NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Zagreb, kolovoz 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2018. i uredio je obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjete za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registre, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatsku revizorsku komoru te nadležno tijelo – Ministarstvo financija i njegove ovlasti.
Važeći Zakon donesen je prvenstveno zbog provedbe revizorske reforme koja je osmišljena na razini Europske unije. Cilj reforme bio je povećati vjerodostojnost godišnjih financijskih izvještaja, a osobito godišnjih financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa. Naime, napori za harmonizacijom i strožim javnim nadzorom subjekata od javnog interesa opravdano su se pojačali nakon svjetske financijske krize, radi čega je revizorska reforma na razini Europske unije rezultirala donošenjem Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/56/EU), kao dio horizontalne reforme usmjerene na sve obveznike revizije i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014), kao dio vertikalne reforme, odnosno reforme usmjerene na subjekte od javnog interesa.
Budući da dobra kvaliteta revizije doprinosi urednom funkcioniranju tržišta poboljšanjem cjelovitosti i učinkovitosti financijskih izvještaja, a široka zajednica osoba i ustanova se oslanja na kvalitetu rada ovlaštenog revizora i rada revizorskog društva, za koje se stoga može reći da ispunjavanju posebno značajnu društvenu funkciju, razumljivo je da su promjene obuhvatile i revizorsku profesiju. U tom smislu najvažnija područja reforme obuhvaćena Direktivom 2014/56/EU i Uredbom (EU) br. 537/2014 su: uvođenje strožih zahtjeva za neovisnošću, posebice poboljšanjem organizacijskih zahtjeva revizorskih društava, unaprjeđenje revizorskog izvješća kako bi postalo informativnije za ulagače pružajući im relevantne informacije o revidiranom društvu izvan standardnog mišljenja o financijskim izvještajima, povećanje uloge revizijskog odbora, jačanje nadzora, uspostava učinkovitijeg sustava sankcioniranja te stroži zahtjevi za reviziju subjekata od javnog interesa.
Direktiva 2014/56/EU i Uredba (EU) br. 537/2014 prenesene su u važeći Zakon čime je provedena reforma i reorganizacija sustava revizije. Ministarstvo financija postalo je nadležno tijelo za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima. Odbor za javni nadzor revizije prestao je sa svojim radom, dok Hrvatska revizorska komora nema više nadzornu ulogu, ali ima određene javne ovlasti (prijevod na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, organiziranje i provođenje revizorskog ispita i dr.).
Nakon gotovo pet godina primjene važećeg Zakona te uzimajući u obzir ciljeve liberalizacije tržišta usluga pripremljene su izmjene i dopune važećeg Zakona.
U svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2020., s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2021. drugi Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga. Liberalizacija tržišta usluga dio je regulatorne reforme gospodarstva koja se provodi s ciljem poticanja lakšeg pristupa poduzetništvu i unutarnjem tržištu te povećanja konkurentnosti u nizu djelatnosti i profesija. Ostvarivanjem navedenih ciljeva regulatorne reforme otvara se mogućnost povećanja produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, konkurentnog formiranja cijena, veće kvalitete usluga, povećanja stope ulaska novih poduzetnika na tržište te zapošljavanja novih poduzetnika. Uzimajući u obzir relevantne javne politike i dobre prakse na razini Europske unije, cilj je ukloniti prekomjerne i neopravdane regulatorne te administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga.
U srpnju 2021. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) koji je određen kao poticajan financijski okvir i mehanizam, s izraženom europskom i nacionalnom dimenzijom koja odgovora na posljedice pandemije COVID-19. Jedan od ciljeva unutar NPOO-a je i nastavak reforme reguliranih profesija kroz liberalizaciju tržišta usluga.
Radi ostvarivanja ciljeva iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predviđene su sljedeće mjere koje se odnose na revizore, a kojima se dodatno olakšava revizorskoj profesiji pristup tržištu i pružanje usluga :
kandidatima sa zvanjem prvostupnika i kandidatima s najmanje pet godina iskustva u obavljanju revizije dopustiti polaganje revizorskog ispita,
priznavanje relevantnih ispita i kvalifikacija (kao što su stručne kvalifikacije stečene u Republici Hrvatskoj ili na međunarodnoj razini) u pogledu izuzimanja iz djela polaganja revizorskog ispita,
ukidanje obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane razine formalnog obrazovanja (pohađanje stručnog osposobljavanja prema osobnoj odluci kandidata).
Nadalje, liberalizacija tržišta usluga provodi se i kroz Nacionalni program reformi 2022. kako bi se dodatno otvorio institucionalni okvir za potencijalno nove, kao i za postojeće poduzetnike iz privatnog sektora profesionalnih usluga. Radi ostvarenja navedenog cilja, predviđena je izrada trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga s konkretnim mjerama koje će se provoditi tijekom 2023. i 2024. Stoga, predložene su sljedeće mjere koje se odnose na revizorsku profesiju:
a. sa 75% na 51% snižava se zahtjev/prag vezan uz minimalni udio ovlaštenih revizora iz Republike Hrvatske i Europske unije/Europskog gospodarskog prostora kao članova uprave odnosno upravnog odbora revizorskog društva,
b. sa pet na četiri godine sniziti obvezno radno iskustvo prije dobivanja odobrenja za rad revizora,
c. ukinuti uvjet starosti od tri mjeseca potvrde tijela matične države o odobrenju za rad revizora.
Tablica 1. Pregled izmjena u pogledu liberalizacije revizorske profesije
Područje
važeći Zakon
Prijedlog zakona
Revizorski ispit
Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji je tijekom školovanja stekao najmanje 300 ECTS bodova i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva.
Fizička osoba može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u jednom ili više predmeta revizorskog ispita ako je predmete istog sadržaja položila u okviru poslijediplomskog specijalističkog studija ili poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija.
Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji je tijekom školovanja stekao najmanje 180 ECTS bodova i koji ima najmanje četiri godina radnog iskustva.
U pogledu izuzimanja od provjere teorijskog znanja priznaju se također i stručne kvalifikacije ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) stečena stručna kvalifikacija koja je srodna revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.
Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita
Predstavlja jedan je od uvjeta za pristupanje polaganju revizorskog ispita
Ukida se obveza stručnog osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita.
Odobrenje za rad revizorskom društvu
Kako bi Ministarstvo financija izdalo privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom preddruštvu jedan od uvjeta je da su većina, a najviše do tri četvrtine (75%) članova uprave, odnosno upravnog odbora ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice.
Prag od 75% smanjuje se na 51% .
Registracija revizorskog društva iz druge države članice
Prilikom registracije revizorskog društva iz druge države članice zahtjeva se da potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.
Ukida se uvjet starosti od tri mjeseca za potvrdu o odobrenju za rad revizorskog društva koju izdaje nadležno tijelo matične države.
Izvor: Važeći Zakon i Prijedlog zakona o reviziji
Nadalje, u svrhu detaljnijeg određenja, Prijedlogom zakona propisano je kako revizorsko društvo u Republici Hrvatskoj mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora u punom radnom vremenu, a ovlašteni revizor zaposlen u revizorskom društvu ne može sklopiti ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom, niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom, čime se izbjegava sukob interesa.
Sukladno važećem Zakonu i Statutu Hrvatske revizorske komore, članstvo Hrvatske revizorske komore čine ovlašteni revizori, revizorska društva, samostalni revizori i revizorski vježbenici koji su upisani u odgovarajuće registre koje vodi Ministarstvo financija. Prijedlogom zakona briše se pojam revizorski vježbenik, s obzirom da isti nije definiran Direktivom 2006/43/EZ. Zakonski zahtjevi u svezi revizorskog vježbenika nisu jasno definirati te se važećim Zakonom ne predviđa obveznost statusa revizorskog vježbenika kao preduvjeta za pristup revizorskom ispitu ili za obavljanje zakonske revizije već je bitno radno iskustvo u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora.
Važećim Zakonom propisano je kako se r evizorskim ispitom dokazuje sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi. Kako bi se poboljšala kvaliteta provođenja revizorskog ispita, Prijedlogom zakona mijenjaju se i nadopunjuju ispitna područja koja se raspoređuju u pet modula koja će biti detaljnije razrađena pravilnikom. Revizorski ispit koji organizira i provodi Hrvatska revizorska komora, polaže se po programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Prijedlogom zakona utvrđuje se da r evizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo u sastavu od pet članova od kojih minimalno troje moraju biti ovlašteni revizori. Hrvatska revizorska komora dužna je imenovati dva zamjenska člana.
Sukladno važećem Zakonu, od 1. siječnja 2018. ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno važećim Zakonom je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad.
U tablici 2. u nastavku prikazano je stanje na revizorskom tržištu na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2022.
Tablica 2.: Stanje na revizorskom tržištu
društvo-revizor/datum
31. prosinca 2017.
31. prosinca 2022.
Revizorsko društvo
229
193
Ovlašteni revizor
983
576
Samostalni revizor
0
0
Izvor: Izvješće Hrvatske revizorske komore za 2017. i Registri revizora koje vodi Ministarstvo financija
Od kada je preuzelo ulogu nadležnog tijela za nadzor, Ministarstvo financija je u petogodišnjem razdoblju izvršilo provjeru trogodišnjih evidencija stalnog stručnog usavršavanja za 983 ovlaštena revizora te je s navedene osnove ukinuto više od 300 odobrenja za rad ovlaštenim revizorima.
Radi lakšeg provođenja i praćenja obveze stalnog stručnog usavršavanja, Prijedlogom zakona detaljnije je propisana obveza i struktura stalnog stručnog usavršavanja, vođenje evidencije, provjera ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja te obveze organizatora stalnog stručnog usavršavanja. Također, određuje se obveza Ministarstva financija da pravilnikom detaljnije propiše strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja, organizaciju i zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja. Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, Ministarstvo financija uočilo je u prvom trogodišnjem razdoblju nadzora određene nedostatke u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja. Dodatno, tijekom nadzora uočene su određene nepravilnosti u postupanju organizatora stalnog stručnog usavršavanja koji nisu u potpunosti poštivali sve obveze propisane podzakonskim aktom, slijedom čega je bilo poteškoća u utvrđivanju datuma održavanja i liste prisutnih ovlaštenih revizora na određenim edukacijama. Upravo iz tog razloga odredbe iz Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“ br. 104/18. i 144/20.) prenesene su u Prijedlog zakona radi propisivanja prekršajnih odredbi. Ono što je bitno istaknuti, ovim Prijedlogom zakona propisuje se kako obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku tekuće godine. Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno će se smanjiti prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja. Također, propisana je iznimka prema kojoj se za osobe na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale, uz obvezu da obavijeste Ministarstvo financija i prilože odgovarajuću dokumentaciju odnosno rješenje ili odgovarajući akt mjerodavnog tijela. Navedena iznimka odnosi se i na ovlaštene revizore za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljem od šest mjeseci. Dakle, s obzirom na važnost stalnog stručnog usavršavanja te da se ovlaštenom revizoru ako ne prikupi najmanje 120 sati stalnog stručnog usavršavanja oduzima odobrenje za rad, bilo je bitno dodatno unaprijediti odredbe o stalnom stručnom usavršavanju.
