I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine”, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 151/22, u daljnjem tekstu: Zakon), Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (“Narodne novine”, br. 63/08. i 90/10., u daljnjem tekstu: Standard) te Odlukom o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja (“Narodne novine”, br. 70/11, 62/17 i 86/18).

Do 2008. godine osnovnoškolski i srednjoškolski sustav bio je uređen samostalnim Zakonom o osnovnom školstvu, a srednjoškolski sustav Zakonom o srednjem školstvu. Od donošenja jedinstvenoga Zakona, Zakon je mijenjan i dopunjavan jer je određena normativna rješenja trebalo uskladiti na razini dvaju sustava koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost sustava bitno razlikuju, a dio odredaba trebalo je uskladiti s propisima EU-a ili urediti na način kako su uređene u državama EU-a.

Dosadašnje izmjene i dopune Zakona nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja te je zbog kvalitetnijeg uređenja djelatnosti odgoja i obrazovanja na dvije razine potrebno donošenje izmjena i dopuna Zakona. Također, izmjene i dopune Zakona potrebne su i zbog reformskih procesa koji su u sustavu odgoja i obrazovanja u tijeku, a koje će utjecati na povećanje broja obveznih i izbornih sati te sati potpomognutog i obogaćenog učenja, kao i na pitanja radno-pravnog statusa odgojno-obrazovnih radnika.

S obzirom na promjene u odgojno-obrazovnom sustavu, nove kurikulume te smanjenje broja učenika zbog demografskih procesa, potrebno je donijeti izmjene i dopune Zakona koje će omogućiti kvalitetniji odgoj i obrazovanje te višu razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i racionalno korištenje postojećih resursa.

Uz navedeno, donošenje izmjena i dopuna Zakona potrebno je i zbog usklađivanja pojedinih odredaba s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (“Narodne novine”, br. 13/21), kao i s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine (“Narodne novine”, broj 33/23) koji predviđaju strukturnu reformu i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja kako bi se svim učenicima omogućio pristup kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja te osigurala veća zapošljivost pojedinaca s kvalifikacijama na svim razinama obrazovanja.

Prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), oko 60% učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini.

Vezano uz navedeno, zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom obvezuju se one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i druge uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni. Nadalje, s ciljem ostvarivanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, što zahtijeva duži boravak učenika u osnovnoj školi, stvaraju se i pretpostavke za povećanje dnevnog opterećenja učenika većim brojem nastavnih sati koji će se provoditi programom potpomognutog i obogaćenog učenja.

Dosadašnje odredbe Zakona propisivale su da mrežu školskih ustanova donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, što je onemogućavalo brze promjene i optimizaciju sustava. Zbog tog razloga izmjenama Zakona propisuje se da konačan prijedlog mreže na temelju prijedloga osnivača izrađuje Ministarstvo te je i donosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.

Dosadašnja mreža školskih ustanova uz popis postojećih osnovnih škola obuhvaćala je i pripadajuća upisna područja, što je onemogućavalo racionalizaciju postojećih infrastrukturnih kapaciteta. Izmjenama Zakona mrežom školskih ustanova više se neće propisivati upisna područja, već se osnivačima školskih ustanova omogućuje da samostalno utvrđuju upisno područje. Time će se mreža školskih ustanova i njezina upisna područja moći brže optimizirati sukladno postojećim potrebama.

Postojeće odredbe Zakona koje se odnose na obrazovanje učenika koji pohađaju međunarodne programe ne osiguravaju im vertikalnu prohodnost, stoga se ovim izmjenama Zakona omogućava učeniku osnovne škole nastavak obrazovanja u istome međunarodnom programu i na srednjoškolskoj razini.

Također, izmjenama Zakona omogućava se da školska ustanova koja je osnovana na temelju međunarodnih sporazuma/ugovora i bilateralnih ugovora/sporazuma između Republike Hrvatske i partnerske zemlje i drugih međunarodnih akata drukčije od odredaba ovoga Zakona svojim aktima uredi organizaciju rada škole, njezino upravljanje, praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća te vrstu i razinu obrazovanja za zasnivanje radnog odnosa učitelja ili nastavnika.

