I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Posljednjih godina Europska unije je donijela ključne mjere za jačanje borbe protiv agresivnog poreznog planiranja na unutarnjem tržištu, a iste su prenesene putem različitih poreznih propisa u hrvatski porezni sustav. Riječ je o preporukama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (dalje: OECD) u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (eng: „Base Erosion and Profit Shifting“ – BEPS) .

Cilj i svrha mjera BEPS-a je osigurati da se dobit multinacionalnih skupina poduzeća (dalje: MNP-ovi) oporezuje ondje gdje se obavljaju gospodarske aktivnosti kojima se ostvaruje dobit i ondje gdje se stvara vrijednost. Prva mjera BEPS-a odnosi se na Rješavanje poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstava i provodi se uspostavom globalne minimalne razine oporezivanja. Naime, problemi oporezivanja dobiti koji proizlaze iz digitalizacije i globalizacije gospodarstva bi se trebali riješiti putem dva stupa (Stup 1 i Stup 2), za što je potrebno provesti globalnu poreznu reformu. Sporazumu o provedbi globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti MNP-ova je podržalo 138 država članica Uključivog okvira OECD-a, među kojima je i Republika Hrvatska . Djelotvornost i pravednost globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja uvelike ovise o njezinoj provedbi u cijelom svijetu.

Stup 1 se odnosi na preusmjeravanje dijela prava na oporezivanje najprofitabilnijih MNP-ova i sva pravila još nisu utvrđena na razini OECD-a. Stupom 2 je, pored posebnog pravila vezanog uz porez po odbitku, dogovorena i minimalna globalna efektivna porezna stopa od 15% za MNP-ove s prihodima iznad 750 milijuna eura na konsolidiranoj osnovi. OECD je u prosincu 2021. objavio globalni Model pravila protiv smanjenja porezne osnovice za Stup 2 (dalje: Model pravila OECD-a) odnosno za plaćanje minimalne globalne porezne stope od 15%. Pojednostavljeno, Stup 2 uspostavlja sustav dvaju međusobno povezanih pravila, koja se zajednički nazivaju i „Global Anti-Base Erosion (GloBE) rules”, u okviru kojih bi se odgovarajući iznos poreza („dopunski porez”) trebao naplaćivati svaki puta kada je efektivna porezna stopa skupine MNP-a u određenoj državi ili jurisdikciji niža od 15%.

Model pravila OECD-a uz određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (dalje: Direktiva), a koju je potrebno je implementirati u hrvatski porezni sustav najkasnije do 31. prosinca 2023.

Zbog svoje kompleksnosti Direktiva se u hrvatski porezni sustav predlaže uvesti ovim Konačnim prijedlogom zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (dalje: Prijedlog zakona).

Obveznici primjene ovog Prijedloga zakona bile bi samo skupine MNP-ova i velike domaće skupine koje na konsolidiranoj osnovi ostvaruju prihode veće od 750 milijuna eura u dvije od prethodne četiri godine. Ovaj Prijedlog zakona obuhvaća matično društvo koji ispunjava navedeni uvjet prihoda prema konsolidiranom financijskom izvješću i svaki  njegov povezani subjekt odnosno povezano društvo neovisno o pravnom obliku osnivanja istih po cijelom svijetu.

Napominjemo kako se obveza poreza na dobit utvrđuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 114/22 i 114/23), za svakog poreznog obveznika ponaosob, a ne na nivou skupine koji čine više samostalnih trgovačkih društava, subjekata, koji obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj. Primjena ovog Prijedloga zakona neće utjecati na postupak ili način utvrđivanja osnovice ili obveze poreza na dobit. Za utvrđivanje porezne osnovice dopunskog poreza, prema ovom Prijedlogu zakona, potrebno je uzeti u obzir poslovanje svih društava koje jedno MNP ima u državi ili jurisdikciji, te u cijelom svijetu, dok se obveza poreza na dobit obračunava pojedinačno. Gledajući sa stajališta globalnog rješenja digitalne ekonomije, porez na dobit je zapravo lokalni porez dok je dopunski porez iz ovoga Prijedloga zakona globalan.

Za primjenu ovoga Prijedloga zakona, kao i u slučaju poreza na dobit, iznimno je važno da porezni obveznici prije utvrđivanja porezne obveze utvrde dobit prije oporezivanja u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardom u skladu s posebnim propisom.

Ovaj Prijedlog zakona prati sadržaj Direktive te sadrži:

1. posebna pravila za utvrđivanje potencijalnih poreznih obveznika, uključene i isključene subjekte

2. pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti (gubitka) svakog uključenog subjekta, da bi se mogla utvrditi ukupna kvalificirana dobit (gubitak) skupine na području države (jurisdikcije)

3. utvrđivanje priznatih (pokrivenih) poreza na dobit svakog subjekta te ukupno plaćeni porez skupine u državi (jurisdikciji)

4. pravila za izračun efektivne porezne stope

5. pravila za plaćanje dopunskog poreza

6. administrativne obveze MNP-a i velike domaće grupe, obveze Porezne uprave i način plaćanja i naplate dopunskog poreza

Od posebno bitnih pravila izdvajamo kako se efektivna porezna stopa ovim Prijedlogom zakona izračunava, slijedom Direktive i Modela pravila OECD-a , prema formuli:

Dakle, to nije čisti omjer plaćenog poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja koja se iskazuje u godišnjim financijskim izvještajima. Prema posebnim pravilima GloBE-a utvrđuju se priznati porezi i kvalificirana dobit (gubitak), a sva ta pravila su sadržana u ovom Prijedlogu zakona.

Ukoliko se prema predloženoj formuli utvrdi da je efektivna porezna stopa MNP-a ili velike domaće skupine manja od 15% ista skupina će moguće imati obvezu nadoplate dopunskog poreza do stope od 15%.  Obzirom da je riječ o provedbi mjera BEPS-a utvrđena su pravila koja mogu utjecati na smanjenje kvalificirane dobiti odnosno porezne osnovice i dopunske porezne obveze za tzv. sadržajno isključivanje dobiti. Tako se kvalificirajuća dobit ostvarena u državi može umanjiti za postotak vrijednosti materijalne imovine od 5% (u prijelaznom razdoblju od 8% do 5%) i ukupnih troškova plaća zaposlenika od 5% (u prijelaznom razdoblju od 8% do 5%).

Stoga će MNP ili velika domaća skupina moguće imati dopunsku poreznu obvezu ako ima tzv. višak dobiti na koji će primijeniti odgovarajuću poreznu stopu odnosno 5% ako je efektivna porezna stopa iznosila 10%. Međutim ni u slučaju postojanja viška dobiti neće se utvrditi nova dopunska porezna obveza ako MNP ili velik a domać a skupina ispunjava uvjete ili odluči primijeniti tzv. de minimis pravila ili pravila za tzv. sigurne luke.

Ako se i nakon tog izračuna utvrdi dopunska porezna obveza, potrebno je utvrditi gdje će se nadoplatiti. Naime, obveza uplate dopunskog poreza prema pravilima iz Direktive ovisi odlukama država članice, a u prvom redu ovisi o odluci o uvođenja tzv. Kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza .  

Postavljena pravila za plaćanje porezne obveze prema Direktivi su:

a. a) Primarno obvezno pravilo o uključivanju dobiti (eng: IIR - income inclusion rule) Prema tom pravilu dopunski porez se za matično društvo skupine MNP ili velike domaće skupine za svaki povezani subjekt neovisno o tome gdje se nalazi u cijelom svijetu uplaćuje u državi u kojoj matično društvo ima sjedište.

Međutim, da bi se dopunski porez zadržao i naplatio u državi gdje dobit i nastaje moguće je prije pravila o uključivanju dobiti (IIR) primijeniti opcionalno pravilo, a to je:

b) Kvalificirani domaći dopunski porez . Prema tom pravilu dopunski porez se plaća u državi u kojoj određeni subjekti skupine MNP ili velike domaće skupine obavlja djelatnost i ostvaruje dobit, ali samo ako je država odlučila primijeniti to pravilo.

b. Sekundarno obvezno pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti (eng: UTPR - undertaxed profit rule). Prema tom pravilu dopunski porez se plaća u državi u kojoj određeni subjekt skupine MNP ili velike domaće skupine obavlja djelatnost i ostvaruje dobit, ali se može primijeniti samo ako država matičnog subjekta MNP-a ne primjenjuje obvezno pravilo (IIR).

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se uvođenje svih naprijed navedenih pravila. To prema Direktivi uključuje primjenu obveznih pravila odnosno primarnog pravila o uključivanju dobiti i sekundarnog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti (točka 1.a i 2.) ali i primjenu opcionalnog pravila i to kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (točka 1.b).

Obveza plaćanja kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza prema ovom Prijedlogu zakona se predlaže s ciljem zaštite porezne osnovice u Republici Hrvatskoj odnosno kako bi se dopunska porezna obveza koja je nastala slijedom obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj i naplatila u Republici Hrvatskoj, a ne u državi u kojoj MNP ima sjedište.  

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona se u skladu s utvrđenim pravilima iz Direktive daje MNP-u mogućnost primjene olakšica, za subjekte koji u određenoj državi ili jurisdikciji  ostvaruju male prihode i malu dobit tzv. de minimis isključenje. Stoga se dopunski porez sastavnih subjekata koji se nalaze u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi ili jurisdikciji smanjuje na nulu, odnosno ne plaća se ako je:

a. prosječni kvalificirani prihod svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji manji od 10.000.000,00 eura i

b. prosječna kvalificirana dobit svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji iznosi manja od 1.000.000,00 eura.

Također ovim Prijedlogom zakona u skladu s jasno utvrđenim pravilima ostavlja se obveznicima prema vlastitim izborima primijeniti pravila tzv. sigurnih luka , a sve prema uvjetima kvalificiranog međunarodnog sporazuma o sigurnim lukama.

U ovom trenutku je poznat kvalificirani međunarodni sporazum o sigurnim lukama za prijelazno razdoblje za prve tri godine primjene globalne porezne reforme, kako bi se smanjilo veliko administrativno opterećenje poreznih obveznika i poreznih administracija cijelog svijeta, a uključuje i pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti. Izvješće po državama sadrži bitne podatke o dobiti, plaćenom porezu, imovini MNP-a koji mogu biti podloga za utvrđivanje efektivne porezne stope, i porezne osnovice u prijelaznom razdoblju, na jednostavan način bez primjene složenih izračuna porezne osnovice prema ovom Prijedlogu zakona. Stoga ovaj Prijedlog zakona sadrži odredbu o prijelaznoj sigurnoj luci.

