NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Posljednjih godina Europska unije je donijela ključne mjere za jačanje borbe protiv agresivnog poreznog planiranja na unutarnjem tržištu, a iste su prenesene putem različitih poreznih propisa u hrvatski porezni sustav. Riječ je o preporukama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (dalje: OECD) u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (eng: „Base Erosion and Profit Shifting“ – BEPS).
Cilj i svrha mjera BEPS-a je osigurati da se dobit multinacionalnih skupina poduzeća (dalje: MNP-ovi) oporezuje ondje gdje se obavljaju gospodarske aktivnosti kojima se ostvaruje dobit i ondje gdje se stvara vrijednost. Prva mjera BEPS-a odnosi se na Rješavanje poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstava i provodi se uspostavom globalne minimalne razine oporezivanja. Naime, problemi oporezivanja dobiti koji proizlaze iz digitalizacije i globalizacije gospodarstva bi se trebali riješiti putem dva stupa (Stup 1 i Stup 2), za što je potrebno provesti globalnu poreznu reformu. Sporazumu o provedbi globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti MNP-ova je podržalo 138 država članica Uključivog okvira OECD-a, među kojima je i Republika Hrvatska. Djelotvornost i pravednost globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja uvelike ovise o njezinoj provedbi u cijelom svijetu.
Stup 1 se odnosi na preusmjeravanje dijela prava na oporezivanje najprofitabilnijih MNP-ova i sva pravila još nisu utvrđena na razini OECD-a. Stupom 2 je, pored posebnog pravila vezanog uz porez po odbitku, dogovorena i minimalna globalna efektivna porezna stopa od 15% za MNP-ove s prihodima iznad 750 milijuna eura na konsolidiranoj osnovi. OECD je u prosincu 2021. objavio globalni Model pravila protiv smanjenja porezne osnovice za Stup 2 (dalje: Model pravila OECD-a) odnosno za plaćanje minimalne globalne porezne stope od 15%. Pojednostavljeno, Stup 2 uspostavlja sustav dvaju međusobno povezanih pravila, koja se zajednički nazivaju i „Global Anti-Base Erosion (GloBE) rules”, u okviru kojih bi se odgovarajući iznos poreza („dopunski porez”) trebao naplaćivati svaki puta kada je efektivna porezna stopa skupine MNP-a u određenoj državi ili jurisdikciji niža od 15%.
Model pravila OECD-a uz određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (dalje: Direktiva), a koju je potrebno je implementirati u hrvatski porezni sustav najkasnije do 31. prosinca 2023.
Zbog svoje kompleksnosti Direktiva se u hrvatski porezni sustav predlaže uvesti ovim Konačnim prijedlogom zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (dalje: Prijedlog zakona).
Obveznici primjene ovog Prijedloga zakona bile bi samo skupine MNP-ova i velike domaće skupine koje na konsolidiranoj osnovi ostvaruju prihode veće od 750 milijuna eura u dvije od prethodne četiri godine. Ovaj Prijedlog zakona obuhvaća matično društvo koji ispunjava navedeni uvjet prihoda prema konsolidiranom financijskom izvješću i svaki njegov povezani subjekt odnosno povezano društvo neovisno o pravnom obliku osnivanja istih po cijelom svijetu.
Napominjemo kako se obveza poreza na dobit utvrđuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 114/22 i 114/23), za svakog poreznog obveznika ponaosob, a ne na nivou skupine koji čine više samostalnih trgovačkih društava, subjekata, koji obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj. Primjena ovog Prijedloga zakona neće utjecati na postupak ili način utvrđivanja osnovice ili obveze poreza na dobit. Za utvrđivanje porezne osnovice dopunskog poreza, prema ovom Prijedlogu zakona, potrebno je uzeti u obzir poslovanje svih društava koje jedno MNP ima u državi ili jurisdikciji, te u cijelom svijetu, dok se obveza poreza na dobit obračunava pojedinačno. Gledajući sa stajališta globalnog rješenja digitalne ekonomije, porez na dobit je zapravo lokalni porez dok je dopunski porez iz ovoga Prijedloga zakona globalan.
Za primjenu ovoga Prijedloga zakona, kao i u slučaju poreza na dobit, iznimno je važno da porezni obveznici prije utvrđivanja porezne obveze utvrde dobit prije oporezivanja u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardom u skladu s posebnim propisom.
Ovaj Prijedlog zakona prati sadržaj Direktive te sadrži:
1.posebna pravila za utvrđivanje potencijalnih poreznih obveznika, uključene i isključene subjekte
2.pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti (gubitka) svakog uključenog subjekta, da bi se mogla utvrditi ukupna kvalificirana dobit (gubitak) skupine na području države (jurisdikcije)
3.utvrđivanje priznatih (pokrivenih) poreza na dobit svakog subjekta te ukupno plaćeni porez skupine u državi (jurisdikciji)
4.pravila za izračun efektivne porezne stope
5.pravila za plaćanje dopunskog poreza
6.administrativne obveze MNP-a i velike domaće grupe, obveze Porezne uprave i način plaćanja i naplate dopunskog poreza
Od posebno bitnih pravila izdvajamo kako se efektivna porezna stopa ovim Prijedlogom zakona izračunava, slijedom Direktive i Modela pravila OECD-a, prema formuli:
Dakle, to nije čisti omjer plaćenog poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja koja se iskazuje u godišnjim financijskim izvještajima. Prema posebnim pravilima GloBE-a utvrđuju se priznati porezi i kvalificirana dobit (gubitak), a sva ta pravila su sadržana u ovom Prijedlogu zakona.
Ukoliko se prema predloženoj formuli utvrdi da je efektivna porezna stopa MNP-a ili velike domaće skupine manja od 15% ista skupina će moguće imati obvezu nadoplate dopunskog poreza do stope od 15%. Obzirom da je riječ o provedbi mjera BEPS-a utvrđena su pravila koja mogu utjecati na smanjenje kvalificirane dobiti odnosno porezne osnovice i dopunske porezne obveze za tzv. sadržajno isključivanje dobiti. Tako se kvalificirajuća dobit ostvarena u državi može umanjiti za postotak vrijednosti materijalne imovine od 5% (u prijelaznom razdoblju od 8% do 5%) i ukupnih troškova plaća zaposlenika od 5% (u prijelaznom razdoblju od 8% do 5%).
Stoga će MNP ili velika domaća skupina moguće imati dopunsku poreznu obvezu ako ima tzv. višak dobiti na koji će primijeniti odgovarajuću poreznu stopu odnosno 5% ako je efektivna porezna stopa iznosila 10%. Međutim ni u slučaju postojanja viška dobiti neće se utvrditi nova dopunska porezna obveza ako MNP ili velika domaća skupina ispunjava uvjete ili odluči primijeniti tzv. de minimis pravila ili pravila za tzv. sigurne luke.
Ako se i nakon tog izračuna utvrdi dopunska porezna obveza, potrebno je utvrditi gdje će se nadoplatiti. Naime, obveza uplate dopunskog poreza prema pravilima iz Direktive ovisi odlukama država članice, a u prvom redu ovisi o odluci o uvođenja tzv. Kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.
Postavljena pravila za plaćanje porezne obveze prema Direktivi su:
a.a)Primarno obvezno pravilo o uključivanju dobiti (eng: IIR - income inclusion rule) Prema tom pravilu dopunski porez se za matično društvo skupine MNP ili velike domaće skupine za svaki povezani subjekt neovisno o tome gdje se nalazi u cijelom svijetu uplaćuje u državi u kojoj matično društvo ima sjedište.
Međutim,da bi se dopunski porez zadržao i naplatio u državi gdje dobit i nastaje moguće je prije pravila o uključivanju dobiti (IIR) primijeniti opcionalno pravilo, a to je:
b) Kvalificirani domaći dopunski porez. Prema tom pravilu dopunski porez se plaća u državi u kojoj određeni subjekti skupine MNP ili velike domaće skupine obavlja djelatnost i ostvaruje dobit, ali samo ako je država odlučila primijeniti to pravilo.
b.Sekundarno obveznopravilo o prenisko oporezivanoj dobiti(eng: UTPR - undertaxed profit rule). Prema tom pravilu dopunski porez se plaća u državi u kojoj određeni subjekt skupine MNP ili velike domaće skupine obavlja djelatnost i ostvaruje dobit, ali se može primijeniti samo ako država matičnog subjekta MNP-a ne primjenjuje obvezno pravilo (IIR).
Ovim Prijedlogom zakona predlaže se uvođenje svih naprijed navedenih pravila. To prema Direktivi uključuje primjenu obveznih pravila odnosno primarnog pravila o uključivanju dobiti i sekundarnog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti (točka 1.a i 2.) ali i primjenu opcionalnog pravila i to kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (točka 1.b).
Obveza plaćanja kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza prema ovom Prijedlogu zakona se predlaže s ciljem zaštite porezne osnovice u Republici Hrvatskoj odnosno kako bi se dopunska porezna obveza koja je nastala slijedom obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj i naplatila u Republici Hrvatskoj, a ne u državi u kojoj MNP ima sjedište.
Nadalje, ovim Prijedlogom zakona se u skladu s utvrđenim pravilima iz Direktive daje MNP-u mogućnost primjene olakšica, za subjekte koji u određenoj državi ili jurisdikciji ostvaruju male prihode i malu dobit tzv. de minimis isključenje. Stoga se dopunski porez sastavnih subjekata koji se nalaze u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi ili jurisdikciji smanjuje na nulu, odnosno ne plaća se ako je:
a.prosječni kvalificirani prihod svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji manji od 10.000.000,00 eura i
b.prosječna kvalificirana dobit svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji iznosi manja od 1.000.000,00 eura.
Također ovim Prijedlogom zakona u skladu s jasno utvrđenim pravilima ostavlja se obveznicima prema vlastitim izborima primijeniti pravila tzv. sigurnih luka, a sve prema uvjetima kvalificiranog međunarodnog sporazuma o sigurnim lukama.
U ovom trenutku je poznat kvalificirani međunarodni sporazum o sigurnim lukama za prijelazno razdoblje za prve tri godine primjene globalne porezne reforme, kako bi se smanjilo veliko administrativno opterećenje poreznih obveznika i poreznih administracija cijelog svijeta, a uključuje i pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti. Izvješće po državama sadrži bitne podatke o dobiti, plaćenom porezu, imovini MNP-a koji mogu biti podloga za utvrđivanje efektivne porezne stope, i porezne osnovice u prijelaznom razdoblju, na jednostavan način bez primjene složenih izračuna porezne osnovice prema ovom Prijedlogu zakona. Stoga ovaj Prijedlog zakona sadrži odredbu o prijelaznoj sigurnoj luci.
Uzimajući u obzir izvorište te cilj i svrhu ovoga Prijedloga zakona kao i način utvrđivanja dopunske porezne obveze može se zaključiti kako isti neće utjecati na smanjenje investicija u Republici Hrvatskoj, budući je riječ o porezu koji je dogovoren na globalnom nivou u suradnji OECD-a s poreznim administracijama i poduzetnicima još 2021. godine.
Za primjenu ovoga Prijedloga zakona u preambuli Direktive se navodi kako bi se države članice trebale u primjeni koristiti Modelom pravila OECD-a te objašnjenjima i primjerima, uključujući njegova pravila sigurne luke, za potrebe ilustracije ili tumačenja, u mjeri u kojoj su oni usklađeni s odredbama Direktive i pravom Europske unije, kako bi se osigurala dosljednost primjene u svim državama članicama. Stoga se radi veće pravne sigurnosti ističe kako će se usvojena pravila primijeniti prilikom utvrđivanja porezne obveze. Također je bitno uzeti u obzir da se određeni tehnički detalji usklađivanja još dogovaraju na nivou OECD-a i Europske unije te se ministru financija ovim Prijedlogom zakona daju ovlasti da po potrebi zbog jedinstvene primjene donese posebne pravilnike.
Ovaj Prijedlog zakona će obuhvatiti fiskalne godine koje započinju nakon 31. prosinca 2023. godine, ali će se prve prijave podnositi u roku od osamnaest mjeseci nakon isteka prvog fiskalnog razdoblja, u 2026. godini, a nadalje u roku od petnaest mjeseci. Tako će se u većini slučajeva za 2024. godinu dopunska porezna obveza prema ovom Prijedlogu zakona utvrđivati do kraja lipnja 2026. godine, a u narednim godinama to će biti u pravilu do kraja ožujka.
Kada je riječ o procijeni porezne obveze potrebno je uzeti u obzir kako Republika Hrvatska nije država u koju se premještala dobit, nije porezno utočište velikih MNP-ova, a dobit svakog pojedinog poreznog obveznika odnosno subjekta se već oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit primjenom stope od 18% kod obveznika koji imaju prihode veće od 1 milijun eura ili stopom od 10% kod obveznika koji imaju prihode manje od 1 milijun eura. Osim toga, potencijalni porezni obveznici dopunskog poreza su subjekti čija matična društva ostvaruju godišnje konsolidirane prihode veće od 750 milijuna eura, a upravo ti subjekti u Republici Hrvatskoj imaju značajnu materijalnu imovinu, zapošljavaju veliki broj djelatnika i imaju značajne ukupne troškove plaća odnosno mogu ostvariti olakšicu za sadržajno isključivanje dobiti. Stoga se ne očekuje ostvarivanje značajnih novih poreznih prihoda.
Naime, primjena pravila sigurne luke za prve tri godine, primjena de minimis pravila, i pravila za sadržajno isključivanje dobiti su opcije koje bira MNP ili velika domaća skupina, a ta pravila u Republici Hrvatskoj mogu najviše utjecati na izračun dopunske porezne obveze. Stoga nije moguće procijeniti buduće porezne prihode prema ovom Prijedlogu zakona.
Zaključno, ovaj Prijedlog zakona je dio velike globalne porezne reforme, te je i iz toga razloga predložena primjena Direktive u punom opsegu kako bi se postigli ciljevi globalne porezne reforme odnosno pristupilo rješavanju dijela poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstva.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20. i 123/20.), predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da je Direktivom Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. godine propisano kako države članice stavljaju na snagu zakone koji su potrebni radi usklađivanja s tom Direktivom do 31. prosinca 2023.
Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi se ispunila obveza usklađivanja s Direktivom do propisanog roka.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA
O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT
POGLAVLJE I.
TEMELJNE ODREDBE
Predmet
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom utvrđuju se: mjere za osiguravanje minimalnog efektivnog oporezivanja dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina, obuhvaćeni subjekti, način izračuna efektivne porezne stope, izračun porezne osnovice i porezne obveze dopunskog poreza, izuzeti subjekti, postupak prikupljanja informacija o obuhvaćenim subjektima i načinu podnošenja prijava i plaćanja dopunske porezne obveze.
(2) Minimalno efektivno oporezivanje dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina osigurava se primjenom pravila za plaćanje dopunskog poreza, utvrđenih prema odredbama ovoga Zakona, a to su:
a)pravilo o uključivanju dobiti u skladu s kojim matično društvo skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi
b)pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s kojim sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća podliježe dopunskom porezu jednakom njegovu udjelu dopunskog poreza koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi
c)pravila za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza u skladu s kojim se dopunski porez izračunava i plaća za višak dobiti svih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i koji se nalaze u Republici Hrvatskoj.
(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se u slučaju kada minimalno efektivno oporezivanje dobiti, utvrđeno prema odredbama ovoga Zakona, skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine iznosi manje od 15%.
Usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328/22.12.2022.).
Opis primjene i redoslijed plaćanja dopunskog poreza
Članak 3.
(1) Obveza dopunskog poreza iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se sljedećim redoslijedom:
1. kvalificirani domaći dopunski porez
2. dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti
3. dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti.
(2) Dopunski porez prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske.
Osnovne definicije
Članak 4.
Za potrebe ovoga Zakona, primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „subjekt” znači svaki pravni aranžman za kojeg se sastavlja odvojena računovodstvena dokumentacija ili svaka pravna osoba
2. „skupina” znači:
(a)određeni broj subjekata povezanih vlasništvom ili kontrolom, kako je utvrđeno prihvatljivim standardom financijskog računovodstva za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja koje provodi krajnje matično društvo, uključujući svaki subjekt koji je možda isključen iz konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva samo zbog svoje male veličine, pitanja materijalnosti ili zbog toga što je namijenjen za prodaju ili
(b)subjekt koji ima jednu ili više stalnih poslovnih jedinica, pod uvjetom da nije dio druge skupine kako je definirana u točki (a)
3. „skupina multinacionalnog poduzeća (dalje: skupina MNP-a)” znači svaka skupina koja obuhvaća barem jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu koja se ne nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva
4. „velika domaća skupina” znači skupina čiji se svi sastavni subjekti nalaze u Republici Hrvatskoj
5. „sastavni subjekt” znači:
(a)svaki subjekt koji je dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine i
(b)svaka stalna poslovna jedinica glavnog subjekta koji je dio skupine MNP-a iz podtočke (a) ove točke
6. „konsolidirani financijski izvještaji” znači:
(a)financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi tog subjekta i svih subjekata u kojima ima kontrolirajući udio prikazuju kao da pripadaju jedinstvenoj gospodarskoj jedinici
(b)za skupine kako su definirane u točki 2. podtočki (b) ovoga stavka, financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva
(c)financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva koji se ne sastavljaju u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva i koji su naknadno prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja i
(d)ako krajnje matično društvo ne sastavlja financijske izvještaje kako je opisano u podtočkama (a), (b) ili (c) ove točke, financijski izvještaji koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve financijske izvještaje u skladu s:
-prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili
-drugim standardom financijskog računovodstva i pod uvjetom da se ti financijski izvještaji prilagođavaju kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja
7. „fiskalna godina” znači računovodstveno razdoblje za koje krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje ili, ako krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, kalendarska godina, a u svrhu ovog Zakona se izjednačava s poreznim razdobljem za subjekte iz Republike Hrvatske
8. „sastavni subjekt koji podnosi prijavu” znači subjekt koji podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu u skladu s člankom 46. ovoga Zakona
9. „državno tijelo” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:
(a)dio je vlade ili je u njezinu potpunom vlasništvu (uključujući sve njezine političke organizacijske jedinice ili lokalne vlasti)
(b)ne obavlja trgovinsku ili poslovnu djelatnost i njegova je glavna svrha:
- obavljanje funkcije u djelokrugu vlade ili
- upravljanje imovinom navedene vlade ili jurisdikcije ili ulaganje te imovine putem izvršavanja i držanja ulaganja i upravljanja imovinom te povezanih investicijskih aktivnosti koje se odnose na imovinu vlade ili jurisdikcije
(c)odgovorno je vladi za svoju opću uspješnost i dostavlja joj godišnja izvješća s informacijama i
(d)imovina tog subjekta nakon njegova raspuštanja prelazi na vladu, a u mjeri u kojoj taj subjekt raspodjeljuje neto dobit, ta se neto dobit raspodjeljuje isključivo toj vladi, pri čemu ni jedan dio njegove neto dobiti ne može biti u korist neke privatne osobe
10. „međunarodna organizacija” znači svaka međuvladina organizacija, uključujući nadnacionalnu organizaciju, ili agencija ili tijelo koji su u potpunosti u njezinu vlasništvu koja ispunjava sve sljedeće kriterije:
(a)prvenstveno je sastavljena od vlada
(b)na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom u kojoj je osnovana, primjerice aranžmane kojima se uredima ili poslovnim jedinicama organizacije u jurisdikciji daje pravo na povlastice i imunitete i
(c)zakonom ili aktima o upravljanju međunarodnom organizacijom sprečava se da njezini prihodi mogu biti u korist privatnih osoba
11. „neprofitna organizacija” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:
(a)osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident:
-isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske, obrazovne ili druge slične svrhe ili
-kao strukovna organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo s ciljem promicanja socijalne skrbi
(b)gotovo je sva dobit od aktivnosti navedenih u podtočki (a) ove točke izuzeta od poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident
(c)nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini
(d)nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine subjekta privatnoj osobi ili subjektima koji se ne bave humanitarnim radom, kao ni primjena te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim:
-u vezi s humanitarnim aktivnostima subjekta
-kao isplata razumne naknade za obavljene usluge ili za korištenje dobara ili kapitala ili
-kao isplata po fer tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt kupio i
(e)nakon prestanka, likvidacije ili raspuštanja subjekta sva se njegova imovina raspodjeljuje ili vraća neprofitnoj organizaciji ili vladi (uključujući svako državno tijelo) u jurisdikciji u kojoj je subjekt bio rezident ili bilo kojoj njezinoj političkoj organizacijskoj jedinici
(f)ne obavlja trgovačku ili poslovnu djelatnost koja nije izravno povezana sa svrhom zbog koje je osnovan
12. „provodni subjekt” znači subjekt u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u jurisdikciji u kojoj je osnovan, osim ako je porezni rezident i podliježe obuhvaćenom porezu na prihod ili dobit u drugoj jurisdikciji.
Provodnim subjektom smatra se:
(a)porezno transparentni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik
(b)obrnuti hibridni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj nije fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik
- za potrebe ove definicije, „fiskalno transparentan subjekt” znači subjekt čiji se prihodi, rashodi, dobit ili gubitak prema pravu određene jurisdikcije tretiraju kao da ih je ostvario izravni vlasnik tog subjekta razmjerno njegovu udjelu u tom subjektu
- vlasnički udio u subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici koja je sastavni subjekt tretira se kao da se drži putem transparentne porezne strukture ako se taj vlasnički udio drži neizravno preko lanca porezno transparentnih subjekata
- sastavni subjekt koji nije porezni rezident i koji ne podliježe obuhvaćenom porezu ili kvalificiranom domaćem dopunskom porezu na temelju mjesta uprave, mjesta osnivanja ili sličnih kriterija smatra se provodnim subjektom i porezno transparentnim subjektom u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj se njegovi vlasnici nalaze u jurisdikciji u kojoj se subjekt smatra fiskalno transparentnim, pri čemu se mjesto poslovanja ne nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan, a prihodi, rashodi, dobit ili gubitak nisu pripisivi stalnoj poslovnoj jedinici
13. „stalna poslovna jedinica” znači:
(a)mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom, pod uvjetom da ta jurisdikcija oporezuje dobit koja mu je pripisiva u skladu s odredbom sličnom članku 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama
(b)ako ne postoji primjenjivi porezni ugovor, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji koja oporezuje dobit pripisivu takvom mjestu poslovanja na neto osnovi na sličan način na koji oporezuje vlastite porezne rezidente
(c)ako u jurisdikciji ne postoji sustav oporezivanja dobiti, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u toj jurisdikciji i koje bi se smatralo stalnom poslovnom jedinicom u skladu s OECD-ovim modelom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama, pod uvjetom da ta jurisdikcija ima pravo oporezivati dobit pripisivu mjestu poslovanja u skladu s člankom 7. tog modela ugovora ili
(d)mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje nije opisano u podtočkama od (a) do (c) ove točke u kojem se poslovanje odvija izvan jurisdikcije u kojoj se nalazi subjekt pod uvjetom da ta jurisdikcija izuzima dobit pripisivu takvom poslovanju
14. „krajnje matično društvo” znači:
(a)subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u bilo kojem drugom subjektu i koji nije u izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog subjekta s kontrolirajućim udjelom u njemu ili
(b)glavni subjekt skupine kako je definirana u točki 2. podtočki (b) ovoga stavka
15. „minimalna porezna stopa” znači petnaest posto (15%)
16. „dopunski porez” znači dopunski porez izračunan za jurisdikciju ili sastavni subjekt u skladu s člankom 29. ovoga Zakona
17. „režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društva” znači skup poreznih pravila, osim kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, prema kojem izravni ili neizravni dioničar inozemnog subjekta ili glavni subjekt stalne poslovne jedinice podliježe oporezivanju svojeg udjela u dijelu dobiti ili cjelokupnoj dobiti koju je ostvario taj inozemni sastavni subjekt, neovisno o tome raspodjeljuje li se ta dobit dioničaru
18. „kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:
(a)istovjetan je pravilima utvrđenim u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, u dokumentu Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – globalni model pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup), u skladu s kojima matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi
(b)primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, s modelom pravila OECD-a
19. „sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi” znači:
(a)sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine koji se nalazi u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili
(b)sastavni subjekt bez državne pripadnosti koji u fiskalnoj godini ima kvalificirajuću dobit i efektivnu poreznu stopu koja je niža od minimalne porezne stope
20. „posredničko matično društvo” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu u istoj skupini MNP-a ili velikoj domaćoj skupini i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, matičnim društvom u djelomičnom vlasništvu, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom
21. „kontrolirajući udio” znači vlasnički udio u subjektu kojim se od imatelja udjela zahtijeva, ili bi se od njega zahtijevalo, da konsolidira imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove subjekta na pojedinačnoj osnovi, u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva, smatra se da glavni subjekt drži kontrolirajući udio u svojim stalnim poslovnim jedinicama
22. „matično društvo u djelomičnom vlasništvu” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine, pri čemu više od 20% njegova vlasničkog udjela u dobiti tog subjekta izravno ili neizravno drži jedna ili više osoba koje nisu sastavni subjekti skupine MNP-a ili velike domaće skupine, i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom
23. „vlasnički udio” znači svaki vlasnički udio kojim se ostvaruje pravo na dobit, kapital ili pričuve subjekta ili stalne poslovne jedinice
24. „matično društvo” znači krajnje matično društvo koje nije isključeni subjekt, posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu
25. „prihvatljivi standard financijskog računovodstva” znači međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća)teopćeprihvaćena računovodstvena načela Australije, Brazila, Kanade, država članica Europske unije, država članica Europskog gospodarskog prostora, Hong Konga (Kine), Japana, Meksika, Novog Zelanda, Narodne Republike Kine, Republike Indije, Republike Koreje, Rusije, Singapura, Švicarske, Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država
26. „odobreni standard financijskog računovodstva” znači, za određeni subjekt, skup općeprihvaćenih računovodstvenih načela koje dopušta ovlašteno računovodstveno tijelo u jurisdikciji u kojoj se taj subjekt nalazi, u svrhu ove definicije, ovlašteno računovodstveno tijelo znači tijelo koje je u određenoj jurisdikciji pravno ovlašteno propisivati, uspostavljati ili prihvaćati računovodstvene standarde za potrebe financijskog izvješćivanja
27. „znatno narušavanje tržišnog natjecanja” znači, u pogledu primjene posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela, primjena tog načela ili postupka koja rezultira agregiranom promjenom prihoda ili rashoda većom od 75.000.000,00 eura u određenoj fiskalnoj godini u odnosu na iznos koji bi bio utvrđen primjenom odgovarajućeg načela ili postupka u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002)
28. „kvalificirani domaći dopunski porez” znači dopunski porez koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:
(a)kojim se predviđa utvrđivanje viška dobiti sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i primjena minimalne porezne stope na taj višak dobiti na jurisdikciju i sastavne subjekte u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i
(b)primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a
29. „neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine” znači prosjek početne i krajnje vrijednosti materijalne imovine nakon što su u obzir uzeti akumulirana amortizacija, iscrpljivanje i umanjenje vrijednosti, kako je zabilježeno u financijskim izvještajima
30. „investicijski subjekt” znači:
(a)investicijski fond ili subjekt za ulaganja u nekretnine
(b)subjekt koji je, izravno ili preko lanca takvih subjekata, u najmanje 95-postotnom vlasništvu subjekta iz podtočke (a) ove točke i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist tih subjekata ili
(c)subjekt čije je najmanje 85% vrijednosti u vlasništvu subjekta iz podtočke (a) ove točke pod uvjetom da je gotovo sva njegova dobit ostvarena od dividendi ili dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti za potrebe ovog Zakona
31. „investicijski fond” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće uvjete ili dogovor kojim se ispunjavaju svi sljedeći uvjeti:
(a)osmišljen je tako da objedinjuje financijsku ili nefinancijsku imovinu određenog broja ulagatelja, među kojima neki nisu povezani
(b)ulaže u skladu s utvrđenom politikom ulaganja
(c)omogućava ulagateljima smanjenje transakcijskih, istraživačkih i analitičkih troškova ili zajedničku raspodjelu rizika
(d)prvenstveno je namijenjen ostvarivanju dobiti od ulaganja ili zaštiti od konkretnog ili općenitog događaja ili ishoda
(e)njegovi ulagatelji imaju pravo na povrat od imovine fonda ili dobiti ostvarene od te imovine na temelju svojeg doprinosa
(f)taj fond, ili njegova uprava, podliježe regulatornom režimu, uključujući primjerena pravila o borbi protiv pranja novca i zaštiti ulagatelja, za investicijske fondove u jurisdikciji u kojoj je osnovan ili u kojoj se njime upravlja i
(g)njime upravljaju stručnjaci za upravljanje investicijskim fondovima u ime ulagatelja
32. „subjekt za ulaganja u nekretnine” znači subjekt s velikim brojem ulagatelja koji ima pretežno nepokretnu imovinu i koji podliježe jedinstvenoj razini oporezivanja koje se odnosi na subjekt ili na imatelje udjela, s odgodom od najduže godinu dana
33. „mirovinski fond” znači:
(a)subjekt koji je osnovan i koji posluje u određenoj jurisdikciji isključivo ili gotovo isključivo radi upravljanja mirovinskim ili dodatnim davanjima ili isplate takvih davanja fizičkim osobama ako:
- taj subjekt kao takav regulira ta jurisdikcija ili jedna od njezinih političkih organizacijskih jedinica ili lokalnih tijela ili
- su ta davanja osigurana ili na drugi način zaštićena nacionalnim propisima i financiraju se skupom imovine koji drži fiducijar ili zakladnik kako bi se osiguralo ispunjenje odgovarajućih mirovinskih obveza u slučaju nesolventnosti skupine MNP-a i velike domaće skupine
(b)subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja
34. „subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja” znači subjekt koji je osnovan i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi ulaganja sredstava u korist subjekata iz točke 33. podtočke (a) ili obavljanja aktivnosti koje su pomoćne u odnosu na regulirane aktivnosti iz točke 33. podtočke (a), pod uvjetom da je subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja dio iste skupine kao i subjekti koji obavljaju te regulirane aktivnosti
35. „jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem” u pogledu skupine MNP-a ili velike domaće skupine u svakoj fiskalnoj godini znači država članica ili jurisdikcija treće zemlje u kojoj skupina MNP-a ili velika domaća skupina ima kvalificirajuću dobit i podliježe efektivnoj poreznoj stopi koja je niža od minimalne porezne stope
36. „kvalificirajuća dobit ili gubitak” znači neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji su prilagođeni u skladu s pravilima iz poglavlja III., VI. i VII. ovoga Zakona
37. „nekvalificirani povrativi imputirani porez” znači svaki porez, osim kvalificiranog imputiranog poreza, koji obračunava ili plaća sastavni subjekt te:
(a)koji je povrativ stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio takav sastavni subjekt u vezi s tom dividendom ili koji stvarni vlasnik može odbiti od porezne obveze koja nije povezana s takvom dividendom ili
(b)koji je povrativ društvu koje isplaćuje dividende nakon isplate dividende dioničaru
(c)za potrebe ove definicije, „kvalificirani imputirani porez” znači obuhvaćeni porez koji obračunava ili plaća sastavni subjekt, uključujući stalnu poslovnu jedinicu, koji se može vratiti ili odbiti stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio sastavni subjekt ili, u slučaju obuhvaćenog poreza koji obračunava ili plaća stalna poslovna jedinica, dividenda koju je isplatio glavni subjekt, u mjeri u kojoj je povrat plativ ili je odbitak:
-odobrila jurisdikcija koja nije jurisdikcija koja je uvela obuhvaćene poreze
-odobren stvarnom vlasniku dividende koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi na primljenu dividendu ili veća od nje, u skladu s domaćim pravom jurisdikcije koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu
-odobren fizičkoj osobi koja je stvarni vlasnik dividende i porezni rezident u jurisdikciji koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu i koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka standardnoj poreznoj stopi koja se primjenjuje na redovnu dobit ili veća od nje ili
-odobren državnom tijelu, međunarodnoj organizaciji, rezidentnoj neprofitnoj organizaciji, rezidentnom mirovinskom fondu, rezidentnom investicijskom subjektu koji nije dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine, ili rezidentnom društvu za životno osiguranje u mjeri u kojoj se dividenda prima u vezi s aktivnostima rezidentnih mirovinskih fondova i podliježe oporezivanju na sličan način kao i dividenda koju prima mirovinski fond
(d)uvjeti za potrebe podtočke (c) alineje 4. su:
-neprofitna organizacija ili mirovinski fond rezidenti su u određenoj jurisdikciji ako su osnovani i ako se njima upravlja u toj jurisdikciji
-investicijski subjekt rezident je u određenoj jurisdikciji ako je osnovan i reguliran u toj jurisdikciji
-društvo za životno osiguranje rezident je u jurisdikciji u kojoj se nalazi
(a)povrativi porezni kredit osmišljen tako da se plaća u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na povrativi porezni kredit u skladu s pravom jurisdikcije koja odobrava kredit ili
(b)ako je porezni kredit djelomično povrativ, dio povrativog poreznog kredita koji je plativ u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na djelomični povrativi porezni kredit, pri čemu kvalificirani povrativi porezni kredit ne uključuje nikakav iznos poreza koji se može odbiti ili vratiti na osnovi kvalificiranog imputiranog poreza ili nekvalificiranog povrativog imputiranog poreza
39. „nekvalificirani povrativi porezni kredit” znači porezni kredit koji nije kvalificirani povrativi porezni kredit, ali koji se u cijelosti ili djelomično može vratiti
40. „glavni subjekt” znači subjekt koji u svoje financijske izvještaje uključuje neto računovodstvenu dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice
41. „sastavni subjekt – vlasnik” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine
42. „prihvatljivi sustav poreza na raspodjelu” znači sustav oporezivanja dobiti:
(a)kojim se uvodi porez na dobit samo ako se ta dobit raspodjeljuje ili se smatra da je raspodijeljena dioničarima ili ako društvo snosi određene neposlovne troškove
(b)kojim se uvodi porez po stopi jednakoj minimalnoj poreznoj stopi ili većoj od nje i
(c)koji je bio na snazi 1. srpnja 2021. ili ranije
43. „kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:
(a)istovjetan je pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a u skladu s kojima jurisdikcija prikuplja svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu skupine MNP-a koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte te skupine MNP-a koji podliježu niskoj poreznoj stopi
(b)primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a
44. „subjekt imenovan za podnošenje prijave” znači sastavni subjekt, osim krajnjeg matičnog društva, koji je skupina MNP-a ili velika domaća skupina imenovala kako bi u njezino ime ispunio obvezu podnošenja prijave iz članka 46. ovoga Zakona
45. „jurisdikcija“ je državna ili nedržavna porezna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.
Područje primjene
Članak 5.
(1) Ovaj Zakon se primjenjuje na sastavne subjekte koji su članovi skupine MNP-a ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750.000.000,00 eura ili više, uključujući prihod od isključenih subjekata iz stavka 3. ovoga članka.
(2) Ako je jedna ili više fiskalnih godina iz stavka 1. ovoga članka dulja ili kraća od 12 mjeseci, prag prihoda iz tog stavka prilagođava se razmjerno za svaku od tih fiskalnih godina.
(3) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na sljedeće subjekte („isključeni subjekti”):
(a)državno tijelo, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija, mirovinski fond, investicijski fond koji je krajnje matično društvo ili subjekt za ulaganja u nekretnine koji je krajnje matično društvo
(b)subjekt čije je najmanje 95% vrijednosti u vlasništvu jednog ili više subjekata iz točke (a) ovoga stavka izravno ili putem jednog ili više isključenih subjekata, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja te koji:
1. posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist subjekta ili subjekata iz točke (a) ovoga stavka ili
2. obavlja isključivo aktivnosti koje su pomoćne aktivnostima koje obavlja subjekt ili subjekti iz točke (a) ovoga stavka
(c)subjekt čije je najmanje 85% vrijednosti u vlasništvu, izravno ili preko jednog ili više isključenih subjekata, jednog ili više subjekata iz točke (a) ovoga stavka, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja, pod uvjetom da gotovo sav njegov prihod proizlazi iz dividendi, odnosno iz dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu sa člankom 18. stavkom 2. točkama (b) i (c) ovoga Zakona.
(4) Odstupajući od stavka 3. točke (a) ovog članka, sastavni subjekt koji podnosi prijavu može u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona odlučiti da se subjekt iz stavka 3. točaka (b) i (c) ovog članka neće smatrati isključenim subjektom.
Lokacija sastavnog subjekta
Članak 6.
(1) Za potrebe primjene ovoga Zakona subjekt koji nije provodni subjekt utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja na temelju njegovog mjesta upravljanja, njegova mjesta osnivanja ili sličnih kriterija. Ako nije moguće utvrditi lokaciju sastavnog subjekta koji nije provodni subjekt smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.
(2) Smatra se da provodni subjekt nema državnu pripadnost, osim ako je krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine ili ako je dužan primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti u skladu s člancima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona, a u tom se slučaju smatra da se provodni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.
(3) Za stalnu poslovnu jedinicu kako je definirana ovim Zakonom u članku 4. točki 13.:
- podtočki (a) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom i podliježe oporezivanju na temelju važećeg primjenjivog poreznog ugovora
- podtočki (b) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe oporezivanju na neto osnovi na temelju svoje poslovne prisutnosti
- podtočki (c) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je smještena
- podtočki (d) smatra se da nema državnu pripadnost.
(4) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama i te jurisdikcije imaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja u skladu s tim poreznim ugovorom. Stavak 5. ovoga članka primjenjuje se ako:
(a)se primjenjivim poreznim ugovorom zahtijeva da nadležna tijela postignu međusobni sporazum o pretpostavljenoj rezidentnosti sastavnog subjekta u svrhu oporezivanja, a sporazum nije postignut
(b)na temelju primjenjivog poreznog ugovora ne postoji oslobođenje od dvostrukog oporezivanja zbog činjenice da je sastavni subjekt rezident u svrhu oporezivanja obiju ugovornih stranaka.
(5) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama, a te jurisdikcije nemaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji koja je za određenu fiskalnu godinu naplatila veći iznos obuhvaćenih poreza.
U svrhu izračuna iznosa obuhvaćenih poreza, iznos poreza plaćenog u skladu s režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ne uzima se u obzir.
Ako je iznos obuhvaćenih poreza koje treba platiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je veći iznos sadržajnog isključivanja dobiti izračunan na razini subjekta u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
Ako je iznos sadržajnog isključivanja dobiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da sastavni subjekt nema državnu pripadnost, ako nije krajnje matično društvo, a u tom se slučaju smatra da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.
(6) Ako se zbog primjene stavaka 4. i 5. ovoga članka matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, smatra se da podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti druge jurisdikcije, osim ako važećim primjenjivim poreznim ugovorom nije zabranjena primjena takvog pravila.
(7) Ako sastavni subjekt promijeni svoju lokaciju tijekom fiskalne godine, smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se u skladu s ovim člankom smatralo da se nalazio na početku te fiskalne godine.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Posljednjih godina Europska unije je donijela ključne mjere za jačanje borbe protiv agresivnog poreznog planiranja na unutarnjem tržištu, a iste su prenesene putem različitih poreznih propisa u hrvatski porezni sustav. Riječ je o preporukama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (dalje: OECD) u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (eng: „Base Erosion and Profit Shifting“ – BEPS) .
Cilj i svrha mjera BEPS-a je osigurati da se dobit multinacionalnih skupina poduzeća (dalje: MNP-ovi) oporezuje ondje gdje se obavljaju gospodarske aktivnosti kojima se ostvaruje dobit i ondje gdje se stvara vrijednost. Prva mjera BEPS-a odnosi se na Rješavanje poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstava i provodi se uspostavom globalne minimalne razine oporezivanja. Naime, problemi oporezivanja dobiti koji proizlaze iz digitalizacije i globalizacije gospodarstva bi se trebali riješiti putem dva stupa (Stup 1 i Stup 2), za što je potrebno provesti globalnu poreznu reformu. Sporazumu o provedbi globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti MNP-ova je podržalo 138 država članica Uključivog okvira OECD-a, među kojima je i Republika Hrvatska . Djelotvornost i pravednost globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja uvelike ovise o njezinoj provedbi u cijelom svijetu.
Stup 1 se odnosi na preusmjeravanje dijela prava na oporezivanje najprofitabilnijih MNP-ova i sva pravila još nisu utvrđena na razini OECD-a. Stupom 2 je, pored posebnog pravila vezanog uz porez po odbitku, dogovorena i minimalna globalna efektivna porezna stopa od 15% za MNP-ove s prihodima iznad 750 milijuna eura na konsolidiranoj osnovi. OECD je u prosincu 2021. objavio globalni Model pravila protiv smanjenja porezne osnovice za Stup 2 (dalje: Model pravila OECD-a) odnosno za plaćanje minimalne globalne porezne stope od 15%. Pojednostavljeno, Stup 2 uspostavlja sustav dvaju međusobno povezanih pravila, koja se zajednički nazivaju i „Global Anti-Base Erosion (GloBE) rules”, u okviru kojih bi se odgovarajući iznos poreza („dopunski porez”) trebao naplaćivati svaki puta kada je efektivna porezna stopa skupine MNP-a u određenoj državi ili jurisdikciji niža od 15%.
Model pravila OECD-a uz određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (dalje: Direktiva), a koju je potrebno je implementirati u hrvatski porezni sustav najkasnije do 31. prosinca 2023.
Zbog svoje kompleksnosti Direktiva se u hrvatski porezni sustav predlaže uvesti ovim Konačnim prijedlogom zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (dalje: Prijedlog zakona).
Obveznici primjene ovog Prijedloga zakona bile bi samo skupine MNP-ova i velike domaće skupine koje na konsolidiranoj osnovi ostvaruju prihode veće od 750 milijuna eura u dvije od prethodne četiri godine. Ovaj Prijedlog zakona obuhvaća matično društvo koji ispunjava navedeni uvjet prihoda prema konsolidiranom financijskom izvješću i svaki njegov povezani subjekt odnosno povezano društvo neovisno o pravnom obliku osnivanja istih po cijelom svijetu.
Napominjemo kako se obveza poreza na dobit utvrđuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 114/22 i 114/23), za svakog poreznog obveznika ponaosob, a ne na nivou skupine koji čine više samostalnih trgovačkih društava, subjekata, koji obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj. Primjena ovog Prijedloga zakona neće utjecati na postupak ili način utvrđivanja osnovice ili obveze poreza na dobit. Za utvrđivanje porezne osnovice dopunskog poreza, prema ovom Prijedlogu zakona, potrebno je uzeti u obzir poslovanje svih društava koje jedno MNP ima u državi ili jurisdikciji, te u cijelom svijetu, dok se obveza poreza na dobit obračunava pojedinačno. Gledajući sa stajališta globalnog rješenja digitalne ekonomije, porez na dobit je zapravo lokalni porez dok je dopunski porez iz ovoga Prijedloga zakona globalan.
Za primjenu ovoga Prijedloga zakona, kao i u slučaju poreza na dobit, iznimno je važno da porezni obveznici prije utvrđivanja porezne obveze utvrde dobit prije oporezivanja u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardom u skladu s posebnim propisom.
Ovaj Prijedlog zakona prati sadržaj Direktive te sadrži:
1. posebna pravila za utvrđivanje potencijalnih poreznih obveznika, uključene i isključene subjekte
2. pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti (gubitka) svakog uključenog subjekta, da bi se mogla utvrditi ukupna kvalificirana dobit (gubitak) skupine na području države (jurisdikcije)
3. utvrđivanje priznatih (pokrivenih) poreza na dobit svakog subjekta te ukupno plaćeni porez skupine u državi (jurisdikciji)
4. pravila za izračun efektivne porezne stope
5. pravila za plaćanje dopunskog poreza
6. administrativne obveze MNP-a i velike domaće grupe, obveze Porezne uprave i način plaćanja i naplate dopunskog poreza
Od posebno bitnih pravila izdvajamo kako se efektivna porezna stopa ovim Prijedlogom zakona izračunava, slijedom Direktive i Modela pravila OECD-a , prema formuli:
Dakle, to nije čisti omjer plaćenog poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja koja se iskazuje u godišnjim financijskim izvještajima. Prema posebnim pravilima GloBE-a utvrđuju se priznati porezi i kvalificirana dobit (gubitak), a sva ta pravila su sadržana u ovom Prijedlogu zakona.
Ukoliko se prema predloženoj formuli utvrdi da je efektivna porezna stopa MNP-a ili velike domaće skupine manja od 15% ista skupina će moguće imati obvezu nadoplate dopunskog poreza do stope od 15%. Obzirom da je riječ o provedbi mjera BEPS-a utvrđena su pravila koja mogu utjecati na smanjenje kvalificirane dobiti odnosno porezne osnovice i dopunske porezne obveze za tzv. sadržajno isključivanje dobiti. Tako se kvalificirajuća dobit ostvarena u državi može umanjiti za postotak vrijednosti materijalne imovine od 5% (u prijelaznom razdoblju od 8% do 5%) i ukupnih troškova plaća zaposlenika od 5% (u prijelaznom razdoblju od 8% do 5%).
Stoga će MNP ili velika domaća skupina moguće imati dopunsku poreznu obvezu ako ima tzv. višak dobiti na koji će primijeniti odgovarajuću poreznu stopu odnosno 5% ako je efektivna porezna stopa iznosila 10%. Međutim ni u slučaju postojanja viška dobiti neće se utvrditi nova dopunska porezna obveza ako MNP ili velik a domać a skupina ispunjava uvjete ili odluči primijeniti tzv. de minimis pravila ili pravila za tzv. sigurne luke.
Ako se i nakon tog izračuna utvrdi dopunska porezna obveza, potrebno je utvrditi gdje će se nadoplatiti. Naime, obveza uplate dopunskog poreza prema pravilima iz Direktive ovisi odlukama država članice, a u prvom redu ovisi o odluci o uvođenja tzv. Kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza .
Postavljena pravila za plaćanje porezne obveze prema Direktivi su:
a. a) Primarno obvezno pravilo o uključivanju dobiti (eng: IIR - income inclusion rule) Prema tom pravilu dopunski porez se za matično društvo skupine MNP ili velike domaće skupine za svaki povezani subjekt neovisno o tome gdje se nalazi u cijelom svijetu uplaćuje u državi u kojoj matično društvo ima sjedište.
Međutim, da bi se dopunski porez zadržao i naplatio u državi gdje dobit i nastaje moguće je prije pravila o uključivanju dobiti (IIR) primijeniti opcionalno pravilo, a to je:
b) Kvalificirani domaći dopunski porez . Prema tom pravilu dopunski porez se plaća u državi u kojoj određeni subjekti skupine MNP ili velike domaće skupine obavlja djelatnost i ostvaruje dobit, ali samo ako je država odlučila primijeniti to pravilo.
b. Sekundarno obvezno pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti (eng: UTPR - undertaxed profit rule). Prema tom pravilu dopunski porez se plaća u državi u kojoj određeni subjekt skupine MNP ili velike domaće skupine obavlja djelatnost i ostvaruje dobit, ali se može primijeniti samo ako država matičnog subjekta MNP-a ne primjenjuje obvezno pravilo (IIR).
Ovim Prijedlogom zakona predlaže se uvođenje svih naprijed navedenih pravila. To prema Direktivi uključuje primjenu obveznih pravila odnosno primarnog pravila o uključivanju dobiti i sekundarnog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti (točka 1.a i 2.) ali i primjenu opcionalnog pravila i to kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (točka 1.b).
Obveza plaćanja kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza prema ovom Prijedlogu zakona se predlaže s ciljem zaštite porezne osnovice u Republici Hrvatskoj odnosno kako bi se dopunska porezna obveza koja je nastala slijedom obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj i naplatila u Republici Hrvatskoj, a ne u državi u kojoj MNP ima sjedište.
Nadalje, ovim Prijedlogom zakona se u skladu s utvrđenim pravilima iz Direktive daje MNP-u mogućnost primjene olakšica, za subjekte koji u određenoj državi ili jurisdikciji ostvaruju male prihode i malu dobit tzv. de minimis isključenje. Stoga se dopunski porez sastavnih subjekata koji se nalaze u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi ili jurisdikciji smanjuje na nulu, odnosno ne plaća se ako je:
a. prosječni kvalificirani prihod svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji manji od 10.000.000,00 eura i
b. prosječna kvalificirana dobit svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji iznosi manja od 1.000.000,00 eura.
Također ovim Prijedlogom zakona u skladu s jasno utvrđenim pravilima ostavlja se obveznicima prema vlastitim izborima primijeniti pravila tzv. sigurnih luka , a sve prema uvjetima kvalificiranog međunarodnog sporazuma o sigurnim lukama.
U ovom trenutku je poznat kvalificirani međunarodni sporazum o sigurnim lukama za prijelazno razdoblje za prve tri godine primjene globalne porezne reforme, kako bi se smanjilo veliko administrativno opterećenje poreznih obveznika i poreznih administracija cijelog svijeta, a uključuje i pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti. Izvješće po državama sadrži bitne podatke o dobiti, plaćenom porezu, imovini MNP-a koji mogu biti podloga za utvrđivanje efektivne porezne stope, i porezne osnovice u prijelaznom razdoblju, na jednostavan način bez primjene složenih izračuna porezne osnovice prema ovom Prijedlogu zakona. Stoga ovaj Prijedlog zakona sadrži odredbu o prijelaznoj sigurnoj luci.
Uzimajući u obzir izvorište te cilj i svrhu ovoga Prijedloga zakona kao i način utvrđivanja dopunske porezne obveze može se zaključiti kako isti neće utjecati na smanjenje investicija u Republici Hrvatskoj, budući je riječ o porezu koji je dogovoren na globalnom nivou u suradnji OECD-a s poreznim administracijama i poduzetnicima još 2021. godine.
Za primjenu ovoga Prijedloga zakona u preambuli Direktive se navodi kako bi se države članice trebale u primjeni koristiti Modelom pravila OECD-a te objašnjenjima i primjerima, uključujući njegova pravila sigurne luke, za potrebe ilustracije ili tumačenja, u mjeri u kojoj su oni usklađeni s odredbama Direktive i pravom Europske unije, kako bi se osigurala dosljednost primjene u svim državama članicama. Stoga se radi veće pravne sigurnosti ističe kako će se usvojena pravila primijeniti prilikom utvrđivanja porezne obveze . Također je bitno uzeti u obzir da se određeni tehnički detalji usklađivanja još dogovaraju na nivou OECD-a i Europske unije te se ministru financija ovim Prijedlogom zakona daju ovlasti da po potrebi zbog jedinstvene primjene donese posebne pravilnike.
Ovaj Prijedlog zakona će obuhvatiti fiskalne godine koje započinju nakon 31. prosinca 2023. godine, ali će se prve prijave podnositi u roku od osamnaest mjeseci nakon isteka prvog fiskalnog razdoblja, u 2026. godini, a nadalje u roku od petnaest mjeseci. Tako će se u većini slučajeva za 2024. godinu dopunska porezna obveza prema ovom Prijedlogu zakona utvrđivati do kraja lipnja 2026. godine, a u narednim godinama to će biti u pravilu do kraja ožujka.
Kada je riječ o procijeni porezne obveze potrebno je uzeti u obzir kako Republika Hrvatska nije država u koju se premještala dobit, nije porezno utočište velikih MNP-ova, a dobit svakog pojedinog poreznog obveznika odnosno subjekta se već oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit primjenom stope od 18% kod obveznika koji imaju prihode veće od 1 milijun eura ili stopom od 10% kod obveznika koji imaju prihode manje od 1 milijun eura. Osim toga, potencijalni porezni obveznici dopunskog poreza su subjekti čija matična društva ostvaruju godišnje konsolidirane prihode veće od 750 milijuna eura, a upravo ti subjekti u Republici Hrvatskoj imaju značajnu materijalnu imovinu, zapošljavaju veliki broj djelatnika i imaju značajne ukupne troškove plaća odnosno mogu ostvariti olakšicu za sadržajno isključivanje dobiti. Stoga se ne očekuje ostvarivanje značajnih novih poreznih prihoda.
Naime, primjena pravila sigurne luke za prve tri godine, primjena de minimis pravila, i pravila za sadržajno isključivanje dobiti su opcije koje bira MNP ili velika domaća skupina, a ta pravila u Republici Hrvatskoj mogu najviše utjecati na izračun dopunske porezne obveze. Stoga nije moguće procijeniti buduće porezne prihode prema ovom Prijedlogu zakona.
Zaključno, ovaj Prijedlog zakona je dio velike globalne porezne reforme, te je i iz toga razloga predložena primjena Direktive u punom opsegu kako bi se postigli ciljevi globalne porezne reforme odnosno pristupilo rješavanju dijela poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora ( Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20. i 123/20. ), predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da je Direktivom Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. godine propisano kako države članice stavljaju na snagu zakone koji su potrebni radi usklađivanja s tom Direktivom do 31. prosinca 2023.
Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi se ispunila obveza usklađivanja s Direktivom do propisanog roka.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
POGLAVLJE I.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
TEMELJNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Predmet
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom utvrđuju se: mjere za osiguravanje minimalnog efektivnog oporezivanja dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina, obuhvaćeni subjekti, način izračuna efektivne porezne stope, izračun porezne osnovice i porezne obveze dopunskog poreza, izuzeti subjekti, postupak prikupljanja informacija o obuhvaćenim subjektima i načinu podnošenja prijava i plaćanja dopunske porezne obveze.
(2) Minimalno efektivno oporezivanje dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina osigurava se primjenom pravila za plaćanje dopunskog poreza, utvrđenih prema odredbama ovoga Zakona, a to su:
a) pravilo o uključivanju dobiti u skladu s kojim matično društvo skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi
b) pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s kojim sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća podliježe dopunskom porezu jednakom njegovu udjelu dopunskog poreza koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi
c) pravila za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza u skladu s kojim se dopunski porez izračunava i plaća za višak dobiti svih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i koji se nalaze u Republici Hrvatskoj.
(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se u slučaju kada minimalno efektivno oporezivanje dobiti, utvrđeno prema odredbama ovoga Zakona, skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine iznosi manje od 15%.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328/22.12.2022.).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Opis primjene i redoslijed plaćanja dopunskog poreza
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
(1) Obveza dopunskog poreza iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se sljedećim redoslijedom:
1. kvalificirani domaći dopunski porez
2. dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti
3. dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti.
(2) Dopunski porez prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske .
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Osnovne definicije
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
Za potrebe ovoga Zakona, primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „subjekt” znači svaki pravni aranžman za kojeg se sastavlja odvojena računovodstvena dokumentacija ili svaka pravna osoba
2. „skupina” znači:
(a) određeni broj subjekata povezanih vlasništvom ili kontrolom, kako je utvrđeno prihvatljivim standardom financijskog računovodstva za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja koje provodi krajnje matično društvo, uključujući svaki subjekt koji je možda isključen iz konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva samo zbog svoje male veličine, pitanja materijalnosti ili zbog toga što je namijenjen za prodaju ili
(b) subjekt koji ima jednu ili više stalnih poslovnih jedinica, pod uvjetom da nije dio druge skupine kako je definirana u točki (a)
3. „skupina multinacionalnog poduzeća (dalje: skupina MNP-a)” znači svaka skupina koja obuhvaća barem jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu koja se ne nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva
4. „velika domaća skupina” znači skupina čiji se svi sastavni subjekti nalaze u Republici Hrvatskoj
5. „sastavni subjekt” znači:
(a) svaki subjekt koji je dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine i
(b) svaka stalna poslovna jedinica glavnog subjekta koji je dio skupine MNP-a iz podtočke (a) ove točke
6. „konsolidirani financijski izvještaji” znači:
(a) financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi tog subjekta i svih subjekata u kojima ima kontrolirajući udio prikazuju kao da pripadaju jedinstvenoj gospodarskoj jedinici
(b) za skupine kako su definirane u točki 2. podtočki (b) ovoga stavka, financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva
(c) financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva koji se ne sastavljaju u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva i koji su naknadno prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja i
(d) ako krajnje matično društvo ne sastavlja financijske izvještaje kako je opisano u podtočkama (a), (b) ili (c) ove točke, financijski izvještaji koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve financijske izvještaje u skladu s:
- prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili
- drugim standardom financijskog računovodstva i pod uvjetom da se ti financijski izvještaji prilagođavaju kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja
7. „fiskalna godina” znači računovodstveno razdoblje za koje krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje ili, ako krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, kalendarska godina, a u svrhu ovog Zakona se izjednačava s poreznim razdobljem za subjekte iz Republike Hrvatske
8. „sastavni subjekt koji podnosi prijavu” znači subjekt koji podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu u skladu s člankom 46. ovoga Zakona
9. „državno tijelo” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:
(a) dio je vlade ili je u njezinu potpunom vlasništvu (uključujući sve njezine političke organizacijske jedinice ili lokalne vlasti)
(b) ne obavlja trgovinsku ili poslovnu djelatnost i njegova je glavna svrha:
- obavljanje funkcije u djelokrugu vlade ili
- upravljanje imovinom navedene vlade ili jurisdikcije ili ulaganje te imovine putem izvršavanja i držanja ulaganja i upravljanja imovinom te povezanih investicijskih aktivnosti koje se odnose na imovinu vlade ili jurisdikcije
(c) odgovorno je vladi za svoju opću uspješnost i dostavlja joj godišnja izvješća s informacijama i
(d) imovina tog subjekta nakon njegova raspuštanja prelazi na vladu, a u mjeri u kojoj taj subjekt raspodjeljuje neto dobit, ta se neto dobit raspodjeljuje isključivo toj vladi, pri čemu ni jedan dio njegove neto dobiti ne može biti u korist neke privatne osobe
10. „međunarodna organizacija” znači svaka međuvladina organizacija, uključujući nadnacionalnu organizaciju, ili agencija ili tijelo koji su u potpunosti u njezinu vlasništvu koja ispunjava sve sljedeće kriterije:
(a) prvenstveno je sastavljena od vlada
(b) na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom u kojoj je osnovana, primjerice aranžmane kojima se uredima ili poslovnim jedinicama organizacije u jurisdikciji daje pravo na povlastice i imunitete i
(c) zakonom ili aktima o upravljanju međunarodnom organizacijom sprečava se da njezini prihodi mogu biti u korist privatnih osoba
11. „neprofitna organizacija” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:
(a) osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident:
- isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske, obrazovne ili druge slične svrhe ili
- kao strukovna organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo s ciljem promicanja socijalne skrbi
(b) gotovo je sva dobit od aktivnosti navedenih u podtočki (a) ove točke izuzeta od poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident
(c) nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini
(d) nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine subjekta privatnoj osobi ili subjektima koji se ne bave humanitarnim radom, kao ni primjena te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim:
- u vezi s humanitarnim aktivnostima subjekta
- kao isplata razumne naknade za obavljene usluge ili za korištenje dobara ili kapitala ili
- kao isplata po fer tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt kupio i
(e) nakon prestanka, likvidacije ili raspuštanja subjekta sva se njegova imovina raspodjeljuje ili vraća neprofitnoj organizaciji ili vladi (uključujući svako državno tijelo) u jurisdikciji u kojoj je subjekt bio rezident ili bilo kojoj njezinoj političkoj organizacijskoj jedinici
(f) ne obavlja trgovačku ili poslovnu djelatnost koja nije izravno povezana sa svrhom zbog koje je osnovan
12. „provodni subjekt” znači subjekt u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u jurisdikciji u kojoj je osnovan, osim ako je porezni rezident i podliježe obuhvaćenom porezu na prihod ili dobit u drugoj jurisdikciji.
Provodnim subjektom smatra se:
(a) porezno transparentni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik
(b) obrnuti hibridni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj nije fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik
- za potrebe ove definicije, „fiskalno transparentan subjekt” znači subjekt čiji se prihodi, rashodi, dobit ili gubitak prema pravu određene jurisdikcije tretiraju kao da ih je ostvario izravni vlasnik tog subjekta razmjerno njegovu udjelu u tom subjektu
- vlasnički udio u subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici koja je sastavni subjekt tretira se kao da se drži putem transparentne porezne strukture ako se taj vlasnički udio drži neizravno preko lanca porezno transparentnih subjekata
- sastavni subjekt koji nije porezni rezident i koji ne podliježe obuhvaćenom porezu ili kvalificiranom domaćem dopunskom porezu na temelju mjesta uprave, mjesta osnivanja ili sličnih kriterija smatra se provodnim subjektom i porezno transparentnim subjektom u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj se njegovi vlasnici nalaze u jurisdikciji u kojoj se subjekt smatra fiskalno transparentnim, pri čemu se mjesto poslovanja ne nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan, a prihodi, rashodi, dobit ili gubitak nisu pripisivi stalnoj poslovnoj jedinici
13. „stalna poslovna jedinica” znači:
(a) mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom, pod uvjetom da ta jurisdikcija oporezuje dobit koja mu je pripisiva u skladu s odredbom sličnom članku 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama
(b) ako ne postoji primjenjivi porezni ugovor, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji koja oporezuje dobit pripisivu takvom mjestu poslovanja na neto osnovi na sličan način na koji oporezuje vlastite porezne rezidente
(c) ako u jurisdikciji ne postoji sustav oporezivanja dobiti, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u toj jurisdikciji i koje bi se smatralo stalnom poslovnom jedinicom u skladu s OECD-ovim modelom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama, pod uvjetom da ta jurisdikcija ima pravo oporezivati dobit pripisivu mjestu poslovanja u skladu s člankom 7. tog modela ugovora ili
(d) mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje nije opisano u podtočkama od (a) do (c) ove točke u kojem se poslovanje odvija izvan jurisdikcije u kojoj se nalazi subjekt pod uvjetom da ta jurisdikcija izuzima dobit pripisivu takvom poslovanju
14. „krajnje matično društvo” znači:
(a) subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u bilo kojem drugom subjektu i koji nije u izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog subjekta s kontrolirajućim udjelom u njemu ili
(b) glavni subjekt skupine kako je definirana u točki 2. podtočki (b) ovoga stavka
15. „minimalna porezna stopa” znači petnaest posto (15%)
16. „dopunski porez” znači dopunski porez izračunan za jurisdikciju ili sastavni subjekt u skladu s člankom 29. ovoga Zakona
17. „režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društva” znači skup poreznih pravila, osim kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, prema kojem izravni ili neizravni dioničar inozemnog subjekta ili glavni subjekt stalne poslovne jedinice podliježe oporezivanju svojeg udjela u dijelu dobiti ili cjelokupnoj dobiti koju je ostvario taj inozemni sastavni subjekt, neovisno o tome raspodjeljuje li se ta dobit dioničaru
18. „kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:
(a) istovjetan je pravilima utvrđenim u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, u dokumentu Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – globalni model pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup), u skladu s kojima matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi
(b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, s modelom pravila OECD-a
19. „sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi” znači:
(a) sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine koji se nalazi u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili
(b) sastavni subjekt bez državne pripadnosti koji u fiskalnoj godini ima kvalificirajuću dobit i efektivnu poreznu stopu koja je niža od minimalne porezne stope
20. „posredničko matično društvo” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu u istoj skupini MNP-a ili velikoj domaćoj skupini i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, matičnim društvom u djelomičnom vlasništvu, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom
21. „kontrolirajući udio” znači vlasnički udio u subjektu kojim se od imatelja udjela zahtijeva, ili bi se od njega zahtijevalo, da konsolidira imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove subjekta na pojedinačnoj osnovi, u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva, smatra se da glavni subjekt drži kontrolirajući udio u svojim stalnim poslovnim jedinicama
22. „matično društvo u djelomičnom vlasništvu” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine, pri čemu više od 20% njegova vlasničkog udjela u dobiti tog subjekta izravno ili neizravno drži jedna ili više osoba koje nisu sastavni subjekti skupine MNP-a ili velike domaće skupine, i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom
23. „vlasnički udio” znači svaki vlasnički udio kojim se ostvaruje pravo na dobit, kapital ili pričuve subjekta ili stalne poslovne jedinice
24. „matično društvo” znači krajnje matično društvo koje nije isključeni subjekt, posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu
25. „prihvatljivi standard financijskog računovodstva” znači međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća) te općeprihvaćena računovodstvena načela Australije, Brazila, Kanade, država članica Europske unije, država članica Europskog gospodarskog prostora, Hong Konga (Kine), Japana, Meksika, Novog Zelanda, Narodne Republike Kine, Republike Indije, Republike Koreje, Rusije, Singapura, Švicarske, Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država
26. „odobreni standard financijskog računovodstva” znači, za određeni subjekt, skup općeprihvaćenih računovodstvenih načela koje dopušta ovlašteno računovodstveno tijelo u jurisdikciji u kojoj se taj subjekt nalazi, u svrhu ove definicije, ovlašteno računovodstveno tijelo znači tijelo koje je u određenoj jurisdikciji pravno ovlašteno propisivati, uspostavljati ili prihvaćati računovodstvene standarde za potrebe financijskog izvješćivanja
27. „znatno narušavanje tržišnog natjecanja” znači, u pogledu primjene posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela, primjena tog načela ili postupka koja rezultira agregiranom promjenom prihoda ili rashoda većom od 75.000.000,00 eura u određenoj fiskalnoj godini u odnosu na iznos koji bi bio utvrđen primjenom odgovarajućeg načela ili postupka u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002)
28. „kvalificirani domaći dopunski porez” znači dopunski porez koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:
(a) kojim se predviđa utvrđivanje viška dobiti sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i primjena minimalne porezne stope na taj višak dobiti na jurisdikciju i sastavne subjekte u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i
(b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a
29. „neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine” znači prosjek početne i krajnje vrijednosti materijalne imovine nakon što su u obzir uzeti akumulirana amortizacija, iscrpljivanje i umanjenje vrijednosti, kako je zabilježeno u financijskim izvještajima
30. „investicijski subjekt” znači:
(a) investicijski fond ili subjekt za ulaganja u nekretnine
(b) subjekt koji je, izravno ili preko lanca takvih subjekata, u najmanje 95-postotnom vlasništvu subjekta iz podtočke (a) ove točke i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist tih subjekata ili
(c) subjekt čije je najmanje 85% vrijednosti u vlasništvu subjekta iz podtočke (a) ove točke pod uvjetom da je gotovo sva njegova dobit ostvarena od dividendi ili dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti za potrebe ovog Zakona
31. „investicijski fond” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće uvjete ili dogovor kojim se ispunjavaju svi sljedeći uvjeti:
(a) osmišljen je tako da objedinjuje financijsku ili nefinancijsku imovinu određenog broja ulagatelja, među kojima neki nisu povezani
(b) ulaže u skladu s utvrđenom politikom ulaganja
(c) omogućava ulagateljima smanjenje transakcijskih, istraživačkih i analitičkih troškova ili zajedničku raspodjelu rizika
(d) prvenstveno je namijenjen ostvarivanju dobiti od ulaganja ili zaštiti od konkretnog ili općenitog događaja ili ishoda
(e) njegovi ulagatelji imaju pravo na povrat od imovine fonda ili dobiti ostvarene od te imovine na temelju svojeg doprinosa
(f) taj fond, ili njegova uprava, podliježe regulatornom režimu, uključujući primjerena pravila o borbi protiv pranja novca i zaštiti ulagatelja, za investicijske fondove u jurisdikciji u kojoj je osnovan ili u kojoj se njime upravlja i
(g) njime upravljaju stručnjaci za upravljanje investicijskim fondovima u ime ulagatelja
32. „subjekt za ulaganja u nekretnine” znači subjekt s velikim brojem ulagatelja koji ima pretežno nepokretnu imovinu i koji podliježe jedinstvenoj razini oporezivanja koje se odnosi na subjekt ili na imatelje udjela, s odgodom od najduže godinu dana
33. „mirovinski fond” znači:
(a) subjekt koji je osnovan i koji posluje u određenoj jurisdikciji isključivo ili gotovo isključivo radi upravljanja mirovinskim ili dodatnim davanjima ili isplate takvih davanja fizičkim osobama ako:
- taj subjekt kao takav regulira ta jurisdikcija ili jedna od njezinih političkih organizacijskih jedinica ili lokalnih tijela ili
- su ta davanja osigurana ili na drugi način zaštićena nacionalnim propisima i financiraju se skupom imovine koji drži fiducijar ili zakladnik kako bi se osiguralo ispunjenje odgovarajućih mirovinskih obveza u slučaju nesolventnosti skupine MNP-a i velike domaće skupine
(b) subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja
34. „subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja” znači subjekt koji je osnovan i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi ulaganja sredstava u korist subjekata iz točke 33. podtočke (a) ili obavljanja aktivnosti koje su pomoćne u odnosu na regulirane aktivnosti iz točke 33. podtočke (a), pod uvjetom da je subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja dio iste skupine kao i subjekti koji obavljaju te regulirane aktivnosti
35. „jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem” u pogledu skupine MNP-a ili velike domaće skupine u svakoj fiskalnoj godini znači država članica ili jurisdikcija treće zemlje u kojoj skupina MNP-a ili velika domaća skupina ima kvalificirajuću dobit i podliježe efektivnoj poreznoj stopi koja je niža od minimalne porezne stope
36. „kvalificirajuća dobit ili gubitak” znači neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji su prilagođeni u skladu s pravilima iz poglavlja III., VI. i VII. ovoga Zakona
37. „nekvalificirani povrativi imputirani porez” znači svaki porez, osim kvalificiranog imputiranog poreza, koji obračunava ili plaća sastavni subjekt te:
(a) koji je povrativ stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio takav sastavni subjekt u vezi s tom dividendom ili koji stvarni vlasnik može odbiti od porezne obveze koja nije povezana s takvom dividendom ili
(b) koji je povrativ društvu koje isplaćuje dividende nakon isplate dividende dioničaru
(c) za potrebe ove definicije, „kvalificirani imputirani porez” znači obuhvaćeni porez koji obračunava ili plaća sastavni subjekt, uključujući stalnu poslovnu jedinicu, koji se može vratiti ili odbiti stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio sastavni subjekt ili, u slučaju obuhvaćenog poreza koji obračunava ili plaća stalna poslovna jedinica, dividenda koju je isplatio glavni subjekt, u mjeri u kojoj je povrat plativ ili je odbitak:
- odobrila jurisdikcija koja nije jurisdikcija koja je uvela obuhvaćene poreze
- odobren stvarnom vlasniku dividende koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi na primljenu dividendu ili veća od nje, u skladu s domaćim pravom jurisdikcije koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu
- odobren fizičkoj osobi koja je stvarni vlasnik dividende i porezni rezident u jurisdikciji koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu i koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka standardnoj poreznoj stopi koja se primjenjuje na redovnu dobit ili veća od nje ili
- odobren državnom tijelu, međunarodnoj organizaciji, rezidentnoj neprofitnoj organizaciji, rezidentnom mirovinskom fondu, rezidentnom investicijskom subjektu koji nije dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine, ili rezidentnom društvu za životno osiguranje u mjeri u kojoj se dividenda prima u vezi s aktivnostima rezidentnih mirovinskih fondova i podliježe oporezivanju na sličan način kao i dividenda koju prima mirovinski fond
(d) uvjeti za potrebe podtočke (c) alineje 4. su:
- neprofitna organizacija ili mirovinski fond rezidenti su u određenoj jurisdikciji ako su osnovani i ako se njima upravlja u toj jurisdikciji
- investicijski subjekt rezident je u određenoj jurisdikciji ako je osnovan i reguliran u toj jurisdikciji
- društvo za životno osiguranje rezident je u jurisdikciji u kojoj se nalazi
38. „kvalificirani povrativi porezni kredit” znači:
(a) povrativi porezni kredit osmišljen tako da se plaća u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na povrativi porezni kredit u skladu s pravom jurisdikcije koja odobrava kredit ili
(b) ako je porezni kredit djelomično povrativ, dio povrativog poreznog kredita koji je plativ u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na djelomični povrativi porezni kredit, pri čemu kvalificirani povrativi porezni kredit ne uključuje nikakav iznos poreza koji se može odbiti ili vratiti na osnovi kvalificiranog imputiranog poreza ili nekvalificiranog povrativog imputiranog poreza
39. „nekvalificirani povrativi porezni kredit” znači porezni kredit koji nije kvalificirani povrativi porezni kredit, ali koji se u cijelosti ili djelomično može vratiti
40. „glavni subjekt” znači subjekt koji u svoje financijske izvještaje uključuje neto računovodstvenu dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice
41. „sastavni subjekt – vlasnik” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine
42. „prihvatljivi sustav poreza na raspodjelu” znači sustav oporezivanja dobiti:
(a) kojim se uvodi porez na dobit samo ako se ta dobit raspodjeljuje ili se smatra da je raspodijeljena dioničarima ili ako društvo snosi određene neposlovne troškove
(b) kojim se uvodi porez po stopi jednakoj minimalnoj poreznoj stopi ili većoj od nje i
(c) koji je bio na snazi 1. srpnja 2021. ili ranije
43. „kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:
(a) istovjetan je pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a u skladu s kojima jurisdikcija prikuplja svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu skupine MNP-a koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte te skupine MNP-a koji podliježu niskoj poreznoj stopi
(b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a
44. „subjekt imenovan za podnošenje prijave” znači sastavni subjekt, osim krajnjeg matičnog društva, koji je skupina MNP-a ili velika domaća skupina imenovala kako bi u njezino ime ispunio obvezu podnošenja prijave iz članka 46. ovoga Zakona
45. „jurisdikcija“ je državna ili nedržavna porezna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Područje primjene
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
(1) Ovaj Zakon se primjenjuje na sastavne subjekte koji su članovi skupine MNP-a ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750.000.000,00 eura ili više, uključujući prihod od isključenih subjekata iz stavka 3. ovoga članka.
(2) Ako je jedna ili više fiskalnih godina iz stavka 1. ovoga članka dulja ili kraća od 12 mjeseci, prag prihoda iz tog stavka prilagođava se razmjerno za svaku od tih fiskalnih godina.
(3) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na sljedeće subjekte („isključeni subjekti”):
(a) državno tijelo, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija, mirovinski fond, investicijski fond koji je krajnje matično društvo ili subjekt za ulaganja u nekretnine koji je krajnje matično društvo
(b) subjekt čije je najmanje 95% vrijednosti u vlasništvu jednog ili više subjekata iz točke (a) ovoga stavka izravno ili putem jednog ili više isključenih subjekata, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja te koji:
1. posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist subjekta ili subjekata iz točke (a) ovoga stavka ili
2. obavlja isključivo aktivnosti koje su pomoćne aktivnostima koje obavlja subjekt ili subjekti iz točke (a) ovoga stavka
(c) subjekt čije je najmanje 85% vrijednosti u vlasništvu, izravno ili preko jednog ili više isključenih subjekata, jednog ili više subjekata iz točke (a) ovoga stavka, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja, pod uvjetom da gotovo sav njegov prihod proizlazi iz dividendi, odnosno iz dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu sa člankom 18. stavkom 2. točkama (b) i (c) ovoga Zakona.
(4) Odstupajući od stavka 3. točke (a) ovog članka, sastavni subjekt koji podnosi prijavu može u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona odlučiti da se subjekt iz stavka 3. točaka (b) i (c) ovog članka neće smatrati isključenim subjektom.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Lokacija sastavnog subjekta
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6 .
(1) Za potrebe primjene ovoga Zakona subjekt koji nije provodni subjekt utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja na temelju njegovog mjesta upravljanja, njegova mjesta osnivanja ili sličnih kriterija. Ako nije moguće utvrditi lokaciju sastavnog subjekta koji nije provodni subjekt smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.
(2) Smatra se da provodni subjekt nema državnu pripadnost, osim ako je krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine ili ako je dužan primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti u skladu s člancima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona, a u tom se slučaju smatra da se provodni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.
(3) Za stalnu poslovnu jedinicu kako je definirana ovim Zakonom u članku 4. točki 13.:
- podtočki (a) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom i podliježe oporezivanju na temelju važećeg primjenjivog poreznog ugovora
- podtočki (b) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe oporezivanju na neto osnovi na temelju svoje poslovne prisutnosti
- podtočki (c) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je smještena
- podtočki (d) smatra se da nema državnu pripadnost.
(4) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama i te jurisdikcije imaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja u skladu s tim poreznim ugovorom. Stavak 5. ovoga članka primjenjuje se ako:
(a) se primjenjivim poreznim ugovorom zahtijeva da nadležna tijela postignu međusobni sporazum o pretpostavljenoj rezidentnosti sastavnog subjekta u svrhu oporezivanja, a sporazum nije postignut
(b) na temelju primjenjivog poreznog ugovora ne postoji oslobođenje od dvostrukog oporezivanja zbog činjenice da je sastavni subjekt rezident u svrhu oporezivanja obiju ugovornih stranaka.
(5) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama, a te jurisdikcije nemaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji koja je za određenu fiskalnu godinu naplatila veći iznos obuhvaćenih poreza.
U svrhu izračuna iznosa obuhvaćenih poreza, iznos poreza plaćenog u skladu s režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ne uzima se u obzir.
Ako je iznos obuhvaćenih poreza koje treba platiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je veći iznos sadržajnog isključivanja dobiti izračunan na razini subjekta u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
Ako je iznos sadržajnog isključivanja dobiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da sastavni subjekt nema državnu pripadnost, ako nije krajnje matično društvo, a u tom se slučaju smatra da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.
(6) Ako se zbog primjene stavaka 4. i 5. ovoga članka matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, smatra se da podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti druge jurisdikcije, osim ako važećim primjenjivim poreznim ugovorom nije zabranjena primjena takvog pravila.
(7) Ako sastavni subjekt promijeni svoju lokaciju tijekom fiskalne godine, smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se u skladu s ovim člankom smatralo da se nalazio na početku te fiskalne godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
POGLAVLJE II.