Budući da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u upravljanju i radu Europskih škola, izmjenama Zakona omogućava se upućivanje odgojno-obrazovnih radnika na rad u Europske škole. Vezano uz navedeno, postojeće odredbe Zakona koje reguliraju pravo povratka na rad u školsku ustanovu osoba izabranih za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili za lektore hrvatskoga jezika i književnosti potrebno je dopuniti na način da se pravo povratka na rad omogućuje i osobama upućenima na rad u Europske škole, a koje imaju zasnovan radni odnos na puno neodređeno vrijeme, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.

Zbog modernizacije i digitalizacije sustava osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te administrativnog rasterećenja roditelja ovim izmjenama Zakona uvodi se mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, što će pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece.

Zbog suvremenih pristupa poučavanju, kojima je cilj uspješnije usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda i međupredmetnih tema te postizanje boljih rezultata, škola može zatražiti provođenje eksperimentalnih programa uz preduvjet kadrovskih i prostornih kapaciteta. Kako bi se postigao navedeni cilj, izmjenama Zakona za potrebe provođenja eksperimentalnoga programa omogućuje se zapošljavanje radnika na ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina. Također, izmjenama Zakona, a za potrebe provedbe eksperimentalnoga programa, škola može organizirati nastavni rad prema drukčijem nastavnom planu, odnosno prema kurikulumima nastavnih predmeta.

Zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno-obrazovnog procesa, izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu koja u dosadašnjem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja. Također, s ciljem omogućavanja prava na obrazovanje učenika s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima koji ne mogu polaziti nastavu u školi dosadašnje odredbe Zakona omogućavale su provedbu nastave u kući odnosno u zdravstvenoj ustanovi, međutim nije bilo mogućnosti da takvu nastavu predloži liječnik školske medicine. Izmjenama Zakona nastava u kući može se organizirati na prijedlog liječnika školske medicine te se može provoditi kontaktno kao i do sada ili nastavom na daljinu uz odobrenje Ministarstva.

S obzirom na to da se sustav obrazovanja postupno digitalizira, digitalna aplikacija „e-Dnevnik“ koja nije bila obvezna za sve škole ovim izmjenama Zakona uvodi se u sve osnovne i srednje škole kao obvezna pedagoška dokumentacija za vrednovanje učenika i evidenciju rada učitelja/nastavnika. Vezano uz navedeno, u „e-Dnevniku“ dodaje se i nova funkcionalnost koja omogućava roditeljima da opravdavaju izostanak učenika. Također, s obzirom na to da je matična knjiga škole digitalizirana u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, izmjenama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu može se voditi i nadalje, ali izmjenama Zakona više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove.

S ciljem zaštite prava djece i omogućavanja ravnateljima školskih ustanova da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ovim izmjenama Zakona propisuje se da je ravnatelj dužan osobu privremeno suspendirati, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava. Također, ako školska ustanova zaprimi dokaz da je protiv osobe koja je zaposlena u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak, osobu će udaljiti od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude upravo na nadoknadu plaće u visine dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljavanja od obavljanja poslova.

Postojeće odredbe Zakona propisuju da učiteljima i nastavnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što nije omogućavalo njihovo zapošljavanje nakon stjecanja uvjeta za mirovinu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Ravnatelju škole omogućeno je da, ako se na natječaj ne javi stručna osoba, može u radni odnos bez natječaja primiti stručnu osobu u mirovini na određeno vrijeme od godinu dana, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana , ali ne dulje od 67. godine života. Radni odnos može se zasnovati na određeno vrijeme i s osobom koja je tijekom studija bila korisnik posebne državne stipendije Ministarstva. Na taj način osigurava se stručno izvođenje nastave.

Isto tako, izmjenama Zakona uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi koji se odnose na razinu obrazovanja usklađuju se sa stručnim i akademskim nazivima propisanima Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 19/22).

Izmjenama i dopunama Zakona u prekršajnim odredbama dosadašnja nacionalna valuta (kuna) promijenjena je u službenu valutu Republike Hrvatske (euro). Uvedene su i prekršajne odredbe za radnika školske ustanove te predsjednika i članove školskog odbora, a odredba koja se odnosi na prekršaj roditelja učenika osnovne škole proširena je na djela sprječavanja ili neosiguravanja redovitog pohađanja nastave koja dosadašnjim Zakonom nije bila propisana.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona o izmjenama i dopunama predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (“Narodne novine”, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20) zbog osobito opravdanih razloga.

Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti C3.1.R1. Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja , Republika Hrvatska obvezala se donijeti izmjene zakonodavnog okvira vezano uz reformske procese kojima će se omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnim školama. S obzirom na to da je rok za donošenje navedenoga zakonskog okvira IV. kvartal 2023. godine, ovaj Zakon potrebno je donijeti po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Članak 1.

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine”, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 151/22), u članku 9. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Na temelju prijedloga osnivača, Ministarstvo izrađuje konačan prijedlog mreže iz stavka 1. ovog članka, a ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije, odlukom donosi mrežu za područje Republike Hrvatske.“

Stavak 4. briše se.

Stavci 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. postaju stavci 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10.

U dosadašnjim stavcima 6., 7. i 8. koji postaju stavci 5., 6. i 7. broj: „5.“ zamjenjuje se brojem: „4.“.

Članak 2.

Članak 10. briše se.

Članak 3.

U članku 11. stavku 1. iza riječi: „redoviti,“ dodaje se riječ: „izborni,“.

Članak 4.

Članak 5.

U članku 18. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Odluku o upisu učenika u osnovnu školu kojoj ne pripada prema upisnom području, za školske ustanove kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.“

Članak 6.

U članku 19. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Upisi u prvi razred osnovnog obrazovanja mogu se provoditi elektroničkim putem.“

Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

Članak 7.

U članku 28. stavku 6. iza riječi: „projektima“ dodaje se riječ: „škole“.

Članak 8.

U članku 29. i za stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

(9) Školska ustanova može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnog programa, u trajanju toga programa, ali ne duže od šest godina.

Članak 9.

U članku 30.a iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(8) Školska ustanova osnovana na temelju međunarodnih sporazuma/ugovora i bilateralnih ugovora/sporazuma između Republike Hrvatske i partnerske zemlje i drugih međunarodnih akata, aktom o osnivanju ili općim aktom ustanove uređuje organizaciju rada škole, upravljanje školskom ustanovom, praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća te vrstu i razinu obrazovanja za zasnivanje radnog odnosa.“

Članak 10.

„ Potpomognuto i obogaćeno učenje

Članak 34.b

(1) Osnovna škola dužna je organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike.

(2) Potpomognuto i obogaćeno učenje sastoji se od obveznog i izbornog dijela.

(3) Učenik je obvezan sudjelovati u obveznom dijelu potpomognutog i obogaćenog učenja.

(4) U izborni dio potpomognutog i obogaćenog učenja učenik se uključuje na temelju osobnog odabira ili na prijedlog učitelja.

(5) Potpomognuto i obogaćeno učenje treba učeniku omogućiti ostvarivanje više razine usvojenosti ishoda ili ostvarivanje očekivanja u skladu s njegovim specifičnim potrebama.

(6) Potpomognuto i obogaćeno učenje može se organizirati i za učenje materinskog jezika pripadnika nacionalnih manjina koji su uključeni u Model C.“

Članak 11.

U članku 42. stavku 1. iza riječi: „ustanovi“ dodaju se riječi: „na prijedlog liječnika školske medicine“.

U stavku 2. iza riječi: „komunikacije“ dodaju se riječi: „uz odobrenje Ministarstva“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Odluku o oslobađanju pohađanja redovite nastave u školskoj ustanovi za učenika iz stavka 1. ovoga članka donosi učiteljsko/nastavničko vijeće na prijedlog nadležnog liječnika školske medicine.“

Članak 12.

U članku 48. iza stavka 4. dodaju se novi stavak 5. i stavak 6. koji glase:

„(5) Škola koja zbog proglašenja katastrofe, elementarne nepogode ili stanja neposredne ugroženosti nije održala nastavu za dio učenika ili za sve učenike, dužna je organizirati nadoknadu neodržane nastave do ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Nadoknadu neodržane nastave iz stavka 5. ovog članka učitelji/nastavnici obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjednu.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7.

Iza dosadašnjeg stavka 5. koji postaje stavak 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:

„(8) U izvanrednim okolnostima, kada nije moguće izvođenje nastave u školi, škola može za sve učenike ili dio učenika određenih razrednih odjela izvoditi nastavu na daljinu.

(9) Nastava na daljinu iz stavka 8. ovoga članka može se izvoditi uz suglasnost osnivača na temelju prethodne suglasnosti ministra.“

Članak 13.

U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Škola koja ima prostorne, kadrovske i druge uvjete rada dužna je izvoditi odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni.“

Članak 14.