Uzimajući u obzir izvorište te cilj i svrhu ovoga Prijedloga zakona kao i način utvrđivanja dopunske porezne obveze može se zaključiti kako isti neće utjecati na smanjenje investicija u Republici Hrvatskoj, budući je riječ o porezu koji je dogovoren na globalnom nivou u suradnji OECD-a s poreznim administracijama i poduzetnicima još 2021. godine.

Za primjenu ovoga Prijedloga zakona u  preambuli Direktive se navodi kako bi se države članice trebale u primjeni koristiti Modelom pravila OECD-a te objašnjenjima i primjerima, uključujući njegova pravila sigurne luke, za potrebe ilustracije ili tumačenja, u mjeri u kojoj su oni usklađeni s odredbama Direktive i pravom Europske unije, kako bi se osigurala dosljednost primjene u svim državama članicama. Stoga se radi veće pravne sigurnosti ističe kako će se usvojena pravila primijeniti prilikom utvrđivanja porezne obveze . Također je bitno uzeti u obzir da se određeni tehnički detalji usklađivanja još dogovaraju na nivou OECD-a i Europske unije te se ministru financija ovim Prijedlogom zakona daju ovlasti da po potrebi zbog jedinstvene primjene donese posebne pravilnike.

Ovaj Prijedlog zakona će obuhvatiti fiskalne godine koje započinju nakon 31. prosinca 2023. godine, ali će se prve prijave podnositi u roku od osamnaest mjeseci nakon isteka prvog fiskalnog razdoblja, u 2026. godini, a nadalje u roku od petnaest mjeseci. Tako će se u većini slučajeva za 2024. godinu dopunska porezna obveza prema ovom Prijedlogu zakona utvrđivati do kraja lipnja 2026. godine, a u narednim godinama to će biti u pravilu do kraja ožujka.

Kada je riječ o procijeni porezne obveze potrebno je uzeti u obzir kako Republika Hrvatska nije država u koju se premještala dobit, nije porezno utočište velikih MNP-ova, a dobit svakog pojedinog poreznog obveznika odnosno subjekta  se već oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit primjenom stope od 18% kod obveznika koji imaju prihode veće od 1 milijun eura ili stopom od 10% kod obveznika koji imaju prihode manje od 1 milijun eura. Osim toga, potencijalni porezni obveznici dopunskog poreza su subjekti čija matična društva ostvaruju godišnje konsolidirane prihode veće od 750 milijuna eura, a upravo ti subjekti u Republici Hrvatskoj imaju značajnu materijalnu imovinu, zapošljavaju veliki broj djelatnika i imaju značajne ukupne troškove plaća odnosno mogu ostvariti olakšicu za sadržajno isključivanje dobiti. Stoga se ne očekuje ostvarivanje značajnih novih poreznih prihoda.

Naime, primjena pravila sigurne luke za prve tri godine, primjena de minimis pravila, i pravila za sadržajno isključivanje dobiti su opcije koje bira MNP ili velika domaća skupina, a ta pravila u Republici Hrvatskoj mogu najviše utjecati na izračun dopunske porezne obveze. Stoga nije moguće procijeniti buduće porezne prihode prema ovom Prijedlogu zakona.

Zaključno, ovaj Prijedlog zakona je dio velike globalne porezne reforme, te je i iz toga razloga predložena primjena Direktive u punom opsegu kako bi se postigli ciljevi globalne porezne reforme odnosno pristupilo rješavanju dijela poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstva.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora ( Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20. i 123/20. ), predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da je Direktivom Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. godine propisano kako države članice stavljaju na snagu zakone koji su potrebni radi usklađivanja s tom Direktivom do 31. prosinca 2023.

Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi se ispunila obveza usklađivanja s Direktivom do propisanog roka.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA

O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT

POGLAVLJE I.

TEMELJNE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom utvrđuju se: mjere za osiguravanje minimalnog efektivnog oporezivanja dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina, obuhvaćeni subjekti, način izračuna efektivne porezne stope, izračun porezne osnovice i porezne obveze dopunskog poreza, izuzeti subjekti, postupak prikupljanja informacija o obuhvaćenim subjektima i načinu podnošenja prijava i plaćanja dopunske porezne obveze.

(2) Minimalno efektivno oporezivanje dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina osigurava se primjenom pravila za plaćanje dopunskog poreza, utvrđenih prema odredbama ovoga Zakona, a to su:

a) pravilo o uključivanju dobiti u skladu s kojim matično društvo skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi

b) pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s kojim sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća podliježe dopunskom porezu jednakom njegovu udjelu dopunskog poreza koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi

c) pravila za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza u skladu s kojim se dopunski porez izračunava i plaća za višak dobiti svih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i koji se nalaze u Republici Hrvatskoj.

(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se u slučaju kada minimalno efektivno oporezivanje dobiti, utvrđeno prema odredbama ovoga Zakona, skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine iznosi manje od 15%.

Usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328/22.12.2022.).

Opis primjene i redoslijed plaćanja dopunskog poreza

Članak 3.

(1) Obveza dopunskog poreza iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se sljedećim redoslijedom:

1. kvalificirani domaći dopunski porez

2. dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti

3. dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti.

(2) Dopunski porez prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske .

Osnovne definicije

Članak 4.

Za potrebe ovoga Zakona, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „subjekt” znači svaki pravni aranžman za kojeg se sastavlja odvojena računovodstvena dokumentacija ili svaka pravna osoba

2. „skupina” znači:

(a) određeni broj subjekata povezanih vlasništvom ili kontrolom, kako je utvrđeno prihvatljivim standardom financijskog računovodstva za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja koje provodi krajnje matično društvo, uključujući svaki subjekt koji je možda isključen iz konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva samo zbog svoje male veličine, pitanja materijalnosti ili zbog toga što je namijenjen za prodaju ili

(b) subjekt koji ima jednu ili više stalnih poslovnih jedinica, pod uvjetom da nije dio druge skupine kako je definirana u točki (a)

3. „skupina multinacionalnog poduzeća (dalje: skupina MNP-a)” znači svaka skupina koja obuhvaća barem jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu koja se ne nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva

4. „velika domaća skupina” znači skupina čiji se svi sastavni subjekti nalaze u Republici Hrvatskoj

5. „sastavni subjekt” znači:

(a) svaki subjekt koji je dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine i

(b) svaka stalna poslovna jedinica glavnog subjekta koji je dio skupine MNP-a iz podtočke (a) ove točke

6. „konsolidirani financijski izvještaji” znači:

(a) financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi tog subjekta i svih subjekata u kojima ima kontrolirajući udio prikazuju kao da pripadaju jedinstvenoj gospodarskoj jedinici

(b) za skupine kako su definirane u točki 2. podtočki (b) ovoga stavka, financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva

(c) financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva koji se ne sastavljaju u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva i koji su naknadno prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja i

(d) ako krajnje matično društvo ne sastavlja financijske izvještaje kako je opisano u podtočkama (a), (b) ili (c) ove točke, financijski izvještaji koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve financijske izvještaje u skladu s:

- prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili

- drugim standardom financijskog računovodstva i pod uvjetom da se ti financijski izvještaji prilagođavaju kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja

7. „fiskalna godina” znači računovodstveno razdoblje za koje krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje ili, ako krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, kalendarska godina, a u svrhu ovog Zakona se izjednačava s poreznim razdobljem za subjekte iz Republike Hrvatske

8. „sastavni subjekt koji podnosi prijavu” znači subjekt koji podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu u skladu s člankom 46. ovoga Zakona

9. „državno tijelo” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a) dio je vlade ili je u njezinu potpunom vlasništvu (uključujući sve njezine političke organizacijske jedinice ili lokalne vlasti)

(b) ne obavlja trgovinsku ili poslovnu djelatnost i njegova je glavna svrha:

- obavljanje funkcije u djelokrugu vlade ili

- upravljanje imovinom navedene vlade ili jurisdikcije ili ulaganje te imovine putem izvršavanja i držanja ulaganja i upravljanja imovinom te povezanih investicijskih aktivnosti koje se odnose na imovinu vlade ili jurisdikcije

(c) odgovorno je vladi za svoju opću uspješnost i dostavlja joj godišnja izvješća s informacijama i

(d) imovina tog subjekta nakon njegova raspuštanja prelazi na vladu, a u mjeri u kojoj taj subjekt raspodjeljuje neto dobit, ta se neto dobit raspodjeljuje isključivo toj vladi, pri čemu ni jedan dio njegove neto dobiti ne može biti u korist neke privatne osobe

10. „međunarodna organizacija” znači svaka međuvladina organizacija, uključujući nadnacionalnu organizaciju, ili agencija ili tijelo koji su u potpunosti u njezinu vlasništvu koja ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a) prvenstveno je sastavljena od vlada

(b) na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom u kojoj je osnovana, primjerice aranžmane kojima se uredima ili poslovnim jedinicama organizacije u jurisdikciji daje pravo na povlastice i imunitete i

(c) zakonom ili aktima o upravljanju međunarodnom organizacijom sprečava se da njezini prihodi mogu biti u korist privatnih osoba

11. „neprofitna organizacija” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a) osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident:

- isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske, obrazovne ili druge slične svrhe ili

- kao strukovna organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo s ciljem promicanja socijalne skrbi

(b) gotovo je sva dobit od aktivnosti navedenih u podtočki (a) ove točke izuzeta od poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident

(c) nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini

(d) nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine subjekta privatnoj osobi ili subjektima koji se ne bave humanitarnim radom, kao ni primjena te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim:

- u vezi s humanitarnim aktivnostima subjekta

- kao isplata razumne naknade za obavljene usluge ili za korištenje dobara ili kapitala ili

- kao isplata po fer tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt kupio i

(e) nakon prestanka, likvidacije ili raspuštanja subjekta sva se njegova imovina raspodjeljuje ili vraća neprofitnoj organizaciji ili vladi (uključujući svako državno tijelo) u jurisdikciji u kojoj je subjekt bio rezident ili bilo kojoj njezinoj političkoj organizacijskoj jedinici

(f) ne obavlja trgovačku ili poslovnu djelatnost koja nije izravno povezana sa svrhom zbog koje je osnovan

12. „provodni subjekt” znači subjekt u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u jurisdikciji u kojoj je osnovan, osim ako je porezni rezident i podliježe obuhvaćenom porezu na prihod ili dobit u drugoj jurisdikciji.

