I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Europskim semestrom definiraju se preporuke za pojedine države u vezi s nacionalnim programima reformi. U tom dijelu Republika Hrvatska je u razdoblju od 2019. do 2023. godine dobila preporuke Vijeća Europske unije koje se odnose na redefiniranje sustava socijalnih davanja i to:

CSR 2019. 2.2 - Konsolidirati socijalne naknade i poboljšati njihovu sposobnost za smanjenje siromaštva,

CSR 2021. 1.3 - Osigurati održiv i uključiv oporavak., 1.4 - Dati prednost fiskalnim strukturnim reformama koje će pomoći u osiguravanju financiranja za prioritete javne politike i pridonijeti dugoročnoj održivosti javnih financija, uključujući jačanje obuhvata, primjerenosti i sufinanciranja,  održivost sustava zdravstvene i socijalne zaštite za sve,

CSR 2022. 1.1 - Uzeti u obzir kontinuiranu privremenu i ciljanu potporu kućanstvima i poduzećima koja su najosjetljivija na poskupljenja energije i

CSR 2023. 1.1 - Ako ponovno povećanje cijena energije zahtijeva mjere potpore, osiguranje da su one usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i tvrtki.

Na temelju dobivenih preporuka kao jedan od reformskih prioriteta postavljen je cilj održivosti javnih financija, unaprjeđenje sustava socijalnih davanja te pružanja ciljanih potpora ranjivim kućanstvima. Navedeni cilj u suštini podrazumijeva uspostavu registra u kojem će biti sadržani podaci putem kojih će se moći utvrđivati socijalna prava stanovnika i kućanstava ovisno o njihovoj ranjivosti odnosno ovisno o visini dohodovnog i/ili imovinskog cenzusa. Dodatkom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je prihvaćen na sjednici Vlade 31. kolovoza 2023. prihvaćena je mjera Uspostave Registra stanovništva, obitelji i kućanstava, čime je preuzeta obveza uspostave registra do kraja Q4/2025. uz njegovu punu primjenu do kraja  Q2/2026.  

Nadalje, Republika Hrvatska pripada u skupinu država koje provode Popis stanovništva kao najveće statističko istraživanje svakih deset godina radi prikupljanja osnovnih podataka o broju, prostornom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima, podataka o kućanstvima i stanovima te o njihovim obilježjima. Posljednji popis proveden je na temelju „Zakona o popisu stanovništva, kućanstva i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine“ objavljenog u Narodnim novinama broj 25/20. Popis stanovništva provodi se kao dio programa statističkih istraživanja Europske unije te kako bi se osigurala usporedivost podataka u državama članicama potrebno ga je provoditi na unificirani način. Stoga je najveći broj država članica ustrojio administrativne registre kojima se prate podaci o stanovništvu i njihovim obilježjima, a koji su zamijenili potrebe popisa stanovništva. Države članice u administrativnim registrima stanovništva sadrže brojne osobne podatke koji omogućuju i druga statistička istraživanja i praćenja kao što su demografski trendovi i kretanja promjene u broju stanovnika, prirodno kretanje stanovništva, migracije te strukturu stanovništva prema različitim kriterijima. Na temelju tako dostupnih podataka kreiraju se uravnotežene mjere usmjerene između ostalog na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održavanje prostorne ravnoteže stanovništva i slično. Obzirom na navedeno, ustrojavanje administrativnog registra koji će zamijeniti potrebu popisa stanovništva te omogućiti druga istraživanja pokazalo se kao nužnost i u Republici Hrvatskoj.