U članku 51. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, učenik koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati .“

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6. i 7.

Članak 15.

U članku 75. stavku 2. broj: „10“ zamjenjuje se brojem: „5“.

Članak 16.

U članku 77. stavku 2. iza riječi: „pristupio ispitu“ dodaju se riječi: „ali ne kasnije od 15. listopada kalendarske godine.“

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno, u slučaju da učenik nije mogao pristupiti popravnom ili predmetnom ispitu, odnosno razrednom ispitu zbog iznimno teške bolesti, hospitalizacije ili drugih iznimno teških okolnosti, škola je dužna učeniku omogućiti polaganje ispita i nakon roka iz stavka 2. ovog članka, uz suglasnost ministra.“

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 17.

U članku 84. iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:

„(10) Iznimno od odredaba ovoga članka, osim postupka za izricanje mjere isključenja iz srednje škole, škola koja provodi obrazovanje za zanimanje policajac svojim općim aktima uređuje pedagoške mjere, kriterije i tijela za izricanje pedagoških mjera.“

Članak 18.

U članku 105. stavku 5. riječi: „integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje ili diplomski sveučilišni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij za učitelje ili sveučilišni diplomski studij“.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila:

a) studij nastavničkoga smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini sveučilišnog diplomskog studija ili sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija

b) 1. studij odgovarajuće vrste na razini sveučilišnog diplomskog studija ili sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija ili stručni diplomski studij odgovarajuće vrste te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

2. četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

c) sveučilišni prijediplomski ili stručni prijediplomski studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.“

U stavku 7. riječi: „diplomski sveučilišni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni diplomski studij“, a riječi: „diplomski specijalistički stručni studij“ zamjenjuju se riječima: „stručni diplomski studij“.

U stavku 8. riječi: „preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij“.

U stavku 12. riječi: „diplomski sveučilišni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni diplomski studij“.

U stavku 13. riječi: „diplomski sveučilišni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni diplomski studij“.

Stavak 16. mijenja se i glasi:

„(16) Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila:

a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij pravne struke ili stručni diplomski studij javne uprave

b) stručni prijediplomski studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“

Članak 19.

U članku 106. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi podnesena kaznena prijava za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ravnatelj je istu dužan privremeno udaljiti od obavljanja poslova, uz pravo na naknadu plaće u visini pune mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova, do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava.

(5) Ako školska ustanova kao poslodavac zaprimi dokaz da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.“

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.

Dosadašnji stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 20.

U članku 107. u stavku 11. podstavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„- s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, do punog radnog vremena u školskoj ustanovi u kojoj je zaposlen,

- na zahtjev radnika zaposlenog u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, premještajem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,“.

Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi:

„- s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obavezu rada u školskoj ustanovi.“

Iza stavka 11. dodaje se novi stavak 12. koji glasi:

„(12) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona za rad učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, radni odnos može se zasnovati bez natječaja na određeno vrijeme do godinu dana s osobom u mirovini koja ispunjava uvjete natječaja , s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života.“

U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 13. iza riječi: „Zakona,“ dodaju se riječi: „niti se radni odnos zasnuje s osobom iz stavka 12. ovoga članka“.

Iza dosadašnjeg stavka 12. koji postaje stavak 13. dodaju se stavci 14. i 15. koji glase:

„(14) Popise i kontakte osoba iz stavka 11. podstavka 6. ovoga članka Ministarstvo će dostaviti školi na zahtjev, na temelju kojeg će škola uputiti službeni poziv osobi za zasnivanje radnog odnosa.

(15) Odbijanje ili neprihvaćanje poziva škole iz stavka 14. ovoga članka smatrat će se kršenjem uvjeta stipendiranja.“

Članak 21.

Članak 111. mijenja se i glasi:

(3) Odgojno-obrazovni radnik izabran za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili osoba koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu, a koja je prije upućivanja imala zasnovan radni odnos u školskoj ustanovi na neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na rad, na poslove koje je obavljala prije upućivanja, bez provedbe javnog natječaja, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.

(4) Radnik iz stavka 1. i 3. ovoga članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radio ako o svojoj namjeri povratka obavijesti školsku ustanovu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka 1. i 3. ovoga članka.

(5) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 2. i 3. ovoga članka, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.“

Članak 22.

U članku 136. stavku 1. iza riječi: „učenika“ dodaju se riječi: „u pravilu putem e-Dnevnika“.

Članak 23.

U članku 138. stavak 1. mijenja se i glasi:

„ (1) U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, vrednovanju učenika, pedagoškim mjerama isključivo u elektroničkom obliku.“

Stavak 9. briše se.

Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 9.

Članak 24.

Članak 151. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 700 do 1500 eura kaznit će se za prekršaj školska ustanova:

1. ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. ovoga Zakona

2. ako izvodi nastavu suprotno odredbama članka 27. ili izvodi nastavu bez suglasnosti odnosno rješenja Ministarstva na program suprotno odredbama članaka 29., 30., 30.a, 31. i 32. ovoga Zakona i/ili izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona

3. ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nisu u skladu s odredbama članka 28. ovoga Zakona

4. ako ravnatelj ne izvršava poslove propisane godišnjim planom i programom rada škole iz članka 28. ovoga Zakona i poslove propisane člankom 125. ovoga Zakona

5. ako ne provodi mjere sigurnosti te prava i obveze korisnika u skladu s Pravilnikom o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole iz članka 37. ovoga Zakona

6. ako ne utvrdi broj učenika u razrednom odjelu sukladno odredbama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi iz članka 54. ovoga Zakona

7. ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56. ovoga Zakona)

8. ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona

9. ako ne provodi primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju iz članka 65. ovoga Zakona

10. ako ne poduzme mjere zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima u skladu s Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (članak 70. ovoga Zakona)

11. ako učitelj/nastavnik i ravnatelj ne provode postupke vrednovanja tijekom školske godine sukladno Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz članka 72. ovoga Zakona

12. ako ne provodi izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera iz članka 86. ovoga Zakona

13. ako ne vodi evidenciju radnog vremena ili je ne vodi u skladu s Pravilnikom o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova iz članka 99. ovoga Zakona

14. ako ne utvrdi tjedne obveze nastavnika sukladno Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi i sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi iz članka 104. ovoga Zakona

15. ako ne izda odluku o tjednom i godišnjem zaduženju učiteljima, nastavnicima, odgajateljima i stručnim suradnicima u skladu s odredbama članka 104. ovoga Zakona

16. ako ne provodi postupak zapošljavanja radnika sukladno odredbama članka 105., 106. i 107. članka ovoga Zakona

17. ako postupak imenovanja ravnatelja ne provodi u skladu s člankom 127. i 128. ovoga Zakona

18. ako ne vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju koja se obvezno vodi u školskim ustanovama sukladno Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama iz članka 138. ovoga Zakona

19. ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 139. i 140. ovoga Zakona te ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139. stavka 3. ovoga Zakona

20. ako prihode koje ostvari obavljanjem vlastite djelatnosti, uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora ne upotrijebi namjenski za razvoj djelatnosti (članak 145. ovoga Zakona)

21. ako u propisanom roku ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona (članak 162. ovoga Zakona).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 300 do 800 eura.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. podstavka 2., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 18. ovoga članka za koje se utvrdi osobna odgovornost fizičke osobe tj. radnika školske ustanove kaznit će se kaznom u iznosu 200 do 500 eura.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 eura kaznit će se za prekršaj predsjednik i članovi Školskog odbora za koje se utvrdi nezakonito postupanje u radu Školskog odbora (članak 118. ovoga Zakona).“

Članak 25.

U članku 152. riječi: „500,00 do 5.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „ 100 do 700 eura“, a iza riječi: „sukladno članku 19. ovog Zakona,“ dodaju se riječi: „sprječava ili ne osigurava redovito pohađanje nastave,“.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 26.

Mreža školskih ustanova iz članka 1. ovoga Zakona, kojim se mijenja članak 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine”, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 151/22), ostaje na snazi do donošenja Mreže sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 27.

(1) Školske ustanove dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

(2) Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama iz članka 138. Zakona ministar će uskladiti s odredbama ovog Zakona roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 28.

Postupci zasnivanja radnih odnosa u školskim ustanovama, započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama članka 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine”, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 151/22).

Članak 29.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredaba članka 10. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. rujna 2027. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom predlaže se ovlastiti ministra znanosti i obrazovanja za donošenje mreže školskih ustanova umjesto Vlade Republike Hrvatske. Ujedno, predlaže se, kao sastavni dio mreže, brisati upisna područja za osnovne škole.