Sukladno važećem Zakonu, fizička osoba iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad ovlaštenog revizora izdalo nadležno tijelo njezine matične države članice, a želi obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj obvezna je položiti ispit osposobljenosti te joj zatim Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad. Ispit osposobljenosti po važećem Zakonu provodi Ministarstvo financija. S obzirom da Hrvatska revizorska komora posjeduje potrebne stručne, organizacijske i financijske resurse za provođenje ove aktivnosti te kako već ima ovlast provoditi revizorski ispit, Prijedlogom zakona određeno je da ispit osposobljenosti provodi Hrvatska revizorska komora prema programu koji ona određuje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
Važeći Zakon određuje kako se međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju ugovorom o reviziji koji se sklapa nakon imenovanja revizorskog društva. Kada je riječ o sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa, revizorsko društvo dužno je o istom obavijestiti Ministarstvo financija. Prijedlog zakona određuje kako se u govor o reviziji sklapa nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine . Utvrđivanjem razdoblja početnog angažmana na dvije godine povećava se neovisnost, a smanjuje vanjski utjecaj na revizora u obavljanju zakonske revizije i formiranju mišljenja. Također, stvara se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta te se uspostavlja kvalitetnija i trajnija komunikacija između ovlaštenog revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Nadalje, uzimajući obvezu da se predlaže minimalno trajanje početnog revizijskog angažmana od najmanje dvije godine, Prijedlogom zakona uređuje se postupanje ugovornih strana prilikom raskida ugovora o reviziji.
Tablica 3: Pregled početnog angažmana u državama članicama Europske unije:
Država
Početni angažman (godine)
AT,BG, CY, CZ, DE, EL, FI, HU, IE, LU, LV, MT, NL, RO, HR
1
EE, LT, PL, PT, SK
2
BE, ES, SI
3
FR
6
IT
9 za revizorska društva, 7 za glavnog revizijskog partnera
Izvor: Europska komisija, Study on the Audit Directive, listopad 2022.
O bveznici zakonske revizije koji sukladno važećem Zakonu imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi, u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, obvezuju se Prijedlogom zakona da imenuju revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora o reviziji. Na ovaj način osigurava se neovisnost revizora u trenutku izražavanja mišljenja čime se znatno pridonosi kvaliteti revizije. Omogućava se ovlaštenom revizoru komunikacija i praćenje revidiranog subjekta tijekom cjelokupnog razdoblja na koje se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji te se uostalom pridonosi i povećanju kvalitete procesa financijskog izvještavanja, prevenciji računovodstvenih pogrešaka te osiguravanju dovoljnog vremena revizoru za upoznavanje s poslovanjem revidiranog subjekta (osobito u prvoj godini angažmana).
Sukladno važećem Zakonu, kojim se detaljnije omogućuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014, nadzorna tijela mogu subjektima od javnog interesa propisati obvezu ugovaranja zakonske revizije s više međusobno neovisnih revizorskih društava (tzv. zajednička revizija) te odrediti uvjete za uređivanje odnosa između revizorskih društava imenovanih za obavljanje zajedničke revizije. Takva zakonska revizija zatim rezultira podnošenjem zajedničkog revizorskog izvješća. Uredba (EU) br. 537/2014 propisuje kako države članice mogu odlučiti da subjekti od javnog interesa u određenim okolnostima imenuju minimalan broj ovlaštenih revizora ili revizorskih društava. S obzirom na činjenicu kako je ovu nacionalnu diskreciju tzv. zajedničku reviziju iskoristilo vrlo malo država članica, odredbe o ugovaranju zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa brišu se iz važećeg Zakona.
Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) br. 537/2014 u važećem Zakonu određeno je kako isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana. S obzirom da Uredba (EU) br. 537/2014 propisuje kako je subjekt od javnog interesa dužan imenovati ovlaštenog revizora ili revizorsko društvo za početni angažman od najmanje godinu dana te se angažman može produljiti, a početni angažman određenog ovlaštenog revizora ili revizorskog društva i kombinacija tog angažmana uz njegovo obnavljanje ne smiju prelaziti najdulje razdoblje od deset godina, Prijedlogom zakona revizijski angažman produljuje se sa sedam na deset uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje dvije godine. Više od polovice država članica Europske unije preuzelo je najdulje moguće trajanje revizijskog angažmana od deset godina sukladno Uredbi (EU) br. 537/2014 što je vidljivo iz tablice 4. Ovime bi se trajanje revizijskog angažmana ujednačilo sa većinom država članica Europske unije čime bi se olakšalo obveznicima revizije u Republici Hrvatskoj čija matična društva podliježu zakonima druge države članice.
Tablica 4: Pregled revizijskog angažmana u državama članicama Europske unije:
Država
Trajanje revizijskog angažmana
AT,CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HU, IE, LT, LU, LV, MT, NL, RO, SI, SK
10
BE, CY
9
BG, HR , SE
7
Izvor: Europska komisija, Study on the Audit Directive, listopad 2022.
Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima sukladno važećem Zakonu podrazumijeva:
ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona, Uredbe (EU) br. 537/2014, nacionalnim standardima i vlastitim pravilima te
nadzor osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava. Navedeno podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvalitete angažiranih sredstava, zaračunatih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa.
Kako bi se olakšao rad državnih službenika u obavljanju nadzora, Prijedlogom zakona ovlasti Ministarstva financija u dijelu nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, podijeljene su na dva dijela:
a. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te
b. provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava.
Hrvatskom revizorskom komorom upravlja Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore, a predsjednik Hrvatske revizorske komore vodi poslovanje i zastupa Hrvatsku revizorsku komoru, te je odgovoran za zakonitost njezina rada. Zbog potrebe točnije i preciznije definicije uloge predsjednika Hrvatske revizorske komore, u tom se dijelu mijenjaju odredbe važećeg Zakona, a dodaje se odredba o definiranju izvršnog direktora Hrvatske revizorske komore. Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore je zaposlenik Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Funkcija izvršnog direktora je operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno predsjedniku Hrvatske revizorske komore i Upravnom vijeću Hrvatske revizorske komore.
Zaključno, Prijedlogom zakona propisani su prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za revizorsko društvo, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odgovornu osobu revizorskog društva, ovlaštene revizore, ostale fizičke i pravne osobe te za organizatore stalnog stručnog usavršavanja. S obzirom da su novčane kazne izražene u kuni, iznosi u kuni preračunati su u euro, a sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.-ispravak) .
Ujedno, predložene su nomotehničke i jezične izmjene radi jasnijeg i preciznijeg izričaja.
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Članak 1.
U Zakonu o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) članak 2. mijenja se i glasi:
„(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).
(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).“.
Članak 2.
U članku 5. stavku 1. iza riječi: „ovlaštenog revizora“ dodaju se riječi: „u punom radnom vremenu“.
U stavku 3. iza riječi: „ ugovor o radu“ dodaju se riječi: „za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom“.
Članak 3.
U članku 7. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 3. do 5.
Članak 4.
Članak 9. briše se.
Članak 5.
U članku 10. stavku 7. iza riječi: „odgode“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „a najkasnije u roku osam dana,“.
Članak 6.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te sposobnost primjene tog znanja u praksi.
(2) Revizorskim ispitom obuhvaćena su najmanje sljedeća područja:
1. opća računovodstvena teorija i načela
2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
4. računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo
5. financijska analiza
6. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo
7. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola
8. revizija i stručne vještine
9. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije
10. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
11. Međunarodni revizijski standardi
12. profesionalna etika i neovisnost.
(3) Osim područja iz stavka 2. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:
1. pravo društava i korporativno upravljanje
2. stečajni i slični pravni postupci
3. porezno pravo
4. građansko i trgovačko pravo
5. socijalno pravo i radno pravo
6. informacijska tehnologija i računalni sustavi
7. opća, poslovna i financijska ekonomija
8. matematika i statistika
9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima
10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Sadržaji područja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka raspoređeni su u sljedeće module:
1. računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina
2. revizija – propisi, pravila i praksa revidiranja
3. poslovna ekonomija i makroekonomija za revizore
4. pravo za revizore
5. porezi i doprinosi.
(5) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora.
(6) Revizorski ispit polaže se prema programu, koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na način uređen pravilnikom iz stavka 20. ovoga članka.
(7) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje. Revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(8) Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. završio je najmanje preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij čijim je završetkom stekao najmanje 180 ECTS bodova
2. četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.
(9) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.
(10) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz stavka 8. ovoga članka te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.
(11) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit.
(12) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje se sastoji od pet članova od kojih najmanje troje moraju biti ovlašteni revizori.
(13) Hrvatska revizorska komora imenuje dva zamjenska člana.
(14) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz znanstvene grane ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.
(15) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu koja je upravni akt.
(16) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.
(17) Kandidat plaća naknadu za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita. Naknada se plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.
(18) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u jednom ili više područja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako je iste sadržaje položila kroz predmete u okviru navedenih studija, odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina do trenutka prijave za polaganje revizorskog ispita.
(19) Odluku o izuzeću, na obrazloženi zahtjev fizičke osobe, donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz stavka 20. ovoga članka.
(20) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj koji obuhvaća svaki modul iz stavka 4. ovoga Zakona, način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 8. ovoga članka, sadržaj programa revizorskog ispita, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz stavka 18. ovoga članka i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.“.
Članak 7.
U članku 13. stavku 1. riječi: „prema programu na koji Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost, a sukladno pravilniku iz stavka 5. ovoga članka“ brišu se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita nije obvezno.“.
Stavci 4. i 5. brišu se.
Članak 8.
Članak 14. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, od čega 90 sati treba biti iz osnovnih aktivnosti.
(2) Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti minimalno 35 bodova, od čega 30 treba biti iz osnovnih aktivnosti.
(3) Vrednovanje stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora provodi se prema strukturi i sustavu bodovanja propisanim Pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.