Ustroj administrativnog registra stanovništva, koji će sadržavati veliki broj osobnih podataka, može se ostvariti preuzimanjem podataka iz već postojećih evidencija koje predstavljaju primarne izvore podataka, poštujući pri tome načelo prikupljanja „samo jednom“. Preduvjet za takav ustroj je postojeća jednoznačna identifikacija upisanih osoba u te različite evidencije. U Republici Hrvatskoj „Zakon o osobnom identifikacijskim broju“ objavljen je u Narodnim novinama broj 60/08 i stupio je na snagu 1. siječnja 2009. godine. Donošenjem Zakona o osobnom identifikacijskom broju u pravni sustav Republike Hrvatske uveden je osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu OIB) kao osnovna identifikacijska oznaka svake osobe (fizičke i pravne, domaće i strane). Prema odredbama navedenog Zakona, javnopravna tijela  obvezna su koristiti OIB u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. Na taj način je uvođenjem OIB-a propisana obveza korištenja OIB-a odnosno korištenja jedinstvene identifikacijske oznake u svim postupcima. Unificirano korištenje OIB-a kao identifikatora osoba omogućilo je preduvjete za povezivanje i razmjenu podataka iz službenih evidencija, čime je započela i digitalizacija različitih postupaka u Republici Hrvatskoj. Polazeći od navedenog, ustroj administrativnog registra stanovništva u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti preuzimanjem podataka iz već postojećih izvora podataka putem OIB-a. Iako je digitalizacija postupaka započela uvođenjem OIB-a, za očekivati da sve postojeće službene evidencije, koje moraju služiti kao izvor podataka za ovakav registar, nemaju potpunu upisanost podataka putem OIB-a. Međutim, kako se radi o iznalaženju dugoročnog i održivog rješenja manjkavost određenih podataka neće utjecati na ostvarenje zacrtanih ciljeva, uz jasnu obvezu svih izvora podataka da rade na poboljšanju kvalitete upisanih podataka. Tijekom ustroja administrativnog registra svakako treba osigurati da izvori podatka, po potrebi, prošire postojeće prikupljanje podataka, primjerice podataka o kvaliteti stanovanja, a sve kako bi se osiguralo poštivanje načela „upis samo jednom“.

Tako ustrojen administrativni registar stanovništva sadržavat će veliki broj osobnih podataka, pa kao takav, omogućiti znatno povećanje efikasnosti u provedbi upravnih, poreznih i drugih postupaka. Navedeno svakako valja istaknuti, jer se danas za ostvarivanje različitih prava u pravnom sustavu Republike Hrvatske, ovisno o pojedinom zakonskom propisu, podnosi niz podataka i dokumenata kojima se dokazuje ispunjenje potrebnih uvjeta određenih pojedinim zakonskim propisom. Dostupnošću sadržanih podataka u administrativnom registru omogućit će generiranje podataka o srodstvu i kućanstvima i njihovim obilježjima te će se digitalnom razmjenom podataka moći osigurati razmjena potrebnih podataka čime će se građani administrativno rasteretiti u provedbi pojedinih postupaka. Ujedno će povezani podaci omogućiti stvaranje i planiranje ciljanih paketa potpora ranjivima skupinama, ciljano ih usmjerujući ovisno o dohodovnom i/ili imovinskom cenzusu pojedinog stanovnika, povezanih osoba i/ili kućanstava.

Radi postizanja jedinstvenog rješenja za navedene prioritete i probleme ukazala se potreba za  uspostavom administrativnog registra stanovništva koji bi sadržavao podatke o stanovništvu i njihovim obilježjima, kao podatke o srodstvu upisanih osoba te podatke o kućanstvima i njihovim obilježjima. Uspostava administrativnog registra predlaže se ostvariti donošenjem posebnog propisa kojim će se jasno definirati sadržaj, način vođenja, preuzimanje, prikupljanje i korištenje osobnih podatka te druga bitna pitanja za uspostavu i funkcioniranje takvog registra.

b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Polazeći od svega navedenog ovim Prijedlogom zakona o Središnjem registru stanovništva predlaže se ustrojiti Središnji registar stanovništva (u daljnjem tekstu Središnji registar) te će se zakonskim odredbama odrediti način korištenja upisanih podataka, osnovna načela te pojmovi bitni za primjenu toga Zakona.

