Članak 1.

U Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost ( Narodne novine, broj 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14., 130/15., 1/17., 41/17., 128/17., 1/19., 1/20., 1/21., 73/21., 41/22., 133/22. i 43/23. ), u članku 5. stavku 4. iza riječi: „u prethodnoj“ dodaju se riječi: „ili tekućoj“.

Članak 2.

U članku 11. stavku 3. riječi: „21,24 eura“ zamjenjuju se riječima: „22,00 eura “.

U stavku 4. riječi: „21,24 eura“ zamjenjuju se riječima: „22,00 eura“.

U s tavku 5. riječi: „21,24 eura“ zamjenjuju se riječima: „22,00 eura“.

Članak 3.

U članku 13. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Ako se opozove isporuka dobara za koju je izdan račun, ispravak porezne osnovice obavlja se u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona i člankom 43.a ovoga Pravilnika. Isto vrijedi i u slučaju isporuke dobra manje vrijednosti iz stavka 4. ovoga članka.“.

Članak 4.

U članku 40. stavku 5. iza riječi: „s člankom 33. stavkom 7. Zakona“ dodaju se riječi: „ i člankom 43.a ovoga Pravilnika“.

U stavku 6. iza riječi: „s člankom 33. stavkom 7. Zakona“ dodaju se riječi: „i člankom 43.a ovoga Pravilnika“.

Članak 5.

Iznad članka 43. dodaje se novi naslov koji glasi: „1.2.1. Naknadna promjena porezne osnovice zbog povećanja naknade“.

U članku 43. stavci 1. i 2. brišu se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.

Stavci 4. i 5. brišu se.

Članak 6.

Iza članka 43. dodaju se naslovi i članci 43.a i 43.b koji glase:

„1.2.2. Naknadna promjena porezne osnovice u slučaju popusta ili opoziva

Članak 43.a

(1) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili u slučaju opoziva, ako porezni obveznik o provedenom ispravku porezne osnovice obavijesti poreznog obveznika kojemu je isporučeno dobro ili obavljena usluga u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona.

(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka o provedenom ispravku porezne osnovice obaviješten mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. Zakona, porezni obveznik koji je obavio isporuku treba imati i dokaz o povratu dijela ili ukupne prodajne cijene. Iznimno, u smislu ovoga stavka dokaz o povratu nije potreban ako obavljena isporuka do trenutka ispravka nije plaćena.

(3) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ili u slučaju opoziva ako porezni obveznik koji je obavio isporuku osobi koja nije porezni obveznik ima dokaz o povratu dijela ili ukupne prodajne cijene. Iznimno, u smislu ovoga stavka dokaz o povratu nije potreban ako obavljena isporuka do trenutka ispravka nije plaćena.

(4) Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom međusobnom odnosu isporučitelja i primatelja. Ako isporučitelj mora primatelju platiti ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu.

1.2.3. Naknadna promjena porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate

Članak 43.b

(1) Porezni obveznik koji je obavio isporuku drugom poreznom obvezniku, može umanjiti poreznu osnovicu u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine, ako:

a) poreznog obveznika kojemu je obavljena isporuka obavijesti o provedenom ispravku i

b) ima dokaze iz članka 33. stavka 9. Zakona.

(2) Obavijest o obavljenom ispravku iz članka 33. stavka 11. Zakona porezni obveznik obvezan je podnijeti za ona razdoblja oporezivanja u kojima je umanjena porezna osnovica zbog nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine , a podnosi se elektroničkim putem na Obrascu PDV-ispravak koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Porezni obveznik koji je obavio isporuku osobi koja nije porezni obveznik, može umanjiti poreznu osnovicu u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine, ako ima dokaze iz članka 33. stavka 9. Zakona.“.

Članak 7.

U članku 110. stavku 2. točki b) riječi: „98,21 eura“ zamjenjuju se riječima: „100,00 eura“.

Članak 8.

U članku 113. stavku 1. točki 3. riječi: „98,21 eura“ zamjenjuju se riječima: „100,00 eura“.

U točki 5. riječi: „ovjerio i“ brišu se.

Članak 9.

U članku 134. stavak 2. mijenja se i gasi:

„(2) Ako po plaćenom predujmu ne dođe do isporuke dobra ili usluge, a plaćeni predujam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na odbitak pretporeza, a ispravak se obavlja u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona.“.

Članak 10.

U članku 136. stavku 1. riječi: „21,24 eura“ zamjenjuju se riječima: „22,00 eura“.

Članak 11.

U članku 139. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ako se porezna osnovica izmijeni prema članku 33. stavcima 7. i 8. Zakona i člancima 43.a i 43.b ovoga Pravilnika ispravci se moraju obaviti u razdoblju oporezivanja u kojem je od isporučitelja primljena obavijest o ispravku porezne osnovice.“.

Članak 12.

U članku 142. riječi: „132,72 eura“ zamjenjuju se riječima: „135,00 eura“.

Članak 13.

U članku 148. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Ako je PDV vraćen, a naknadno se ispostavi da su podaci iz zahtjeva netočni, ili da je porezni obveznik koji je obavio isporuku uputio obavijest o provedenom ispravku porezne osnovice iz članka 33. stavka 7. Zakona, porezni obveznik je obvezan vratiti više isplaćeni iznos. Ako ne vrati više isplaćeni iznos nadležna ispostava Porezne uprave može ga zadužiti za taj iznos o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja. “.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Ako porezni obveznik ne vrati više isplaćeni iznos ili ne plati rješenjem utvrđeni iznos, Porezna uprava će poreznom obvezniku obustaviti sve daljnje povrate PDV-a ili umanjiti pravo na povrat PDV-a do visine više isplaćenog iznosa.“.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 14.

Iza članka 148. dodaje se novi naslov i članak 148.a koji glase:

„1.1. Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici

Članak 148.a

(1) Ako je poreznom obvezniku sa sjedištem u drugoj državi članici PDV vraćen, a naknadno se ispostavi da je porezni obveznik koji je obavio isporuku uputio obavijest o provedenom ispravku porezne osnovice iz članka 33. stavka 7. Zakona, porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici je obvezan vratiti više isplaćeni iznos. Ako ne vrati više isplaćeni iznos nadležna ispostava Porezne uprave može ga zadužiti za taj iznos o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(2) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne vrati više isplaćeni iznos ili ne plati rješenjem utvrđeni iznos, Porezna uprava će poreznom obvezniku obustaviti sve daljnje povrate PDV-a ili umanjiti pravo na povrat PDV-a do visine više isplaćenog iznosa.“.

Članak 15.

Članak 160. mijenja se i glasi:

„(1) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani PDV u računu u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona, a obveza PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je porezni obveznik obavijestio primatelja računa o provedenom ispravku porezne osnovice.

(2) Ako se ispravlja račun izdan poreznom obvezniku, obveza PDV-a u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja može se uz ispunjenje uvjeta iz članka 43.b stavka 1. ovoga Pravilnika ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je porezni obveznik obavijestio primatelja računa o provedenom ispravku porezne osnovice, a najkasnije u roku iz članka 33. stavka 9. Zakona.

(3) Ako se ispravlja račun izdan osobi koja nije porezni obveznik, obveza PDV-a u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja dulje od jedne godine, može se ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem porezni obveznik ima dokaze iz članka 33. stavka 9. Zakona, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana nastanka prava na umanjenje.

(4) Ako se ispravlja račun izdan malom poreznom obvezniku iz članka 90. stavka 1. Zakona ili osobi koja nije porezni obveznik, obveza PDV-a u slučaju naknadnih popusta ili opoziva može se ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je dio prodajne cijene ili ukupna prodajna cijena vraćena poreznom obvezniku iz članka 90. stavka 1. Zakona ili osobi koja nije porezni obveznik, a porezni obveznik raspolaže odgovarajućim dokazom o povratu. Iznimno, u smislu ovoga stavka dokaz o povratu nije potreban ako izdani račun do trenutka ispravka nije plaćen.

(5) Ako porezni obveznik kao izdavatelj računa utvrdi pogrešku na računu izdanom osobi koja nije porezni obveznik u vezi s više ili pogrešno iskazanim PDV-om, pri čemu se ne radi o naknadnom popustu, opozivu ili nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja, porezni obveznik iznimno od članka 79. stavaka 10. i 11. Zakona može ispraviti obvezu PDV-a, ako ispravi račun.

(6) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazane podatke iz članka 79. stavka 1. Zakona i u tom je slučaju obvezan postupiti na način iz stavaka 1. i 5. ovoga članka.“.

Članak 16.

U članku 173. stavku 5. riječi: „106.178,25 eura“ zamjenjuju se riječima: „110.000,00 eura“.

Članak 17.

U članku 186. stavku 3. riječi: „ 39.816,84 eura “ zamjenjuju se riječima: „ 40.000,00 eura “.

Članak 18.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u Narodnim novinama i stupa na snagu 2. siječnja 2024.

    ravnatelj

Božidar Kutleša,