(4) Ovlašteni revizor dužan je od 30 bodova ostvarenih iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini kako je navedeno u stavku 1. ovoga članka, najmanje 10 bodova godišnje ostvariti iz područja s oznakom »A« koja označava područje stalnog stručnog usavršavanja u vezi s nezakonitostima i nepravilnostima koje su utvrđene u nadzoru ovlaštenih revizora i revizorskih društava i ostala područja za koja Ministarstvo financija utvrdi da su od značaja za reviziju.
(5) Ministarstvo financija objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis područja s oznakom »A« do 30. srpnja tekuće godine za sljedeću godinu.
(6) Obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, prema odredbama ovog Zakona, započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku treće godine.
(7) Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja iz stavka 6. ovoga članka do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad postalo izvršno, na način da se obveza ukupnog broja bodova smanjuje za četiri boda po mjesecu, a obveza ostvarivanja 90 sati iz osnovnih aktivnosti smanjuje se za tri boda po mjesecu.
(8) Proporcionalno smanjenje ukupnog broja sati iz stavka 7. ovoga članka primjenjuje se i na zahtjev minimalnog godišnjeg broja sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad, na način da se obveza smanjuje za tri boda po mjesecu, a obveza ostvarivanja 30 sati godišnje iz osnovnih aktivnosti smanjuje se za tri boda po mjesecu.
(9) Stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora vrednuje se bodovima na način da je ukupno 120 ostvarenih bodova jednako 120 sati stalnog stručnog usavršavanja.
(10) Kao mjerna jedinica za jedan sat stručnog usavršavanja uzima se 60 minuta.
(11) Minimalan broj bodova koji se može ostvariti u jednom danu je jedan bod, a maksimalan broj bodova koji se može ostvariti u jednom danu je osam bodova.
(12) Bodovanje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja provodi se primjenom kriterija razmjernosti prema vremenu trajanja određene aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja.
(13) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 4. ovoga članka, organizaciju stalnog stručnog usavršavanja, zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.“.
Članak 9.
Iza članka 14. dodaju se članci 14.a do 14.d s naslovima iznad njih koji glase:
„Struktura stalnog stručnog usavršavanja
Članak 14.a
(1) U strukturi stalnog stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona moraju biti zastupljena sljedeća područja:
1. revizijska područja, s najmanje 60 bodova
2. računovodstvena područja, s najmanje 40 bodova
3. ostala područja, u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju, s najviše 20 bodova.
(2) Struktura propisana u stavku 1. ovoga članka proporcionalno se primjenjuje na godišnjoj razini na način da se od 35 bodova obveznog stručnog usavršavanja, 18 bodova odnosi na revizijska područja, 12 bodova na računovodstvena područja i 5 bodova na ostala područja.
(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 7. te članka 14.c stavka 2. ovoga Zakona obvezna struktura sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje na način da se obveza zastupljenosti revizijskih područja od 60 bodova u ukupnom broju bodova smanjuje za dva boda po mjesecu, a obveza zastupljenosti računovodstvenih područja od 40 bodova u ukupnom broju bodova smanjuje za jedan bod po mjesecu.
Vođenje evidencije
Članak 14.b
(1) Ovlašteni revizor je u obvezi ažurno evidentirati aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u Registru revizora putem sustava e-Građani, na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
(2) Za trogodišnje razdoblje ovlašteni revizor dužan je konačno evidentirati sve aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije 30 dana nakon isteka razdoblja od tri godine te o ispunjenoj obvezi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti Ministarstvo financija elektroničkim putem.
(3) Ovlašteni revizor dužan je čuvati pripadajuću dokumentaciju i potvrde kojima može dokazati ispunjenje obveze stalnog stručnog usavršavanja najmanje pet godina od dana održane aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja te ista mora biti dostupna na uvid Ministarstvu financija, osim u slučaju kada je istu dokumentaciju i potvrde uredno pohranio u Registru revizora putem sustava e-Građani.
(1) Ministarstvo financija provjerava ispunjava li ovlašteni revizor obvezu stalnog stručnog usavršavanja u skladu s člancima 14. -14.b. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
(2) Ovlaštenom revizoru na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te ovlaštenom revizoru za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljem od šest mjeseci, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale, na način da se obveza smanjuje za četiri boda po mjesecu.
(3) Proporcionalno smanjenje ukupnog broja sati iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na zahtjev minimalnog godišnjeg broja sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad, na način da se obveza smanjuje za tri boda po mjesecu.
(4) O okolnostima iz stavka 2. ovoga članka ovlašteni revizor dužan je obavijestiti Ministarstvo financija i priložiti odgovarajuću dokumentaciju.
(5) Iznimno od odredaba stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, ovlašteni revizor koji u tekućoj godini ne ostvari najmanje 35 bodova stalnog stručnog usavršavanja radi privremene nesposobnosti za rad u trajanju kraćem od šest neprekinutih mjeseci ili drugih opravdanih razloga ili bodove ne ostvari na način propisan člankom 14. ovoga Zakon i pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo financija najkasnije u roku od 30 dana od isteka tekućeg godišnjeg razdoblja u kojem nije ispunio navedenu obvezu te navesti i dokumentirati opravdane razloge zbog kojih nije mogao ispuniti obvezu u potpunosti.
(6) Ovlašteni revizor iz stavka 5. ovoga članka obvezan je u preostalom razdoblju uključujući tu godinu, ostvariti najmanje 120 bodova stalnog stručnog usavršavanja na način propisan odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
Organizatori stalnog stručnog usavršavanja
Članak 14.d
(1) Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo financija provodi stalno stručno usavršavanje prema programu koji javno objavljuje.
(3) Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori provode stalno stručno usavršavanje prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost i koje javno objavljuju.
(4) Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.
(5) Organizator je obvezan uputiti zahtjev Ministarstvu financija radi dobivanja prethodne suglasnosti na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora u obliku:
1. godišnjeg plana i programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora
2. dodatnih pojedinačnih programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom uslijed određenih obrazloženih okolnosti koje organizator navodi u zahtjevu, u slučaju kada je organizator dobio prethodnu suglasnost na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz točke 1. ovoga stavka.
(6) Organizator je dužan obavijestiti Ministarstvo financija o promjenama programa prije održavanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u odnosu na program na koji je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost navodeći opravdane razloge.
(7) Organizator, uključujući i Ministarstvo financija kao organizatora bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz stavka 5. ovoga članka izdaje polaznicima pisanu potvrdu najkasnije u roku od osam dana od datuma njegove realizacije.
(8) Pisana potvrda iz stavka 7. ovoga članka sadrži ukupno ostvarene bodove stalnog stručnog usavršavanja i bodove po pojedinačnim područjima iz članka 14. ovoga Zakona, a prema načinu bodovanja određenom pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
(9) Organizator bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, na koje je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost obvezan je dostaviti Ministarstvu financija popis svih sudionika svake održane aktivnosti u roku od 15 dana od datuma održavanja, prezentacijske materijale za svaku tematsku jedinicu i pisani godišnji izvještaj o svim održanim aktivnostima stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora najkasnije do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(10) Za izvedene dodatne pojedinačne programe stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom uslijed određenih obrazloženih okolnosti, organizator je u obvezi dostaviti Ministarstvu financija izvještaj o obavljenoj aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije u roku od 15 dana od datuma održavanja.“.
Članak 10.
U članku 15. stavku 1. riječi: „zbog neispunjavanja obveze iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona“ i zarez iza riječi brišu se.
Članak 11.
U članku 16. stavku 1. točki 3. iza riječi: „godine“ dodaju se riječi: „prema strukturi i načinu bodovanja propisanima člancima 14. i 14.a ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona“.
Članak 12.
U članku 17. stavku 2. točki 2. zarez i riječi: „a najviše do tri četvrtine“ brišu se.
Stavak 9. briše se.
Dosadašnji stavci 10. do 15. postaju stavci 9. do 14.
Članak 13.
U članku 23. stavku 1. riječi: „Ministarstvo financija“ zamjenjuju se riječima: „Hrvatska revizorska komora“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Ispit osposobljenosti polaže se prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „naknadu“ dodaju se riječi: „Hrvatskoj revizorskoj komori“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječ: „program“ zamjenjuje se riječima: „način provedbe“.
Članak 14.
U članku 25. stavku 3. riječi: „Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.“ brišu se.
Članak 15.
U članku 29. stavku 1. točkama 1. i 2. riječi: „u kunskoj protuvrijednosti“ brišu se.
Članak 16.
U članku 34. stavak 2. briše se.
U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 2. točka 4. briše se.
Dosadašnje točke 5., 6. i 7. postaju točke 4., 5. i 6.
Članak 17.
U članku 35. stavcima 1. i 3. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 2.“.
Članak 18.
U naslovu iznad članka 37. riječi: „registar revizorskih vježbenika“ i zarez brišu se.
U stavku 1. riječi: „i registar revizorskih vježbenika“ brišu se.
U točki 2. zarez i riječi: „odnosno revizorski vježbenik“ brišu se.
Članak 19.
U članku 38. stavci 4. do 7. brišu se.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 4.
Članak 20.
U članku 39. ispred riječi „Ministarstva financija“ briše se oznaka stavka: „(1)“.
Iza riječi: „ukinuto“ dodaju se riječi: „te u slučaju smrti ovlaštenog revizora“.
Stavak 2. briše se.
Članak 21.
Članak 40. mijenja se i glasi:
„(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju se ugovorom o reviziji.
(2) Ugovor o reviziji sklapa se nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine.
(3) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa u tekućoj poslovnoj godini.
(4) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku te mora sadržavati iznos naknade za obavljanje zakonske revizije.
(5) Ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
(6) Ako revizorsko društvo utvrdi da primjena profesionalnih standarda u izmijenjenim okolnostima zahtjeva promjenu uvjeta angažmana odnosno povlačenje iz revizijskog angažmana, ugovor o reviziji može se raskinuti ili promijeniti pri čemu se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi u dijelu koji se odnosi na izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti.
(7) Ako subjekt revizije prestane biti obveznik zakonske revizije, može raskinuti ili izmijeniti ugovor o reviziji u dijelu u kojem se odnosi na zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja ne podliježu obvezi zakonske revizije.
(8) Rok za raskid ili izmjenu ugovora iz stavka 8. ovoga članka je 30 dana od roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, na temelju kojih se utvrđuje prekid njegova statusa obveznika revizije.
(9) Raskidom ugovora iz stavka 7. ovoga članka obje strane su oslobođene svojih obveza.
(10) Ako nakon sklapanja ugovora o reviziji kod revidiranog subjekta koji je član društava dođe do promjene većinskog vlasnika i imenovanja drugog revizorskog društva za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja, sklopljeni ugovor o reviziji može se raskinuti.
(11) Raskidom ugovora iz stavka 10. ovoga članka obje strane su oslobođene svojih obveza, osim revidirani subjekt za obvezu naknade razmjernog dijela za djelomično ispunjenje ugovorne obveze od strane revizorskog društva.
(12) Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.
(13) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.
(14) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od dana raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora.
(15) Po primitku obavijesti iz stavka 14. ovoga članka Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.
(16) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa prije početka poslovne godine na koju se odnosi predmetni ugovor.
(17) Odredbe stavaka 1. – 16. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.“.
Članak 22.
U članku 41. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi.
„ (2) Poduzetnici koji prema javnoj objavi godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, postaju obveznici zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja za tekuću poslovnu godinu, imenuju revizorsko društvo i sklapaju ugovor o reviziji godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona, najkasnije u roku od tri mjeseca po isteku roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja.“.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.
Članak 23.
Članak 43. briše se.
Članak 24.
U članku 44. stavku 7. iza riječi: „društvo“ dodaju se riječi: „i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada“.
Članak 25.
U članku 50. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. prihvatiti ključni rukovodeći položaj u revidiranom subjektu“.
U stavku 2. riječi: „obavljaju zakonsku reviziju“ zamjenjuju se riječima: „sudjeluju u obavljanju zakonske revizije“, a riječ: „obavljanje“ zamjenjuje se riječima: „ sudjelovanje u obavljanju“.
Članak 26.
U članku 61. stavku 1. riječi: „300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „39.816,84 eura“.
U stavku 2. riječi: „3.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „398.168,43 eura“.
Stavak 3. briše se.
Članak 27.
U članak 64. riječ: „sedam“ zamjenjuje se riječju: „deset“, a riječi: „godinu dana“ riječima: „dvije godine.“.
Članak 28.
U članku 65. stavku 7. riječ: „revizorskog“ zamjenjuje se riječju: „revizijskog“.
Članak 29.
U članku 68. stavku 1. točke 4. i 5. brišu se.
Dosadašnje točke 6. i 7. postaju točke 4. i 5.
Članak 30.
U članku 70. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) U postupcima koje Ministarstvo financija vodi sukladno odredbama ovoga Zakona dostava se može obaviti elektroničkim putem u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 31.
U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima podrazumijeva:
1. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014
2 provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava, a koji podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvantitete i kvalitete angažiranih sredstava, zaračunatih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa. “.
Članak 32.
U članku 80. stavku 4. riječ: „nadzor“ zamjenjuje se riječima: „provjeru osiguranja kvalitete rada“, a iza riječi: „članka 75.“ dodaju se riječi: „stavka 1. točke 2.“.
Članak 33.
U članku 91. stavku 1. riječ: „nadzora“ zamjenjuje se riječju: „provjere“, a iza riječi: „društava“ dodaju se riječi: „ iz članka 75. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona“.
Članak 34.
U članku 94. stavku 1. točki 2. zarez i riječi: „koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija“ brišu se.
U točki 4. iza riječi: „zabranu“ dodaju se riječi: „do tri godine“, a riječi: „sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak“ brišu se.
U točki 6. iza riječi: „zabranu“ dodaju se riječi „do tri godine“, a zarez i riječi: „sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak“ brišu se.
U točki 7. riječ: „stavka 3.“ zamjenjuje se riječju: „stavka 2.“.
U stavcima 4. i 6. riječ: „godisnji“ zamjenjuje se riječju: „godišnji“.
Članak 35.
U članku 100. riječi: „samostalnih revizora, ovlaštenih revizora i revizorskih vježbenika“ zamjenjuju se riječima: „samostalnih revizora i ovlaštenih revizora“.
Članak 36.
U članku 101. u stavku 1. dodaju se točke 8., 9. i 10. koje glase:
„8. odrediti program ispita osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija
9. organizirati i provoditi ispit osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija
10. donositi smjernice kojima detaljnije uređuje pitanja revizijske struke .“.
Članak 37.
U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Predsjednik Hrvatske revizorske komore zastupa Hrvatsku revizorsku komoru i odgovara za zakonitost njezina rada.“.
Članak 38.
Iza članka 107. dodaje se članak 107.a s naslovom iznad njega koji glasi:
„ Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore
Članak 107.a
(1) Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore zaposlenik je Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore, a čija je funkcija operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore.
(2) Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno predsjedniku Hrvatske revizorske komore i Upravnom vijeću.“.
Članak 39.
U članku 116. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se revizorsko društvo ako:
1. nema zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora u punom radnom vremenu protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona
2. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona
3. protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom
4. ne obavijesti u roku Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona
5. protivno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona, u slučaju promjene podataka upisanih u registar, ne obavijestiti u roku Ministarstvo financija o promijenjenim podacima
6. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 13. ovoga Zakona
7. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 14. ovoga Zakona
8. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona
9. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona
10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
11. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija
12. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona
13. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona
14. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona
15. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona
16. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona
17. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona
18. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
19. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
20. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona
21. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona
22. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona
23. se u obavljanju revizorskih usluga ne pridržava zahtjeva propisanih člankom 54. stavcima 1. do 10.
24. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona
25. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona
26. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona
27. ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona
28. revizorsko izvješće nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 2. ovoga Zakona
29. revizorsko izvješće nije potpisano u skladu s člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona
30. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona
31. ne ugovori policu osiguranja s najmanjom svotom pokrića propisanom člankom 61. stavkom 1. ovoga Zakona i presliku iste ne dostavi Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona
32. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona
33. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
34. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona
35. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona.
36. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
37. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona. “.
U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“, a riječi: „koje obavlja zakonsku reviziju“ zamjenjuju se riječima: „u obavljanju zakonske revizije“.
U točki 2. točka na kraju rečenice briše se.
Točka 3. briše se.
U dosadašnjoj točki 4. koja postaje točka 3. riječ: „stavka 2.“ zamjenjuje se riječju: „stavka 3.“.
U dosadašnjoj točki 5. koja postaje točka 4. riječ „stavku 4.“ zamjenjuje se riječju: „stavku 5.“.
U dosadašnjoj točki 6. koja postaje točka 5. riječ „stavkom 6.“ zamjenjuje se riječju: „stavkom 15.“.
Točka 7. briše se.
Dosadašnje točke 8. do 11. postaju točke 6. do 9.
U dosadašnjoj točki 12. koja postaje točka 10. riječi: „i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija“ brišu se.
Iza dosadašnje točke 12. koja postaje točka 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi:
„11. ako o činjenicama iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona ne obavijesti Ministarstvo financija“.
Dosadašnje točke 13. do 27. postaju točke 12. do 26.
Dosadašnja točka 28. koja postaje točka 27. mijenja se i glasi:
„ ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona“.
Dosadašnje točke 29. do 31. postaju točke 28. do 30.
Iza dosadašnje točke 31. koja postaje točka 30. dodaje se nova točka 31. koja glasi:
„31. ne ugovori policu osiguranja s najmanjom svotom pokrića propisanom člankom 61. stavkom 2. ovoga Zakona od odgovornosti za štetu i presliku iste ne dostavi Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona“.
Dosadašnja točka 32. mijenja se i glasi:
„obavlja zakonsku reviziju protivno članku 63. ovoga Zakona, odnosno nema zaposlena u punom radnom vremenu najmanje tri ovlaštena revizora.“.
Točka 42. briše se.
Dosadašnje točke 43. do 53. postaju točke 42. do 54.
Stavak 2. briše se.
Iza dosadašnjeg stavka 1. koji postaje stavak 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.“.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.“.
Stavak 4. briše se.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.“.
Članak 40.
Iza članka 116. dodaje se članak 116.a s naslovom iznad njega koji glasi:
„ Prekršaji ovlaštenih revizora
Članak 116.a
Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj ovlašteni revizor ako:
1. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona, odnosno obavlja ih ovlašteni revizor koji nije zaposlen u revizorskom društvu i/ili je ovlašteni revizor sklopio ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom ili/ili je za svoj ili tuđi račun ili na neki drugi način obavljao revizorske usluge s drugim revizorskim društvom
2. ne obavijesti u roku Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti iz članka 10. stavaka 1. – 4. ovoga Zakona
3. ne evidentira ažurno aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u Registru revizora putem sustava e-Građani na način kako je propisano člankom 14. b stavkom 1. ovoga Zakona
4. ne izvijesti u roku Ministarstvu financija o ispunjenoj obvezi stalnog stručnog usavršavanja iz članka 14.b stavka 2. ovoga Zakona
5. protivno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona, u slučaju promjene podataka upisanih u registar, ne obavijestiti u roku Ministarstvo financija o promijenjenim podacima
6. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona
Članak 41.
U članku 117. stavku 1. riječi: „ 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.
Točka 3. mijenja se i glasi:
„obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona, odnosno revizorske usluge obavlja osoba koja nije ovlašteni revizor“.
Točka 6. briše se.
Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 5. i 6.
U stavku 2. riječi: „ 200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.
Stavak 3. briše se.
Članak 42.
Iza članka 117. dodaje se članak 117.a s naslovom iznad njega koji glasi:
„ Prekršaji organizatora
Članak 117.a
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj kao pravna osoba ako:
1. kao organizator iz članka 14.d ovoga Zakona ne dostavi Ministarstvu financija u roku obavijest o promjenama iz članka 14.d stavka 6. ovoga Zakona
2. kao organizator iz članka 14.d ovoga Zakona Ministarstvu financija ne dostavi u roku popis iz članka 14.d stavka 9. ovoga Zakona i/ili isti nije u skladu s odredbama članka 14.d. stavka 9.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“.
Članak 43.
U članku 118. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „ 26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.
U točki 1. riječ: „stavcima 1., 2. i 3.“ zamjenjuju se riječju: „ stavcima 1.- 4.“.
Točka 2. briše se.
Dosadašnje točke 3. do 11. postaju točke 2. do 10.
U stavku 2. riječi: „20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.
Članak 44.
U članku 119. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „20.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prijelazne odredbe
Članak 45.
(1) Obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora unutar neprekinutog razdoblja od tri godine koja je započela prije stupanja na snagu ovoga Zakona završava 31. prosinca 2023., a ukupan broj sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno će se smanjiti sukladno članku 14. koji se mijenja člankom 8. ovoga Zakona prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja .
(2) Prvi ugovor o reviziji s početnim angažmanom od najmanje dvije godine iz članka 40. stavka 2. koji se mijenja člankom 21. ovoga Zakona sklapa se za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma.
(3) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju sukladno članku 41. stavku 1. koji se mijenja člankom 22. ovoga Zakona za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma.