Zakonskim odredbama nužno je odrediti nadležno tijelo za vođenje Središnjeg registra, obuhvat upisanih osoba te podataka i način ustroja registra. S obzirom na ciljeve koji se žele postići, određuje se da Središnji registar uspostavlja i vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu Porezna uprava). Porezna uprava kao voditelj Središnjeg registra nameće se kao najbolje rješenje s obzirom da prema djelokrugu rada određuje i dodjeljuje OIB-a te da su u Informacijskom sustavu Porezne uprave sadržani svi podaci o ostvarenim dohocima i drugim primicima te dostupni podaci o imovini osoba. Glede obuhvata upisanih osoba, kao stanovnika za potrebe ovoga Zakona, predlaže se skup osoba koje su izravno ili neizravno povezane s pravnim sustavom Republike Hrvatske. Obuhvat upisanih osoba, a time i obuhvat podataka za upisane osobe treba razmjerno odraziti ciljeve koji se ustrojem Središnjeg registra žele postići. Sam ustroj Središnjeg registra predlaže se na način da se podaci preuzimaju iz već postojećih službenih evidencija putem OIB-a te da se tek točno određeni podaci prikupljaju izjavama osoba na koje se odnose. Odredbama zakona za ustroj Središnjeg registra potrebno je jasno definirati evidencije koje će služiti kao izvor podataka, rokove, pravila i način postupanja kako bi se u potpunosti osigurala zaštita temeljnih načela Središnjeg registra načelo zaštite osobnih podataka i načelo povjerenja i točnosti.

S obzirom na ciljeve uvođenja Središnjeg registra potrebno je i precizno definirati način generiranja podataka o srodstvu i kućanstvima. Eventualno potrebne izjave upisanih osoba potrebno je ograničiti na nužne podatke te je stoga zakonskim odredbama nužno definirati pretpostavke uspostave kućanstva, koje se iznimno dokazuju ako pretpostavke ne zadovoljavaju činjenično stanje.

Osobama upisanim u Središnji registar mora se omogućiti uvid u upisane podatke, traženje potvrde o upisanim podacima te dojavljivanje eventualnih netočnosti u upisanim podacima. Međutim, ustroj Središnjeg registra ne mijenja ulogu i način vođenja postojećih službenih evidencija te je stoga nužno jasno definirati da će se eventualni ispravci podataka provoditi u izvorima podataka, a ne u Središnjem registru. S obzirom na značajne ciljeve koji se uspostavom Središnjeg registra postižu, razvidno je da će podatke iz Središnjeg registra koristiti veliki broj korisnika - tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje se dijelom financiraju, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači, odnosno jedan od osnivača Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti. Jasno definirana pravila pristupa i korištenja podataka iz Središnjeg registra od strane korisnika odredit će se zakonskim odredbama.

Prijelaznim i završnim odredbama potrebno je jasno definirati rokove i obveze uključenih strana za ustroj Središnjeg registra, a sve kako bi se puna primjena zakona o Središnjem registru stanovništva omogućila od 1. lipnja 2026.  

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Središnji registar omogućit će dostupnost podataka o stanovništvu, srodstvu i kućanstvima te njihovim bitnim obilježjima na jednom mjestu, u usporedivoj vremenskoj i prostornoj dimenziji. Podaci u Središnjem registru upisivat će se u pravilu preuzimanjem podataka iz drugih registra te samo iznimno prikupljanjem podataka od osoba na koje se potrebni podaci odnose.

Stoga će Središnji registar i sadržani podaci omogućiti ciljanu socijalnu politiku, ukinuti potrebu popisa stanovništva, omogućiti praćenje i obradu podataka za potrebe strategija i praćenja makroekonomskih pokazatelja te povećati efikasno provedbe upravnih, poreznih i drugih postupaka.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva za provedbu projekta su osigurana u državnom proračunu za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu.

PRIJEDLOG ZAKONA O SREDIŠNJEM REGISTRU STANOVNIŠTVA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet uređenja

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se sadržaj, način vođenja, preuzimanje, prikupljanje i korištenje podataka te druga bitna pitanja za uspostavu i funkcioniranje Središnjeg registra stanovništva (dalje u tekstu: Središnji registar).

Primjena Zakona

Članak 2.

Podaci iz Središnjeg registra koriste se za ostvarivanje socijalnih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka korisnika određenih ovim Zakonom.

Načelo zaštite osobnih podataka

Članak 3.

Prikupljanje i obrada osobnih podataka u Središnjem registru provodi se sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

Načelo povjerenja i točnosti

Članak 4.

Podaci upisani u Središnji registar preuzimanjem podataka iz službenih evidencija te ostali podaci upisani prikupljanjem podataka prema odredbama ovoga Zakona smatraju se utvrđenim činjenicama za vođenje postupaka te za provedbu istraživanja.

Pojmovnik

Članak 5.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Središnji registar je elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu te podatke o kućanstvima,

2. izvorima podataka smatraju se službene evidencije koje nadležna tijela vode prema posebnim propisima iz kojih se podaci preuzimaju u Središnji registar,

3. izjava koju izjavljuje osoba, na koju se podaci odnose, smatra se osnovom za upis podataka u Središnji registar za činjenice koje se ne mogu preuzeti iz izvora podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona,

4. korisnicima podataka koji koriste podatke iz Središnjeg registra, u skladu s nadležnostima propisanim posebnim propisima, smatraju se tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje se dijelom financiraju, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači, odnosno jedan od osnivača Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti,

5. institucionalnim kućanstvom smatra se kućanstvo kojem pripadaju ciljane skupine osoba čije potrebe u pogledu stambenog prostora i troškova života zadovoljava pravna osoba (institucija) pružanjem dugoročnog smještaja i ostalih usluga,

6. srodstvom se smatra povezanost jednoznačno određene osobe putem osobnog identifikacijskog broja s djecom, bračnim drugom, izvanbračnim drugom, životnim partnerom, neformalnim životnim partnerom, roditeljima, bakama i djedovima te braćom i sestrama, putem njihovog osobnog identifikacijskog broja,

7. kućanstvom se smatraju osobe koje zajedno nastanjuju stambenu jedinicu ili dio stambene jedinice te koje zajedno privređuju i troše, ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije,

8. djecom se smatraju sin ili kćer u krvnom srodstvu, posvojeni sin ili posvojena kćer, pastorak ili pastorka,

9. roditeljima se smatraju otac i majka u krvnom srodstvu i posvojitelji

10. identifikacijskom oznakom kućanstva smatra se identifikacijska oznaka stambene jedinice, određena prema posebnom propisu.

Rodna neutralnost

Članak 6.

Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. VOĐENJE, SADRŽAJ I UPIS PODATAKA U SREDIŠNJI REGISTAR

Nadležno tijelo

Članak 7.

(1) Središnji registar uspostavlja i vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava (dalje u tekstu Porezna uprava).

(2) Podaci u Središnji registar upisuju se preuzimanjem podataka od izvora podataka navedenih u članku 9. stavku 2. i 3. ovoga Zakona te prikupljanjem podataka na temelju izjava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.  

Pojam stanovnika

Članak 8.

(1) U Središnji registar upisuju se podaci o stanovništvu i to:

- hrvatskim državljanima s prebivalištem ili boravištem u Republici Hrvatskoj prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i

- strancima koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Republici Hrvatskoj, prema posebnom propisu o strancima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(2) Pored podataka o stanovništvu iz stavka 1. ovoga članka, Središnji registar sadrži dostupne podatke o hrvatskim državljanima s prebivalištem u inozemstvu.

(3) Osobe se upisuju u Središnji registar u trenutku ispunjenja uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga članka, pod uvjetom da imaju određen i dodijeljen osobni identifikacijski broj u skladu s odredbama posebnog propisa o osobnom identifikacijskom broju.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u Središnji registar će se u dijelu podataka za potrebe utvrđivanja srodstva i kućanstva upisivati putem osobnog identifikacijskog broja i osobe koje se ne smatraju stanovnikom prema odredbama ovoga Zakona.

Sadržaj Središnjeg registra

Članak 9.

(1) Središnji registar se sastoji od općeg i posebnog dijela.

(2) U opći dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:

1) osobni identifikacijski broj i osobno ime – iz Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima Porezne uprave,

2) podaci o osobi – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,

3) podaci o braku, životnom partnerstvu – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,

4) podaci o roditeljima i djeci – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,

5) podaci o zakonskoj skrbi i skrbništvu – Registar osoba pod skrbništvom i Registar osoba pod posebnim skrbništvom ministarstva nadležnog za socijalnu skrb,

6) podaci o prebivalištu i boravištu – iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i

7) podaci o invaliditetu – iz Registra osoba s invaliditetom zavoda nadležnog za javno zdravstvo.

        (3) U posebni dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:

1) podaci o obrazovanju – iz Informacijskog sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i Informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje,

2) podaci o osnovi zdravstvenog osiguranja – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za zdravstveno osiguranje,

3) podaci o osnovi osiguranja i o zaposlenju, podaci o umirovljenicima – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za mirovinsko osiguranje i

4) podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja iz Informacijskog sustava uprave za geodetske poslove.

     (4) U posebni dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu na temelju izjave i to:

    1) podaci o izvanbračnoj zajednici ili podaci o neformalnom životnom partnerstvu,

    2) podaci o vjeri i materinskom jeziku

    3) podaci o nacionalnosti te

    4) kontaktni podaci.

    (5) Vlada Republike Hrvatske Uredbom propisuje obuhvat podataka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

Upis podataka preuzimanjem u realnom vremenu

Članak 10.

(1) Podaci u opći dio Središnjeg registra iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona upisuju se elektroničkim putem, automatskim preuzimanjem podataka u realnom vremenu od izvora podataka.

(2) Voditelji izvora podataka iz stavka 1. ovoga članka dužni su osigurati da se svaka promjena i ispravak podataka dostavi u Središnji registar elektroničkim putem, automatskom razmjenom podataka u realnom vremenu.

(3) Voditelji izvora podataka odgovorni su za točnost i pravovremenost dostave podataka u Središnji registar.

Upis podataka preuzimanjem tromjesečno

Članak 11.

(1) Podaci u posebni dio Središnjeg registra iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona upisuju se preuzimanjem podataka iz izvora podataka najmanje jednom tromjesečno sa stanjem na zadnji dan svakog tromjesečja.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka preuzimaju se u roku deset radnih dana od posljednjeg dana tromjesečja.

(3) Voditelji izvora podataka dužni su osigurati točnost i pravovremenost preuzimanja podataka.

(4) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka podaci se mogu preuzeti sa stanjem na određeni dan ako postoji potreba određenog korisnika podataka za obradu podataka predviđenu ovim Zakonom.

Upis podataka prikupljanjem na temelju izjava

Članak 12.

(1) Podaci u posebni dio Središnjeg registra iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona upisuju se prikupljanjem na temelju izjave osobe na koju se ti podaci odnose.

(2) Izjava osobe može se podnijeti:

1. korištenjem sustava e-Građani ili Jedinstvenog portala Porezne uprave ili

2. osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(3) U slučaju nastanka promjene u odnosu na podatke upisane na temelju izjave, iz članka 9. stavka 4. točaka 1. i 2., u Središnji registar, osoba na koju se promjena odnosi dužna je promjenu podataka izjaviti u Središnji registar u roku od deset radnih dana od nastanka promjene.

Članak 13.

(1) U slučaju upisa podataka ili promjene upisanih podataka o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu iz članka 9. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, Porezna uprava će obavijestiti izvanbračnog partnera ili neformalnog životnog partnera o upisanoj činjenici izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva, uz ostavljanje roka za pobijanje upisane činjenice od deset radnih dana.

(2) Istekom ostavljenog roka iz stavka 1. ovog članka, smatrat će se da je i druga osoba suglasna za upis činjenice o izvanbračnoj zajednici ili za upis činjenice o neformalnom životnom partnerstvu u Središnji registar.

(3) Porezna uprava je ovlaštena dokaznim radnjama preispitati ispunjenje pretpostavke o postojanju izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva u skladu s posebnim propisima za potrebe provedbe poreznih postupaka.

(4) U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka upisani podatak se označuje kao „Podatak u provjeri“.

Članak 14.

(1) Radi upisa podataka u Središnji registar, Porezna uprava je ovlaštena pozvati osobu da dostavi podatke potrebne za vođenje Središnjeg registra.

(2) Na temelju poziva Porezne uprave osoba je dužna dostaviti tražene podatke.

(3) Iznimno, Porezna uprava može po potrebi jednokratno preuzeti podatke o nacionalnosti iz članka 9. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona za maloljetne osobe iz matice rođenih, a za punoljetne osobe iz Registra birača

Ispravak upisnih podataka

Članak 15.

(1) Porezna uprava koordinira i kontrolira podatke i primjenu zajedničkih standarda.

(2) Ako postoji sumnja u točnost podataka u Središnjem registru, Porezna uprava od izvora podataka može zatražiti provjeru upisanih podataka.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka voditelji izvora podataka dužni su provjeriti ispravnost upisanih podataka.

(4) Do trenutka zaprimanja informacije o točnosti upisanog podatka od izvora podataka, podatak se označava kao „Podatak u provjeri“.

(5) Ispravak podataka provodi se kroz preuzimanje podataka od izvora podataka.

Generiranje institucionalnih kućanstava

Članak 16.

(1) Za potrebe generiranja institucionalnih kućanstava u Središnjem registru u skladu s potrebama statističkih istraživanja i drugih obrada podataka, Porezna uprava ovlaštena je zatražiti podatke od tijela državne uprave i drugih pravnih osoba.

(2) Prema stavku 1. ovoga članka, Porezna uprava će zatražiti podatke:

1. ministarstva nadležnog za europske i vanjske poslove - o osobama na radu u diplomatskim i drugim predstavništvima Republike Hrvatske te međunarodnim organizacijama i članova njihovih obitelji koji s njima borave u inozemstvu,

2. ministarstva nadležnog za poslove obrane - o osobama na dragovoljnom vojnom osposobljavanju, pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se nalaze u operacijama potpore miru i drugim aktivnostima u inozemstvu, pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske polaznika vojne izobrazbe koji su smješteni u vojnim lokacijama te drugim pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske koji stanuju u vojnim lokacijama,

3. ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa – o osobama na izdržavanju kazne zatvora, kazne maloljetničkog zatvora, kazne zatvora izrečene u prekršajnom postupku, supletorne kazne zatvora, mjere pritvora i mjere upućivanja u odgojni zavod, kao i o osobama koje stanuju u smještajnim prostorima kaznenih tijela,

4. ministarstva nadležnog za unutarnje poslove – o osobama smještenim u objektima unutarnjih poslova,

5. pravnih osoba za smještaj starijih i nemoćnih osoba – o osobama smještenim u domove za starije i nemoćne osobe,

6. studenskih i đačkih domova – o osobama smještenim u studenske i đačke domove,

7. institucija za smještaj žrtava obiteljskog nasilja i skloništa za žrtve trgovanja ljudima – o osobama smještenim u tim institucijama,

8. ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi – o osobama smještanim pod njihovom nadležnošću i

9. drugih institucija za smještaj osoba.

Članak 17.

Ministar financija pravilnikom propisuje načine prikupljanja podataka iz članaka 12., 13. i 14. ovoga Zakona, obvezne podatke sadržane u izjavi o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu i sadržaj podataka o osobama smještenim u institucionalnim kućanstvima iz članka 16. ovoga Zakona.  

III. GENERIRANJE PODATAKA O SRODSTVU

Članak 18.

Za svaku osobu upisanu u Središnji registar generirat će se podaci o srodstvu.

Članak 19.

(1) Generiranjem srodstva smatra se povezivanje jednoznačno određene osobe putem osobnog identifikacijskog broja s djecom, bračnim drugom, izvanbračnim drugom, životnim partnerom, neformalnim životnim partnerom, roditeljima, bakama i djedovima te braćom i sestrama, putem njihovog osobnog identifikacijskog broja.

(2) Generiranje srodstva provodi se preuzimanjem dostupnih podataka iz državnih matica u realnom vremenu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, generiranje srodstva kod izvanbračnih drugova ili neformalnih životnih partnera provodi se temeljem  izjave prema odredbama ovoga Zakona.

IV. GENERIRANJE PODATAKA O KUĆANSTVU

Općenito

Članak 20.

(1) Pojedina osoba može, pod uvjetima propisanim za kućanstvo, biti član samo jednog kućanstva generiranog u Središnjem registru.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na institucionalno kućanstvo.

Podjela kućanstva

Članak 21.

(1) Kućanstvo može biti samačko ili višečlano.

(2) Kućanstvo se smatra samačkim, ako se sastoji od jednog člana.

(3) Kućanstvo se smatra višečlanim, ako se sastoji od dva ili više članova.

Generiranje podataka o kućanstvu

Članak 22.

(1) Generiranje podataka o kućanstvu provodi se u Središnjem registru po službenoj dužnosti pod pretpostavkama propisanim člankom 23. ovoga Zakona ili na temelju članka 24. ovoga Zakona.

(2) Na temelju upisanih podataka o srodstvu u Središnjem registru se u realnom vremenu ažuriraju podaci o kućanstvima.

Pretpostavka postojanja kućanstva

Članak 23.

(1) Za potrebe ovoga Zakona smatra se da kućanstvo čine jedna osoba ili dvije osobe - par, koje su povezane kao bračni drugovi ili životni partneri ili izvanbračni drugovi ili neformalni životni partneri, zajedno s djecom ili bez djece pod uvjetom da nastanjuju istu ili dio iste stambene jedinice.

(2) Za potrebe Središnjeg registra djecom se smatraju samo odnosi između roditelja i djece ograničeni na odnose u prvom koljenu.

(3) Djecom se, za potrebe generiranja podataka o kućanstvima po službenoj dužnosti, smatraju djeca do prvog zaposlenja.

Izjava o članovima kućanstva

Članak 24.

(1) Ukoliko kućanstvo čini skup osoba, koje zajedno nastanjuju stambenu jedinicu, širi od osoba određenih člankom 23. ovoga Zakona, osoba može u ime kućanstva podnijeti Izjavu o članovima kućanstva.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Porezna uprava će obavijestiti ostale upisane punoljetne članove kućanstva o upisanoj činjenici pripadnosti određenom kućanstvu, uz ostavljanje roka za pobijanje upisane činjenice od deset radnih dana.

(3) Istekom ostavljenog roka iz stavka 2. ovog članka, smatrat će se da su druge osobe suglasne za upis činjenice o postojanju kućanstva u Središnji registar.

(4) U razdoblju iz stavka 2. ovoga članka upisani podaci se označuju kao „Podatak u provjeri“.

Članak 25.

(1) Iznimno od članka 23. ovoga Zakona, članom kućanstva može se smatrati i osoba ili osobe koje ne nastanjuju istu stambenu jedinicu, ukoliko te osobe zajedno privređuju i troše.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 24. ovoga Zakona.

Članak 26.

(1) Svako kućanstvo određuje se jedinstveno, dodjelom identifikacijske oznake kućanstva u Središnjem registru.

(2) Ako u istoj stambenoj jedinici ima više kućanstava, identifikacijsku oznaku kućanstva čini identifikacijska oznaka stambene jedinice kojoj se dodaje slijedni broj.

Članak 27.

Ministar financija pravilnikom propisuje pravila generiranja podataka o kućanstvu, sadržaj Izjave o članovima kućanstva te način i pravila dodjele identifikacijskih oznaka kućanstava.

V. PRISTUP PODACIMA I KORIŠTENJE PODATAKA U SREDIŠNJEM REGISTRU

Pravo osoba upisanih u Središnji registar

Članak 28.

(1) Porezna uprava je dužna osobi upisanoj u Središnji registar omogućiti uvid u upisane podatke koji se na nju odnose ili u odnosu na osobe kojima je zakonski zastupnik ili skrbnik.

(2) Na zahtjev upisane osobe Porezna uprava izdaje potvrdu o podacima upisanim u Središnji registar.

Povezivanje podataka iz Središnjeg registra s podacima Informacijskog sustava Porezne uprave

Članak 29.

(1) Porezna uprava je ovlaštena povezivati i obrađivati podatke iz Središnjeg registra s ostalim podacima sadržanim i dostupnim u evidencijama Informacijskog sustava Porezne uprave za provedbu poslova iz djelokruga rada Porezne uprave.

(2) Porezna uprava je ovlaštena postupati na temelju stavka 1. ovoga članka za potrebe drugih korisnika podataka.

Korištenje podataka iz Središnjeg registra

Članak 30.

(1) Podatke iz Središnjeg registra mogu koristiti bez naknade korisnici podataka za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, a koji proizlaze iz posebnih propisa.

(2) Zbirne statističke pokazatelje mogu koristiti bez naknade na zahtjev i druge pravne i fizičke osobe samo za namjenu navedenu u obrazloženom zahtjevu koji podnose Poreznoj upravi.

Objava podataka iz Središnjeg registra

Članak 31.

Porezna uprava objavljuje podatke iz Središnjeg registra svake godine kao zbirne statističke pokazatelje na svojim mrežnim stranicama.

Siguran pristup Središnjem registru i bazama podataka drugih registara i službenih evidencija

Članak 32.

(1) Porezna uprava uspostavlja vezu i pristup svim izvorima podataka potrebnim za vođenje Središnjeg registra.

(2) Način kojim se osigurava veza i pristup izvorima podataka iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se sukladno odredbama propisa kojima se uređuje područje državne informacijske infrastrukture.

Članak 33.

(1) Korisnici podataka pristupaju Središnjem registru uporabom definiranih pristupnih veza bazama podataka koje određuje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.

(2) Prijava u Središnji registar obavlja se sukladno propisima kojima se uređuje područje državne informacijske infrastrukture.

(3) Sustav autentifikacije dužan je omogućiti prijavu vjerodajnicama koje su objavljene na listi prihvaćenih vjerodajnica u sustavu državne informacijske infrastrukture.

Mjere sigurnosti izvora podataka

Članak 34.

Izvori podataka i korisnici podataka dužni su poduzeti mjere kojima se osigurava sigurna komunikacija sa Središnjim  registrom.

Članak 35.

Ministar financija pravilnikom propisuje pravila pristupa podacima i pravila korištenja podataka u Središnjem registru iz članka 28. ovoga Zakona te sadržaj i način izdavanja potvrda o podacima iz Središnjeg registra.

VI. OSTALE ODREDBE

Rok čuvanja

Članak 36.

(1) Podaci upisani u Središnji registar čuvaju se trajno.

(2) Zahtjevi za pristup podacima u Središnjem registru čuvaju se šest godina.

Primjena drugih propisa

Članak 37.

Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, glede utvrđenih postupaka na odgovarajući način primjenjuje se posebni propis o općem poreznom postupku.

VII. NADZOR

Članak 38.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo financija.

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 39.

Novčanom kaznom od 660,00 do 2.650,00 eura kaznit će se za prekršaj osoba:

1. ako u slučaju nastanka promjene u odnosu na podatke upisane na temelju izjave u Središnji registar ne dostavi ili ne dostavi pravovremeno promjenu podataka (članak 12. stavak 3.)

2. ako se ne odazove ili se ne odazove pravovremeno na poziv Porezne uprave (članak 14. stavak 2.)

3. ako ne dostavi tražene podatke po pozivu Porezne uprave (članak 14. stavak 2.)

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE