogledu izuzimanja iz djela polaganja revizorskog ispita,
• ukidanje obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane razine formalnog obrazovanja (pohađanje stručnog osposobljavanja prema osobnoj odluci kandidata).

Nadalje, liberalizacija tržišta usluga provodi se i kroz Nacionalni program reformi 2022. kako bi se dodatno otvorio institucionalni okvir za potencijalno nove, kao i za postojeće poduzetnike iz privatnog sektora profesionalnih usluga. Radi ostvarenja navedenog cilja, predviđena je izrada trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga s konkretnim mjerama koje će se provoditi tijekom 2023. i 2024. Stoga, predložene su sljedeće mjere koje se odnose na revizorsku profesiju:

a. sa 75% na 51% snižava se zahtjev/prag vezan uz minimalni udio ovlaštenih revizora iz Republike Hrvatske i Europske unije/Europskog gospodarskog prostora kao članova uprave odnosno upravnog odbora revizorskog društva,

b. sa pet na četiri godine sniziti obvezno radno iskustvo prije dobivanja odobrenja za rad revizora,

c. ukinuti uvjet starosti od tri mjeseca potvrde tijela matične države o odobrenju za rad revizora.

Tablica 1. Pregled izmjena u pogledu liberalizacije revizorske profesije

Izvor: Važeći Zakon i Prijedlog zakona o reviziji

Nadalje, u svrhu detaljnijeg određenja, Prijedlogom zakona propisano je kako revizorsko društvo u Republici Hrvatskoj mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora u punom radnom vremenu, a ovlašteni revizor zaposlen u revizorskom društvu ne može sklopiti ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom, niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom, čime se izbjegava sukob interesa.

Sukladno važećem Zakonu i Statutu Hrvatske revizorske komore, članstvo Hrvatske revizorske komore čine ovlašteni revizori, revizorska društva, samostalni revizori i revizorski vježbenici koji su upisani u odgovarajuće registre koje vodi Ministarstvo financija. Prijedlogom zakona briše se pojam revizorski vježbenik, s obzirom da isti nije definiran Direktivom 2006/43/EZ. Zakonski zahtjevi u svezi revizorskog vježbenika nisu jasno definirati te se važećim Zakonom ne predviđa obveznost statusa revizorskog vježbenika kao preduvjeta za pristup revizorskom ispitu ili za obavljanje zakonske revizije već je bitno radno iskustvo u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora.

Važećim Zakonom propisano je kako se r evizorskim ispitom dokazuje sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi. Kako bi se poboljšala kvaliteta provođenja revizorskog ispita, Prijedlogom zakona mijenjaju se i nadopunjuju ispitna područja koja se raspoređuju u pet modula koja će biti detaljnije razrađena pravilnikom. Revizorski ispit koji organizira i provodi Hrvatska revizorska komora, polaže se po programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Prijedlogom zakona utvrđuje se da r evizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo u sastavu od pet članova od kojih minimalno troje moraju biti ovlašteni revizori. Hrvatska revizorska komora dužna je imenovati dva zamjenska člana.

Sukladno važećem Zakonu, od 1. siječnja 2018. ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno važećim Zakonom je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad.

U tablici 2. u nastavku prikazano je stanje na revizorskom tržištu na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2022.

Tablica 2.: Stanje na revizorskom tržištu  

Izvor: Izvješće Hrvatske revizorske komore za 2017. i Registri revizora koje vodi Ministarstvo financija

Od kada je preuzelo ulogu nadležnog tijela za nadzor, Ministarstvo financija je u petogodišnjem razdoblju izvršilo provjeru trogodišnjih evidencija stalnog stručnog usavršavanja za 983 ovlaštena revizora te je s navedene osnove ukinuto više od 300 odobrenja za rad ovlaštenim revizorima.

Radi lakšeg provođenja i praćenja obveze stalnog stručnog usavršavanja, Prijedlogom zakona detaljnije je propisana obveza i struktura stalnog stručnog usavršavanja, vođenje evidencije, provjera ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja te obveze organizatora stalnog stručnog usavršavanja. Također, određuje se obveza Ministarstva financija da pravilnikom detaljnije propiše strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja, organizaciju i zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja. Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, Ministarstvo financija uočilo je u prvom trogodišnjem razdoblju nadzora određene nedostatke u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja. Dodatno, tijekom nadzora uočene su određene nepravilnosti u postupanju organizatora stalnog stručnog usavršavanja koji nisu u potpunosti poštivali sve obveze propisane podzakonskim aktom, slijedom čega je bilo poteškoća u utvrđivanju datuma održavanja i liste prisutnih ovlaštenih revizora na određenim edukacijama. Upravo iz tog razloga odredbe iz Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“ br. 104/18. i 144/20.) prenesene su u Prijedlog zakona radi propisivanja prekršajnih odredbi. Ono što je bitno istaknuti, ovim Prijedlogom zakona propisuje se kako obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku tekuće godine. Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno će se smanjiti prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja. Također, propisana je iznimka prema kojoj se za osobe na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale, uz obvezu da obavijeste Ministarstvo financija i prilože odgovarajuću dokumentaciju odnosno rješenje ili odgovarajući akt mjerodavnog tijela. Navedena iznimka odnosi se i na ovlaštene revizore za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljem od šest mjeseci. Dakle, s obzirom na važnost stalnog stručnog usavršavanja te da se ovlaštenom revizoru ako ne prikupi najmanje 120 sati stalnog stručnog usavršavanja oduzima odobrenje za rad, bilo je bitno dodatno unaprijediti odredbe o stalnom stručnom usavršavanju.

Sukladno važećem Zakonu, fizička osoba iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad ovlaštenog revizora izdalo nadležno tijelo njezine matične države članice, a želi obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj obvezna je položiti ispit osposobljenosti te joj zatim Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad. Ispit osposobljenosti po važećem Zakonu provodi Ministarstvo financija. S obzirom da Hrvatska revizorska komora posjeduje potrebne stručne, organizacijske i financijske resurse za provođenje ove aktivnosti te kako već ima ovlast provoditi revizorski ispit, Prijedlogom zakona određeno je da ispit osposobljenosti provodi Hrvatska revizorska komora prema programu koji ona određuje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

Važeći Zakon određuje kako se međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju ugovorom o reviziji koji se sklapa nakon imenovanja revizorskog društva. Kada je riječ o sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa, revizorsko društvo dužno je o istom obavijestiti Ministarstvo financija. Prijedlog zakona određuje kako se u govor o reviziji sklapa nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine . Utvrđivanjem razdoblja početnog angažmana na dvije godine povećava se neovisnost, a smanjuje vanjski utjecaj na revizora u obavljanju zakonske revizije i formiranju mišljenja. Također, stvara se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta te se uspostavlja kvalitetnija i trajnija komunikacija između ovlaštenog revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Nadalje, uzimajući obvezu da se predlaže minimalno trajanje početnog revizijskog angažmana od najmanje dvije godine, Prijedlogom zakona uređuje se postupanje ugovornih strana prilikom raskida ugovora o reviziji.

Tablica 3: Pregled početnog angažmana u državama članicama Europske unije:

Izvor: Europska komisija, Study on the Audit Directive, listopad 2022.

O bveznici zakonske revizije koji sukladno važećem Zakonu imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi, u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, obvezuju se Prijedlogom zakona da imenuju revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora o reviziji. Na ovaj način osigurava se neovisnost revizora u trenutku izražavanja mišljenja čime se znatno pridonosi kvaliteti revizije. Omogućava se ovlaštenom revizoru komunikacija i praćenje revidiranog subjekta tijekom cjelokupnog razdoblja na koje se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji te se uostalom pridonosi i povećanju kvalitete procesa financijskog izvještavanja, prevenciji računovodstvenih pogrešaka te osiguravanju dovoljnog vremena revizoru za upoznavanje s poslovanjem revidiranog subjekta (osobito u prvoj godini angažmana).

Sukladno važećem Zakonu, kojim se detaljnije omogućuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014, nadzorna tijela mogu subjektima od javnog interesa propisati obvezu ugovaranja zakonske revizije s više međusobno neovisnih revizorskih društava (tzv. zajednička revizija) te odrediti uvjete za uređivanje odnosa između revizorskih društava imenovanih za obavljanje zajedničke revizije. Takva zakonska revizija zatim rezultira podnošenjem zajedničkog revizorskog izvješća. Uredba (EU) br. 537/2014 propisuje kako države članice mogu odlučiti da subjekti od javnog interesa u određenim okolnostima imenuju minimalan broj ovlaštenih revizora ili revizorskih društava. S obzirom na činjenicu kako je ovu nacionalnu diskreciju tzv. zajedničku reviziju iskoristilo vrlo malo država članica, odredbe o ugovaranju zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa brišu se iz važećeg Zakona.

Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) br. 537/2014 u važećem Zakonu određeno je kako isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana. S obzirom da Uredba (EU) br. 537/2014 propisuje kako je subjekt od javnog interesa dužan imenovati ovlaštenog revizora ili revizorsko društvo za početni angažman od najmanje godinu dana te se angažman može produljiti, a početni angažman određenog ovlaštenog revizora ili revizorskog društva i kombinacija tog angažmana uz njegovo obnavljanje ne smiju prelaziti najdulje razdoblje od deset godina, Prijedlogom zakona revizijski angažman produljuje se sa sedam na deset uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje dvije godine. Više od polovice država članica Europske unije preuzelo je najdulje moguće trajanje revizijskog angažmana od deset godina sukladno Uredbi (EU) br. 537/2014 što je vidljivo iz tablice 4. Ovime bi se trajanje revizijskog angažmana ujednačilo sa većinom država članica Europske unije čime bi se olakšalo obveznicima revizije u Republici Hrvatskoj čija matična društva podliježu zakonima druge države članice.

Tablica 4: Pregled revizijskog angažmana u državama članicama Europske unije:

Izvor: Europska komisija, Study on the Audit Directive, listopad 2022.

Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima sukladno važećem Zakonu podrazumijeva:

• ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona, Uredbe (EU) br. 537/2014, nacionalnim standardima i vlastitim pravilima te
• nadzor osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava. Navedeno podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvalitete angažiranih sredstava, zaračunatih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa.

Kako bi se olakšao rad državnih službenika u obavljanju nadzora, Prijedlogom zakona ovlasti Ministarstva financija u dijelu nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, podijeljene su na dva dijela:

a. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te

b. provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

Hrvatskom revizorskom komorom upravlja Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore, a predsjednik Hrvatske revizorske komore vodi poslovanje i zastupa Hrvatsku revizorsku komoru, te je odgovoran za zakonitost njezina rada. Zbog potrebe točnije i preciznije definicije uloge predsjednika Hrvatske revizorske komore, u tom se dijelu mijenjaju odredbe važećeg Zakona, a dodaje se odredba o definiranju izvršnog direktora Hrvatske revizorske komore. Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore je zaposlenik Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Funkcija izvršnog direktora je operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno predsjedniku Hrvatske revizorske komore i Upravnom vijeću Hrvatske revizorske komore.

Zaključno, Prijedlogom zakona propisani su prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za revizorsko društvo, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odgovornu osobu revizorskog društva, ovlaštene revizore, ostale fizičke i pravne osobe te za organizatore stalnog stručnog usavršavanja. S obzirom da su novčane kazne izražene u kuni, iznosi u kuni preračunati su u euro, a sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.-ispravak) .

Ujedno, predložene su nomotehničke i jezične izmjene radi jasnijeg i preciznijeg izričaja.

III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI

Članak 1.

U Zakonu o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) članak 2. mijenja se i glasi:

„(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).“.

Članak 2.

U članku 5. stavku 1. iza riječi: „ovlaštenog revizora“ dodaju se riječi: „u punom radnom vremenu“.

U stavku 3. iza riječi: „ ugovor o radu“ dodaju se riječi: „za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom“.

Članak 3.

U članku 7. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 3. do 5.

Članak 4.

Članak 9. briše se.

Članak 5.

U članku 10. stavku 7. iza riječi: „odgode“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „a najkasnije u roku osam dana,“.

Članak 6.

Članak 11. mijenja se i glasi:

„(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te sposobnost primjene tog znanja u praksi.

(2) Revizorskim ispitom obuhvaćena su najmanje sljedeća područja:

1. opća računovodstvena teorija i načela

2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja

4. računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo

5. financijska analiza

6. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo

7. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola

8. revizija i stručne vještine

9. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije

10. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

11. Međunarodni revizijski standardi

12. profesionalna etika i neovisnost.

(3) Osim područja iz stavka 2. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:

1. pravo društava i korporativno upravljanje

2. stečajni i slični pravni postupci

3. porezno pravo

4. građansko i trgovačko pravo

5. socijalno pravo i radno pravo

6. informacijska tehnologija i računalni sustavi

7. opća, poslovna i financijska ekonomija

8. matematika i statistika

9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima

10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Sadržaji područja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka raspoređeni su u sljedeće module:

1. računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina

2. revizija – propisi, pravila i praksa revidiranja

3. poslovna ekonomija i makroekonomija za revizore

4. pravo za revizore

5. porezi i doprinosi.

(5) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora.

(6) Revizorski ispit polaže se prema programu, koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na način uređen pravilnikom iz stavka 20. ovoga članka.

(7) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje. Revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.

(8) Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. završio je najmanje preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij čijim je završetkom stekao najmanje 180 ECTS bodova

2. četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.

(9) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.

(10) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz stavka 8. ovoga članka te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.

(11) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit.

(12) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje se sastoji od pet članova od kojih najmanje troje moraju biti ovlašteni revizori.

(13) Hrvatska revizorska komora imenuje dva zamjenska člana.

(14) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz znanstvene grane ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.

(15) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu koja je upravni akt.

(16) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.

(17) Kandidat plaća naknadu za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita. Naknada se plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.

(18) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u jednom ili više područja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako je iste sadržaje položila kroz predmete u okviru navedenih studija, odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina do trenutka prijave za polaganje revizorskog ispita.

(19) Odluku o izuzeću, na obrazloženi zahtjev fizičke osobe, donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz stavka 20. ovoga članka.

(20) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj koji obuhvaća svaki modul iz stavka 4. ovoga Zakona, način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 8. ovoga članka,  sadržaj programa revizorskog ispita, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz stavka 18. ovoga članka i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.“.

Članak 7.

U članku 13. stavku 1. riječi: „prema programu na koji Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost, a sukladno pravilniku iz stavka 5. ovoga članka“ brišu se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita nije obvezno.“.

Stavci 4. i 5. brišu se.

Članak 8.

Članak 14. mijenja se i glasi:

„(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, od čega 90 sati treba biti iz osnovnih aktivnosti.

(2) Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti minimalno 35 bodova, od čega 30 treba biti iz osnovnih aktivnosti.

(3) Vrednovanje stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora provodi se prema strukturi i sustavu bodovanja propisanim Pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.

(4) Ovlašteni revizor dužan je od 30 bodova ostvarenih iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini kako je navedeno u stavku 1. ovoga članka, najmanje 10 bodova godišnje ostvariti iz područja s oznakom »A« koja označava područje stalnog stručnog usavršavanja u vezi s nezakonitostima i nepravilnostima koje su utvrđene u nadzoru ovlaštenih revizora i revizorskih društava i ostala područja za koja Ministarstvo financija utvrdi da su od značaja za reviziju.

(5) Ministarstvo financija objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis područja s oznakom »A« do 30. srpnja tekuće godine za sljedeću godinu.

(6) Obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, prema odredbama ovog Zakona, započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku treće godine.  

(7) Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja iz stavka 6. ovoga članka do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad postalo izvršno, na način da se obveza ukupnog broja bodova smanjuje za četiri boda po mjesecu, a obveza ostvarivanja 90 sati iz osnovnih aktivnosti smanjuje se za tri boda po mjesecu.

(8) Proporcionalno smanjenje ukupnog broja sati iz stavka 7. ovoga članka primjenjuje se i na zahtjev minimalnog godišnjeg broja sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad, na način da se obveza smanjuje za tri boda po mjesecu, a obveza ostvarivanja 30 sati godišnje iz osnovnih aktivnosti smanjuje se za tri boda po mjesecu.

(9) Stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora vrednuje se bodovima na način da je ukupno 120 ostvarenih bodova jednako 120 sati stalnog stručnog usavršavanja.

(10) Kao mjerna jedinica za jedan sat stručnog usavršavanja uzima se 60 minuta.

(11) Minimalan broj bodova koji se može ostvariti u jednom danu je jedan bod, a maksimalan broj bodova koji se može ostvariti u jednom danu je osam bodova.

(12) Bodovanje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja provodi se primjenom kriterija razmjernosti prema vremenu trajanja određene aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja.

(13) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 4. ovoga članka, organizaciju stalnog stručnog usavršavanja, zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.“.

Članak 9.

Iza članka 14. dodaju se članci 14.a do 14.d s naslovima iznad njih koji glase:

„Struktura stalnog stručnog usavršavanja

Članak 14.a

(1) U strukturi stalnog stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona moraju biti zastupljena sljedeća područja:

1. revizijska područja, s najmanje 60 bodova

2. računovodstvena područja, s najmanje 40 bodova

3. ostala područja, u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju, s najviše 20 bodova.

(2) Struktura propisana u stavku 1. ovoga članka proporcionalno se primjenjuje na godišnjoj razini na način da se od 35 bodova obveznog stručnog usavršavanja, 18 bodova odnosi na revizijska područja, 12 bodova na računovodstvena područja i 5 bodova na ostala područja.

(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 7. te članka 14.c stavka 2. ovoga Zakona obvezna struktura sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje na način da se obveza zastupljenosti revizijskih područja od 60 bodova u ukupnom broju bodova smanjuje za dva boda po mjesecu, a obveza zastupljenosti računovodstvenih područja od 40 bodova u ukupnom broju bodova smanjuje za jedan bod po mjesecu.

Vođenje evidencije

Članak 14.b

(1) Ovlašteni revizor je u obvezi ažurno evidentirati aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u Registru revizora putem sustava e-Građani, na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.

(2) Za trogodišnje razdoblje ovlašteni revizor dužan je konačno evidentirati sve aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije 30 dana nakon isteka razdoblja od tri godine te o ispunjenoj obvezi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti Ministarstvo financija elektroničkim putem.

(3) Ovlašteni revizor dužan je čuvati pripadajuću dokumentaciju i potvrde kojima može dokazati ispunjenje obveze stalnog stručnog usavršavanja najmanje pet godina od dana održane aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja te ista mora biti dostupna na uvid Ministarstvu financija, osim u slučaju kada je istu dokumentaciju i potvrde uredno pohranio u Registru revizora putem sustava e-Građani.

Provjera ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja

Članak 14.c

(1) Ministarstvo financija provjerava ispunjava li ovlašteni revizor obvezu stalnog stručnog usavršavanja u skladu s člancima 14. -14.b. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.

(2) Ovlaštenom revizoru na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te ovlaštenom revizoru za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljem od šest mjeseci, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale, na način da se obveza smanjuje za četiri boda po mjesecu.

(3) Proporcionalno smanjenje ukupnog broja sati iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na zahtjev minimalnog godišnjeg broja sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad, na način da se obveza smanjuje za tri boda po mjesecu.

(4) O okolnostima iz stavka 2. ovoga članka ovlašteni revizor dužan je  obavijestiti Ministarstvo financija i priložiti odgovarajuću dokumentaciju.

(5) Iznimno od odredaba stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, ovlašteni revizor koji u tekućoj godini ne ostvari najmanje 35 bodova stalnog stručnog usavršavanja radi privremene nesposobnosti za rad u trajanju kraćem od šest neprekinutih mjeseci ili drugih opravdanih razloga ili bodove ne ostvari na način propisan člankom 14. ovoga Zakon i pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo financija najkasnije u roku od 30 dana od isteka tekućeg godišnjeg razdoblja u kojem nije ispunio navedenu obvezu te navesti i dokumentirati opravdane razloge zbog kojih nije mogao ispuniti obvezu u potpunosti.

(6) Ovlašteni revizor iz stavka 5. ovoga članka obvezan je u preostalom razdoblju uključujući tu godinu, ostvariti najmanje 120 bodova stalnog stručnog usavršavanja na način propisan odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.

Organizatori stalnog stručnog usavršavanja

Članak 14.d

(1) Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija provodi stalno stručno usavršavanje prema programu koji javno objavljuje.

(3) Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori provode stalno stručno usavršavanje prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost i koje javno objavljuju.

(4) Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.

(5) Organizator je obvezan uputiti zahtjev Ministarstvu financija radi dobivanja prethodne suglasnosti na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora u obliku:

1. godišnjeg plana i programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora

2. dodatnih pojedinačnih programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom uslijed određenih obrazloženih okolnosti koje organizator navodi u zahtjevu, u slučaju kada je organizator dobio prethodnu suglasnost na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz točke 1. ovoga stavka.

(6) Organizator je dužan obavijestiti Ministarstvo financija o promjenama programa prije održavanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u odnosu na program na koji je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost navodeći opravdane razloge.

(7) Organizator, uključujući i Ministarstvo financija kao organizatora bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz stavka 5. ovoga članka izdaje polaznicima pisanu potvrdu najkasnije u roku od osam dana od datuma njegove realizacije.

(8) Pisana potvrda iz stavka 7. ovoga članka sadrži ukupno ostvarene bodove stalnog stručnog usavršavanja i bodove po pojedinačnim područjima iz članka 14. ovoga Zakona, a prema načinu bodovanja određenom pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.

(9) Organizator bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, na koje je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost obvezan je dostaviti Ministarstvu financija popis svih sudionika svake održane aktivnosti u roku od 15 dana od datuma održavanja, prezentacijske materijale za svaku tematsku jedinicu i pisani godišnji izvještaj o svim održanim aktivnostima stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora najkasnije do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Za izvedene dodatne pojedinačne programe stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom uslijed određenih obrazloženih okolnosti, organizator je u obvezi dostaviti Ministarstvu financija izvještaj o obavljenoj aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije u roku od 15 dana od datuma održavanja.“.

Članak 10.

U članku 15. stavku 1. riječi: „zbog neispunjavanja obveze iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona“ i zarez iza riječi brišu se.

Članak 11.

U članku 16. stavku 1. točki 3. iza riječi: „godine“ dodaju se riječi: „prema strukturi i načinu bodovanja propisanima člancima 14. i 14.a ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona“.

Članak 12.

U članku 17. stavku 2. točki 2. zarez i riječi: „a najviše do tri četvrtine“ brišu se.

Stavak 9. briše se.

Dosadašnji stavci 10. do 15. postaju stavci 9. do 14.

Članak 13.

U članku 23. stavku 1. riječi: „Ministarstvo financija“ zamjenjuju se riječima: „Hrvatska revizorska komora“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Ispit osposobljenosti polaže se prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „naknadu“ dodaju se riječi: „Hrvatskoj revizorskoj komori“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječ: „program“ zamjenjuje se riječima: „način provedbe“.

Članak 14.

U članku 25. stavku 3. riječi: „Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.“ brišu se.

Članak 15.

U članku 29. stavku 1. točkama 1. i 2.  riječi: „u kunskoj protuvrijednosti“ brišu se.

Članak 16.

U članku 34. stavak 2. briše se.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 2. točka 4. briše se.

Dosadašnje točke 5., 6. i 7. postaju točke 4., 5. i 6.

Članak 17.

U članku 35. stavcima 1. i 3. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 2.“.

Članak 18.

U naslovu iznad članka 37. riječi: „registar revizorskih vježbenika“ i zarez brišu se.

U stavku 1. riječi: „i registar revizorskih vježbenika“ brišu se.

U točki 2. zarez i riječi: „odnosno revizorski vježbenik“ brišu se.

Članak 19.

U članku 38. stavci 4. do 7. brišu se.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 4.

Članak 20.

U članku 39. ispred riječi „Ministarstva financija“ briše se oznaka stavka: „(1)“.

Iza riječi: „ukinuto“ dodaju se riječi: „te u slučaju smrti ovlaštenog revizora“.

Stavak 2. briše se.

Članak 21.

Članak 40. mijenja se i glasi:

„(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju se ugovorom o reviziji.

(2) Ugovor o reviziji sklapa se nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine.

(3) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa u tekućoj poslovnoj godini.

(4) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku te mora sadržavati iznos naknade za obavljanje zakonske revizije.

(5) Ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.

(6) Ako revizorsko društvo utvrdi da primjena profesionalnih standarda u izmijenjenim okolnostima zahtjeva promjenu uvjeta angažmana odnosno povlačenje iz revizijskog angažmana, ugovor o reviziji može se raskinuti ili promijeniti pri čemu se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi u dijelu koji se odnosi na izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

(7) Ako subjekt revizije prestane biti obveznik zakonske revizije, može raskinuti ili izmijeniti ugovor o reviziji u dijelu u kojem se odnosi na zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja ne podliježu obvezi zakonske revizije.

(8) Rok za raskid ili izmjenu ugovora iz stavka 8. ovoga članka je 30 dana od roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, na temelju kojih se utvrđuje prekid njegova statusa obveznika revizije.

(9) Raskidom ugovora iz stavka 7. ovoga članka obje strane su oslobođene svojih obveza.

(10) Ako nakon sklapanja ugovora o reviziji kod revidiranog subjekta koji je član društava dođe do promjene većinskog vlasnika i imenovanja drugog revizorskog društva za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja, sklopljeni ugovor o reviziji može se raskinuti.

(11) Raskidom ugovora iz stavka 10. ovoga članka obje strane su oslobođene svojih obveza, osim revidirani subjekt za obvezu naknade razmjernog dijela za djelomično ispunjenje ugovorne obveze od strane revizorskog društva.

(12) Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.

(13) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.

(14) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od dana raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora.

(15) Po primitku obavijesti iz stavka 14. ovoga članka Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.

(16) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa prije početka poslovne godine na koju se odnosi predmetni ugovor.

(17) Odredbe stavaka 1. – 16. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.“.

Članak 22.

U članku 41. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi.

„ (2) Poduzetnici koji prema javnoj objavi godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, postaju obveznici zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja za tekuću poslovnu godinu, imenuju revizorsko društvo i sklapaju ugovor o reviziji godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona, najkasnije u roku od tri mjeseca po isteku roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja.“.

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Članak 23.

Članak 43. briše se.

Članak 24.

U članku 44. stavku 7. iza riječi: „društvo“ dodaju se riječi: „i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada“.

Članak 25.

U članku 50. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

„2. prihvatiti ključni rukovodeći položaj u revidiranom subjektu“.

U stavku 2. riječi: „obavljaju zakonsku reviziju“ zamjenjuju se riječima: „sudjeluju u obavljanju zakonske revizije“, a riječ: „obavljanje“ zamjenjuje se riječima: „ sudjelovanje u obavljanju“.

Članak 26.

U članku 61. stavku 1. riječi: „300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „39.816,84 eura“.

U stavku 2. riječi: „3.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „398.168,43 eura“.

Stavak 3. briše se.

Članak 27.

U članak 64. riječ: „sedam“ zamjenjuje se riječju: „deset“, a riječi: „godinu dana“ riječima: „dvije godine.“.

Članak 28.

U članku 65. stavku 7. riječ: „revizorskog“ zamjenjuje se riječju: „revizijskog“.

Članak 29.

U članku 68. stavku 1. točke 4. i 5. brišu se.

Dosadašnje točke 6. i 7. postaju točke 4. i 5.

Članak 30.

U članku 70. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) U postupcima koje Ministarstvo financija vodi sukladno odredbama ovoga Zakona dostava se može obaviti elektroničkim putem u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 31.

U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima podrazumijeva:

1. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014

2 provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava, a koji podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvantitete i kvalitete angažiranih sredstava, zaračunatih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa. “.

Članak 32.

U članku 80. stavku 4. riječ: „nadzor“ zamjenjuje se riječima: „provjeru osiguranja kvalitete rada“, a iza riječi: „članka 75.“ dodaju se riječi: „stavka 1. točke 2.“.

Članak 33.

U članku 91. stavku 1. riječ: „nadzora“ zamjenjuje se riječju: „provjere“, a iza riječi: „društava“ dodaju se riječi: „ iz članka 75. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona“.

Članak 34.

U članku 94. stavku 1. točki 2. zarez i riječi: „koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija“ brišu se.

U točki 4. iza riječi: „zabranu“ dodaju se riječi: „do tri godine“, a riječi: „sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak“ brišu se.

U točki 6. iza riječi: „zabranu“ dodaju se riječi „do tri godine“, a zarez i riječi: „sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak“ brišu se.

U točki 7. riječ: „stavka 3.“ zamjenjuje se riječju: „stavka 2.“.

U stavcima 4. i 6. riječ: „godisnji“ zamjenjuje se riječju: „godišnji“.

Članak 35.

U članku 100. riječi: „samostalnih revizora, ovlaštenih revizora i revizorskih vježbenika“ zamjenjuju se riječima: „samostalnih revizora i ovlaštenih revizora“.

Članak 36.

U članku 101. u stavku 1. dodaju se točke 8., 9. i 10. koje glase:

„8. odrediti program ispita osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

9. organizirati i provoditi ispit osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

10. donositi smjernice kojima detaljnije uređuje pitanja revizijske struke .“.

Članak 37.

U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Predsjednik Hrvatske revizorske komore zastupa Hrvatsku revizorsku komoru i odgovara za zakonitost njezina rada.“.

Članak 38.

Iza članka 107. dodaje se članak 107.a s naslovom iznad njega koji glasi:

„ Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore

Članak 107.a

(1) Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore zaposlenik je Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore, a čija je funkcija operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore.

(2) Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno predsjedniku Hrvatske revizorske komore i Upravnom vijeću.“.

Članak 39.

U članku 116. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se revizorsko društvo ako:

1. nema zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora u punom radnom vremenu protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona

2. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona

3. protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom

4. ne obavijesti u roku Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona

5. protivno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona, u slučaju promjene podataka upisanih u registar, ne obavijestiti u roku Ministarstvo financija o promijenjenim podacima

6. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 13. ovoga Zakona

7. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 14. ovoga Zakona

8. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona

9. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona

10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona

11. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija

12. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona

13. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona

14. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona

15. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona

16. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona

17. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona

18. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona

19. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona

20. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona

21. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona

22. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona

23. se u obavljanju revizorskih usluga ne pridržava zahtjeva propisanih člankom 54. stavcima 1. do 10.

24. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona

25. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona

26. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona

27. ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona

28. revizorsko izvješće nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 2. ovoga Zakona

29. revizorsko izvješće nije potpisano u skladu s člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona

30. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona

31. ne ugovori policu osiguranja s najmanjom svotom pokrića propisanom člankom 61. stavkom 1. ovoga Zakona i presliku iste ne dostavi Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona

32. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona

33. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

34. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona

35. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona.

36. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona

37. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona. “.

U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“, a riječi: „koje obavlja zakonsku reviziju“ zamjenjuju se riječima: „u obavljanju zakonske revizije“.

U točki 2. točka na kraju rečenice briše se.

Točka 3. briše se.

U dosadašnjoj točki 4. koja postaje točka 3. riječ: „stavka 2.“ zamjenjuje se riječju: „stavka 3.“.

U dosadašnjoj točki 5. koja postaje točka 4. riječ „stavku 4.“ zamjenjuje se riječju: „stavku 5.“.

U dosadašnjoj točki 6. koja postaje točka 5. riječ „stavkom 6.“ zamjenjuje se riječju: „stavkom 15.“.

Točka 7. briše se.

Dosadašnje točke 8. do 11. postaju točke 6. do 9.

U dosadašnjoj točki 12. koja postaje točka 10. riječi: „i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija“ brišu se.

Iza dosadašnje točke 12. koja postaje točka 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi:

„11. ako o činjenicama iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona ne obavijesti Ministarstvo financija“.

Dosadašnje točke 13. do 27. postaju točke 12. do 26.

Dosadašnja točka 28. koja postaje točka 27. mijenja se i glasi:

„ ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona“.

Dosadašnje točke 29. do 31. postaju točke 28. do 30.

Iza dosadašnje točke 31. koja postaje točka 30. dodaje se nova točka 31. koja glasi:

„31. ne ugovori policu osiguranja s najmanjom svotom pokrića propisanom člankom 61. stavkom 2. ovoga Zakona od odgovornosti za štetu i presliku iste ne dostavi Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona“.

Dosadašnja točka 32. mijenja se i glasi:

„obavlja zakonsku reviziju protivno članku 63. ovoga Zakona, odnosno nema zaposlena u punom radnom vremenu najmanje tri ovlaštena revizora.“.

Točka 42. briše se.

Dosadašnje točke 43. do 53. postaju točke 42. do 54.

Stavak 2. briše se.

Iza dosadašnjeg stavka 1. koji postaje stavak 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.“.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.“.

Stavak 4. briše se.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.“.

Članak 40.

Iza članka 116. dodaje se članak 116.a s naslovom iznad njega koji glasi:

„ Prekršaji ovlaštenih revizora

Članak 116.a

Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj ovlašteni revizor ako:

1. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona, odnosno obavlja ih ovlašteni revizor koji nije zaposlen u revizorskom društvu i/ili je ovlašteni revizor sklopio ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom ili/ili je za svoj ili tuđi račun ili na neki drugi način obavljao revizorske usluge s drugim revizorskim društvom

2. ne obavijesti u roku Ministarstvo financija  o nastupanju okolnosti iz članka 10. stavaka 1. – 4. ovoga Zakona

3. ne evidentira ažurno aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u Registru revizora putem sustava e-Građani na način kako je propisano člankom 14. b stavkom 1. ovoga Zakona

4. ne izvijesti u roku Ministarstvu financija o ispunjenoj obvezi stalnog stručnog usavršavanja iz članka 14.b stavka 2. ovoga Zakona  

5. protivno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona, u slučaju promjene podataka upisanih u registar, ne obavijestiti u roku Ministarstvo financija o promijenjenim podacima

6. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona

Članak 41.

U članku 117. stavku 1. riječi: „ 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.

Točka 3. mijenja se i glasi:

„obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona, odnosno revizorske usluge obavlja osoba koja nije ovlašteni revizor“.

Točka 6. briše se.

Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 5. i 6.

U stavku 2. riječi: „ 200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.

Stavak 3. briše se.

Članak 42.

Iza članka 117. dodaje se članak 117.a s naslovom iznad njega koji glasi:

„ Prekršaji organizatora

Članak 117.a

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj kao pravna osoba ako:

1. kao organizator iz članka 14.d ovoga Zakona ne dostavi Ministarstvu financija u roku obavijest o promjenama iz članka 14.d stavka 6. ovoga Zakona

2. kao organizator iz članka 14.d ovoga Zakona Ministarstvu financija ne dostavi u roku popis iz članka 14.d stavka 9. ovoga Zakona i/ili isti nije u skladu s odredbama članka 14.d. stavka 9.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“.

Članak 43.

U članku 118. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „ 26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.

U točki 1. riječ: „stavcima 1., 2. i 3.“ zamjenjuju se riječju: „ stavcima 1.- 4.“.

Točka 2. briše se.

Dosadašnje točke 3. do 11. postaju točke 2. do 10.

U stavku 2. riječi: „20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.

Članak 44.

U članku 119. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „20.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prijelazne odredbe

Članak 45.

(1) Obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora unutar neprekinutog razdoblja od tri godine koja je započela prije stupanja na snagu ovoga Zakona završava 31. prosinca 2023., a ukupan broj sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno će se smanjiti sukladno članku 14. koji se mijenja člankom 8. ovoga Zakona prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja .

(2) Prvi ugovor o reviziji s početnim angažmanom od najmanje dvije godine iz članka 40. stavka 2. koji se mijenja člankom 21. ovoga Zakona sklapa se za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma.

(3) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju sukladno članku 41. stavku 1. koji se mijenja člankom 22. ovoga Zakona za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma.

(4) Revizijski angažmani ugovoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se produljiti za tri godine sukladno članku 64. koji se mijenja člankom 27. ovoga Zakona.

(5) Kandidati koji su započeli proces polaganja revizorskog ispita prije 1. siječnja 2024., dovršavaju polaganje revizorskog ispita po odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.), pod uvjetom da uspješno polože revizorski ispit najkasnije do 31. prosinca 2024.

(6) Ugovori sklopljeni sukladno članku 43. Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) završit će se prema odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.).

Rok za usklađivanje podzakonskog akata

Članak 46.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“ br. 104/18., 144/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 47.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2024., osim članaka 21. i 22. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom se u članku 2. važećeg Zakona navodi preuzimanje Direktive 2006/43/EZ u hrvatsko zakonodavstvo i osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 537/2014 važećim Zakonom.

Uz članak 2.

Ovim člankom se u članku 5. važećeg Zakona detaljnije određuje kako revizorsko društvo u Republici Hrvatskoj mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora u punom radnom vremenu te kako ovlašteni revizor zaposlen u revizorskom društvu ne može sklopiti ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom, niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom kako bi se izbjegao sukob interesa.

Uz članak 3.

Ovim člankom briše se u članku 7. stavak 3. važećeg Zakona kojim se uređuje rok za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru od strane Ministarstva financija, s obzirom da je navedeno uređeno Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09. i 110/21.).

Uz članak 4.

Ovim člankom briše se u cijelosti u važećem Zakonu pojam revizorskog vježbenika, s obzirom da isti nije definiran Direktivom 2006/43/EZ, a kroz odredbe važećeg Zakona položaj i uloga revizorskog vježbenika nisu u potpunosti definirani. Također, sukladno članku 11. važećeg Zakona ne predviđa se obveznost statusa revizorskog vježbenika kao preduvjeta za pristup revizorskom ispitu ili obavljanje zakonske revizije već se uzima u obzir radno iskustvo kandidata.

Uz članak 5.

Ovim člankom detaljnije se u važećem Zakonu određuje rok (bez odgode, najkasnije u roku osam dana) u kojem su ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni obavijestiti Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti navedene u članku 10. stavcima 1. do 4. važećeg Zakona, a koje utječu na dobar ugled osobe koja je zatražila izdavanje odobrenja za rad za obavljanje revizorskih usluga. 

Uz članak 6.

Ovim člankom se u važećem Zakonu mijenja i nadopunjuje članak 11. kojim su definirana ispitna područja koja obuhvaća revizorski ispit. Ovim člankom revizorski ispit dopunjuje se te obuhvaća područje koje se odnosi na računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo. Također, ispitna područja raspoređuju se u pet modula koja će detaljno biti razrađena pravilnikom. Ovim člankom uređeno je i kako se revizorki ispit polaže prema programu Hrvatske revizorske komore uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Sukladno drugom Akcijskom planu za liberalizaciju tržišta usluga dopušta se polaganje revizorskog ispita kandidatima sa zvanjem prvostupnika, odnosno kandidatima koji su završili najmanje preddiplomski ili preddiplomski stručni studij, čijim su završetkom stekli najmanje 180 ECTS bodova . Također, kandidat mora imati najmanje četiri godina radnog iskustva u obavljanju revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Nadalje, definirano je i kako revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo u sastavu pet članova od kojih minimalno troje moraju biti ovlašteni revizori i dva zamjenika. Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su u znanstveno-nastavna zvanja iz znanstvenih grana koja obuhvaćaju ispitna područja kao i drugi stručnjaci s relevantnim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina za područja za koja su angažirani da budu dio ispitnog povjerenstva. Izmjenom u ovom članku omogućuje se da se fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom kojim se uređuju regulirane profesije i priznaju inozemne stručne kvalifikacije, izuzme od provjere teorijskog znanja u jednom ili više područja, ako je iste sadržaje položila kroz predmete u okviru studija, odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina od polaganja revizorskog ispita.

Uz članak 7.

Ovim člankom mijenja se članak 13. važećeg Zakona kojim se uređuje stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita, na način da pohađanje stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita više nije uvjet za pristupanje polaganju revizorskog ispita u skladu s provođenjem mjera iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga. Izmjenom članka 13. važećeg Zakona smanjit će se troškovi za polaganje revizorskog ispita.

Uz članak 8.

Ovim člankom dopunjuje se i detaljnije uređuje članak 14. važećeg Zakona kojim se određuje obveza i vrednovanje stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora. Radi lakšeg praćenja, evidentiranja i provjere ispunjenja propisanih obveza stalnog stručnog usavršavanja od strane nadležnog tijela – Ministarstva financija, propisuje se kako obveza stalnog stručnog osposobljavanja, unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Sukladno tome, ako je ovlaštenom revizoru odobrenje za rad izdano tijekom kalendarske godine, obveza broja sati stalnog stručnog usavršavanja proporcionalno će se smanjiti prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja. Proporcionalno smanjenje primjenjuje se i na minimalni godišnji broj sati koje ovlašteni revizor mora ostvariti. Utvrđuje se obveza ovlaštenom revizoru da evidentira sve aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja te o tome izvjesiti nadležno tijelo – Ministarstvo financija najkasnije 30 dana nakon isteka trogodišnjeg razdoblja. Time će se olakšati provođenje nadzora nad ovlaštenim revizorima u dijelu ispunjavanja obveza stalnog stručnog usavršavanja. Također, određuje se obveza Ministarstva financija da pravilnikom detaljnije propisuje strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi s njim.

Uz članak 9.

Ovim člankom dodaju se četiri nova članka u važeći Zakon, a u svezi stalnog stručnog usavršavanja. Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, od strane nadležnog tijela – Ministarstva financija, uočeno je u prvom trogodišnjem razdoblju niz nepravilnosti u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja i ostalih pojedinosti koje su propisane gore spomenutim pravilnikom, a za što podzakonskim aktom nije moguće propisati prekršaj. Time su ovlašteni revizori koji svoju obvezu ispunjavaju u potpunosti u skladu s važećim Zakonom i podzakonskim aktom dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na one koji ne poštuju u cijelosti odredbe istih. Stoga, ovim člankom propisuje se struktura stalnog stručnog usavršavanja i bodovni prag za pojedina područja.

Nadalje, propisuje se obveza ovlaštenog revizora da ažurno, putem sustava e-Građanin, evidentira aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u obrascu Evidencija o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenog revizora koji dostavlja Ministarstvu financija. Također, propisuje se obveza ovlaštenog revizora na čuvanje pripadajuće dokumentacije i potvrde kojima može dokazati kako je ispunio obvezu stalnog stručnog usavršavanja, najmanje pet godina od datuma održane aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja, a koja mora biti dostupna na uvid Ministarstvu financija.

Zatim, propisano je kako Ministarstvo financija provjerava ispunjava li ovlašteni revizor obvezu stalnog stručnog usavršavanja te kako je ovlašteni revizor koji ne ostvari određeni broj bodova stalnog stručnog usavršavanja u određenom razdoblju, dužan o tome obavijestiti Ministarstvo financija te navesti i dokumentirati opravdane razloge. Propisana je iznimka prema kojoj se za osobe na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale. Te su osobe dužne o navedenom obavijestiti Ministarstvo financija i priložiti odgovarajuću dokumentaciju odnosno rješenje ili odgovarajući akt mjerodavnog tijela.

Tijekom nadzora Ministarstvo financija uočilo je niz nepravilnosti u postupanju organizatora stalnog stručnog osposobljavanja, koji nisu u potpunosti poštivali sve obveze propisane podzakonskim aktom, slijedom čega je bilo poteškoća u utvrđivanju datuma održavanja i liste prisutnih ovlaštenih revizora na određenim edukacijama. Stoga se propisuje kako je organizator obvezan Ministarstvu financija uputiti zahtjev radi dobivanja prethodne suglasnosti na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora te je dužan obavijestiti Ministarstvo financija o promjenama programa. Također, propisuje se obveza organizatora na izdavanje pisane potvrde polaznicima stalnog stručnog usavršavanja, obveza dostave popisa svih sudionika održane aktivnosti Ministarstvu financija, uključujući i prezentacijske materijale te pisani godišnji izvještaj. Propisuje se kako uz Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu provoditi stalno stručno usavršavanje prema programima uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija te se programi zatim javno objavljuju. Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.

Uz članak 10.

Ovim člankom usklađuje se nomotehnički izričaj u članku 15. važećeg Zakona kod izdavanja odobrenja za rad za obavljanje revizorskih usluga, u svezi polaganja posebnog ispita.

Uz članak 11.

Ovim člankom usklađuje se nomotehnički izričaj u članku 16. važećeg Zakona kod uvjeta za ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad ovlaštenom revizoru.

Uz članak 12.

Ovim člankom omogućava se da većina (u odnosu na 75% kako je propisano važećim Zakonom o reviziji) članova uprave odnosno upravnog odbora budu ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice. Navedeno predstavlja usklađivanje s člankom 3. Direktive 2006/43/EZ. Naime, pravnom stečevinom Europske unije uređeno je kako najviše do 75% članova uprave odnosno upravnog odbora moraju biti ovlašteni revizori uzimajući u obzir kako se revizorsko društvo ne bavi isključivo pružanjem usluga zakonske revizije nego i ostalim nerevizorskim uslugama poput računovodstva, financijske analize, poslovnog savjetovanja i dr. Upravo iz tog razloga taj je prag snižen na dopuštenih 51%. Također, ovim člankom briše se u članku 17. stavak 9. važećeg Zakona kojim se uređuje rok u kojem Ministarstvo financija odlučuje o zahtjevu za izdavanje privremenog rješenja za rad revizorskom društvu. Navedeno je uređeno zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

Uz članak 13.

Ovim člankom određuje se u članku 23. važećeg Zakona kako ispit osposobljenosti provodi Hrvatska revizorska komora prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija te kako se za polaganje ispita osposobljenosti i popravnog ispita osposobljenosti plaća naknada Hrvatskoj revizorskoj komori. Hrvatska revizorska komora posjeduje potrebne stručne, organizacijske i financijske resurse za provođenje ove aktivnosti, čime se stvaraju preduvjeti za kvalitetno i efikasno provođenje ispita osposobljenosti.

Uz članak 14.

Ovim člankom se u članku 25. važećeg Zakona kod registracije revizorskog društva iz druge države članice ukida obveza kako potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca,. Predloženom mjerom pojednostavljuju se administrativni uvjeti za dobivanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru.

Uz članak 15.

Ovim člankom briše se izraz u kunskoj protuvrijednosti iz članka 29. važećeg Zakona jer je službena valuta u Republici Hrvatskoj euro.

Uz članak 16.

Ovim člankom brišu se odredbe u članku 34. važećeg Zakona koje se odnose na upis revizorskih vježbenika u registre, a u skladu s člankom 4. Prijedloga zakona.

Uz članak 17.

Ovim člankom ispravlja se pozivanje u članku 35. važećeg Zakona sukladno brisanju odredbe o upisu revizorskih vježbenika u registre u članku 34. važećeg Zakona.

Uz članak 18.

Ovim člankom briše se pojam registarskih vježbenika iz naslova i odredaba članka 37. važećeg Zakona sukladno članku 4. Prijedloga zakona.

Uz članak 19.

Ovim člankom brišu se u članku 38. stavci 4. do 7. važećeg Zakona koji se odnose na upis revizorskog vježbenika u registar sukladno članku 4. Prijedloga zakona.

Uz članak 20.

Ovim člankom određuje se u članku 39. važećeg Zakona kako Ministarstvo financija upisuje brisanje iz odgovarajućeg registra ovlaštenog revizora, između propisanog, i u slučaju njegove smrti te se briše odredba u svezi brisanja iz odgovarajućeg registra revizorskog vježbenika sukladno članku 4. Prijedloga zakona.

Uz članak 21.

Ovim člankom se u članku 40. važećeg Zakona određuje kako se u govor o reviziji sklapa nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine te je revizorsko društvo dužno obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa prije početka poslovne godine na koju se odnosi predmetni ugovor. Produljenjem razdoblja početnog revizijskog angažmana na dvije godine povećava se neovisnost, a smanjuje vanjski utjecaj na revizora u obavljanju revizije i formiranju mišljenja, stvara se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta te se uspostavlja kvalitetnija i trajnija komunikacija između revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Ugovaranje minimalnog trajanja početnog angažmana u razdoblju duljem od godinu dana (od 2 do 9 godina) postoji u zakonodavstvu zemalja Europske unije, kao što su: Belgija, Francuska, Italija, Estonija, Litva, Poljska, Slovačka, Španjolska, Portugal, Švedska, Slovenija. Uzimajući u obzir da se ovim člankom uređuje minimalno razdoblje trajanja početnog revizijskog angažmana zakonskih revizija na dvije godine, članak 40. važećeg Zakona dorađen je s ciljem preciziranja postupanja prilikom raskida ugovora o reviziji u slučaju izmijenjenih okolnosti koje od revizorskog društva zahtjeva izlazak iz revizijskog aranžmana ili promjenu uvjeta istoga poput prestanka obveze revizije ili promjene većinskog vlasnika grupe.

Uz članak 22.

Ovim člankom se u članku 41. važećeg Zakona određuje kako obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji godišnji financijski izvještaji su predmet ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva. Navedenom izmjenom osigurava se neovisnost ovlaštenog revizora u trenutku izražavanja mišljenja čime se znatno pridonosi kvaliteti revizije. Ovlaštenom revizoru omogućava se komunikacija i praćenje revidiranog subjekta tijekom cjelokupnog razdoblja na koje se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji te pridonosi: povećanju kvalitete procesa financijskog izvještavanja, prevenciji računovodstvenih pogrešaka, osiguranje revizoru dovoljno vremena za upoznavanje s poslovanjem revidiranog subjekta (osobito u prvoj godini angažmana). Poduzetnici koji nisu obveznici revizije ali prema javnoj objavi godišnjih financijskih izvještaja utvrde da isti podliježu obvezi revizije, imenuju revizorsko društvo i sklapaju ugovor o reviziji najkasnije u roku od tri mjeseca po isteku roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.

Uz članak 23.

Ovim člankom briše se članak 43. važećeg Zakona u svezi ugovaranja zajedničke revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa. Članak 16. stavak 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 propisuje kako države članice mogu odlučiti da subjekti od javnog interesa u određenim okolnostima imenuju minimalan broj ovlaštenih revizora ili revizorskih društava. S obzirom na činjenicu kako se provođenje ove odredbe u praksi pokazalo nedjelotvornim i nije rezultiralo očekivanim učincima, članak 43. važećeg Zakona se briše. Također, bitno je naglasiti kako je nacionalnu diskreciju tzv. zajedničku reviziju iz odredbe Uredbe (EU) br. 537/2014 iskoristilo vrlo malo država članica. Uz Republiku Hrvatsku opciju su iskoristile Francuska, Bugarska, Finska i Irska ( Europska komisija, Study on the Audit Directive, listopad 2022., str. 50).

Uz članak 24.

Ovim člankom se u članku 44. važećeg Zakona detaljnije propisuje iznimka sukladno kojoj revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. točke (a) podtočke i., točke (a) podtočaka iv. – vii. Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu od javnog interesa, na način kako je uređeno posebnim propisima i ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Uz članak 25.

Ovim člankom se u članku 50. važećeg Zakona jasnije određuje zabrana zapošljavanja ovlaštenih revizora kod revidiranog subjekta.

Uz članak 26.

Ovim člankom mijenja se članak 61. važećeg Zakona kako bi se iznosi u kunama zamijenili iznosima u eurima, sukladno propisu kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Odredba kojom se propisuje kako Hrvatska revizorska komora može, kao ugovaratelj osiguranja, u korist svojih članova revizorskih društava, kao osiguranika, s osigurateljima sklapati ugovor o osiguranju od odgovornosti briše se radi tehničkih i pravnih ograničenja u provedbi iste.

Uz članak 27.

Ovim člankom mijenja se članak 64. važećeg Zakona te se obavljanje zakonske revizije produljuje sa sedam na deset uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje dvije godine u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014. Više od polovice država članica Europske unije preuzelo je najdulje moguće trajanje revizorskog angažmana od deset godina. Ovime bi se trajanje revizorskog angažmana ujednačilo sa većinom država članica Europske unije čime bi se olakšalo obveznicima revizije u Republici Hrvatskoj čija matična društva podliježu zakonima druge države članice. Naime, postojeća praksa većine država članica Europske unije ne ukazuje na činjenicu da kraće razdoblje rotacije revizorskog društva utječe na povećanje neovisnosti i kvalitete obavljene revizije.

Uz članak 28.

Ovim člankom usklađuje se nomotehnički izričaj u članku 65. važećeg Zakona.

Uz članak 29.

Ovim člankom se u članku 68. važećeg Zakona briše ovlast Ministarstva financija da određuje program ispita osposobljenosti te da ga organizira i provodi, sukladno izmjenama u članku 36. Prijedloga zakona, prema kojima tu ovlast preuzima Hrvatska revizorska komora.

Uz članak 30.

Ovim člankom određuje se u članku 70. važećeg Zakona da se u postupcima koje Ministarstvo financija vodi sukladno odredbama Važećeg Zakona dostava može obaviti elektroničkim putem u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Uz članak 31.

Ovim člankom se u članku 75. važećeg Zakona izmjenjuje izričaj ovlasti Ministarstva financija u dijelu nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima kako bi se jasnije utvrdio rad državnih službenika u obavljanju nadzora sukladno važećem Zakonu.

Uz članak 32.

Ovim člankom usklađuje se u članku 80. važećeg Zakona izričaj ovlasti sukladno izmjenama odredaba iz članka 31. Prijedloga zakona.

Uz članak 33.

Ovim člankom usklađuje se u članku 91. važećeg Zakona izričaj ovlasti sukladno izmjenama odredaba iz članka 31. Prijedloga zakona.

Uz članak 34.

Ovim člankom se u članku 94. važećeg Zakona određuje rok do tri godine za nadzornu mjeru privremene zabrane ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za obavljanje zakonskih revizija i/ili potpisivanje revizorskog izvješća te rok od tri godine za nadzornu mjeru privremene zabrane članu revizorskog društva za obavljanje funkcije u revizorskom društvu ili članu upravnog ili upravljačkog tijela subjekta od javnog interesa za obavljanje funkcije u subjektu od javnog interesa. Rok od tri godine određuje se jer je tako propisano Direktivnom 2006/43/EZ , a prekršajni postupak briše se jer se radi o upravnom postupku u kojem će odluku sukladno obvezi koju propisuje Direktiva 2006/43/EZ donijeti Ministarstvo financija, a ne sud. U slučaju kada odluku donosi prekršajni sud, Ministarstvo financija može samo predložiti odluku sudu, ali u konačnici, s obzirom na načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, Ministarstvo financija nema niti smije imati utjecaja na konačnu odluku suda, a čime nije ispunjena obveza prijenosa odredbe Direktive 2006/43/EZ koja propisuje da nadležno tijelo može izreći navedenu mjeru.

Uz članak 35.

Ovim člankom briše se u članku 100. važećeg Zakona pojam revizorskih vježbenika u skladu s člankom 4. Prijedloga zakona.

Uz članak 36.

Ovim člankom mijenja se i dopunjuje članak 101. stavak 1. važećeg Zakona kojim se uređuju javne ovlasti Hrvatske revizorske komore. Kako bi se osigurala dosljednost i istovjetnost u provedbi ispita osposobljenosti u odnosu na revizorski ispit i poseban ispit kao javna ovlast Hrvatske revizorske komore utvrđuje se određivanje programa ispita osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija te organiziranje i provođenje ispit osposobljenosti.

Uz članak 37.

Ovim člankom mijenja se članak 107. stavak 1. važećeg Zakona zbog potrebe točnije i preciznije definicije uloge predsjednika Hrvatske revizorske komore.

Uz članak 38.

Ovim člankom dodaje se novi članak 107.a u važeći Zakon koji definira izvršnog direktora Hrvatske revizorske komore. Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore je zaposlenik Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Funkcija izvršnog direktora je operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno Predsjedniku Komore i Upravnom vijeću Hrvatske revizorske komore.

Uz članak 39.

Ovim člankom mijenja se i dopunjuje članak 116. važećeg Zakona kojim se propisuju prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za revizorsko društvo, revizorsko društvo u obavljanju zakonske revizije subjekata od javnog interesa i odgovornu osobu revizorskog društva. S obzirom da su kazne izražene u kuni, iznosi u kuni preračunati su u euro sukladno odredbama propisa kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Članak 116. važećeg Zakona dorađuje se radi jasnoće prilikom primjene u praksi i jasnijeg određivanja bića prekršaja i osobe počinitelja. Novim stavkom 1. detaljnije se propisuje koji se prekršaji odnose na sva revizorska društva, odnosno koji su vezani uz revizorsko društvo bez obzira obavljaju li na zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa ili društva koje nije subjekt od javnog interesa. Stavkom 2. propisuju se prekršaji koji isključivo mogu biti počinjeni u obavljanju zakonske revizije subjekata od javnog interesa.

Uz članak 40.

Ovim člankom dodaje se novi članak 116.a u važeći Zakon kojim se propisuju prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za ovlaštene revizore. Naime, uočeno je da u materijalnim odredbama važećeg zakona ipak postoje određene odredbe za čije nepoštivanje može biti odgovoran i ovlašteni revizor kao fizička osoba.

Uz članak 41.

Ovim člankom mijenja se članak 117. važećeg Zakona kojim se propisuju prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za ostale fizičke osobe. S obzirom da su kazne izražene u kuni, iznosi u kuni preračunati su u euro sukladno odredbama propisa kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 42.

Ovim člankom dodaje se novi članak 117.a u važeći Zakon kojim se propisuju prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za ostale pravne osobe.

Uz članak 43.

Ovim člankom mijenjaju se iznosi novčanih kazni u članku 118. važećeg Zakona. Iznosi u kuni preračunati su u euro sukladno odredbama propisa kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

Uz članak 44.

Ovim člankom mijenjaju se iznosi novčanih kazni u članku 119. važećeg Zakona. Iznosi u kuni preračunati su u euro sukladno odredbama propisa kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

Uz članak 45.

Ovim člankom određuju se prijelazne i završne odredbe.

Uz članak 46.

Ovim člankom uređuje se rok za usklađivanje Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“ br. 104/18., 144/20.) s odredbama Prijedloga zakona.

Uz članak 47.

Ovim člankom određuje se stupanje na snagu.

IV. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU 

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi  Direktiva 2006/43 /EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. lipnja 2006.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje  Uredbe (EU) br. 537/2014  Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014.).

Osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga

Članak 5.

(1) Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj obavlja revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Revizorsko društvo mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora.

(2) Zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj osim revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka obavlja i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija.

(3) Revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji moraju biti zaposleni u revizorskom društvu. Ovlašteni revizor ne može sklopiti ugovor o radu niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom.

(4) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.

(5) U obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner.

(6) Revizorske usluge obavljaju se neovisno, samostalno i objektivno u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, drugim propisima i pravilima.

POGLAVLJE II. ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU I REVIZORSKOM DRUŠTVU

Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru

Članak 7.

(1) Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima položen revizorski ispit i

2. ima dobar ugled.

(2) Odobrenje za rad je javna isprava.

(3) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija će odlučiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(4) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, a po zahtjevu se ne može postupiti, Ministarstvo financija rješenjem će odbaciti zahtjev.

(5) Nakon izdavanja odobrenja za rad fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora.

(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru te iznos naknade

Revizorski vježbenik

Članak 9.

(1) Revizorski vježbenik je fizička osoba koja ispunjava uvjet iz članka 11. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona i koja je upisana u registar revizorskih vježbenika.

(2) Revizorski vježbenik sudjeluje u obavljanju revizorskih usluga pod nadzorom ovlaštenog revizora uz uvjet da je u radnom odnosu ili na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa u revizorskom društvu, a radi u punom radnom vremenu.

(3) Revizorski vježbenik obavlja praktičan rad pod vodstvom mentora ovlaštenog revizora.

(4) Fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka može u svojstvu revizorskog vježbenika biti upisana u registar revizorskih vježbenika najduže pet godina.

Dobar ugled

Članak 10.

(1) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, ima fizička osoba:

1. koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela:

a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), protiv spolnih sloboda (glava XVI.), protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)

b) protiv života i tijela (glava X.), protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

c) iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.)

d) iz Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.)

e) propisana zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

f) propisana zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi

2. koja nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja obavljanja revizorskih usluga u zadnje tri godine

3. koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila odredbe ovoga Zakona, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili ostale propise kojima se uređuje revizija.

(2) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, imaju pravna osoba i njezin stvarni vlasnik kako je određeno zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji:

1. ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, ako je primjenjivo

2. nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak.

(3) Na dobar ugled fizičke ili pravne osobe mogu utjecati sljedeće okolnosti:

1. pravomoćno je osuđena ili se protiv osobe vodi kazneni ili prekršajni postupak za bilo koje od djela koja nisu navedena u stavku 1. ovoga članka, a koja bi mogla utjecati na dobar ugled osobe

2. nije se dokazala svojim dosadašnjim profesionalnim radom i osobnim integritetom

3. financijska stabilnost ugrožava ugled osobe

4. pravomoćno je osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja bilo kojih propisa kojima se uređuje revizorska, bankovna, financijska djelatnost, djelatnost osiguranja i reosiguranja, tržište kapitala, financijski instrumenti ili instrumenti platnog prometa, pružanje financijskih usluga, područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili bilo kojih drugih propisa relevantnih za obavljanje revizorskih usluga, a što može dovesti u sumnju dobar ugled kandidata

5. nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.

(4) Pri procjenjivanju okolnosti iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane uz vrstu presude, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, postojeće otežavajuće i olakotne okolnosti slučaja, značaj prijestupa ili prekršaja, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su provele ili provode Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili Hrvatska narodna banka ili srodna nadzorna tijela iz država članica i trećih zemalja. Ministarstvo financija vodit će računa i o postojanju većeg broja lakših djela iz stavka 3. ovoga članka koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe.

(5) Smatra se da osobe iz stavaka 1. – 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. – 3. ovoga članka.

(6) Odredbe stavaka 1. – 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće zemlje te pravne osobe sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

(7) Ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni su bez odgode obavijestiti Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. – 4. ovoga članka.

(8) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete koje uzima u obzir pri procjeni dobrog ugleda iz stavka 3. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.

Revizorski ispit

Članak 11.

(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi.

(2) Revizorskim ispitom obuhvaćena su najmanje sljedeća područja:

1. opća računovodstvena teorija i načela

2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja

4. financijska analiza

5. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo

6. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola

7. revizija i stručne vještine

8. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije

9. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

10. Međunarodni revizijski standardi i

11. profesionalna etika i neovisnost.

(3) Osim područja iz stavka 2. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:

1. pravo društava i korporativno upravljanje

2. stečajni i slični pravni postupci

3. porezno pravo

4. građansko i trgovačko pravo

5. socijalno pravo i radno pravo

6. informacijska tehnologija i računalni sustavi

7. ekonomija i poslovna ekonomija

8. matematika i statistika i

9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima

10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora. Revizorski ispit se polaže prema programu, na način uređen pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.

(5) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje. Revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.

(6) Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu i

2. pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.

(7) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.

(8) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz stavka 6. ovoga članka te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.

(9) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit.

(10) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.

(11) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu koja je upravni akt.

(12) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.

(13) Kandidat plaća naknadu za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita. Naknada se plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.

(14) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij u jednom ili više predmeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u tim predmetima ako je predmete istog sadržaja položila u okviru navedenih studija. Odluku o izuzeću na obrazloženi zahtjev fizičke osobe donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.

(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 6. ovoga članka, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz stavka 14. ovoga članka i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.

Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita

Članak 13.

(1) Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita mogu organizirati i provoditi Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori prema programu na koji Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost, a sukladno pravilniku iz stavka 5. ovoga članka.

(2) Pohađanje stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita uvjet je za pristupanje polaganju revizorskog ispita.

(3) Osobe koje provode stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita su članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom u trajanju od najmanje pet godina u području koje predaju.

(4) Za pohađanje stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita plaća se naknada.

(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete, način provedbe stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita i druge pojedinosti u vezi sa stručnim osposobljavanjem za polaganje revizorskog ispita.

Stalno stručno usavršavanje

Članak 14.

(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, počevši od dana izdavanja odobrenja za rad te o ispunjenoj obvezi izvještava Ministarstvo financija najkasnije na dan isteka istog razdoblja.

(2) Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka. Ministarstvo financija provodi stalno stručno usavršavanje prema programu koji javno objavljuje. Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori provode stalno stručno usavršavanje prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost i koje javno objavljuju. Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.

Poseban ispit

Članak 15.

(1) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad zbog neispunjavanja obveze iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

(2) Hrvatska revizorska komora organizira i provodi poseban ispit iz stavka 1. ovoga članka i naplaćuje naknadu za polaganje posebnog ispita.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način provedbe ispita iz stavka 2. ovoga članka, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja posebnog ispita.

Ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru

Članak 16.

(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:

1. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge

2. gubitkom poslovne sposobnosti ovlaštenog revizora

3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine

4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled

5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka, rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad ovlaštenom revizoru Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem ovlašteni revizor ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.

Odobrenje za rad revizorskom društvu

Članak 17.

(1) Revizorsko društvo osniva se kao trgovačko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju trgovačka društva.

(2) Ministarstvo financija izdat će privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom preddruštvu koje ispunjava sljedeće uvjete:

1. tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori, ili revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori iz druge države članice

2. većina, a najviše do tri četvrtine članova uprave, odnosno upravnog odbora su ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice, a kada uprava ili upravni odbor nema više od dva člana, barem jedan član mora zadovoljavati taj uvjet

3. ima dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona

4. fizičke i pravne osobe koje su osnivači društva te njihovi stvarni vlasnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, imaju dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona, u slučaju novoosnovanih trgovačkih društava.

(3) Najmanje jedan član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom.

(4) U revizorskom društvu može se utjecati na upravljanje društvom samo na temelju članskih prava u društvu.

(5) Član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora imati dobar ugled.

(6) Zahtjev za izdavanje privremenog rješenja o odobrenju za rad podnose osnivači ili uprava, odnosno upravni odbor revizorskog preddruštva.

(7) Prije upisa osnivanja revizorskog društva ili djelatnosti obavljanja revizorskih usluga u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar, revizorsko preddruštvo mora dobiti privremeno rješenje o odobrenju za rad, koje prilaže prijavi za upis u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar. Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od izvršnosti privremenog rješenja kojim je izdano odobrenje za rad.

(8) U sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi: »revizorsko društvo«, »revizorske usluge«, »revizija« ili izvedenice tih riječi ako pravna osoba nema privremeno rješenje o odobrenju za rad.

(9) O zahtjevu za izdavanje privremenog rješenja o odobrenju za rad Ministarstvo financija odlučit će u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(10) Nakon upisa revizorskog društva u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar, a nakon što revizorsko društvo dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga, Ministarstvo financija revizorskom društvu izdaje rješenje o odobrenju za rad.

(11) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, a po zahtjevu se ne može postupiti, Ministarstvo financija rješenjem će odbaciti zahtjev.

(12) Odobrenje za rad je javna isprava.

(13) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(14) Revizorsko društvo dužno je kontinuirano ispunjavati uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka, a o svakoj nastaloj promjeni uvjeta pod kojima mu je izdano odobrenje za rad dužno je obavijestiti Ministarstvo financija u roku od osam dana od datuma promjene uvjeta.

(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad revizorskom društvu te iznos naknade.

Ispit osposobljenosti

Članak 23.

(1) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je položiti ispit osposobljenosti koji provodi Ministarstvo financija.

(2) Ispit osposobljenosti je provjera poznavanja zakonodavstva Republike Hrvatske, a uključuje najmanje područja računovodstva i revizije, trgovačkog prava, poreznog prava i radnog prava, u mjeri u kojoj su oni potrebni za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj.

(3) Ispit osposobljenosti provodi se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.

(4) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona plaća naknadu za polaganje ispita osposobljenosti i popravnog ispita osposobljenosti.

(5) Ministarstvo financija surađivat će s nadležnim tijelima država članica u okviru CEAOB-a u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti. Ministarstvo financija surađuje i s nadležnim tijelima drugih država članica imenovanima u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014, ako se usklađenost zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti odnosi na zakonske revizije subjekata od javnog interesa.

(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom program ispita osposobljenosti, ispitno povjerenstvo, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu osposobljenosti, iznos naknade za polaganje ispita i popravnog ispita, naknade članovima ispitnog povjerenstva, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja ispita osposobljenosti.

Registracija revizorskog društva iz druge države članice

Članak 25.

(1) Ministarstvo financija rješenjem će registrirati za obavljanje zakonske revizije pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija.

(2) Revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može početi obavljati zakonsku reviziju tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.

(3) Ministarstvo financija registrirat će revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da ono ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka, ima odobrenje za rad nadležnog tijela u svojoj matičnoj državi članici, i ako dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu u skladu s člancima 60. i 61. ovoga Zakona koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga. Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.

(4) Ministarstvo financija obavijestit će nadležno tijelo matične države članice o registraciji revizorskog društva iz te države članice.

(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju revizorskog društva iz druge države članice te iznos naknade.

Registracija revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 29.

(1) Pod uvjetima iz članka 30. ovoga Zakona, Ministarstvo financija će na njegov zahtjev rješenjem registrirati revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorsko izvješće o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima izdavatelja koji ima sjedište izvan Europske unije, a čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim u slučaju izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su još uvijek u optjecaju i na koje se primjenjuje jedno od sljedećeg:

1. uvršteni su na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj prije 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti

2. uvršteni su na uređeno tržite u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti.

(2) Revizorska izvješća o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima iz stavka 1. ovoga članka, koja izdaju revizor u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj nemaju u Republici Hrvatskoj pravni učinak.

POGLAVLJE V.   REGISTRI

Vrste registara

Članak 34.

(1) Osobe kojima je Ministarstvo financija izdalo odobrenje za rad, odnosno kojima je odobrilo registraciju moraju biti upisane u odgovarajuće registre koje vodi Ministarstvo financija.

(2) Osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, u odgovarajuće registre moraju biti upisani i revizorski vježbenici, ako ispunjavaju uvjete iz članka 9. ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo financija vodi sljedeće registre:

1. registar revizorskih društava

2. registar samostalnih revizora

3. registar ovlaštenih revizora

4. registar revizorskih vježbenika

5. registar revizorskih društava i registar ovlaštenih revizora iz drugih država članica

6. registar ovlaštenih revizora iz trećih zemalja i

7. registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji i registar revizora u trećoj zemlji.

Način vođenja registra

Članak 35.

(1) Registri iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona vode se u elektroničkom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva financija i redovito se ažuriraju.

(2) Podaci iz registara dostupni su javnosti bez ograničenja, osim podataka o fizičkim osobama zaštićenih zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Ministarstvo financija može ograničiti pristup podacima iz registara radi zaštite od značajne prijetnje osobnoj sigurnosti osobe koja je upisana u registar. Podaci iz registara dostupni su javnosti bez naplate i u strojno čitljivom obliku.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način upisa u registre i vođenja registara iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

Registar ovlaštenih revizora, registar revizorskih vježbenika, registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i registar revizora u trećoj zemlji

Članak 37.

(1) Registar ovlaštenih revizora i registar revizorskih vježbenika najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:

1. ime i prezime, prebivalište, OIB i registarski broj

2. tvrtku i adresu, registarski broj te adresu internetske stranice revizorskog društva, odnosno ime i prezime, adresu, registarski broj, adresu internetske stranice samostalnog revizora u kojem je ovlašteni revizor, odnosno revizorski vježbenik zaposlen ili s kojim je povezan kao partner ili na drugi način

3. svaku drugu registraciju ovlaštenog revizora kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizora kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju te, ako je to primjenjivo, broj registracije

4. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, na registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i na registar revizora u trećoj zemlji.

Upis i promjene podataka u registru

Članak 38.

(1) Ministarstvo financija upisuje po službenoj dužnosti u odgovarajući registar osobu kojoj je izdano odobrenje za rad ili kojoj je odobrena registracija.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, podaci koji se upisuju u registar dostavljaju se Ministarstvu financija uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ili zahtjev za registraciju.

(3) U slučaju promjene podataka upisanih u registar, osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su najkasnije u roku od osam dana od nastanka promjene obavijestiti Ministarstvo financija o promijenjenim podacima.

(4) Ministarstvo financija upisuje u odgovarajući registar revizorskog vježbenika na temelju obavijesti revizorskog društva.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se u roku od osam dana od zasnivanja radnog odnosa, odnosno od početka stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, nakon što osoba u revizorskom društvu postane revizorski vježbenik.

(6) Revizorsko društvo za slučaj iz stavka 4. ovoga članka obvezno je najkasnije u roku od osam dana od promjene podataka upisanih u registar o tome obavijestiti Ministarstvo financija.

(7) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka potpisuje zastupnik revizorskog društva.

(8) Ako se podaci dostavljaju elektroničkim putem, potpisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronički potpis.

Brisanje iz registra

Članak 39.

(1) Ministarstvo financija po službenoj dužnosti upisuje brisanje iz odgovarajućeg registra osobe kojoj je rješenje o odobrenju za rad ukinuto ili kojoj je rješenje o registraciji ukinuto.

(2) Ministarstvo financija upisuje brisanje iz odgovarajućeg registra revizorskog vježbenika koji prestane ispunjavati uvjete iz članka 9. ovoga Zakona, na temelju obavijesti o prestanku ispunjavanja uvjeta koju je bez nepotrebnog odgađanja Ministarstvu financija obvezno dostaviti revizorsko društvo kod kojeg je revizorski vježbenik u radnom odnosu ili na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

POGLAVLJE VI. OBAVLJANJE REVIZORSKIH USLUGA

Ugovor o reviziji

Članak 40.

(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju se ugovorom o reviziji.

(2) Ugovor o reviziji sklapa se nakon imenovanja revizorskog društva. Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa u tekućoj poslovnoj godini.

(3) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku. Ugovor o reviziji mora sadržavati iznos naknade za obavljanje zakonske revizije.

(4) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.

(5) Ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi. Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.

(6) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od datuma raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora. U vezi s primljenom obavijesti Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.

(7) Odredbe stavaka 1. – 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.

Imenovanje revizorskog društva

Članak 41.

(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

(2) Imenovanje revizorskog društva ne smije biti ničim uvjetovano, osim u slučajevima predviđenima zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

(3) Zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor obvezniku zakonske revizije tako da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe ugovora su ništetne.

(4) Imenovanje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa obavlja se u skladu s odredbama ovoga članka i članka 16. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Ugovaranje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa

Članak 43.

(1) Nadzorna tijela ovlaštena za nadzor poslovanja subjekata od javnog interesa čije obavljanje poslova je propisano posebnim zakonom mogu tim subjektima propisati obvezu ugovaranja zakonske revizije s više međusobno neovisnih revizorskih društava, te odrediti uvjete za uređivanje odnosa između revizorskih društava imenovanih za obavljanje zajedničke revizije.

(2) Subjekti od javnog interesa, osim onih iz stavka 1. ovoga članka, koji samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima, u poslovnoj godini koja prethodi poslovnoj godini na koju se zakonska revizija odnosi, ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

1. zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

2. imaju aktivu veću od 5.000.000.000,00 kuna na zadnji dan poslovne godine

moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva te takva zakonska revizija rezultira podnošenjem zajedničkog revizorskog izvješća iz članka 58. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Ako je matično društvo subjekt od javnog interesa iz stavka 2. ovoga članka, obveza zakonske revizije s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva odnosi se na godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje matičnog društva i svih ovisnih društava.

(4) Obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na subjekte od javnog interesa koji su ovisno društvo matičnog društva sa sjedištem u drugoj državi članici ako u ukupnoj konsolidiranoj aktivi matičnog društva sudjeluju s manje od 50 posto.

(5) U slučaju ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava, najdulje vrijeme trajanja revizijskog angažmana iz članka 64. ovoga Zakona ne može se produljiti na najdulje razdoblje iz članka 17. stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) br. 537/2014.

Nerevizorske usluge

Članak 44.

(1) Revizorsko društvo može, osim revizorskih usluga, kao svoju djelatnost obavljati i nerevizorske usluge iz sljedećih područja:

1. financija i računovodstva

2. financijskih analiza i kontrola, uključujući i dubinska snimanja

3. usluge davanja poreznih savjeta na način kako je uređeno posebnim propisima

4. ostalog poslovnog savjetovanja

5. procjenjivanja vrijednosti društava, imovine i obveza

6. sudskog vještačenja

7. izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata

8. održavanja stručnih seminara i edukacije

9. izdavanja stručnih radova.

(2) Revizorsko društvo koje obavlja usluge iz područja financija i računovodstva, davanja poreznih savjeta, ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti društva, imovine i obveza, sudskog vještačenja i usluga iz područja odgovornosti poslovodstva isključuje mogućnost obavljanja zakonske revizije u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu. Zabrana obavljanja zakonske revizije odnosi se na revidirani subjekt i sva povezana društva revidiranoga subjekta, kao i na revizorsko društvo i sva povezana društva revizorskog društva.

(3) Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na povezana društva revidiranog subjekta kao i na povezana društva revizorskog društva, pod uvjetom da je revizorsko društvo poduzelo sve mjere osiguranja kako obavljanje usluga iz stavka 2. ovoga članka ne bi imalo utjecaja na neovisnost obavljanja zakonske revizije. Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na obavljanje sljedećih nerevizorskih usluga:

1. porezne usluge povezane s pripremom poreznih obrazaca

2. porezne usluge povezane s pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je glede takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva

3. porezne usluge povezane s pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je glede takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva

4. porezne usluge povezane s izračunom izravnog i neizravnog poreza te odgođenog poreza

5. porezne usluge povezane s poreznim savjetovanjem

na način kako je uređeno posebnim propisima, ako te usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaje koji su predmet revizije i ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti sukladno ovom Zakonu.

(4) Podatke o obavljanju usluga iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, kao i utjecaj na neovisnost i poduzete mjere osiguranja iz stavka 3. ovoga članka, revizorska društva dužna su iskazati u izjavi koja se odnosi na neovisnost rada revizorskog društva, a koja je, u slučaju revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, dio izvješća o transparentnosti iz članka 59. ovoga Zakona.

(5) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada ne smiju pružati izravno ili neizravno revidiranom subjektu, njegovu matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(6) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 5. ovoga članka odnosi se na:

1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovnu godinu koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, revizorsko društvo može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. točke (a) podtočke i., točke (a) podtočaka iv. – vii. Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu od javnog interesa, na način kako je uređeno posebnim propisima i ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(8) Iznimno od stavaka 5. – 7. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada, a koji obavljaju zakonsku reviziju kreditne institucije i subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, smiju pružati nerevizorske usluge na način kako je propisano zakonom kojim se propisuje poslovanje kreditnih institucija te subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(9) Revizorsko društvo dužno je u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorsko mišljenje navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga za koje Međunarodni revizijski standardi zahtijevaju neovisnost, kao i poduzete mjere osiguranja za ublažavanje utjecaja na neovisnost obavljanja revizorskih usluga.

(10) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, pružanje nerevizorskih usluga podložno je odobrenju revizijskog odbora u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 537/2014 nakon što je revizijski odbor na odgovarajući način procijenio postoje li prijetnje neovisnosti i primijenjeni zaštitni mehanizmi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.

Zabrana zapošljavanja ovlaštenih revizora kod revidiranog subjekta

Članak 50.

(1) Ovlašteni revizor i glavni revizijski partner koji obavljaju zakonsku reviziju u ime revizorskog društva, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine ili, u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, isteka razdoblja od najmanje dvije godine nakon što su prestali obavljati dužnost ovlaštenog revizora ili glavnog revizijskog partnera u vezi sa zakonskom revizijom, ne smiju:

1. prihvatiti položaj člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog odbora u revidiranom subjektu

2. prihvatiti položaj voditelja računovodstvenog i/ili financijskog područja u revidiranom subjektu

3. ako je to primjenjivo, postati članom revizijskog odbora revidiranog subjekta ili, ako takav revizijski odbor ne postoji, članom organa koji obavlja funkciju jednakovrijednu onoj revizijskog odbora.

(2) Radnici i partneri, osim glavnih revizijskih partnera, revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju, kao i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje ili su pod nadzorom revizorskog društva, ne smiju, ako su takvi radnici, partneri ili druge fizičke osobe ovlašteni za obavljanje zakonske revizije, preuzeti bilo koju dužnost iz stavka 1. točaka 1. – 3. ovoga članka, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine nakon isteka razdoblja u kojem su bili izravno uključeni u obavljanje zakonske revizije.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su bez odgode izvijestiti revizorsko društvo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Visina osiguranja od odgovornosti

Članak 61.

(1) Za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem revizorskih usluga, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 300.000,00 kuna.

(2) Za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem zakonske revizije subjekata od javnog interesa, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 3.000.000,00 kuna.

(3) Hrvatska revizorska komora može, kao ugovaratelj osiguranja, u korist svojih članova revizorskih društava, kao osiguranika, s osigurateljima sklapati ugovor o osiguranju od odgovornosti. 

Trajanje revizijskog angažmana

Članak 64.

Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.

POGLAVLJE VII. REVIZIJSKI ODBOR

Revizijski odbor

Članak 65.

(1) Subjekt od javnog interesa dužan je imati revizijski odbor. Revizijski odbor može biti samostalan odbor ili odbor nadzornog odbora odnosno upravnog odbora subjekta koji je predmet revizije.

(2) Članovi revizijskog odbora imenuju se iz redova članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo.

(3) Revizijski odbor mora imati minimalno tri člana.

(4) Najmanje jedan član revizijskog odbora mora biti stručan u području računovodstva i/ili revizije.

(5) Članovi revizijskog odbora kao cjelina moraju imati znanje o sektoru u kojem posluje revidirani subjekt.

(6) Većina članova revizijskog odbora mora biti neovisna u odnosu na revidirani subjekt. Osoba se smatra neovisnom ako nema bilo kakav poslovni, financijski, obiteljski ili drugi bliski odnos s revidiranim subjektom, njegovim većinskih dioničarem ili upravom, ili ako ne postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu neovisnost.

(7) Ako su svi članovi revizorskog odbora članovi nadzornog odbora ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta koji je predmet revizije, revizijski odbor izuzima se od zahtjeva neovisnosti utvrđenog u stavku 6. ovoga članka.

(8) Predsjednika revizijskog odbora imenuje nadzorni, odnosno upravni odbor ili ga biraju članovi revizijskog odbora. Predsjednik revizijskog odbora mora biti neovisan u odnosu na revidirani subjekt, osim u slučaju iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Revizijski odbor samostalan je u svom radu.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, revizijski odbor ne moraju imati otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom čije poslovanje je propisano zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom, niti alternativni investicijski fondovi čije poslovanje je propisano zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi.

POGLAVLJE VIII. DJELOKRUG I NADLEŽNOSTI NADLEŽNOG TIJELA

Nadležno tijelo

Članak 68.

(1) U smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija. Ministarstvo financija ovlašteno je:

1. provoditi nadzor i druge postupke nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima te ostalim subjektima nadzora utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014 te izricati nadzorne mjere i poduzimati druge radnje usmjerene k uklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

2. izdavati i ukidati odobrenja za rad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima te druga odobrenja, suglasnosti i registracije za koje je ovlaštena na temelju ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kao i drugih propisa

3. voditi registre i druge evidencije u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 i izdavati potvrde

4. odrediti program ispita osposobljenosti

5. organizirati i provoditi ispit osposobljenosti

6. sudjelovati u postupcima Europske komisije u vezi s usvajanjem Međunarodnih revizijskih standarda

7. obavljati i druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 537/2014 i drugih propisa.

(2) Ministarstvo financija ovlašteno je angažirati, kao pomoć ovlaštenim državnim službenicima u obavljanju pojedinih zadaća iz svoje nadležnosti propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014, vanjske stručnjake koji su neovisni i nisu u sukobu interesa u odnosu na subjekt nadzora na koji se odnosi konkretna zadaća, što potkrepljuju izjavom. Vanjski stručnjaci imaju pravo na naknadu za rad.

(3) Ministarstvo financija ovlašteno je povremeno osnovati savjetodavno vijeće za pružanje stručne pomoći u obavljanju pojedinih zadaća iz svoje nadležnosti propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014. Članovi savjetodavnog vijeća neovisni su i nisu u sukobu interesa u odnosu na subjekt nadzora na koji se odnosi konkretna zadaća, što potkrepljuju izjavom. Članovi savjetodavnog vijeća imaju pravo na naknadu za rad.

(4) Na osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o tajnosti podataka koje se odnose i na ovlaštene državne službenike Ministarstva financija. Ove osobe ne sudjeluju u donošenju odluka Ministarstva financija.

Primjena propisa o upravnom postupku i upravnom sporu

Članak 70.

(1) U postupcima koje vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak Ministarstvo financija donosi rješenja i zaključke.

(2) Protiv rješenja Ministarstva financija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) U postupku nadzora ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje.

(4) O tužbama protiv akata Ministarstva financija nadležni upravni sud odlučit će po hitnom postupku. O žalbama protiv presuda upravnog suda Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučit će u hitnom postupku.

POGLAVLJE IX. NADZOR NAD OVLAŠTENIM REVIZORIMA, REVIZORSKIM DRUŠTVIMA I OSTALIM SUBJEKTIMA NADZORA

Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

Članak 75.

(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima podrazumijeva ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kao i u skladu s nacionalnim standardima i vlastitim pravilima te nadzor osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava, a koji podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvantitete i kvalitete angažiranih sredstava, zaračunanih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa.

(2) Ministarstvo financija će pri provjeri osiguranja kvalitete obavljanja zakonskih revizija godišnjih financijskih izvještaja ili konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja srednjih i malih poduzetnika, a koji nisu subjekti od javnog interesa, uzeti u obzir činjenicu da su Međunarodni revizijski standardi osmišljeni tako da se primjenjuju na način koji je proporcionalan opsegu i složenosti poslovanja subjekta koji je predmet revizije, odnosno da određeni Međunarodni revizijski standardi nisu primjenjivi na takve subjekte.

Ovlašteni državni službenici

Članak 80.

(1) Nadzor iz članka 75. ovoga Zakona obavljaju ovlašteni državni službenici.

(2) Ovlašteni državni službenici moraju biti neovisni u odnosu na subjekt nadzora koji je predmet nadzora te ne smije postojati sukob interesa između ovlaštenih državnih službenika i subjekta nadzora koji je predmet nadzora.

(3) Smatra se da ovlašteni državni službenik nije neovisan u odnosu na subjekt nadzora ako:

1. je subjekt nadzora, suovlaštenik, odnosno suobveznik, svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje

2. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka

3. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika

4. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u bliskom osobnom odnosu

5. je sa subjektom nadzora u gospodarskom, financijskom ili drugom poslovnom odnosu

6. prema subjektu nadzora postupa diskriminirajuće

7. se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost ovlaštenog državnog službenika.

(4) Ovlašteni državni službenici koji provode nadzor iz članka 75. ovoga Zakona moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

1. biti ovlašteni revizori s odgovarajućom stručnom naobrazbom i relevantnim iskustvom u obavljanju zakonske revizije i financijskom izvještavanju

2. biti osposobljeni za provedbu nadzora osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava

3. ne smiju biti zaposleni ili u drugom odnosu povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora

4. proteklo je najmanje tri godine od datuma prestanka njihova statusa partnera, radnika ili drugog oblika povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora i

5. prije početka nadzora moraju dati pisanu izjavu da ne postoji sukob interesa između njih i revizorskog društva koje je predmet nadzora.

(5) U provedbi nadzora iz članka 75. ovoga Zakona kao pomoć ovlaštenim državnim službenicima mogu sudjelovati vanjski stručnjaci iz članka 68. stavka 2. i drugi ovlašteni državni službenici Ministarstva financija koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. i stavka 4. točaka 3. – 5. ovoga članka ako njihov rad planiraju i nadziru ovlašteni državni službenici.

(6) Ovlašteni državni službenici koji obavljaju nadzor iz članka 75. ovoga Zakona i osobe iz stavka 5. ovoga članka dužni su prijaviti neposredno nadređenom državnom službeniku ili čelniku tijela nastupanje okolnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, odmah po nastupanju istih.

Preporuke ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

Članak 91.

(1) Ako se u postupku nadzora osiguranja kvalitete rada revizorskih društava utvrde slabosti, manjkavosti, nedostaci ili nepravilnosti koji ne predstavljaju kršenje ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 537/2014, odnosno ne predstavljaju značajno kršenje vlastitih pravila i standarda i pravila struke ili kada se smatra potrebnim da revizorsko društvo poduzme radnje i aktivnosti radi unaprjeđenja svog poslovanja i sustava unutarnje kontrole kvalitete i smanjenja ili uklanjanja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u obavljanju svojih aktivnosti, revizorskom društvu može se dati preporuka u svrhu unaprjeđenja poslovanja i sustava unutarnje kontrole kvalitete ili smanjenja ili uklanjanja rizika kojima je ovlašteni revizor ili revizorsko društvo izloženo ili može biti izloženo u obavljanju svojih aktivnosti.

(2) Ako se revizorskom društvu daje preporuka, revizorsko društvo obvezno je dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporuci, vodeći pri tome računa o roku za provedbu preporuka.

(3) Ako revizorsko društvo ne postupi u skladu s preporukom iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo financija izriče mu odgovarajuće primjerene nadzorne mjere propisane ovim Zakonom i, ako je to primjenjivo, Uredbom (EU) br. 537/2014.

(4) Preporuke iz ovoga članka nisu upravni akt.

POGLAVLJE X. NADZORNE MJERE

Vrste nadzornih mjera

Članak 94.

(1) Ministarstvo financija može izreći jednu ili više sljedećih nadzornih mjera:

1. nalog subjektu nadzora da prekine određeno postupanje i da se suzdrži od ponavljanja određenog postupanja

2. javnu opomenu, u kojoj se najmanje navodi odgovoran subjekt nadzora i vrsta nezakonitosti i nepravilnosti, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija

3. nalog za otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti

4. privremenu zabranu ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za obavljanje zakonskih revizija i/ili potpisivanje revizorskog izvješća sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak

5. utvrđenje da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz članka 58. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014

6. privremenu zabranu članu revizorskog društva za obavljanje funkcije u revizorskom društvu ili članu upravnog ili upravljačkog tijela subjekta od javnog interesa za obavljanje funkcije u subjektu od javnog interesa, sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak

7. ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu, ovlaštenom revizoru ili ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice, ovlaštenom revizoru iz treće zemlje ili ukidanje registracije revizorskom društvu iz druge države članice, subjektu za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizoru u trećoj zemlji ili naložiti brisanje iz registra iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Nadzorne mjere izriču se rješenjem.

(3) Ako je donošenje mjera iz stavaka 1. ovoga članka potrebno radi zaštite korisnika revizorskog izvješća i/ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Ministarstvo financija može o njima neposredno riješiti u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(4) U slučaju izricanja nadzorne mjere iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Ministarstvo financija dužno je po izvršnosti rješenja kojim je izrečena ta nadzorna mjera isto dostaviti Financijskoj agenciji, koja navedeno rješenje objavljuje uz revidirani godisnji financijski izvještaj odnosno revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj odnosno godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta. Obavijest o izricanju nadzorne mjere iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Ministarstvo financija dostavlja i revidiranom subjektu i nadzornim tijelima nadležnim za nadzor njegova poslovanja.

(5) Kada nadzorno tijelo nadležno za nadzor poslovanja revidiranog subjekta odbije ili odbaci revidirani godišnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili mišljenje s rezervom, o tome dostavlja obavijest Ministarstvu financija uz obrazloženje razloga odbijanja ili odbacivanja. Ministarstvo financija po zaprimljenoj obavijesti može pokrenuti postupak nadzora revizorskog društva.

(6) Ministarstvo financija obavijest iz stavka 5. ovoga članka dostavlja Financijskoj agenciji koja je objavljuje uz revidirani godisnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta.

POGLAVLJE XI. HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA

Pravni položaj

Članak 100.

(1) Hrvatska revizorska komora strukovna je organizacija revizorskih društava, samostalnih revizora, ovlaštenih revizora i revizorskih vježbenika. Članstvo u Hrvatskoj revizorskoj komori je obvezatno.

(2) Hrvatska revizorska komora je pravna osoba s javnim ovlastima.

(3) Akti koje Hrvatska revizorska komora izdaje u obavljanju javnih ovlasti javne su isprave.

Javne ovlasti i zadaće

Članak 101.

(1) Javne ovlasti Hrvatske revizorske komore su:

1. prevoditi i objavljivati na hrvatski jezik Međunarodne revizijske standarde, osim ako je te standarde usvojila Europska komisija

2. donositi nacionalne revizijske standarde za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) te davati njihova tumačenja, sve uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

3. prevoditi i objavljivati etičke standarde računovodstvene struke koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC)

4. odrediti program revizorskog ispita i iznos naknade uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

5. organizirati i provoditi revizorski ispit

6. odrediti program posebnog ispita i iznos naknade, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

7. organizirati i provoditi poseban ispit.

(2) Upravni nadzor nad radom Hrvatske revizorske komore u dijelu obavljanja povjerenih javnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo financija.

(3) U provedbi upravnog nadzora nad radom Hrvatske revizorske komore Ministarstvo financija, osim mjera predviđenih zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave, ovlašteno je i sazvati Skupštinu Hrvatske revizorske komore, raspustiti Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore i smijeniti predsjednika Hrvatske revizorske komore kada je to potrebno radi zaštite zakonitosti i dobrobiti revizorske struke.

(4) Hrvatska revizorska komora dužna je za obavljanje zadaća iz stavka 1. ovoga članka, u skladu sa za to osiguranim sredstvima, osigurati dostatne organizacijske, tehničke, ljudske i financijske uvjete te osigurati sprječavanje sukoba interesa u odnosu na sve relevantne osobe koje sudjeluju u obavljanju ovih zadaća.

(5) Protiv upravnih akata Hrvatske revizorske komore žalba se podnosi Ministarstvu financija.

(6) Ostale zadaće Hrvatske revizorske komore su:

1. promicati i štititi interese svojih članova

2. pratiti provedbu propisa iz područja revizije, davati inicijative za izmjenu propisa, sudjelovati u stručnoj raspravi o izmjeni propisa iz područja revizije i računovodstva

3. davati stručna mišljenja članovima Hrvatske revizorske komore i trećim osobama na njihov zahtjev

4. surađivati s odgovarajućim stručnim organizacijama iz drugih država članica i iz trećih zemalja

5. obavljati i druge poslove u skladu sa Statutom Hrvatske revizorske komore, koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 te na temelju njih donesenih propisa.

Predsjednik Hrvatske revizorske komore

Članak 107.

(1) Predsjednik Hrvatske revizorske komore vodi poslovanje Hrvatske revizorske komore, zastupa je i odgovara za zakonitost njezina rada.

(2) Za predsjednika Hrvatske revizorske komore može se imenovati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. evidentirana je u registru ovlaštenih revizora

2. ima najmanje deset godina radnog iskustva kao ovlašteni revizor

3. državljanin je Republike Hrvatske.

(3) Predsjednika Hrvatske revizorske komore bira Skupština.

(4) Predsjednik Hrvatske revizorske komore bira se na razdoblje od četiri godine, a može biti ponovo imenovan samo na još jedno mandatno razdoblje.

POGLAVLJE XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji revizorskog društva i samostalnog revizora

Članak 116.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa ako:

1. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona

2. protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom.

3. ne obavijesti Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona.

4. ne obavijesti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona

5. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 4. ovoga Zakona

6. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 6. ovoga Zakona

7. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona

8. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona

9. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 5. – 8. ovoga Zakona

10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona

11. pruža nerevizorske usluge bez odobrenja iz članka 44. stavka 10. ovoga Zakona

12. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija

13. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona

14. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona

15. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona

16. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona

17. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona

18. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona

19. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona

20. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona

21. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona

22. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona

23. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona

24. glede organizacije revizorskog rada ne omogući obavljanje revizorskih usluga, ne vodi evidencije, ne dokumentira traženje savjeta od vanjskih stručnjaka i/ili ne vodi revizorske spise u skladu s člankom 54. stavcima 1., 5., 6., 7., 8., 9. i/ili 10. ovoga Zakona

25. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona

26. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona

27. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona

28. ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona

29. revizorsko izvješće nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 2. ovoga Zakona

30. revizorsko izvješće nije potpisano u skladu s člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona

31. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona

32. obavlja zakonsku reviziju protivno članku 63. ovoga Zakona

33. obavlja zakonsku reviziju dulje od razdoblja propisanog člankom 64. ovoga Zakona

34. ne dostavi u roku propisanom člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 dodatno izvješće revizijskom odboru, upravnom ili nadzornom odboru u skladu s člankom 67. ovoga Zakona

35. o nepravilnostima iz članka 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 ne obavijesti nadležno tijelo iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona

36. ne obavijesti nadležna tijela iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona o informacijama iz članka 12. Uredbe (EU) br. 537/2014

37. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona

38. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

39. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona

40. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona

41. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona

42. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona

43. ne poštuje ograničenja glede naknade za obavljene usluge u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014

44. ne poštuje zabranu pružanja nerevizorskih usluga iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 osim onih nerevizorskih usluga dozvoljenih ovim Zakonom

45. pripremu zakonske revizije i procjenu prijetnji neovisnosti ne obavlja u skladu s člankom 6. stavkom 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014

46. o nepravilnostima ne obavijesti revidirani subjekt u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014

47. ne provodi kontrolu kvalitete angažmana u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 537/2014

48. revizorsko izvješće koje se odnosi na zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa nije sastavljeno u skladu s člankom 10. stavcima 2., 3. i/ili 4. Uredbe (EU) br. 537/2014

49. dodatno izvješće za revizijski odbor nije sastavljeno u skladu s člankom 11. stavcima 1., 2., 3. i/ili 5. Uredbe (EU) br. 537/2014

50. izvješće o transparentnosti ne objavljuje u roku i u skladu s člankom 13. stavcima 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014

51. ne pruži informacije Ministarstvu financija u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 537/2014

52. ne čuva evidencije u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 537/2014

53. nakon isteka najduljeg razdoblja angažmana iz članka 64. ovoga Zakona, a protivno zabrani iz članka 17. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014 obavlja zakonsku reviziju

54. ne provede rotaciju glavnog revizijskog partnera u skladu s člankom 17. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014

55. ne omogući pristup dodatnim izvješćima u skladu s člankom 18. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 1. – 8., 12. – 31., 37. – 42. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. – 8., 12. – 31., 37. – 42. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. – 8., 12. – 31., 37. – 42. ovoga članka samostalni revizor koji ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 117.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se počinitelj kao fizička osoba ako:

1. obavlja revizorske usluge u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona

2. kao revizorsko društvo iz druge države članice obavlja zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 2. ovoga Zakona

3. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona

4. kao revizorsko društvo iz druge države članice prije početka obavljanja zakonske revizije ne postupi u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona

5. kao subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji prije početka obavljanja zakonske revizije ne postupi u skladu s člankom 30. ovoga Zakona

6. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona

7. ne poštuje zabranu propisanu člankom 50. stavkom 2. ovoga Zakona

8. na zahtjev ovlaštenih državnih službenika ne postupi u skladu s člankom 81. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinitelj koji je pravna osoba.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Prekršaji subjekata od javnog interesa

Članak 118.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se subjekt od javnog interesa ako:

1. ne imenuje revizorsko društvo sukladno članku 41. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona te članku 16. Uredbe (EU) br. 537/2014

2. ne ugovori zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva, a ispunjava uvjete propisane člankom 43. stavkom 2. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 43. stavka 4. ovoga Zakona

3. kao revidirani subjekt ne dostavi dokumentaciju revizorskom društvu u skladu s člankom 45. stavkom 1. ovoga Zakona

4. kao revidirani subjekt ne osigura pristup i korištenje poslovnih prostorija revizorskom društvu u skladu s člankom 45. stavkom 2. ovoga Zakona

5. kao revidirani subjekt ne omogući pristup svim programima i elektroničkim zapisima u skladu s člankom 45. stavkom 3. ovoga Zakona

6. mu isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju duže od roka propisanog u članku 64. ovoga Zakona

7. ne imenuje revizijski odbor sukladno članku 65. stavku 1. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 65. stavka 10. ovoga Zakona

8. imenovani revizijski odbor ima manje od minimalnog broja članova sukladno članku 65. stavku 3. ovoga Zakona

9. imenovani revizijski odbor ne ispunjava zahtjeve stručnosti sukladno članku 65. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona

10. imenovani revizijski odbor ne ispunjava uvjet neovisnosti sukladno članku 65. stavku 6. ovoga Zakona

11. predsjednik imenovanog revizijskog odbora ne ispunjava uvjet neovisnosti sukladno članku 65. stavku 8. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u subjektu od javnog interesa.

Prekršaji Hrvatske revizorske komore

Članak 119.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se Hrvatska revizorska komora ako:

1. ne organizira i/ili ne provodi revizorski ispit u skladu s člankom 11. ovoga Zakona

2. ne prevodi i ne objavljuje na hrvatski jezik Međunarodne revizijske standarde u skladu s člankom 101. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

3. glede nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga i/ili njihovih tumačenja ne postupa u skladu s člankom 101. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona

4. ne prevodi i ne objavljuje etičke standarde računovodstvene struke koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo u skladu s člankom 101. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona

5. za obavljanje propisanih zadaća ne osigura uvjete ili mjere u skladu s člankom 101. stavkom 4. ovoga Zakona

6. protivno članku 101. stavku 6. točki 5. ovoga Zakona Statutom propiše obavljanje poslova koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona

7. ne dostavi Ministarstvu financija i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu u skladu s člankom 109. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga Zakona odgovorna osoba u Hrvatskoj revizorskoj komori.