(4) Revizijski angažmani ugovoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se produljiti za tri godine sukladno članku 64. koji se mijenja člankom 27. ovoga Zakona.
(5) Kandidati koji su započeli proces polaganja revizorskog ispita prije 1. siječnja 2024., dovršavaju polaganje revizorskog ispita po odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.), pod uvjetom da uspješno polože revizorski ispit najkasnije do 31. prosinca 2024.
(6) Ugovori sklopljeni sukladno članku 43. Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) završit će se prema odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.).
Rok za usklađivanje podzakonskog akata
Članak 46.
Ministar financija uskladit će Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“ br. 104/18., 144/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 47.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2024., osim članaka 21. i 22. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Zagreb, kolovoz 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2018. i uredio je obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjete za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registre, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatsku revizorsku komoru te nadležno tijelo – Ministarstvo financija i njegove ovlasti.
Važeći Zakon donesen je prvenstveno zbog provedbe revizorske reforme koja je osmišljena na razini Europske unije. Cilj reforme bio je povećati vjerodostojnost godišnjih financijskih izvještaja, a osobito godišnjih financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa. Naime, napori za harmonizacijom i strožim javnim nadzorom subjekata od javnog interesa opravdano su se pojačali nakon svjetske financijske krize, radi čega je revizorska reforma na razini Europske unije rezultirala donošenjem Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/56/EU), kao dio horizontalne reforme usmjerene na sve obveznike revizije i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014), kao dio vertikalne reforme, odnosno reforme usmjerene na subjekte od javnog interesa.
Budući da dobra kvaliteta revizije doprinosi urednom funkcioniranju tržišta poboljšanjem cjelovitosti i učinkovitosti financijskih izvještaja, a široka zajednica osoba i ustanova se oslanja na kvalitetu rada ovlaštenog revizora i rada revizorskog društva, za koje se stoga može reći da ispunjavanju posebno značajnu društvenu funkciju, razumljivo je da su promjene obuhvatile i revizorsku profesiju. U tom smislu najvažnija područja reforme obuhvaćena Direktivom 2014/56/EU i Uredbom (EU) br. 537/2014 su: uvođenje strožih zahtjeva za neovisnošću, posebice poboljšanjem organizacijskih zahtjeva revizorskih društava, unaprjeđenje revizorskog izvješća kako bi postalo informativnije za ulagače pružajući im relevantne informacije o revidiranom društvu izvan standardnog mišljenja o financijskim izvještajima, povećanje uloge revizijskog odbora, jačanje nadzora, uspostava učinkovitijeg sustava sankcioniranja te stroži zahtjevi za reviziju subjekata od javnog interesa.
Direktiva 2014/56/EU i Uredba (EU) br. 537/2014 prenesene su u važeći Zakon čime je provedena reforma i reorganizacija sustava revizije. Ministarstvo financija postalo je nadležno tijelo za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima. Odbor za javni nadzor revizije prestao je sa svojim radom, dok Hrvatska revizorska komora nema više nadzornu ulogu, ali ima određene javne ovlasti (prijevod na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, organiziranje i provođenje revizorskog ispita i dr.).
Nakon gotovo pet godina primjene važećeg Zakona te uzimajući u obzir ciljeve liberalizacije tržišta usluga pripremljene su izmjene i dopune važećeg Zakona.
U svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2020., s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2021. drugi Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga. Liberalizacija tržišta usluga dio je regulatorne reforme gospodarstva koja se provodi s ciljem poticanja lakšeg pristupa poduzetništvu i unutarnjem tržištu te povećanja konkurentnosti u nizu djelatnosti i profesija. Ostvarivanjem navedenih ciljeva regulatorne reforme otvara se mogućnost povećanja produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, konkurentnog formiranja cijena, veće kvalitete usluga, povećanja stope ulaska novih poduzetnika na tržište te zapošljavanja novih poduzetnika. Uzimajući u obzir relevantne javne politike i dobre prakse na razini Europske unije, cilj je ukloniti prekomjerne i neopravdane regulatorne te administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga.
U srpnju 2021. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) koji je određen kao poticajan financijski okvir i mehanizam, s izraženom europskom i nacionalnom dimenzijom koja odgovora na posljedice pandemije COVID-19. Jedan od ciljeva unutar NPOO-a je i nastavak reforme reguliranih profesija kroz liberalizaciju tržišta usluga.
Radi ostvarivanja ciljeva iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predviđene su sljedeće mjere koje se odnose na revizore, a kojima se dodatno olakšava revizorskoj profesiji pristup tržištu i pružanje usluga :
Nadalje, liberalizacija tržišta usluga provodi se i kroz Nacionalni program reformi 2022. kako bi se dodatno otvorio institucionalni okvir za potencijalno nove, kao i za postojeće poduzetnike iz privatnog sektora profesionalnih usluga. Radi ostvarenja navedenog cilja, predviđena je izrada trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga s konkretnim mjerama koje će se provoditi tijekom 2023. i 2024. Stoga, predložene su sljedeće mjere koje se odnose na revizorsku profesiju:
a. sa 75% na 51% snižava se zahtjev/prag vezan uz minimalni udio ovlaštenih revizora iz Republike Hrvatske i Europske unije/Europskog gospodarskog prostora kao članova uprave odnosno upravnog odbora revizorskog društva,
b. sa pet na četiri godine sniziti obvezno radno iskustvo prije dobivanja odobrenja za rad revizora,
c. ukinuti uvjet starosti od tri mjeseca potvrde tijela matične države o odobrenju za rad revizora.
Tablica 1. Pregled izmjena u pogledu liberalizacije revizorske profesije
Područje
važeći Zakon
Prijedlog zakona
Revizorski ispit
Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita
Predstavlja jedan je od uvjeta za pristupanje polaganju revizorskog ispita
Ukida se obveza stručnog osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita.
Odobrenje za rad revizorskom društvu
Kako bi Ministarstvo financija izdalo privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom preddruštvu jedan od uvjeta je da su većina, a najviše do tri četvrtine (75%) članova uprave, odnosno upravnog odbora ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice.
Prag od 75% smanjuje se na 51% .
Registracija revizorskog društva iz druge države članice
Prilikom registracije revizorskog društva iz druge države članice zahtjeva se da potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.
Ukida se uvjet starosti od tri mjeseca za potvrdu o odobrenju za rad revizorskog društva koju izdaje nadležno tijelo matične države.
Izvor: Važeći Zakon i Prijedlog zakona o reviziji
Nadalje, u svrhu detaljnijeg određenja, Prijedlogom zakona propisano je kako revizorsko društvo u Republici Hrvatskoj mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora u punom radnom vremenu, a ovlašteni revizor zaposlen u revizorskom društvu ne može sklopiti ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom, niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom, čime se izbjegava sukob interesa.
Sukladno važećem Zakonu i Statutu Hrvatske revizorske komore, članstvo Hrvatske revizorske komore čine ovlašteni revizori, revizorska društva, samostalni revizori i revizorski vježbenici koji su upisani u odgovarajuće registre koje vodi Ministarstvo financija. Prijedlogom zakona briše se pojam revizorski vježbenik, s obzirom da isti nije definiran Direktivom 2006/43/EZ. Zakonski zahtjevi u svezi revizorskog vježbenika nisu jasno definirati te se važećim Zakonom ne predviđa obveznost statusa revizorskog vježbenika kao preduvjeta za pristup revizorskom ispitu ili za obavljanje zakonske revizije već je bitno radno iskustvo u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora.
Važećim Zakonom propisano je kako se r evizorskim ispitom dokazuje sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi. Kako bi se poboljšala kvaliteta provođenja revizorskog ispita, Prijedlogom zakona mijenjaju se i nadopunjuju ispitna područja koja se raspoređuju u pet modula koja će biti detaljnije razrađena pravilnikom. Revizorski ispit koji organizira i provodi Hrvatska revizorska komora, polaže se po programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Prijedlogom zakona utvrđuje se da r evizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo u sastavu od pet članova od kojih minimalno troje moraju biti ovlašteni revizori. Hrvatska revizorska komora dužna je imenovati dva zamjenska člana.
Sukladno važećem Zakonu, od 1. siječnja 2018. ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno važećim Zakonom je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad.
U tablici 2. u nastavku prikazano je stanje na revizorskom tržištu na dan 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2022.
Tablica 2.: Stanje na revizorskom tržištu
društvo-revizor/datum
31. prosinca 2017.
31. prosinca 2022.
Revizorsko društvo
229
193
Ovlašteni revizor
983
576
Samostalni revizor
0
0
Izvor: Izvješće Hrvatske revizorske komore za 2017. i Registri revizora koje vodi Ministarstvo financija
Od kada je preuzelo ulogu nadležnog tijela za nadzor, Ministarstvo financija je u petogodišnjem razdoblju izvršilo provjeru trogodišnjih evidencija stalnog stručnog usavršavanja za 983 ovlaštena revizora te je s navedene osnove ukinuto više od 300 odobrenja za rad ovlaštenim revizorima.
Radi lakšeg provođenja i praćenja obveze stalnog stručnog usavršavanja, Prijedlogom zakona detaljnije je propisana obveza i struktura stalnog stručnog usavršavanja, vođenje evidencije, provjera ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja te obveze organizatora stalnog stručnog usavršavanja. Također, određuje se obveza Ministarstva financija da pravilnikom detaljnije propiše strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja, organizaciju i zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja. Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, Ministarstvo financija uočilo je u prvom trogodišnjem razdoblju nadzora određene nedostatke u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja. Dodatno, tijekom nadzora uočene su određene nepravilnosti u postupanju organizatora stalnog stručnog usavršavanja koji nisu u potpunosti poštivali sve obveze propisane podzakonskim aktom, slijedom čega je bilo poteškoća u utvrđivanju datuma održavanja i liste prisutnih ovlaštenih revizora na određenim edukacijama. Upravo iz tog razloga odredbe iz Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“ br. 104/18. i 144/20.) prenesene su u Prijedlog zakona radi propisivanja prekršajnih odredbi. Ono što je bitno istaknuti, ovim Prijedlogom zakona propisuje se kako obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku tekuće godine. Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno će se smanjiti prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja. Također, propisana je iznimka prema kojoj se za osobe na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale, uz obvezu da obavijeste Ministarstvo financija i prilože odgovarajuću dokumentaciju odnosno rješenje ili odgovarajući akt mjerodavnog tijela. Navedena iznimka odnosi se i na ovlaštene revizore za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljem od šest mjeseci. Dakle, s obzirom na važnost stalnog stručnog usavršavanja te da se ovlaštenom revizoru ako ne prikupi najmanje 120 sati stalnog stručnog usavršavanja oduzima odobrenje za rad, bilo je bitno dodatno unaprijediti odredbe o stalnom stručnom usavršavanju.