Provodnim subjektom smatra se:

(a) porezno transparentni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik

(b) obrnuti hibridni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj nije fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik

- za potrebe ove definicije, „fiskalno transparentan subjekt” znači subjekt čiji se prihodi, rashodi, dobit ili gubitak prema pravu određene jurisdikcije tretiraju kao da ih je ostvario izravni vlasnik tog subjekta razmjerno njegovu udjelu u tom subjektu

- vlasnički udio u subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici koja je sastavni subjekt tretira se kao da se drži putem transparentne porezne strukture ako se taj vlasnički udio drži neizravno preko lanca porezno transparentnih subjekata

- sastavni subjekt koji nije porezni rezident i koji ne podliježe obuhvaćenom porezu ili kvalificiranom domaćem dopunskom porezu na temelju mjesta uprave, mjesta osnivanja ili sličnih kriterija smatra se provodnim subjektom i porezno transparentnim subjektom u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj se njegovi vlasnici nalaze u jurisdikciji u kojoj se subjekt smatra fiskalno transparentnim, pri čemu se mjesto poslovanja ne nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan, a prihodi, rashodi, dobit ili gubitak nisu pripisivi stalnoj poslovnoj jedinici

13. „stalna poslovna jedinica” znači:

(a) mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom, pod uvjetom da ta jurisdikcija oporezuje dobit koja mu je pripisiva u skladu s odredbom sličnom članku 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama

(b) ako ne postoji primjenjivi porezni ugovor, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji koja oporezuje dobit pripisivu takvom mjestu poslovanja na neto osnovi na sličan način na koji oporezuje vlastite porezne rezidente

(c) ako u jurisdikciji ne postoji sustav oporezivanja dobiti, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u toj jurisdikciji i koje bi se smatralo stalnom poslovnom jedinicom u skladu s OECD-ovim modelom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama, pod uvjetom da ta jurisdikcija ima pravo oporezivati dobit pripisivu mjestu poslovanja u skladu s člankom 7. tog modela ugovora ili

(d) mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje nije opisano u podtočkama od (a) do (c) ove točke u kojem se poslovanje odvija izvan jurisdikcije u kojoj se nalazi subjekt pod uvjetom da ta jurisdikcija izuzima dobit pripisivu takvom poslovanju

14. „krajnje matično društvo” znači:

(a) subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u bilo kojem drugom subjektu i koji nije u izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog subjekta s kontrolirajućim udjelom u njemu ili

(b) glavni subjekt skupine kako je definirana u točki 2. podtočki (b) ovoga stavka

15. „minimalna porezna stopa” znači petnaest posto (15%)

16. „dopunski porez” znači dopunski porez izračunan za jurisdikciju ili sastavni subjekt u skladu s člankom 29. ovoga Zakona

17. „režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društva” znači skup poreznih pravila, osim kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, prema kojem izravni ili neizravni dioničar inozemnog subjekta ili glavni subjekt stalne poslovne jedinice podliježe oporezivanju svojeg udjela u dijelu dobiti ili cjelokupnoj dobiti koju je ostvario taj inozemni sastavni subjekt, neovisno o tome raspodjeljuje li se ta dobit dioničaru

18. „kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

(a) istovjetan je pravilima utvrđenim u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, u dokumentu Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – globalni model pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup), u skladu s kojima matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi

(b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, s modelom pravila OECD-a

19. „sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi” znači:

(a) sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine koji se nalazi u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili

(b) sastavni subjekt bez državne pripadnosti koji u fiskalnoj godini ima kvalificirajuću dobit i efektivnu poreznu stopu koja je niža od minimalne porezne stope

20. „posredničko matično društvo” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu u istoj skupini MNP-a ili velikoj domaćoj skupini i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, matičnim društvom u djelomičnom vlasništvu, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom

21. „kontrolirajući udio” znači vlasnički udio u subjektu kojim se od imatelja udjela zahtijeva, ili bi se od njega zahtijevalo, da konsolidira imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove subjekta na pojedinačnoj osnovi, u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva, smatra se da glavni subjekt drži kontrolirajući udio u svojim stalnim poslovnim jedinicama

22. „matično društvo u djelomičnom vlasništvu” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine, pri čemu više od 20% njegova vlasničkog udjela u dobiti tog subjekta izravno ili neizravno drži jedna ili više osoba koje nisu sastavni subjekti skupine MNP-a ili velike domaće skupine, i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom

23. „vlasnički udio” znači svaki vlasnički udio kojim se ostvaruje pravo na dobit, kapital ili pričuve subjekta ili stalne poslovne jedinice

24. „matično društvo” znači krajnje matično društvo koje nije isključeni subjekt, posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu

25. „prihvatljivi standard financijskog računovodstva” znači međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća) te općeprihvaćena računovodstvena načela Australije, Brazila, Kanade, država članica Europske unije, država članica Europskog gospodarskog prostora, Hong Konga (Kine), Japana, Meksika, Novog Zelanda, Narodne Republike Kine, Republike Indije, Republike Koreje, Rusije, Singapura, Švicarske, Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država

26. „odobreni standard financijskog računovodstva” znači, za određeni subjekt, skup općeprihvaćenih računovodstvenih načela koje dopušta ovlašteno računovodstveno tijelo u jurisdikciji u kojoj se taj subjekt nalazi, u svrhu ove definicije, ovlašteno računovodstveno tijelo znači tijelo koje je u određenoj jurisdikciji pravno ovlašteno propisivati, uspostavljati ili prihvaćati računovodstvene standarde za potrebe financijskog izvješćivanja

27. „znatno narušavanje tržišnog natjecanja” znači, u pogledu primjene posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela, primjena tog načela ili postupka koja rezultira agregiranom promjenom prihoda ili rashoda većom od 75.000.000,00 eura u određenoj fiskalnoj godini u odnosu na iznos koji bi bio utvrđen primjenom odgovarajućeg načela ili postupka u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002)

28. „kvalificirani domaći dopunski porez” znači dopunski porez koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

(a) kojim se predviđa utvrđivanje viška dobiti sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i primjena minimalne porezne stope na taj višak dobiti na jurisdikciju i sastavne subjekte u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i

(b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a

29. „neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine” znači prosjek početne i krajnje vrijednosti materijalne imovine nakon što su u obzir uzeti akumulirana amortizacija, iscrpljivanje i umanjenje vrijednosti, kako je zabilježeno u financijskim izvještajima

30. „investicijski subjekt” znači:

(a) investicijski fond ili subjekt za ulaganja u nekretnine

(b) subjekt koji je, izravno ili preko lanca takvih subjekata, u najmanje 95-postotnom vlasništvu subjekta iz podtočke (a) ove točke i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist tih subjekata ili

(c) subjekt čije je najmanje 85% vrijednosti u vlasništvu subjekta iz podtočke (a) ove točke pod uvjetom da je gotovo sva njegova dobit ostvarena od dividendi ili dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti za potrebe ovog Zakona

31. „investicijski fond” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće uvjete ili dogovor kojim se ispunjavaju svi sljedeći uvjeti:

(a) osmišljen je tako da objedinjuje financijsku ili nefinancijsku imovinu određenog broja ulagatelja, među kojima neki nisu povezani

(b) ulaže u skladu s utvrđenom politikom ulaganja

(c) omogućava ulagateljima smanjenje transakcijskih, istraživačkih i analitičkih troškova ili zajedničku raspodjelu rizika

(d) prvenstveno je namijenjen ostvarivanju dobiti od ulaganja ili zaštiti od konkretnog ili općenitog događaja ili ishoda

(e) njegovi ulagatelji imaju pravo na povrat od imovine fonda ili dobiti ostvarene od te imovine na temelju svojeg doprinosa

(f) taj fond, ili njegova uprava, podliježe regulatornom režimu, uključujući primjerena pravila o borbi protiv pranja novca i zaštiti ulagatelja, za investicijske fondove u jurisdikciji u kojoj je osnovan ili u kojoj se njime upravlja i

(g) njime upravljaju stručnjaci za upravljanje investicijskim fondovima u ime ulagatelja

32. „subjekt za ulaganja u nekretnine” znači subjekt s velikim brojem ulagatelja koji ima pretežno nepokretnu imovinu i koji podliježe jedinstvenoj razini oporezivanja koje se odnosi na subjekt ili na imatelje udjela, s odgodom od najduže godinu dana

33. „mirovinski fond” znači:

(a) subjekt koji je osnovan i koji posluje u određenoj jurisdikciji isključivo ili gotovo isključivo radi upravljanja mirovinskim ili dodatnim davanjima ili isplate takvih davanja fizičkim osobama ako:

- taj subjekt kao takav regulira ta jurisdikcija ili jedna od njezinih političkih organizacijskih jedinica ili lokalnih tijela ili

- su ta davanja osigurana ili na drugi način zaštićena nacionalnim propisima i financiraju se skupom imovine koji drži fiducijar ili zakladnik kako bi se osiguralo ispunjenje odgovarajućih mirovinskih obveza u slučaju nesolventnosti skupine MNP-a i velike domaće skupine

(b) subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja

34. „subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja” znači subjekt koji je osnovan i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi ulaganja sredstava u korist subjekata iz točke 33. podtočke (a) ili obavljanja aktivnosti koje su pomoćne u odnosu na regulirane aktivnosti iz točke 33. podtočke (a), pod uvjetom da je subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja dio iste skupine kao i subjekti koji obavljaju te regulirane aktivnosti

35. „jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem” u pogledu skupine MNP-a ili velike domaće skupine u svakoj fiskalnoj godini znači država članica ili jurisdikcija treće zemlje u kojoj skupina MNP-a ili velika domaća skupina ima kvalificirajuću dobit i podliježe efektivnoj poreznoj stopi koja je niža od minimalne porezne stope

36. „kvalificirajuća dobit ili gubitak” znači neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji su prilagođeni u skladu s pravilima iz poglavlja III., VI. i VII. ovoga Zakona

37. „nekvalificirani povrativi imputirani porez” znači svaki porez, osim kvalificiranog imputiranog poreza, koji obračunava ili plaća sastavni subjekt te:

(a) koji je povrativ stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio takav sastavni subjekt u vezi s tom dividendom ili koji stvarni vlasnik može odbiti od porezne obveze koja nije povezana s takvom dividendom ili

(b) koji je povrativ društvu koje isplaćuje dividende nakon isplate dividende dioničaru

(c) za potrebe ove definicije, „kvalificirani imputirani porez” znači obuhvaćeni porez koji obračunava ili plaća sastavni subjekt, uključujući stalnu poslovnu jedinicu, koji se može vratiti ili odbiti stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio sastavni subjekt ili, u slučaju obuhvaćenog poreza koji obračunava ili plaća stalna poslovna jedinica, dividenda koju je isplatio glavni subjekt, u mjeri u kojoj je povrat plativ ili je odbitak:

- odobrila jurisdikcija koja nije jurisdikcija koja je uvela obuhvaćene poreze

- odobren stvarnom vlasniku dividende koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi na primljenu dividendu ili veća od nje, u skladu s domaćim pravom jurisdikcije koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu

- odobren fizičkoj osobi koja je stvarni vlasnik dividende i porezni rezident u jurisdikciji koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu i koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka standardnoj poreznoj stopi koja se primjenjuje na redovnu dobit ili veća od nje ili

- odobren državnom tijelu, međunarodnoj organizaciji, rezidentnoj neprofitnoj organizaciji, rezidentnom mirovinskom fondu, rezidentnom investicijskom subjektu koji nije dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine, ili rezidentnom društvu za životno osiguranje u mjeri u kojoj se dividenda prima u vezi s aktivnostima rezidentnih mirovinskih fondova i podliježe oporezivanju na sličan način kao i dividenda koju prima mirovinski fond

(d) uvjeti za potrebe podtočke (c) alineje 4. su:

- neprofitna organizacija ili mirovinski fond rezidenti su u određenoj jurisdikciji ako su osnovani i ako se njima upravlja u toj jurisdikciji

- investicijski subjekt rezident je u određenoj jurisdikciji ako je osnovan i reguliran u toj jurisdikciji

- društvo za životno osiguranje rezident je u jurisdikciji u kojoj se nalazi

38. „kvalificirani povrativi porezni kredit” znači:

(a) povrativi porezni kredit osmišljen tako da se plaća u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na povrativi porezni kredit u skladu s pravom jurisdikcije koja odobrava kredit ili

(b) ako je porezni kredit djelomično povrativ, dio povrativog poreznog kredita koji je plativ u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na djelomični povrativi porezni kredit, pri čemu kvalificirani povrativi porezni kredit ne uključuje nikakav iznos poreza koji se može odbiti ili vratiti na osnovi kvalificiranog imputiranog poreza ili nekvalificiranog povrativog imputiranog poreza

39. „nekvalificirani povrativi porezni kredit” znači porezni kredit koji nije kvalificirani povrativi porezni kredit, ali koji se u cijelosti ili djelomično može vratiti

40. „glavni subjekt” znači subjekt koji u svoje financijske izvještaje uključuje neto računovodstvenu dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice

41. „sastavni subjekt – vlasnik” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine

42. „prihvatljivi sustav poreza na raspodjelu” znači sustav oporezivanja dobiti:

(a) kojim se uvodi porez na dobit samo ako se ta dobit raspodjeljuje ili se smatra da je raspodijeljena dioničarima ili ako društvo snosi određene neposlovne troškove

(b) kojim se uvodi porez po stopi jednakoj minimalnoj poreznoj stopi ili većoj od nje i

(c) koji je bio na snazi 1. srpnja 2021. ili ranije

43. „kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

(a) istovjetan je pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a u skladu s kojima jurisdikcija prikuplja svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu skupine MNP-a koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte te skupine MNP-a koji podliježu niskoj poreznoj stopi

(b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a

44. „subjekt imenovan za podnošenje prijave” znači sastavni subjekt, osim krajnjeg matičnog društva, koji je skupina MNP-a ili velika domaća skupina imenovala kako bi u njezino ime ispunio obvezu podnošenja prijave iz članka 46. ovoga Zakona

45. „jurisdikcija“ je državna ili nedržavna porezna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.

Područje primjene

Članak 5.

(1) Ovaj Zakon se primjenjuje na sastavne subjekte koji su članovi skupine MNP-a ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750.000.000,00 eura ili više, uključujući prihod od isključenih subjekata iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Ako je jedna ili više fiskalnih godina iz stavka 1. ovoga članka dulja ili kraća od 12 mjeseci, prag prihoda iz tog stavka prilagođava se razmjerno za svaku od tih fiskalnih godina.

(3) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na sljedeće subjekte („isključeni subjekti”):

(a) državno tijelo, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija, mirovinski fond, investicijski fond koji je krajnje matično društvo ili subjekt za ulaganja u nekretnine koji je krajnje matično društvo

(b) subjekt čije je najmanje 95% vrijednosti u vlasništvu jednog ili više subjekata iz točke (a) ovoga stavka izravno ili putem jednog ili više isključenih subjekata, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja te koji:

1. posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist subjekta ili subjekata iz točke (a) ovoga stavka ili

2. obavlja isključivo aktivnosti koje su pomoćne aktivnostima koje obavlja subjekt ili subjekti iz točke (a) ovoga stavka

(c) subjekt čije je najmanje 85% vrijednosti u vlasništvu, izravno ili preko jednog ili više isključenih subjekata, jednog ili više subjekata iz točke (a) ovoga stavka, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja, pod uvjetom da gotovo sav njegov prihod proizlazi iz dividendi, odnosno iz dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu sa člankom 18. stavkom 2. točkama (b) i (c) ovoga Zakona.

(4) Odstupajući od stavka 3. točke (a) ovog članka, sastavni subjekt koji podnosi prijavu može u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona odlučiti da se subjekt iz stavka 3. točaka (b) i (c) ovog članka neće smatrati isključenim subjektom.

Lokacija sastavnog subjekta

Članak 6 .

(1) Za potrebe primjene ovoga Zakona subjekt koji nije provodni subjekt utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja na temelju njegovog mjesta upravljanja, njegova mjesta osnivanja ili sličnih kriterija. Ako nije moguće utvrditi lokaciju sastavnog subjekta koji nije provodni subjekt smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

(2) Smatra se da provodni subjekt nema državnu pripadnost, osim ako je krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine ili ako je dužan primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti u skladu s člancima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona, a u tom se slučaju smatra da se provodni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

(3) Za stalnu poslovnu jedinicu kako je definirana ovim Zakonom u članku 4. točki 13.:

- podtočki (a) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom i podliježe oporezivanju na temelju važećeg primjenjivog poreznog ugovora

- podtočki (b) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe oporezivanju na neto osnovi na temelju svoje poslovne prisutnosti

- podtočki (c) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je smještena

- podtočki (d) smatra se da nema državnu pripadnost.

(4) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama i te jurisdikcije imaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja u skladu s tim poreznim ugovorom. Stavak 5. ovoga članka primjenjuje se ako:

(a) se primjenjivim poreznim ugovorom zahtijeva da nadležna tijela postignu međusobni sporazum o pretpostavljenoj rezidentnosti sastavnog subjekta u svrhu oporezivanja, a sporazum nije postignut

(b) na temelju primjenjivog poreznog ugovora ne postoji oslobođenje od dvostrukog oporezivanja zbog činjenice da je sastavni subjekt rezident u svrhu oporezivanja obiju ugovornih stranaka.

(5) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama, a te jurisdikcije nemaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji koja je za određenu fiskalnu godinu naplatila veći iznos obuhvaćenih poreza.

U svrhu izračuna iznosa obuhvaćenih poreza, iznos poreza plaćenog u skladu s režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ne uzima se u obzir.

Ako je iznos obuhvaćenih poreza koje treba platiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je veći iznos sadržajnog isključivanja dobiti izračunan na razini subjekta u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

Ako je iznos sadržajnog isključivanja dobiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da sastavni subjekt nema državnu pripadnost, ako nije krajnje matično društvo, a u tom se slučaju smatra da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

(6) Ako se zbog primjene stavaka 4. i 5. ovoga članka matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, smatra se da podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti druge jurisdikcije, osim ako važećim primjenjivim poreznim ugovorom nije zabranjena primjena takvog pravila.

(7) Ako sastavni subjekt promijeni svoju lokaciju tijekom fiskalne godine, smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se u skladu s ovim člankom smatralo da se nalazio na početku te fiskalne godine.

POGLAVLJE II.

PRAVILO O UKLJUČIVANJU DOBITI I PRAVILO O PRENISKO OPREZIVANOJ DOBIT

Obveza krajnjeg matičnog društva

Članak 7.

(1) Krajnje matično društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je sastavni subjekt podliježe dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu na temelju pravila o uključivanju dobiti za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se sastavni subjekt koji je krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine oporezuje niskim poreznim opterećenjem, taj sastavni subjekt podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu i za sve sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi u Republici Hrvatskoj.

Obveza posredničkog matičnog društva

Članak 8.

(1) Posredničko matično društvo koje se nalazi u Republici Hrvatskoj i koje je u vlasništvu krajnjeg matičnog društva koje se nalazi u jurisdikciji treće zemlje podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se posredničko matično društvo oporezuje niskom poreznom stopom, a u vlasništvu je krajnjeg matičnog društva koje se nalazi u jurisdikciji treće zemlje, to posredničko matično društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu i za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se:

(a) ako krajnje matično društvo podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu ili

(b) ako se drugo posredničko matično društvo nalazi u jurisdikciji gdje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu i izravni je ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u posredničkom matičnom društvu.

Obveza posredničkog matičnog društva koje je u vlasništvu isključenog krajnjeg matičnog društva

Članak 9.

(1) Ako se posredničko matično društvo nalazi u Republici Hrvatskoj, a u vlasništvu je krajnjeg matičnog društva koje je isključeni subjekt, to društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se posredničko matično društvo nalazi u Republici Hrvatskoj i oporezuje se niskim poreznim opterećenjem, a u vlasništvu je krajnjeg matičnog društva koje je isključeni subjekt, to posredničko matično društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako se drugo posredničko matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu i izravni je ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u posredničkom matičnom društvu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Obveza matičnog društva u djelomičnom vlasništvu

Članak 10.

(1) Ako se matično društvo u djelomičnom vlasništvu nalazi u Republici Hrvatskoj ono podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se matično društvo u djelomičnom vlasništvu nalazi u Republici Hrvatskoj i oporezuje se niskim poreznim opterećenjem, ono podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako su vlasnički udjeli matičnog društva u djelomičnom vlasništvu u potpunom izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog matičnog društva u djelomičnom vlasništvu na koje se primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu.

Dodjela dopunskog poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti

Članak 11.

(1) Dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti koji mora platiti matično društvo za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi u skladu s člankom 7. stavkom 1., člankom 8. stavkom 1., člankom 9. stavkom 1. i člankom 10. stavkom 1. ovoga Zakona jednak je dopunskom porezu za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi izračunatoj u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, pomnoženim s dodjeljivim udjelom matičnog društva u takvom dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu.

(2) Dodjeljivi udio matičnog društva u dopunskom porezu za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi jest dio vlasničkog udjela matičnog društva u kvalificirajućoj dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi. Taj dio jednak je kvalificirajućoj dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za određenu fiskalnu godinu umanjen za iznos takve dobiti pripisiv vlasničkim udjelima koje drže drugi vlasnici, podijeljeno s kvalificirajućom dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za određenu fiskalnu godinu.

Iznos kvalificirajuće dobiti pripisiv vlasničkim udjelima u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi koje drže drugi vlasnici jest iznos koji bi se smatrao pripisivim tim vlasnicima u skladu s načelima prihvatljivog standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuje u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva da je neto dobit sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi jednaka njegovoj kvalificirajućoj dobiti i

(a) matično društvo sastavilo je konsolidirane financijske izvještaje u skladu s tim računovodstvenim standardom („ hipotetski konsolidirani financijski izvještaji”)

(b) matično društvo bilo je vlasnik kontrolirajućeg udjela u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi tako da su svi prihodi i rashodi sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi bili konsolidirani na pojedinačnoj osnovi s prihodima i rashodima matičnog društva u hipotetskim konsolidiranim financijskim izvještajima

(c) sva kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi bila je pripisiva transakcijama s osobama koje nisu subjekti skupine i

(d) sve vlasničke udjele koji nisu u izravnom ili neizravnom vlasništvu matičnog društva držale su osobe koje nisu subjekti skupine.

(3) Osim iznosa dodijeljenog matičnom društvu u skladu sa stavkom 1. ovog članka, dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti koji matično društvo mora platiti na temelju članka 7. stavka 2., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 2. i članka 10. stavka 2. ovoga Zakona uključuje, za određenu fiskalnu godinu, u skladu s člankom 29. ovoga Zakona:

(a) puni iznos dopunskog poreza izračunatog za to matično društvo i

(b) iznos dopunskog poreza izračunatog za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj pomnožen s dodjeljivim udjelom matičnog društva u takvom dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu.

Prijeboj poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti

Članak 12.

Ako matično društvo koje se nalazi u Republici Hrvatskoj neizravno preko drugog posredničkog matičnog društva ili matičnog društva u djelomičnom vlasništvu koje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu ima vlasnički udio u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi, dopunski porez koji se plaća na temelju članaka od 7. do 10. ovoga Zakona, umanjuje se za iznos koji je jednak dijelu dodjeljivog udjela prvonavedenog matičnog društva u dopunskom porezu koji plaća posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu.

Kvalificirani domaći dopunski porez

Članak 13.

(1) U Republici Hrvatskoj se obračunava i plaća kvalificirani domaći dopunski porez koji je definiran u članku 4. stavku 1. točki 28. ovoga Zakona.

(2) Obvezi plaćanja kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza iz stavka 1. ovoga članka za određenu fiskalnu godinu podliježe matično društvo skupine MNP-a koje se nalazi u Republici Hrvatskoj, matično društvo velike domaće skupine, i svi njihovi sastavni subjekti koji se nalaze u Republici Hrvatskoj koji su utvrđeni prema odredbama ovoga Zakona ako je njihova efektivna porezna stopa utvrđena prema odredbama ovoga Zakona manja od 15%.

(3) Pri utvrđivanju prava i obveza poreznog obveznika iz stavka 2. ovoga članka odnosno prilikom izračuna obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, osim ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju druge odredbe ovoga Zakona koje se primjenjuju pri utvrđivanja dopunskog poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti ili /i pravila o prenisko oporezovanoj dobiti.

( 4) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka, ako sastavni subjekt nije obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u skladu s posebnim propisom, izračun viška dobiti sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi u Republici Hrvatskoj može se temeljiti na pripadajućem financijskom izvještaju izrađenom u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja koji je utvrđen u skladu s tim posebnim propisom koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, a koji će se korigirati u slučaju utvrđenog znatnog narušavanja tržišnog natjecanja u skladu s ovim Zakonom.

(5) Ako se matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine nalazi u Republici Hrvatskoj, a sastavni subjekti koji su u njegovu izravnom ili neizravnom vlasništvu se nalaze u Republici Hrvatskoj ili drugoj jurisdikciji, podliježu kvalificiranom domaćem dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu u tim jurisdikcijama, iznos dopunskog poreza koje bi platilo matično društvo temeljem pravila o uključivanju dobiti iz članaka 7., 8. i 9. ovoga Zakona umanjuje se, do nule, za iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojega plaća matica i sastavni subjekti.

Ako je kvalificirani domaći dopunski porez za određenu fiskalnu godinu temeljen na financijskim izvještajima izrađenim u skladu s prihvatljivim računovodstvenim standardom krajnjeg matičnog društva ili s računovodstvenim standardom iz stavka 4. ovoga članka, dopunski porez iz članka 29. ovoga Zakona ne izračunava se za sastavne subjekte te skupine MNP-a ili velike domaće grupe koji se nalaze u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici. To ne sprečava izračun svakog daljnjeg dopunskog poreza na temelju članka 31. ovoga Zakona.

(6) Ako iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza za određenu fiskalnu godinu nije plaćen u Republici Hrvatskoj četiri godine nakon godine u kojoj je trebao biti plaćen, iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza koji nije plaćen dodaje se dopunskom porezu u određenoj jurisdikciji izračunatom u skladu s člankom 29. stavkom 3. ovoga Zakona i ne naplaćuje se u Republici Hrvatskoj.

(7) Ako kvalificirani domaći dopunski porez za određenu fiskalnu godinu nije plaćen u drugoj jurisdikciji ili državi članici četiri godine nakon godine u kojoj je trebao biti plaćen, taj porez će se naplatiti prema člancima 7., 8., 9. i 31. ovoga Zakona.

Primjena pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u cijeloj skupini MNP-a

Članak 14.

(1) Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-a nalazi u jurisdikciji treće zemlje u kojoj se ne primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ili ako je krajnje matično društvo skupine MNP-a isključeni subjekt, sastavni subjekti koji se nalaze u Republici Hrvatskoj podliježu, za određenu fiskalnu godinu, dopunskom porezu na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka prilagodba se provodi u obliku dopunskog poreza koji trebaju platiti sastavni subjekti.

(3) Sastavni subjekti koji su investicijski subjekti ne primjenjuju ovaj članak.

Primjena pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva

Članak 15.

(1) Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-a nalazi u jurisdikciji treće zemlje s niskim poreznim opterećenjem, sastavni subjekti koji se nalaze u Republici Hrvatskoj podliježu prilagodbi jednakoj iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenoj Republici Hrvatskoj za određenu fiskalnu godinu u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka prilagodba se provodi u obliku dopunskog poreza koji trebaju platiti sastavni subjekti.

(3) Stavak 1. ovoga članka se ne primjenjuje kada krajnje matično društvo u jurisdikciji treće zemlje s niskim poreznim opterećenjem podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u toj jurisdikciji.

(4) Stavci 1. i 2 ovoga članka se ne primjenjuju na sastavne subjekte koji su investicijski subjekti.

Izračun i dodjela iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

Članak 16.

(1) Iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen Republici Hrvatskoj izračunava se množenjem ukupnog dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, kako je utvrđen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, s postotkom koji se pripisuje Republici Hrvatskoj na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, kako je utvrđen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(2) Ukupni dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za određenu fiskalnu godinu jednak je zbroju dopunskog poreza izračunatog za svaki sastavni subjekt skupine MNP-a koji podliježe niskoj poreznoj stopi za tu fiskalnu godinu, u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, što podliježe prilagodbama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(3) Dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi jednak je nuli ako u određenoj fiskalnoj godini sve vlasničke udjele krajnjeg matičnog društva u takvom sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi izravno ili neizravno drži jedno matično društvo ili više njih, a to matično društvo ili matična društva dužna su primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti za taj sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi za navedenu fiskalnu godinu.

(4) Kada se ne primjenjuje stavak 3. ovoga članka, dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi umanjuje se za dodjeljivi udio matičnog društva u dopunskom porezu tog sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi koji je obračunan na temelju kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti.

(5) Postotak koji se pripisuje Republici Hrvatskoj na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti izračunava se za svaku fiskalnu godinu i za svaku skupinu MNP-a prema sljedećoj formuli:

pri čemu:

(a) broj zaposlenika u Republici Hrvatskoj jest ukupan broj zaposlenika svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u Republici Hrvatskoj

(b) broj zaposlenika u svim jurisdikcijama s kvalificiranim pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti jest ukupan broj zaposlenika svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u jurisdikciji koja za fiskalnu godinu primjenjuje važeće kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti

(c) ukupna vrijednost materijalne imovine jest zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u Republici Hrvatskoj

(d) ukupna vrijednost materijalne imovine u svim jurisdikcijama s pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti jest zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u jurisdikciji koja za fiskalnu godinu primjenjuje važeće kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti.

(6) Broj zaposlenika jest broj zaposlenika na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena svih sastavnih subjekata koji se nalaze u relevantnoj jurisdikciji, uključujući vanjske suradnike pod uvjetom da sudjeluju u redovnim poslovnim aktivnostima sastavnog subjekta.

Materijalna imovina uključuje materijalnu imovinu svih sastavnih subjekata koji se nalaze u relevantnoj jurisdikciji, ali ne uključuje novac ili novčane ekvivalente, nematerijalnu ili financijsku imovinu.

(7) Zaposlenici čiji su troškovi plaća uključeni u odvojenu računovodstvenu dokumentaciju stalne poslovne jedinice kako je utvrđeno u članku 20. stavku 1. ovoga Zakona i u skladu sa stavkom 2. istog članka Zakona dodjeljuje se jurisdikciji u kojoj se nalazi ta stalna poslovna jedinica.

Materijalna imovina uključena u odvojenu računovodstvenu dokumentaciju stalne poslovne jedinice, kako je utvrđeno člankom 20. stavkom 1. ovoga Zakona i prilagođeno u skladu sa stavkom 2. istog članka Zakona dodjeljuje se jurisdikciji u kojoj se nalazi ta stalna poslovna jedinica.

Broj zaposlenika i materijalna imovina dodijeljeni jurisdikciji stalne poslovne jedinice ne uzimaju se u obzir za broj zaposlenika i materijalnu imovinu jurisdikcije glavnog subjekta.

Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine koju drži investicijski subjekt nisu elementi formule iz stavka 5. ovoga članka.

Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine provodnog subjekta nisu elementi formule iz stavka 5. ovoga članka, osim u slučaju da su dodijeljeni stalnoj poslovnoj jedinici ili, ako ne postoji stalna poslovna jedinica, sastavnim subjektima koji se nalaze u jurisdikciji u kojoj je osnovan provodni subjekt.

(8) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, smatra se da je postotak koji se pripisuje jurisdikciji na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za skupinu MNP-a za određenu fiskalnu godinu jednak nuli ako iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen toj jurisdikciji u prethodnoj fiskalnoj godini nije rezultirao time da se sastavnim subjektima te skupine MNP-a koji se nalaze u toj jurisdikciji nametne dodatni novčani porezni rashod koji je ukupno jednak iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom toj jurisdikciji za navedenu prethodnu fiskalnu godinu.

Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u jurisdikciji s postotkom na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za određenu fiskalnu godinu jednakim nuli nisu elementi formule za dodjelu ukupnog dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti skupini MNP-a za tu fiskalnu godinu.

(9) Stavak 8. ovoga članka ne primjenjuje se za određenu fiskalnu godinu ako sve jurisdikcije s kvalificiranim pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti koje je na snazi za dotičnu fiskalnu godinu, imaju postotak na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za skupinu MNP-a za tu fiskalnu godinu jednak nuli.

POGLAVLJE III.

IZRAČUN KVALIFICIRAJUĆE DOBITI ILI GUBITKA

Utvrđivanje kvalificirajuće dobiti ili gubitka

Članak 17.

(1) Kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta izračunavaju se prilagođavanjem neto računovodstvene dobiti ili gubitka iz članaka od 18. do 21. ovoga Zakona, sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu prije bilo kakvih konsolidacijskih prilagodbi za uklanjanje transakcija unutar skupine, kako je utvrđeno računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

(2) Ako nije razumno izvedivo utvrditi neto računovodstvenu dobit ili gubitak sastavnog subjekta na temelju prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu može se utvrditi primjenom drugog prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva pod uvjetom:

(a) da se računovodstvena dokumentacija sastavnog subjekta sastavlja na temelju tog računovodstvenog standarda

(b) da su informacije iz računovodstvene dokumentacije pouzdane i

(c) da se trajne razlike veće od 1.000.000,00 eura koje su rezultat primjene određenog načela ili standarda na stavke prihoda ili rashoda ili transakcije, kada se to načelo ili standard razlikuje od financijskog standarda koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, prilagođavaju kako bi bile u skladu s tretmanom koji se za tu stavku zahtijeva računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja.

(3) Ako krajnje matično društvo ne sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva iz članka 4. stavka 1. točke 6. podtočke (c) ovoga Zakona, konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva prilagođavaju se kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

(4) Kada krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje kako su navedeni u članku 4. stavku 1. točki 6. podtočkama (a), (b) i (c) ovoga Zakona, konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva iz članka 4. stavka 1. točke 6. podtočke (d) ovoga Zakona jesu oni koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve konsolidirane financijske izvještaje u skladu s:

(a) prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili

(b) odobrenim standardom financijskog računovodstva, pod uvjetom da su takvi konsolidirani financijski izvještaji prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

(5) Ako država članica ili jurisdikcija treće zemlje primjenjuje kvalificirani domaći dopunski porez, neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnih subjekata koji se nalaze u toj državi članici ili jurisdikciji treće zemlje mogu se utvrditi u skladu s prihvatljivim ili odobrenim financijskim računovodstvenim standardom koji se razlikuje od standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuju pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, pod uvjetom da su takva neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

(6) Ako primjena posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela dovede do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja, računovodstveni tretman svake stavke ili transakcije na koju se primjenjuje to načelo ili postupak prilagođava se kako bi bio u skladu s tretmanom koji se zahtijeva za tu stavku ili transakciju u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002).

Prilagodbe radi utvrđivanja kvalificirajuće dobiti ili gubitka

Članak 18.

(1) Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „neto porezni rashod” znači neto iznos sljedećih stavki:

1. obuhvaćenih poreza obračunanih kao rashod (porezna obveza) i svih tekućih i odgođenih obuhvaćenih poreza uključenih u rashod za porez na dobit, uključujući obuhvaćene poreze na dobit koja je isključena iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka

2. odgođene porezne imovine pripisive gubitku za određenu fiskalnu godinu

3. kvalificiranih domaćih dopunskih poreza obračunanih kao rashod

4. poreza koji proizlaze iz pravila ovoga Zakona ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modela pravila OECD-a, obračunatih kao rashod i

5. nekvalificiranih povrativih imputiranih poreza obračunanih kao rashod

(b) „isključena dividenda” znači dividenda ili druga raspodjela primljena ili obračunana na temelju vlasničkog udjela, osim dividende ili druge raspodjele primljene ili obračunane za:

1. vlasnički udio koji skupina drži u određenom subjektu i kojim se ostvaruje pravo na manje od 10% dobiti, kapitala ili pričuva ili glasačka prava u tom subjektu na datum raspodjele ili prodaje („portfeljni udio”) i

2. vlasnički udio koji je u ekonomskom vlasništvu sastavnog subjekta koji na datum raspodjele prima ili obračunava dividende ili druge raspodjele u razdoblju kraćem od jedne godine

3. vlasnički udio u investicijskom subjektu koji podliježe odluci u skladu s člankom 43. ovoga Zakona

(c) „ isključena dobit ili gubitak od vlasničkog kapitala ” znači dobit ili gubitak koji su uključeni u neto računovodstvenu dobit ili gubitak sastavnog subjekta, koji proizlaze iz:

1. dobiti i gubitka zbog promjena fer vrijednosti vlasničkog udjela, osim za portfeljne udjele

2. dobiti ili gubitka povezanih s vlasničkim udjelom uključenim na temelju računovodstvene metode udjela i

3. dobiti i gubitka od prodaje vlasničkog udjela, osim prodaje portfeljnog udjela

(d) „uključena dobit ili gubitak zbog metode revalorizacije” znači neto dobit ili gubitak, uvećani ili umanjeni za sve povezane obuhvaćene poreze za određenu fiskalnu godinu, koji proizlaze iz primjene računovodstvene metode ili prakse kojom se, za sve nekretnine, postrojenja i opremu:

1. periodično prilagođava knjigovodstvena vrijednost takve nekretnine, postrojenja i opreme njezinoj fer vrijednosti

2. bilježe promjene vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i

3. naknadno ne iskazuje dobit ili gubitak obračunat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kroz račun dobiti i gubitka

(e) „asimetrična dobit ili gubitak zbog tečajnih razlika” znači dobit ili gubitak zbog tečajnih razlika subjekta čije su računovodstvena i porezna funkcionalna valuta različite i koji je:

1. uključen u izračun oporezive dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između računovodstvene funkcionalne valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta

2. uključen u izračun neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između računovodstvene funkcionalne valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta

3. uključen u izračun neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između treće strane valute i računovodstvene funkcionalne valute sastavnog subjekta i

4. pripisiv tečajnim razlikama između treće strane valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta, bez obzira na to jesu li ta dobit ili gubitak treće strane valute uključeni u oporezivu dobit

5. za potrebe primjene ove točke porezna funkcionalna valuta jest funkcionalna valuta koja se upotrebljava za utvrđivanje oporezive dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za obuhvaćeni porez u jurisdikciji u kojoj se nalazi. Računovodstvena funkcionalna valuta jest funkcionalna valuta koja se upotrebljava za utvrđivanje neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta. Treća strana valuta jest valuta koja nije porezna funkcionalna valuta ili računovodstvena funkcionalna valuta sastavnog subjekta.

(f) „rashodi odbijeni zbog posebnih pravila – porezno nepriznati rashodi” znači:

1. rashodi koje je sastavni subjekt obračunao za nezakonita plaćanja, uključujući mito i provizije i

2. rashodi koje je sastavni subjekt obračunao za novčane kazne i sankcije u iznosu jednakom ili većem od 50.000,00 eura ili jednakovrijedan iznos u funkcionalnoj valuti u kojoj se izračunava neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta

(g) „pogreške iz prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih načela” znači promjena u početnom vlasničkom kapitalu sastavnog subjekta na početku fiskalne godine koja je pripisiva:

1. ispravljanju pogreške u utvrđivanju neto računovodstvene dobiti ili gubitka u prethodnoj fiskalnoj godini koja je utjecala na prihode ili rashode koji se mogu uključiti u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka u toj prethodnoj fiskalnoj godini, osim u mjeri u kojoj je takvo ispravljanje uzrokovalo znatno smanjenje obveze plaćanja obuhvaćenih poreza u skladu s člankom 27. ovoga Zakona i

2. promjeni računovodstvenih načela ili računovodstvene politike koja je utjecala na prihode ili rashode uključene u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka

(h) „obračunani rashodi za mirovine” znači razlika između iznosa rashoda za mirovinske obveze uključenog u neto računovodstvenu dobit ili gubitak i iznosa uplaćenog u mirovinski fond za fiskalnu godinu.

(2) Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta prilagođavaju se (povećanjem ili smanjenjem ovisno o iskazanom u pripadajućim financijskim izvještajima) za iznos sljedećih stavki kako bi se utvrdila njegova kvalificirajuća dobit ili gubitak:

(a) neto porezni rashodi

(b) isključene dividende

(c) isključeni dobit ili gubitak od vlasničkog kapitala

(d) uključeni dobit ili gubitak zbog metode revalorizacije

(e) dobit ili gubitak od prodaje imovine i obveza isključenih u skladu s člankom 37. ovoga Zakona

(f) asimetrični dobici ili gubici zbog tečajnih razlika

(g) rashodi odbijeni zbog posebnih pravila (porezno nepriznati rashodi)

(h) pogreške iz prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih načela i

(i) obračunani rashodi za mirovine.

(3) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, sastavni subjekt može iznos prikazan u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji kao trošak ili rashod takvog sastavnog subjekta koji je plaćen uz naknadu na temelju dionica zamijeniti iznosom koji je dopušten kao odbitak za izračun njegove oporezive dobiti na njegovoj lokaciji.

Ako mogućnost upotrebe opcijskih dionica nije iskorištena, iznos troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji je odbijen od neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka za sve prethodne fiskalne godine uključuje se u fiskalnu godinu u kojoj je mogućnost istekla.

Ako je dio iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica zabilježen u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta u fiskalnim godinama koje prethode fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena, iznos jednak razlici između ukupnog iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji je odbijen za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u tim prethodnim fiskalnim godinama i ukupnog iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji bi bio odbijen za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u tim prethodnim fiskalnim godinama da je u tim godinama donesena odluka, uključuje se u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za tu fiskalnu godinu.

Odluka se donosi u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona i dosljedno se primjenjuje na sve sastavne subjekte koji se nalaze u istoj jurisdikciji za godinu u kojoj se donosi i za sve sljedeće fiskalne godine.

U fiskalnoj godini u kojoj je odluka opozvana, iznos neplaćenog troška ili rashoda naknade na temelju dionica, odbijen na osnovi odluke, koji premašuje obračunate računovodstvene rashode, uključuje se u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta.

(4) Sve transakcije između sastavnih subjekata koji se nalaze u različitim jurisdikcijama koje nisu zabilježene u istom iznosu u računovodstvenoj dokumentaciji obaju sastavnih subjekata ili koje nisu u skladu s načelom nepristrane transakcije prilagođavaju se tako da budu zabilježene u istom iznosu i u skladu s načelom nepristrane transakcije.

Gubitak od prodaje ili druge vrste prijenosa određene imovine između dvaju sastavnih subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji koji nije zabilježen u skladu s načelom nepristrane transakcije prilagođava se na osnovi načela nepristrane transakcije ako je taj gubitak uključen u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Za potrebe ovog stavka, „načelo nepristrane transakcije” znači načelo prema kojem se transakcije između sastavnih subjekata bilježe s obzirom na uvjete koji bi se postigli između neovisnih poduzeća u usporedivim transakcijama i u usporedivim okolnostima.

(5) U svrhu izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta kvalificirani povrativi porezni krediti iz članka 4. stavka 1. točke 38. ovoga Zakona tretiraju se kao dobit. U svrhu izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta nekvalificirani povrativi porezni krediti ne tretiraju se kao dobit.

(6) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu dobici i gubici povezani s imovinom i obvezama na koje se primjenjuje računovodstvo koje se temelji na fer vrijednosti ili umanjenju vrijednosti u konsolidiranim financijskim izvještajima za određenu fiskalnu godinu mogu se utvrđivati na temelju načela realizacije za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

U tom slučaju dobit ili gubitak koji proizlaze iz primjene računovodstva koje se temelji na fer vrijednosti ili umanjenju vrijednosti imovine ili obveza isključuju se iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta.

Knjigovodstvena vrijednost imovine ili obveza u svrhu utvrđivanja dobitka ili gubitka jest knjigovodstvena vrijednost u trenutku stjecanja imovine ili nastanka obveza ili prvog dana fiskalne godine u kojoj je odluka donesena, ovisno o tome koji je datum kasniji.

Odluka se donosi u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona i primjenjuje se na sve sastavne subjekte koji se nalaze u jurisdikciji za koju je donesena, osim u slučaju da sastavni subjekt koji podnosi prijavu odluči ograničiti odluku na materijalnu imovinu sastavnih subjekata ili na investicijske subjekte.

U fiskalnoj godini u kojoj se odluka opoziva, iznos jednak razlici između fer vrijednosti imovine ili obveza i knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveza prvog dana fiskalne godine u kojoj je opoziv izvršen, utvrđen u skladu s odlukom, uključuje se ako fer vrijednost premašuje knjigovodstvenu vrijednost u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnih subjekata ili se iz njega odbija ako računovodstvena vrijednost premašuje fer vrijednost.

(7) Svi rashodi povezani s aranžmanom financiranja u kojem jedan ili više sastavnih subjekata odobrava kredit jednom ili više drugih sastavnih subjekata iste skupine ili na drugi način uloži u jedan ili više drugih sastavnih subjekata iste skupine („aranžman financiranja unutar skupine”) ne uzimaju se u obzir pri izračunu kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) sastavni subjekt nalazi se u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili jurisdikciji koja bi imala nisko porezno opterećenje da sastavni subjekt nije obračunao rashode

(b) razumno se može predvidjeti da će se, tijekom očekivanog trajanja aranžmana financiranja unutar skupine, aranžmanom financiranja unutar skupine povećati iznos rashoda koji se uzimaju u obzir za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka tog sastavnog subjekta, a da to pritom ne dovede do razmjernog povećanja oporezive dobiti sastavnog subjekta koji odobrava kredit („druga ugovorna strana”)

(c) druga ugovorna strana nalazi se u jurisdikciji koja nije jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem ili u jurisdikciji koja ne bi imala nisko porezno opterećenje da druga ugovorna strana nije obračunala dobit povezanu s rashodom.

(8) Krajnje matično društvo može odlučiti primijeniti konsolidirani računovodstveni tretman za uklanjanje prihoda, rashoda, dobiti i gubitka iz transakcija između sastavnih subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji i koji su uključeni u skupinu za poreznu konsolidaciju za potrebe izračuna neto kvalificirajuće dobiti ili gubitka tih sastavnih subjekata.

Odluka se donosi u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona.

U fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena ili opozvana provode se odgovarajuće prilagodbe tako da se stavke kvalificirajuće dobiti ili gubitka ne uzimaju u obzir više puta ili da se izostave zbog te odluke ili njezina opoziva.

(9) Osiguravajuće društvo isključuje iz izračuna svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka svaki iznos koji se naplaćuje ugovarateljima osiguranja za poreze koje je platilo osiguravajuće društvo u vezi s povratima ugovarateljima osiguranja. Osiguravajuće društvo uključuje u izračun svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka sve povrate ugovarateljima osiguranja koji se ne odražavaju u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku u mjeri u kojoj se odgovarajuće povećanje ili smanjenje obveza prema ugovarateljima osiguranja odražava u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku.

(10) Svaki iznos koji se priznaje kao smanjenje vlasničkog kapitala sastavnog subjekta i koji je posljedica raspodjela ili dospjelih raspodjela određenog instrumenta koji je taj sastavni subjekt izdao u skladu s bonitetnim regulatornim zahtjevima („dodatni osnovni kapital”) tretira se kao rashod pri izračunu njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Svaki iznos koji se priznaje kao povećanje vlasničkog kapitala sastavnog subjekta i koji je rezultat primljenih ili dospjelih raspodjela dodatnog osnovnog kapitala koji drži sastavni subjekt uključuje se u izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

(11) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji koji proizlaze iz činjenice da je taj sastavni subjekt prodao lokalnu materijalnu imovinu koja se nalazi u toj jurisdikciji trećim stranama koje nisu članice skupine, za određenu fiskalnu godinu može se prilagoditi trećim stranama kako je određeno u ovom članku.

Za potrebe ovoga stavka lokalna materijalna imovina jest nepokretna imovina koja se nalazi u istoj jurisdikciji kao i sastavni subjekt.

(12) Neto dobit od prodaje lokalne materijalne imovine u fiskalnoj se godini u kojoj je donesena odluka prebija sa svakim neto gubitkom sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji koji proizlazi iz prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u stavku 11. ovoga članka u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena i u četiri fiskalne godine koje prethode toj fiskalnoj godini („petogodišnje razdoblje”). Neto dobit najprije se prebija s neto gubitkom, ako postoji, koji je nastao u prvoj fiskalnoj godini petogodišnjeg razdoblja. Svaki preostali iznos neto dobiti prenosi se i prebija sa svim neto gubicima koji su nastali u sljedećim fiskalnim godinama petogodišnjeg razdoblja.

(13) Svaki iznos neto dobiti koji preostane nakon primjene stavka 12. ovoga članka   ravnomjerno se raspoređuje tijekom petogodišnjeg razdoblja za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka svakog sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji koji je ostvario neto dobit od prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u stavku 11. ovoga članka u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena. Preostali iznos neto dobiti dodijeljenog sastavnom subjektu razmjeran je iznosu neto dobiti tog sastavnog subjekta podijeljenog s neto dobiti svih sastavnih subjekata.

(14) Ako nijedan sastavni subjekt u određenoj jurisdikciji nije ostvario neto dobit od prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u stavku 11. ovoga članka u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena, preostali iznos neto dobiti iz stavka 13. ovoga članka dodjeljuje se jednako svakom sastavnom subjektu u toj jurisdikciji i ravnomjerno raspoređuje tijekom petogodišnjeg razdoblja za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka svakog od tih sastavnih subjekata.

(15) Svaka prilagodba na temelju stavaka od 11. do 14. ovoga članka za fiskalne godine koje prethode fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena podliježe prilagodbama u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona. Odluka se donosi jednom godišnje u skladu s člankom 47. stavkom 2. ovoga Zakona.

Isključivanje dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza

Članak 19.

(1) Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „dobit međunarodnog pomorskog prijevoza” znači neto dobit koju sastavni subjekt ostvaruje od sljedećih aktivnosti, pod uvjetom da se prijevoz ne obavlja unutarnjim plovnim putovima unutar iste jurisdikcije:

1. prijevoza putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu, bez obzira na to je li brod u vlasništvu, najmu ili na drugi način na raspolaganju sastavnom subjektu

2. prijevoza putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu u okviru ugovora o zakupu slotova

3. najma broda namijenjenog prijevozu putnika ili tereta u međunarodnom prometu čarterom koji ima svu opremu, posadu i potpuno je opskrbljen

4. najma broda bez posade koji se upotrebljava za prijevoz putnika ili tereta u međunarodnom prometu drugom sastavnom subjektu

5. sudjelovanja u udruženju, zajedničkom poslovanju ili međunarodnoj operativnoj agenciji za prijevoz putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu i

6. prodaje broda koji se upotrebljava za prijevoz putnika ili tereta u međunarodnom prometu pod uvjetom da se sastavni subjekt koristi brodom najmanje godinu dana.

(b) „kvalificirana dobit sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza” znači neto dobit koju sastavni subjekt ostvaruje od sljedećih aktivnosti, pod uvjetom da se takve aktivnosti obavljaju prvenstveno u vezi s prijevozom putnika ili tereta brodovima u međunarodnom prometu:

1. najma broda bez posade drugom brodarskom poduzeću koje nije sastavni subjekt, pod uvjetom da trajanje najma nije dulje od tri godine

2. prodaje karata koje su izdala druga brodarska poduzeća za domaći dio međunarodne plovidbe

3. najma i kratkoročnog skladištenja kontejnera ili pristojbe zbog nepravodobnog vraćanja kontejnera

4. usluga koje inženjeri, osoblje zaduženo za održavanje, osoblje koje rukuje teretom, ugostiteljsko osoblje i osoblje zaduženo za korisničke usluge pružaju drugim brodarskim poduzećima i

5. dobiti od ulaganja, ako je ulaganje kojim se ostvaruje dobit sastavni dio obavljanja djelatnosti plovidbe brodova u međunarodnom prometu.

(2) Dobit međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificirana dobit sporedne aktivnosti  međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta isključuju se iz izračuna njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka, pod uvjetom da sastavni subjekt dokaže da se strateško ili komercijalno upravljanje svim dotičnim brodovima stvarno obavlja unutar jurisdikcije u kojoj se nalazi sastavni subjekt.

(3) Ako izračun dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta i kvalificirane dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza rezultira gubitkom, taj se gubitak isključuje iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta.

(4) Ukupna kvalificirajuća dobit sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji ne smije premašiti 50% dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza tih sastavnih subjekata.

(5) Troškovi sastavnog subjekta koji su:

(a) izravno pripisivi njegovim aktivnostima međunarodnog pomorskog prijevoza navedenim u stavku 1. točki (a) ovoga članka i kvalificiranim sporednim aktivnostima međunarodnog pomorskog prijevoza navedenim u stavku 1. točki (b) ovoga članka dodjeljuju se tim aktivnostima u svrhu izračuna neto dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza i neto kvalificirane dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta.

(b) neizravno pripisivi proizlaze iz njegovih aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificiranih sporednih aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza odbijaju se od takvih aktivnosti sastavnog subjekta radi izračuna dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificirane dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prometa sastavnog subjekta na temelju njegovih prihoda od takvih aktivnosti razmjerno njegovim ukupnim prihodima.

(6) Svi izravni i neizravni troškovi pripisani dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificiranoj dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta u skladu sa stavkom 5. ovog članka isključuju se iz izračuna njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Dodjela kvalificirajuće dobiti ili gubitka između glavnog subjekta i stalne poslovne jedinice

Članak 20.

(1) Ako je sastavni subjekt stalna poslovna jedinica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 13. podtočkama (a), (b) ili (c) ovoga Zakona, njegova neto računovodstvena dobit ili gubitak jednaki su neto dobiti ili gubitku koji se uzimaju u obzir u odvojenoj računovodstvenoj dokumentaciji te stalne poslovne jedinice.

Ako stalna poslovna jedinica nema odvojenu računovodstvenu dokumentaciju, njezini neto računovodstvena dobit ili gubitak jednaki su iznosu koji bi se uzimao u obzir u njezinoj odvojenoj računovodstvenoj dokumentaciji da je sastavljena na samostalnoj osnovi i u skladu s računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

(2) Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke (a) ili (b) ovoga Zakona, njegova neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođavaju se tako da se u obzir uzimaju samo iznosi i stavke prihoda i rashoda koje su mu pripisive u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom ili domaćim pravom jurisdikcije u kojoj se nalazi, neovisno o iznosu dobiti koja podliježe oporezivanju i iznosu rashoda koji se mogu odbiti u toj jurisdikciji.

Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke (c) ovoga Zakona, njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođavaju se tako da se u obzir uzimaju samo iznosi i stavke prihoda i rashoda koje bi mu bile pripisive u skladu s člankom 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama.

(3) Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke (d) ovoga Zakona, njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak izračunavaju se na temelju iznosa i stavki dobiti izuzete u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt pripisive poslovanju izvan te jurisdikcije i iznosa i stavki rashoda koji se ne odbija u svrhu oporezivanja u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt i koji je pripisiv takvom poslovanju.

(4) Neto računovodstvena dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice ne uzimaju se u obzir pri određivanju kvalificirajuće dobiti ili gubitka glavnog subjekta, osim kako je predviđeno stavkom 5. ovog članka.

(5) Kvalificirajući gubitak stalne poslovne jedinice tretira se kao rashod glavnog subjekta pri izračunu njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj se gubitak stalne poslovne jedinice smatra rashodom pri izračunu domaće oporezive dobiti tog glavnog subjekta i ne prebija se stavkom domaće oporezive dobiti koja podliježe porezu u skladu sa pravom jurisdikcije glavnog subjekta i jurisdikcije stalne poslovne jedinice.

Kvalificirajuća dobit koju stalna poslovna jedinica naknadno ostvari tretira se kao kvalificirajuća dobit glavnog subjekta do iznosa kvalificirajućeg gubitka koji se prethodno tretirao kao rashod glavnog subjekta.

Dodjela kvalificirajuće dobiti ili gubitka provodnog subjekta

Članak 21.

(1) Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je provodni subjekt umanjuje se za iznos koji se može dodijeliti njegovim vlasnicima koji nisu subjekti skupine i koji imaju vlasnički udio u tom provodnom subjektu izravno ili preko lanca porezno transparentnih subjekata, osim:

(a) u slučaju da je provodni subjekt krajnje matično društvo ili

(b) u slučaju da je provodni subjekt u vlasništvu takvog krajnjeg matičnog društva iz točke (a) ovoga stavka izravno ili preko lanca porezno transparentnih subjekata.

(2) Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je provodni subjekt umanjuju se za neto računovodstvenu dobit ili gubitak dodijeljene drugom sastavnom subjektu.

(3) Ako provodni subjekt u cijelosti ili djelomično posluje preko stalne poslovne jedinice, njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak koji preostaju nakon primjene stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se toj stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s člankom 20. ovoga Zakona.

(4) Ako porezno transparentni subjekt nije krajnje matično društvo, neto računovodstvena dobit ili gubitak provodnog subjekta koji preostaju nakon primjene stavaka 1. i 3. ovoga članka dodjeljuju se sastavnim subjektima odnosno vlasnicima u skladu s njihovim vlasničkim udjelima u provodnom subjektu.

(5) Ako je provodni subjekt porezno transparentni subjekt koji je krajnje matično društvo ili obrnuti hibridni subjekt, svaka neto računovodstvena dobit ili gubitak provodnog subjekta koji preostaju nakon primjene stavaka 1. i 3. ovoga članka dodjeljuju se krajnjem matičnom društvu ili obrnutom hibridnom subjektu.

(6) Stavci 3., 4. i 5. ovoga članka primjenjuju se zasebno za svaki vlasnički udio u provodnom subjektu.

POGLAVLJE IV.

IZRAČUN PRILAGOĐENIH OBUHVAĆENIH POREZA

Obuhvaćeni porezi

Članak 22.

(1) Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta uključuju:

(a) poreze zabilježene u računovodstvenoj dokumentaciji (financijskim izvještajima) sastavnog subjekta s obzirom na njegov prihod ili dobit ili njegov udio u prihodu ili dobiti sastavnog subjekta u kojem ima vlasnički udio

(b) poreze na raspodijeljenu dobit, pretpostavljene raspodjele dobiti i neposlovne rashode nametnute u okviru prihvatljivog sustava poreza na raspodjelu

(c) poreze nametnute umjesto opće primjenjivog poreza na dobit i

(d) poreze koji se naplaćuju s obzirom na zadržanu dobit i vlasnički kapital trgovačkih društava, uključujući poreze na višestruke komponente na temelju dobiti i vlasničkog kapitala.

(2) Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta ne uključuju:

(a) dopunski porez koji je matično društvo obračunalo na temelju kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti

(b) dopunski porez koji je obračunao sastavni subjekt u okviru kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

(c) poreze koji se mogu pripisati prilagodbi koju je proveo sastavni subjekt kao rezultat primjene kvalificiranog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

(d) nekvalificirani povrativi imputirani porez i

(e) porezi koje plaća osiguravajuće društvo za povrate ugovarateljima osiguranja.

(3) Obuhvaćeni porezi koji se odnose na svaki neto dobit ili gubitak koji proizlaze iz prodaje lokalne materijalne imovine iz članka 18. stavka 11. ovoga Zakona u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena isključuju se iz izračuna obuhvaćenih poreza.

Prilagođeni obuhvaćeni porezi

Članak 23.

(1) Prilagođeni obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta za fiskalnu godinu određuju se prilagođavanjem zbroja tekućeg poreznog rashoda (ili obveze) obračunatog u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku u odnosu na obuhvaćene poreze za fiskalnu godinu, za:

(a) neto iznos njegovih povećanja i smanjenja obuhvaćenih poreza za fiskalnu godinu kako je navedeno u stavcima 2. i 3. ovog članka

(b) ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza kako je navedeno u članku 24. ovoga Zakona i

(c) svako povećanje ili smanjenje obuhvaćenih poreza zabilježenih u vlasničkom kapitalu ili ostaloj sveobuhvatnoj dobiti povezanoj s iznosima uključenima u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka koji će podlijegati oporezivanju na temelju domaćih poreznih pravila.

(2) Povećanja obuhvaćenih poreza sastavnog subjekta za fiskalnu godinu temelje se na svakom iznosu:

(a) obuhvaćenih poreza obračunanih kao rashod u dobiti prije oporezivanja u računovodstvenoj dokumentaciji

(b) odgođene porezne imovine kvalificirajućeg gubitka koja je upotrijebljena u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona

(c) obuhvaćenih poreza koji se odnose na nesigurnu poreznu poziciju i koji su prethodno isključeni u skladu sa stavkom 3. točkom (d) ovoga članka te koji su plaćeni u fiskalnoj godini i

(d) kredita ili povrata u vezi s kvalificiranim povrativim poreznim kreditom koji je obračunan kao smanjenje tekućeg poreznog rashoda.

(3) Smanjenja obuhvaćenih poreza sastavnog subjekta za fiskalnu godinu temelje se na:

(a) iznosu tekućeg poreznog rashoda u vezi s dobiti isključenom iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona

(b) svakom iznosu kredita ili povrata u vezi s nekvalificiranim povrativim poreznim kreditom koji nije zabilježen kao smanjenje tekućeg poreznog rashoda

(c) svakom iznosu obuhvaćenih poreza vraćenih ili uknjiženih u korist sastavnog subjekta koji se nije tretirao kao prilagodba tekućeg poreznog rashoda u računovodstvenoj dokumentaciji (financijskim izvještajima), osim ako se odnosi na kvalificirani povrativi porezni kredit

(d) iznosu tekućeg poreznog rashoda koji se odnosi na nesigurnu poreznu poziciju i

(e) svakom iznosu tekućeg poreznog rashoda za koji se ne očekuje da će biti plaćen u roku od tri godine nakon završetka fiskalne godine.

(4) Za potrebe izračuna prilagođenih obuhvaćenih poreza, ako je iznos obuhvaćenog poreza opisan u više od jedne točke u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, uzima se u obzir samo jednom.

(5) Ako za fiskalnu godinu ne postoji neto kvalificirajuća dobit u određenoj jurisdikciji, a iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza za tu je jurisdikciju negativan i manji od iznosa jednakog neto kvalificirajućem gubitku pomnožen s minimalnom poreznom stopom („očekivani prilagođeni obuhvaćeni porezi”), iznos jednak razlici između iznosa prilagođenih obuhvaćenih poreza i iznosa očekivanih prilagođenih obuhvaćenih poreza tretira se kao daljnji dopunski porez za tu fiskalnu godinu. Iznos daljnjeg dopunskog poreza dodjeljuje se svakom sastavnom subjektu u jurisdikciji u skladu s člankom 31. stavkom 3. ovoga Zakona.