Uz članak 2.

Ovim člankom predlaže se brisanje članka 10. jer je način donošenja mreže školskih ustanova koji je bio reguliran ovim člankom sada propisan člankom 9. Zakona.

Uz članak 3.

Ovim člankom predlaže se definiranje izbornog programa kao sastavnog dijela odgojno-obrazovnog rada učenika i učitelja radi ostvarivanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoj školi.

Uz članak 4.

Ovim člankom definira se upisno područje osnovnih škola kojima je osnivač jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave kao i nositelj određivanja upisnog područja.

Uz članak 5.

Ovim člankom predlaže se dopuna članka 18. na način da se definira tijelo koje donosi odluku o upisu učenika u osnovnu školu kojoj ne pripada prema upisnom području.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se mogućnost upisa u prvi razred osnovnog obrazovanja elektroničkim putem.

Uz članak 7.

Ovim člankom predlaže se preciznije definirati tko provodi programe i projekte u kojima učenici sudjeluju.

Uz članak 8.

Ovim člankom dodaje se novi stavak kojim se omogućuje, s radnicima školske ustanove, sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme radi provođenja eksperimentalnih programa na vrijeme trajanja programa i izvan ograničenja trajanja tog ugovora propisanog Zakonom o radu.

Uz članak 9.

Ovim člankom dodaju se novi stavci kojima se predlaže propisati mogućnost nastavka obrazovanja u istom programu kada je riječ o međunarodnim programima obrazovanja, kao i iznimke od odredaba ovog Zakona za školske ustanove koje su osnovane na temelju međunarodnih sporazuma/ugovora i bilateralnih ugovora/sporazuma između Republike Hrvatske i partnerske zemlje.

Uz članak 10.

Ovim člankom predlaže se dodavanje novog članka 34.b kojim se regulira potpomognuto i obogaćeno učenje s ciljem postizanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoj školi.

Uz članak 11.

Ovim člankom predlaže se jasnije definirati procedura odobravanja i organizacije rada u slučaju nastave u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi.

Uz članak 12.

Ovim člankom predlaže se propisati obveza nadoknade neodržane nastave kao i organizacija rada nastave na daljinu.

Uz članak 13.

Ovim člankom jasnije se propisuje obveza izvođenja odgojno-obrazovnog rada u jednoj smjeni u slučaju kada su ispunjeni prostorni i kadrovski uvjeti.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisuje se da učenik osnovne škole koji pohađa nastavu u školi koja radi u jednoj smjeni može biti opterećen većim dnevnim brojem sati od broja sati propisanih ovim Zakonom.

Uz članak 15.

Ovim člankom predlaže se smanjiti minimalni broj sati dopunske nastave s 10 sati na 5 sati.

Uz članak 16.

Ovim člankom predlaže se preciznije definiranje krajnjih rokova za polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

Uz članak 17.

Ovim člankom dodaje se stavak kojim se predlaže iznimka propisivanja pedagoških mjera u odnosu na odredbe ovog Zakona za školske ustanove koje provode obrazovanje za zanimanje policajac.

Uz članak 18.

Ovim člankom predlaže se usklađivanje stručnih i akademskih naziva s propisima koji reguliraju visoko obrazovanje.

Uz članak 19.

Ovim člankom predlaže se regulirati status zaposlenika školskih ustanova u slučaju kada poslodavac sazna za postojanje kaznene prijave protiv zaposlenika za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Uz članak 20.

Ovim člankom predlaže se regulirati zapošljavanje bez natječaja za osobe koje su tijekom studija ostvarile pravo na stipendiju za STEM nastavničke studijske programe. Također, predlaže se regulirati način i uvjete za zapošljavanje osoba u mirovini.

Uz članak 21.

Ovim člankom predlaže se regulirati način upućivanja radnika školske ustanove u Europske škola kao i mogućnost njihova povratka kod prethodnog poslodavca na rad. Ujedno se jasnije definira i mogućnost povratka na rad radnika koji je izabran za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili osobe koja je izabrana za lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu.

Uz članak 22.

Ovim člankom predlaže se propisati način na koji roditelji opravdavaju izostanak učenika.

Uz članak 23.

Ovim člankom predlaže se brisati „spomenica“ kao dio obvezne pedagoške dokumentacije osnovnoškolskih ustanova.

Uz članak 24.

Ovim člankom predlaže se propisati prekršajne odredbe.

Uz članak 25.

Ovim člankom predlaže se promjena valute iz kuna u eure, kao i dodatno definiranje razloga za utvrđivanje prekršaja roditelja učenika.

Uz članke 26. do 28.

Ovim člancima uređuju se prijelazne odredbe Zakona.

Uz članak 29.

Ovim člankom regulira se stupanje na snagu Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 9.

(1) Mreža školskih ustanova obuhvaća sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje.

(2) Mreža iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži:

a) popis škola/ustanova u kojima se izvode:

- redoviti programi odgoja i obrazovanja,

- posebni programi za učenike s teškoćama,

- redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima i/ili posebni programi za darovite učenike,

- programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

- umjetnički programi,

- sportski programi,

- međunarodni programi,

- alternativni programi,

- produženi boravak ili cjelodnevna nastava,

- srednjoškolski programi po sektorskim područjima za programe koje škole izvode;

b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom;

c) popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama;

d) popis školskih ustanova imenovanih centrima izvrsnosti;

e) popis učeničkih domova.

(3) Mrežom iz stavka 1. ovoga članka, za osnovne škole, utvrđuje se i upisno područje.

(4) Mrežom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi.

(5) Mreža iz stavka 1. ovoga članka ustrojava se na način da zadovoljava iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima.

(6) Dostupnost iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u osnovnoj školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.

(7) Dostupnost iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkom domu.

(8) Racionalni ustroj upisnih područja iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

(9) Mreža iz stavka 1. ovoga članka može se izmijeniti na temelju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju školske ustanove, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj, udaljenost školskih ustanova i potrebe tržišta rada.

(10) Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.

(11) Škole, odnosno nastavni programi čija se djelatnost, odnosno izvođenje ni u kojem dijelu ne financira iz državnog proračuna, mogu se osnovati, odnosno izvoditi i ako nisu predviđeni mrežom iz stavka 1. ovoga članka, ako su ispunjeni svi zakonski preduvjeti.

Članak 10.

(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje područje predlažu osnivači.

(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, a uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje konačan prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za područje Republike Hrvatske.

(3) Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva iz stavka 2. ovog članka, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 16.

(1) Upisno područje je sastavni dio mreže školskih ustanova.

(2) Upisno područje za osnovne škole je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta, a određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu.

(3) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona, smatra se područje Republike Hrvatske.

(4) Upisno područje s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima Republika Hrvatska utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne škole.

(5) Radi racionalnijeg raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni, može se spajanjem upisnih područja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedničko upisno područje dviju ili više osnovnih škola istog osnivača.

(6) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u srednju školu smatra se Republika Hrvatska.

(7) Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Članak 18.

(1) Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema upisnom području:

– ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje,

– ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured dužan je o upisu učenika obavijestiti osnovnu školu u koju se učenik trebao upisati prema upisnom području.

Članak 19.

(1) U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev roditelja, sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, djetetu se može odgoditi upis u prvi razred osnovne škole za jednu školsku godinu.

(4) Dijete, odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.

(5) Za dijete, odnosno učenika iz stavka 4. ovoga članka roditelj podnosi zahtjev nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu.

Članak 28.

(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada.

(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.

(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan izbornih i fakultativnih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izborni dio međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikulume ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.

(4) Školskim kurikulumom se utvrđuje:

- strategija razvoja škole

- aktivnost, program i/ili projekt

- ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta

- namjena aktivnosti, programa i/ili projekta

- nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost

- način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta

- vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta

- okviran troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta

- način njegova praćenja.

(5) Školskim kurikulumom mogu se utvrditi i druge odrednice sukladno kurikularnim dokumentima.

(6) Za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.

(7) Školski kurikulum donosi školski odbor do 7. listopada tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.

(8) Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski, odnosno domski odbor do 7. listopada tekuće školske godine.

(9) Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži:

- podatke o uvjetima rada,

- podatke o izvršiteljima poslova,

- godišnji kalendar rada,

- podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,

- tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,

- planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika,

- planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela,

- plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole,

- podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.

(10) Škola je dužna elektroničkim putem Ministarstvu dostaviti godišnji plan i program te školski kurikulum do 15. listopada tekuće godine.

(11) Školski kurikulum i godišnji plan i program objavljuju se na mrežnim stranicama škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.