Sukladno važećem Zakonu, fizička osoba iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad ovlaštenog revizora izdalo nadležno tijelo njezine matične države članice, a želi obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj obvezna je položiti ispit osposobljenosti te joj zatim Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad. Ispit osposobljenosti po važećem Zakonu provodi Ministarstvo financija. S obzirom da Hrvatska revizorska komora posjeduje potrebne stručne, organizacijske i financijske resurse za provođenje ove aktivnosti te kako već ima ovlast provoditi revizorski ispit, Prijedlogom zakona određeno je da ispit osposobljenosti provodi Hrvatska revizorska komora prema programu koji ona određuje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
Važeći Zakon određuje kako se međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju ugovorom o reviziji koji se sklapa nakon imenovanja revizorskog društva. Kada je riječ o sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa, revizorsko društvo dužno je o istom obavijestiti Ministarstvo financija. Prijedlog zakona određuje kako se u govor o reviziji sklapa nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine . Utvrđivanjem razdoblja početnog angažmana na dvije godine povećava se neovisnost, a smanjuje vanjski utjecaj na revizora u obavljanju zakonske revizije i formiranju mišljenja. Također, stvara se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta te se uspostavlja kvalitetnija i trajnija komunikacija između ovlaštenog revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Nadalje, uzimajući obvezu da se predlaže minimalno trajanje početnog revizijskog angažmana od najmanje dvije godine, Prijedlogom zakona uređuje se postupanje ugovornih strana prilikom raskida ugovora o reviziji.
Tablica 3: Pregled početnog angažmana u državama članicama Europske unije:
Država
Početni angažman (godine)
AT,BG, CY, CZ, DE, EL, FI, HU, IE, LU, LV, MT, NL, RO, HR
1
EE, LT, PL, PT, SK
2
BE, ES, SI
3
FR
6
IT
9 za revizorska društva, 7 za glavnog revizijskog partnera
Izvor: Europska komisija, Study on the Audit Directive, listopad 2022.
O bveznici zakonske revizije koji sukladno važećem Zakonu imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi, u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, obvezuju se Prijedlogom zakona da imenuju revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora o reviziji. Na ovaj način osigurava se neovisnost revizora u trenutku izražavanja mišljenja čime se znatno pridonosi kvaliteti revizije. Omogućava se ovlaštenom revizoru komunikacija i praćenje revidiranog subjekta tijekom cjelokupnog razdoblja na koje se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji te se uostalom pridonosi i povećanju kvalitete procesa financijskog izvještavanja, prevenciji računovodstvenih pogrešaka te osiguravanju dovoljnog vremena revizoru za upoznavanje s poslovanjem revidiranog subjekta (osobito u prvoj godini angažmana).
Sukladno važećem Zakonu, kojim se detaljnije omogućuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014, nadzorna tijela mogu subjektima od javnog interesa propisati obvezu ugovaranja zakonske revizije s više međusobno neovisnih revizorskih društava (tzv. zajednička revizija) te odrediti uvjete za uređivanje odnosa između revizorskih društava imenovanih za obavljanje zajedničke revizije. Takva zakonska revizija zatim rezultira podnošenjem zajedničkog revizorskog izvješća. Uredba (EU) br. 537/2014 propisuje kako države članice mogu odlučiti da subjekti od javnog interesa u određenim okolnostima imenuju minimalan broj ovlaštenih revizora ili revizorskih društava. S obzirom na činjenicu kako je ovu nacionalnu diskreciju tzv. zajedničku reviziju iskoristilo vrlo malo država članica, odredbe o ugovaranju zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa brišu se iz važećeg Zakona.
Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) br. 537/2014 u važećem Zakonu određeno je kako isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana. S obzirom da Uredba (EU) br. 537/2014 propisuje kako je subjekt od javnog interesa dužan imenovati ovlaštenog revizora ili revizorsko društvo za početni angažman od najmanje godinu dana te se angažman može produljiti, a početni angažman određenog ovlaštenog revizora ili revizorskog društva i kombinacija tog angažmana uz njegovo obnavljanje ne smiju prelaziti najdulje razdoblje od deset godina, Prijedlogom zakona revizijski angažman produljuje se sa sedam na deset uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje dvije godine. Više od polovice država članica Europske unije preuzelo je najdulje moguće trajanje revizijskog angažmana od deset godina sukladno Uredbi (EU) br. 537/2014 što je vidljivo iz tablice 4. Ovime bi se trajanje revizijskog angažmana ujednačilo sa većinom država članica Europske unije čime bi se olakšalo obveznicima revizije u Republici Hrvatskoj čija matična društva podliježu zakonima druge države članice.
Tablica 4: Pregled revizijskog angažmana u državama članicama Europske unije:
Država
Trajanje revizijskog angažmana
AT,CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HU, IE, LT, LU, LV, MT, NL, RO, SI, SK
10
BE, CY
9
BG, HR , SE
7
Izvor: Europska komisija, Study on the Audit Directive, listopad 2022.
Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima sukladno važećem Zakonu podrazumijeva:
Kako bi se olakšao rad državnih službenika u obavljanju nadzora, Prijedlogom zakona ovlasti Ministarstva financija u dijelu nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, podijeljene su na dva dijela:
a. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te
b. provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava.
Hrvatskom revizorskom komorom upravlja Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore, a predsjednik Hrvatske revizorske komore vodi poslovanje i zastupa Hrvatsku revizorsku komoru, te je odgovoran za zakonitost njezina rada. Zbog potrebe točnije i preciznije definicije uloge predsjednika Hrvatske revizorske komore, u tom se dijelu mijenjaju odredbe važećeg Zakona, a dodaje se odredba o definiranju izvršnog direktora Hrvatske revizorske komore. Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore je zaposlenik Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Funkcija izvršnog direktora je operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore. Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno predsjedniku Hrvatske revizorske komore i Upravnom vijeću Hrvatske revizorske komore.
Zaključno, Prijedlogom zakona propisani su prekršaji i visina novčane kazne za pojedini prekršaj za revizorsko društvo, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odgovornu osobu revizorskog društva, ovlaštene revizore, ostale fizičke i pravne osobe te za organizatore stalnog stručnog usavršavanja. S obzirom da su novčane kazne izražene u kuni, iznosi u kuni preračunati su u euro, a sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.-ispravak) .
Ujedno, predložene su nomotehničke i jezične izmjene radi jasnijeg i preciznijeg izričaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) članak 2. mijenja se i glasi:
„(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).
(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 5. stavku 1. iza riječi: „ovlaštenog revizora“ dodaju se riječi: „u punom radnom vremenu“.
U stavku 3. iza riječi: „ ugovor o radu“ dodaju se riječi: „za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 7. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 3. do 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
Članak 9. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 10. stavku 7. iza riječi: „odgode“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „a najkasnije u roku osam dana,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te sposobnost primjene tog znanja u praksi.
(2) Revizorskim ispitom obuhvaćena su najmanje sljedeća područja:
1. opća računovodstvena teorija i načela
2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
4. računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo
5. financijska analiza
6. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo
7. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola
8. revizija i stručne vještine
9. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije
10. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
11. Međunarodni revizijski standardi
12. profesionalna etika i neovisnost.
(3) Osim područja iz stavka 2. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:
1. pravo društava i korporativno upravljanje
2. stečajni i slični pravni postupci
3. porezno pravo
4. građansko i trgovačko pravo
5. socijalno pravo i radno pravo
6. informacijska tehnologija i računalni sustavi
7. opća, poslovna i financijska ekonomija
8. matematika i statistika
9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima
10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Sadržaji područja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka raspoređeni su u sljedeće module:
1. računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina
2. revizija – propisi, pravila i praksa revidiranja
3. poslovna ekonomija i makroekonomija za revizore
4. pravo za revizore
5. porezi i doprinosi.
(5) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora.
(6) Revizorski ispit polaže se prema programu, koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na način uređen pravilnikom iz stavka 20. ovoga članka.
(7) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje. Revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(8) Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. završio je najmanje preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij čijim je završetkom stekao najmanje 180 ECTS bodova
2. četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.
(9) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.
(10) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz stavka 8. ovoga članka te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.
(11) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit.
(12) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje se sastoji od pet članova od kojih najmanje troje moraju biti ovlašteni revizori.
(13) Hrvatska revizorska komora imenuje dva zamjenska člana.
(14) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz znanstvene grane ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.
(15) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu koja je upravni akt.
(16) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.
(17) Kandidat plaća naknadu za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita. Naknada se plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.
(18) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u jednom ili više područja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako je iste sadržaje položila kroz predmete u okviru navedenih studija, odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina do trenutka prijave za polaganje revizorskog ispita.
(19) Odluku o izuzeću, na obrazloženi zahtjev fizičke osobe, donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz stavka 20. ovoga članka.
(20) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj koji obuhvaća svaki modul iz stavka 4. ovoga Zakona, način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 8. ovoga članka, sadržaj programa revizorskog ispita, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz stavka 18. ovoga članka i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 13. stavku 1. riječi: „prema programu na koji Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost, a sukladno pravilniku iz stavka 5. ovoga članka“ brišu se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita nije obvezno.“.
Stavci 4. i 5. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
Članak 14. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, od čega 90 sati treba biti iz osnovnih aktivnosti.
(2) Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti minimalno 35 bodova, od čega 30 treba biti iz osnovnih aktivnosti.
(3) Vrednovanje stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora provodi se prema strukturi i sustavu bodovanja propisanim Pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.
(4) Ovlašteni revizor dužan je od 30 bodova ostvarenih iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini kako je navedeno u stavku 1. ovoga članka, najmanje 10 bodova godišnje ostvariti iz područja s oznakom »A« koja označava područje stalnog stručnog usavršavanja u vezi s nezakonitostima i nepravilnostima koje su utvrđene u nadzoru ovlaštenih revizora i revizorskih društava i ostala područja za koja Ministarstvo financija utvrdi da su od značaja za reviziju.
(5) Ministarstvo financija objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis područja s oznakom »A« do 30. srpnja tekuće godine za sljedeću godinu.
(6) Obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, prema odredbama ovog Zakona, započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku treće godine.
(7) Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja iz stavka 6. ovoga članka do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad postalo izvršno, na način da se obveza ukupnog broja bodova smanjuje za četiri boda po mjesecu, a obveza ostvarivanja 90 sati iz osnovnih aktivnosti smanjuje se za tri boda po mjesecu.
(8) Proporcionalno smanjenje ukupnog broja sati iz stavka 7. ovoga članka primjenjuje se i na zahtjev minimalnog godišnjeg broja sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad, na način da se obveza smanjuje za tri boda po mjesecu, a obveza ostvarivanja 30 sati godišnje iz osnovnih aktivnosti smanjuje se za tri boda po mjesecu.
(9) Stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora vrednuje se bodovima na način da je ukupno 120 ostvarenih bodova jednako 120 sati stalnog stručnog usavršavanja.
(10) Kao mjerna jedinica za jedan sat stručnog usavršavanja uzima se 60 minuta.
(11) Minimalan broj bodova koji se može ostvariti u jednom danu je jedan bod, a maksimalan broj bodova koji se može ostvariti u jednom danu je osam bodova.
(12) Bodovanje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja provodi se primjenom kriterija razmjernosti prema vremenu trajanja određene aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja.
(13) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 4. ovoga članka, organizaciju stalnog stručnog usavršavanja, zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
Iza članka 14. dodaju se članci 14.a do 14.d s naslovima iznad njih koji glase:
„Struktura stalnog stručnog usavršavanja
Članak 14.a
(1) U strukturi stalnog stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona moraju biti zastupljena sljedeća područja:
1. revizijska područja, s najmanje 60 bodova
2. računovodstvena područja, s najmanje 40 bodova
3. ostala područja, u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju, s najviše 20 bodova.
(2) Struktura propisana u stavku 1. ovoga članka proporcionalno se primjenjuje na godišnjoj razini na način da se od 35 bodova obveznog stručnog usavršavanja, 18 bodova odnosi na revizijska područja, 12 bodova na računovodstvena područja i 5 bodova na ostala područja.
(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 7. te članka 14.c stavka 2. ovoga Zakona obvezna struktura sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje na način da se obveza zastupljenosti revizijskih područja od 60 bodova u ukupnom broju bodova smanjuje za dva boda po mjesecu, a obveza zastupljenosti računovodstvenih područja od 40 bodova u ukupnom broju bodova smanjuje za jedan bod po mjesecu.
Vođenje evidencije
Članak 14.b
(1) Ovlašteni revizor je u obvezi ažurno evidentirati aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u Registru revizora putem sustava e-Građani, na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
(2) Za trogodišnje razdoblje ovlašteni revizor dužan je konačno evidentirati sve aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije 30 dana nakon isteka razdoblja od tri godine te o ispunjenoj obvezi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti Ministarstvo financija elektroničkim putem.
(3) Ovlašteni revizor dužan je čuvati pripadajuću dokumentaciju i potvrde kojima može dokazati ispunjenje obveze stalnog stručnog usavršavanja najmanje pet godina od dana održane aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja te ista mora biti dostupna na uvid Ministarstvu financija, osim u slučaju kada je istu dokumentaciju i potvrde uredno pohranio u Registru revizora putem sustava e-Građani.
Provjera ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja
Članak 14.c
(1) Ministarstvo financija provjerava ispunjava li ovlašteni revizor obvezu stalnog stručnog usavršavanja u skladu s člancima 14. -14.b. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
(2) Ovlaštenom revizoru na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te ovlaštenom revizoru za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljem od šest mjeseci, obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine, proporcionalno se smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti, zaključno do kraja mjeseca u kojem su iste prestale, na način da se obveza smanjuje za četiri boda po mjesecu.
(3) Proporcionalno smanjenje ukupnog broja sati iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na zahtjev minimalnog godišnjeg broja sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad, na način da se obveza smanjuje za tri boda po mjesecu.
(4) O okolnostima iz stavka 2. ovoga članka ovlašteni revizor dužan je obavijestiti Ministarstvo financija i priložiti odgovarajuću dokumentaciju.
(5) Iznimno od odredaba stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, ovlašteni revizor koji u tekućoj godini ne ostvari najmanje 35 bodova stalnog stručnog usavršavanja radi privremene nesposobnosti za rad u trajanju kraćem od šest neprekinutih mjeseci ili drugih opravdanih razloga ili bodove ne ostvari na način propisan člankom 14. ovoga Zakon i pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo financija najkasnije u roku od 30 dana od isteka tekućeg godišnjeg razdoblja u kojem nije ispunio navedenu obvezu te navesti i dokumentirati opravdane razloge zbog kojih nije mogao ispuniti obvezu u potpunosti.
(6) Ovlašteni revizor iz stavka 5. ovoga članka obvezan je u preostalom razdoblju uključujući tu godinu, ostvariti najmanje 120 bodova stalnog stručnog usavršavanja na način propisan odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
Organizatori stalnog stručnog usavršavanja
Članak 14.d
(1) Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo financija provodi stalno stručno usavršavanje prema programu koji javno objavljuje.
(3) Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori provode stalno stručno usavršavanje prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost i koje javno objavljuju.
(4) Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.
(5) Organizator je obvezan uputiti zahtjev Ministarstvu financija radi dobivanja prethodne suglasnosti na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora u obliku:
1. godišnjeg plana i programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora
2. dodatnih pojedinačnih programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom uslijed određenih obrazloženih okolnosti koje organizator navodi u zahtjevu, u slučaju kada je organizator dobio prethodnu suglasnost na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz točke 1. ovoga stavka.
(6) Organizator je dužan obavijestiti Ministarstvo financija o promjenama programa prije održavanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u odnosu na program na koji je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost navodeći opravdane razloge.
(7) Organizator, uključujući i Ministarstvo financija kao organizatora bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz stavka 5. ovoga članka izdaje polaznicima pisanu potvrdu najkasnije u roku od osam dana od datuma njegove realizacije.
(8) Pisana potvrda iz stavka 7. ovoga članka sadrži ukupno ostvarene bodove stalnog stručnog usavršavanja i bodove po pojedinačnim područjima iz članka 14. ovoga Zakona, a prema načinu bodovanja određenom pravilnikom iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona.
(9) Organizator bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, na koje je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost obvezan je dostaviti Ministarstvu financija popis svih sudionika svake održane aktivnosti u roku od 15 dana od datuma održavanja, prezentacijske materijale za svaku tematsku jedinicu i pisani godišnji izvještaj o svim održanim aktivnostima stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora najkasnije do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(10) Za izvedene dodatne pojedinačne programe stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom uslijed određenih obrazloženih okolnosti, organizator je u obvezi dostaviti Ministarstvu financija izvještaj o obavljenoj aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije u roku od 15 dana od datuma održavanja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
U članku 15. stavku 1. riječi: „zbog neispunjavanja obveze iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona“ i zarez iza riječi brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
U članku 16. stavku 1. točki 3. iza riječi: „godine“ dodaju se riječi: „prema strukturi i načinu bodovanja propisanima člancima 14. i 14.a ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 14. stavka 13. ovoga Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
U članku 17. stavku 2. točki 2. zarez i riječi: „a najviše do tri četvrtine“ brišu se.
Stavak 9. briše se.
Dosadašnji stavci 10. do 15. postaju stavci 9. do 14.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
U članku 23. stavku 1. riječi: „Ministarstvo financija“ zamjenjuju se riječima: „Hrvatska revizorska komora“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Ispit osposobljenosti polaže se prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „naknadu“ dodaju se riječi: „Hrvatskoj revizorskoj komori“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječ: „program“ zamjenjuje se riječima: „način provedbe“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
U članku 25. stavku 3. riječi: „Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
U članku 29. stavku 1. točkama 1. i 2. riječi: „u kunskoj protuvrijednosti“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
U članku 34. stavak 2. briše se.
U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 2. točka 4. briše se.
Dosadašnje točke 5., 6. i 7. postaju točke 4., 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
U članku 35. stavcima 1. i 3. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 2.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
U naslovu iznad članka 37. riječi: „registar revizorskih vježbenika“ i zarez brišu se.
U stavku 1. riječi: „i registar revizorskih vježbenika“ brišu se.
U točki 2. zarez i riječi: „odnosno revizorski vježbenik“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 19.
U članku 38. stavci 4. do 7. brišu se.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 20.
U članku 39. ispred riječi „Ministarstva financija“ briše se oznaka stavka: „(1)“.
Iza riječi: „ukinuto“ dodaju se riječi: „te u slučaju smrti ovlaštenog revizora“.
Stavak 2. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 21.
Članak 40. mijenja se i glasi:
„(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju se ugovorom o reviziji.
(2) Ugovor o reviziji sklapa se nakon imenovanja revizorskog društva pri čemu se za početni angažman imenuje revizorsko društvo na razdoblje od najmanje dvije godine.
(3) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa u tekućoj poslovnoj godini.
(4) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku te mora sadržavati iznos naknade za obavljanje zakonske revizije.
(5) Ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
(6) Ako revizorsko društvo utvrdi da primjena profesionalnih standarda u izmijenjenim okolnostima zahtjeva promjenu uvjeta angažmana odnosno povlačenje iz revizijskog angažmana, ugovor o reviziji može se raskinuti ili promijeniti pri čemu se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi u dijelu koji se odnosi na izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti.
(7) Ako subjekt revizije prestane biti obveznik zakonske revizije, može raskinuti ili izmijeniti ugovor o reviziji u dijelu u kojem se odnosi na zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja ne podliježu obvezi zakonske revizije.
(8) Rok za raskid ili izmjenu ugovora iz stavka 8. ovoga članka je 30 dana od roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, na temelju kojih se utvrđuje prekid njegova statusa obveznika revizije.
(9) Raskidom ugovora iz stavka 7. ovoga članka obje strane su oslobođene svojih obveza.
(10) Ako nakon sklapanja ugovora o reviziji kod revidiranog subjekta koji je član društava dođe do promjene većinskog vlasnika i imenovanja drugog revizorskog društva za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja, sklopljeni ugovor o reviziji može se raskinuti.
(11) Raskidom ugovora iz stavka 10. ovoga članka obje strane su oslobođene svojih obveza, osim revidirani subjekt za obvezu naknade razmjernog dijela za djelomično ispunjenje ugovorne obveze od strane revizorskog društva.
(12) Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.
(13) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.
(14) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od dana raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora.
(15) Po primitku obavijesti iz stavka 14. ovoga članka Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.
(16) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa prije početka poslovne godine na koju se odnosi predmetni ugovor.
(17) Odredbe stavaka 1. – 16. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 22.
U članku 41. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi.
„ (2) Poduzetnici koji prema javnoj objavi godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, postaju obveznici zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja za tekuću poslovnu godinu, imenuju revizorsko društvo i sklapaju ugovor o reviziji godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona, najkasnije u roku od tri mjeseca po isteku roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja.“.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 23.
Članak 43. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.
U članku 44. stavku 7. iza riječi: „društvo“ dodaju se riječi: „i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 25.
U članku 50. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. prihvatiti ključni rukovodeći položaj u revidiranom subjektu“.
U stavku 2. riječi: „obavljaju zakonsku reviziju“ zamjenjuju se riječima: „sudjeluju u obavljanju zakonske revizije“, a riječ: „obavljanje“ zamjenjuje se riječima: „ sudjelovanje u obavljanju“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 26.
U članku 61. stavku 1. riječi: „300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „39.816,84 eura“.
U stavku 2. riječi: „3.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „398.168,43 eura“.
Stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 27.
U članak 64. riječ: „sedam“ zamjenjuje se riječju: „deset“, a riječi: „godinu dana“ riječima: „dvije godine.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 28.
U članku 65. stavku 7. riječ: „revizorskog“ zamjenjuje se riječju: „revizijskog“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 29.
U članku 68. stavku 1. točke 4. i 5. brišu se.
Dosadašnje točke 6. i 7. postaju točke 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 30.
U članku 70. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) U postupcima koje Ministarstvo financija vodi sukladno odredbama ovoga Zakona dostava se može obaviti elektroničkim putem u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 31.
U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima podrazumijeva:
1. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014
2 provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava, a koji podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvantitete i kvalitete angažiranih sredstava, zaračunatih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa. “.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 32.
U članku 80. stavku 4. riječ: „nadzor“ zamjenjuje se riječima: „provjeru osiguranja kvalitete rada“, a iza riječi: „članka 75.“ dodaju se riječi: „stavka 1. točke 2.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 33.
U članku 91. stavku 1. riječ: „nadzora“ zamjenjuje se riječju: „provjere“, a iza riječi: „društava“ dodaju se riječi: „ iz članka 75. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 34.
U članku 94. stavku 1. točki 2. zarez i riječi: „koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija“ brišu se.
U točki 4. iza riječi: „zabranu“ dodaju se riječi: „do tri godine“, a riječi: „sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak“ brišu se.
U točki 6. iza riječi: „zabranu“ dodaju se riječi „do tri godine“, a zarez i riječi: „sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak“ brišu se.
U točki 7. riječ: „stavka 3.“ zamjenjuje se riječju: „stavka 2.“.
U stavcima 4. i 6. riječ: „godisnji“ zamjenjuje se riječju: „godišnji“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 35.
U članku 100. riječi: „samostalnih revizora, ovlaštenih revizora i revizorskih vježbenika“ zamjenjuju se riječima: „samostalnih revizora i ovlaštenih revizora“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 36.
U članku 101. u stavku 1. dodaju se točke 8., 9. i 10. koje glase:
„8. odrediti program ispita osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija
9. organizirati i provoditi ispit osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija
10. donositi smjernice kojima detaljnije uređuje pitanja revizijske struke .“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 37.
U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Predsjednik Hrvatske revizorske komore zastupa Hrvatsku revizorsku komoru i odgovara za zakonitost njezina rada.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 38.
Iza članka 107. dodaje se članak 107.a s naslovom iznad njega koji glasi:
„ Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore
Članak 107.a
(1) Izvršni direktor Hrvatske revizorske komore zaposlenik je Hrvatske revizorske komore kojeg je izabralo i imenovalo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore, a čija je funkcija operativno vođenje poslovanja Hrvatske revizorske komore u skladu s odlukama koje je donijelo Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore.
(2) Za svoj rad izvršni direktor Hrvatske revizorske komore odgovara izravno predsjedniku Hrvatske revizorske komore i Upravnom vijeću.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 39.
U članku 116. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se revizorsko društvo ako:
1. nema zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora u punom radnom vremenu protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona
2. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona
3. protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom
4. ne obavijesti u roku Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona
5. protivno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona, u slučaju promjene podataka upisanih u registar, ne obavijestiti u roku Ministarstvo financija o promijenjenim podacima
6. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 13. ovoga Zakona
7. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 14. ovoga Zakona
8. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona
9. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona
10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
11. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija
12. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona
13. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona
14. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona
15. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona
16. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona
17. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona
18. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
19. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
20. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona
21. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona
22. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona
23. se u obavljanju revizorskih usluga ne pridržava zahtjeva propisanih člankom 54. stavcima 1. do 10.
24. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona
25. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona
26. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona
27. ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona
28. revizorsko izvješće nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 2. ovoga Zakona
29. revizorsko izvješće nije potpisano u skladu s člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona
30. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona
31. ne ugovori policu osiguranja s najmanjom svotom pokrića propisanom člankom 61. stavkom 1. ovoga Zakona i presliku iste ne dostavi Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona
32. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona
33. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
34. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona
35. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona.
36. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
37. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona. “.
U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“, a riječi: „koje obavlja zakonsku reviziju“ zamjenjuju se riječima: „u obavljanju zakonske revizije“.
U točki 2. točka na kraju rečenice briše se.
Točka 3. briše se.
U dosadašnjoj točki 4. koja postaje točka 3. riječ: „stavka 2.“ zamjenjuje se riječju: „stavka 3.“.
U dosadašnjoj točki 5. koja postaje točka 4. riječ „stavku 4.“ zamjenjuje se riječju: „stavku 5.“.
U dosadašnjoj točki 6. koja postaje točka 5. riječ „stavkom 6.“ zamjenjuje se riječju: „stavkom 15.“.
Točka 7. briše se.
Dosadašnje točke 8. do 11. postaju točke 6. do 9.
U dosadašnjoj točki 12. koja postaje točka 10. riječi: „i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija“ brišu se.
Iza dosadašnje točke 12. koja postaje točka 10. dodaje se nova točka 11. koja glasi:
„11. ako o činjenicama iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona ne obavijesti Ministarstvo financija“.
Dosadašnje točke 13. do 27. postaju točke 12. do 26.
Dosadašnja točka 28. koja postaje točka 27. mijenja se i glasi:
„ ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona“.
Dosadašnje točke 29. do 31. postaju točke 28. do 30.
Iza dosadašnje točke 31. koja postaje točka 30. dodaje se nova točka 31. koja glasi:
„31. ne ugovori policu osiguranja s najmanjom svotom pokrića propisanom člankom 61. stavkom 2. ovoga Zakona od odgovornosti za štetu i presliku iste ne dostavi Ministarstvu financija u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona“.
Dosadašnja točka 32. mijenja se i glasi:
„obavlja zakonsku reviziju protivno članku 63. ovoga Zakona, odnosno nema zaposlena u punom radnom vremenu najmanje tri ovlaštena revizora.“.
Točka 42. briše se.
Dosadašnje točke 43. do 53. postaju točke 42. do 54.
Stavak 2. briše se.
Iza dosadašnjeg stavka 1. koji postaje stavak 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.“.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.“.
Stavak 4. briše se.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 40.
Iza članka 116. dodaje se članak 116.a s naslovom iznad njega koji glasi:
„ Prekršaji ovlaštenih revizora
Članak 116.a
Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj ovlašteni revizor ako:
1. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona, odnosno obavlja ih ovlašteni revizor koji nije zaposlen u revizorskom društvu i/ili je ovlašteni revizor sklopio ugovor o radu za obavljanje revizorskih usluga s drugim revizorskim društvom ili/ili je za svoj ili tuđi račun ili na neki drugi način obavljao revizorske usluge s drugim revizorskim društvom
2. ne obavijesti u roku Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti iz članka 10. stavaka 1. – 4. ovoga Zakona
3. ne evidentira ažurno aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u Registru revizora putem sustava e-Građani na način kako je propisano člankom 14. b stavkom 1. ovoga Zakona
4. ne izvijesti u roku Ministarstvu financija o ispunjenoj obvezi stalnog stručnog usavršavanja iz članka 14.b stavka 2. ovoga Zakona
5. protivno članku 38. stavku 3. ovoga Zakona, u slučaju promjene podataka upisanih u registar, ne obavijestiti u roku Ministarstvo financija o promijenjenim podacima
6. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 41.
U članku 117. stavku 1. riječi: „ 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.
Točka 3. mijenja se i glasi:
„obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona, odnosno revizorske usluge obavlja osoba koja nije ovlašteni revizor“.
Točka 6. briše se.
Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 5. i 6.
U stavku 2. riječi: „ 200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.
Stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 42.
Iza članka 117. dodaje se članak 117.a s naslovom iznad njega koji glasi:
„ Prekršaji organizatora
Članak 117.a
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj kao pravna osoba ako:
1. kao organizator iz članka 14.d ovoga Zakona ne dostavi Ministarstvu financija u roku obavijest o promjenama iz članka 14.d stavka 6. ovoga Zakona
2. kao organizator iz članka 14.d ovoga Zakona Ministarstvu financija ne dostavi u roku popis iz članka 14.d stavka 9. ovoga Zakona i/ili isti nije u skladu s odredbama članka 14.d. stavka 9.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 43.
U članku 118. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „ 26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.
U točki 1. riječ: „stavcima 1., 2. i 3.“ zamjenjuju se riječju: „ stavcima 1.- 4.“.
Točka 2. briše se.
Dosadašnje točke 3. do 11. postaju točke 2. do 10.
U stavku 2. riječi: „20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 44.
U članku 119. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura do 106.170,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „20.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 eura do 13.270,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prijelazne odredbe
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 45.
(1) Obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora unutar neprekinutog razdoblja od tri godine koja je započela prije stupanja na snagu ovoga Zakona završava 31. prosinca 2023., a ukupan broj sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno će se smanjiti sukladno članku 14. koji se mijenja člankom 8. ovoga Zakona prema broju mjeseci proteklih od početka izvještajnog razdoblja .
(2) Prvi ugovor o reviziji s početnim angažmanom od najmanje dvije godine iz članka 40. stavka 2. koji se mijenja člankom 21. ovoga Zakona sklapa se za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma.
(3) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju sukladno članku 41. stavku 1. koji se mijenja člankom 22. ovoga Zakona za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma.
(4) Revizijski angažmani ugovoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se produljiti za tri godine sukladno članku 64. koji se mijenja člankom 27. ovoga Zakona.
(5) Kandidati koji su započeli proces polaganja revizorskog ispita prije 1. siječnja 2024., dovršavaju polaganje revizorskog ispita po odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.), pod uvjetom da uspješno polože revizorski ispit najkasnije do 31. prosinca 2024.
(6) Ugovori sklopljeni sukladno članku 43. Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) završit će se prema odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.).
Rok za usklađivanje podzakonskog akata
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 46.
Ministar financija uskladit će Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“ br. 104/18., 144/20.) s odredbama ovoga Zakona u roku šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 47.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2024., osim članaka 21. i 22. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija