NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Zagreb, veljača 2024.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17., dalje u tekstu: važeći Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2018. i uredio je obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjete za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registre, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatsku revizorsku komoru te nadležno tijelo – Ministarstvo financija i njegove ovlasti.
Važećim Zakonom je u Republici Hrvatskoj provedena revizijska reforma i reorganizacija sustava revizije,, tako što je Ministarstvo financija postalo nadležno tijelo za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima. Odbor za javni nadzor revizije prestao je sa svojim radom, dok Hrvatska revizorska komora nema više nadzornu ulogu, ali ima određene javne ovlasti (prijevod na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, organiziranje i provođenje revizorskog ispita i dr.).
Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) u važeći Zakon prenose se odredbe Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL 322/15, 16.12.2022.) (dalje u tekstu: CSRD direktiva).
CSRD direktiva stupila je na snagu 5. siječnja 2023., a rok za prijenos iste u nacionalno zakonodavstvo je 6. srpnja 2024. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o rizicima održivosti na poslovanje poduzetnika, kao i utjecaju samih poduzetnika na ljude i okoliš. Također, cilj je poboljšati izvještavanje o održivosti uz što manji trošak, kako bi se bolje iskoristio potencijal europskog jedinstvenog tržišta prelaskom na potpuno održiv i uključiv gospodarski i financijski sustav.
Još 2014. godine, Direktivnom o nefinancijskom izvještavanju (dalje u tekstu: NFRD direktiva) Europska unija (dalje u tekstu: EU) prepoznala je potrebu uspostave visoke i usporedive razine razmjene informacija koju objavljuje privatni sektor u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika kao i utjecaja aktivnosti poduzetnika koje se odnose na okolišna, društvena i kadrovska pitanja, poštivanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. Donošenjem jedinstvenog akta koji uređuje nefinancijsko izvještavanje na razini EU-a, općoj javnosti i investitorima nastojale su se pružiti usporedive nefinancijske informacije o poduzetnicima koji posluju u jednoj ili više država članica. Obveznici nefinancijskog izvještavanja prema NFRD direktivi su svi veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij od prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine. Radi prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo donesen je 2016. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 120/16.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. Prve nefinancijske izvještaje u Republici Hrvatskoj, obveznici su bili dužni izraditi za poslovnu godinu koja je započela 1. siječnja 2017. ili nakon toga datuma, a objavljena su u 2018. Uloga revizorskog društva u dijelu nefinancijskog izvještavanja bila je prilično jednostavna. Prema Zakonu o računovodstvu, revizorsko društvo bilo je dužno u okviru zakonske revizije provjeriti je li poduzetnik izradio nefinancijski izvještaj ili konsolidiran nefinancijski izvještaj.
CSRD direktivnom uloga revizorskog društva uvelike se mijenja. Revizorska društva obavljaju zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja te provjeravaju je li izvještaj poslovodstva u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu. Stoga bi, provjera izvještaja o održivosti koju bi obavljala revizorska društva pridonijela povezanosti i usklađenosti financijskih informacija i informacija o održivosti, što je posebno važno za korisnike takvih informacija. Upravo zbog toga, CSRD direktivom izmijenjena je Revizijska direktiva kako bi se osiguralo da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila. Kako bi se osigurala ujednačena praksa i visokokvalitetna provjera izvješ taja o održivosti u cijeloj EU, sukladno CSRD direktivi, Europska komisija ovlaštena je izraditi standarde provjere održivosti.
Prema novom zakonodavnom okviru revizorska društva neće samo provjeravati je li poduzetnik izradio izvještaj o održivosti, već se zahtjeva provjera izvještaja o održivosti. Revizorsko društvo na temelju provedenih postupka provjere izražavat će u prvoj fazi ograničeno uvjerenje o usklađenosti izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti, postupke koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu s tim standardima i o usklađenost sa zahtjevom za opisno označavanje izvještaja o održivosti kao i o usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852. CSRD direktiva razlikuje angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja i angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja. Ograničeno uvjerenje obično se izražava negativno tako što se navodi da revizorsko društvo nije utvrdilo ništa zbog čega bi zaključilo da je predmet ispitivanja značajno pogrešno prikazan. U okviru angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja revizorsko društvo provodi manje testova, nego u okviru angažmana s izražavanjem razumnog uvjerenja. Opseg posla u okviru angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja stoga je manji, nego u okviru angažmana s izražavanjem razumnog uvjerenja koji podrazumijeva opsežne postupke, uključujući razmatranje unutarnjih kontrola poduzetnika koji izvještavaju i znatna ispitivanja.
S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoje nacionalni standardi, Prijedlogom zakona propisano je kako će se u prijelaznom razdoblju koristiti Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen) (MSIU 3000 - izmijenjen) koji je trenutno najčešće korišten standard u provjeri informacija povezanih s održivošću. Prelazak na angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja je planiran, ali tek nakon što Europska komisija donese odgovarajuće standarde i utvrdi je li izražavanje takvog uvjerenja izvedivo za revizorska društva i obveznike.
Izražavanje ograničenog uvjerenja počinje u 2025. za obveznike izvještavanja o održivosti za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon toga datuma.
Tablica 1. Primjena standarda
Standardi koje će primjenjivati ovlašteni revizori pri provjeri izvještaja o održivosti
Države članice mogu primjenjivati nacionalne standarde provjere, postupke ili zahtjeve dok Europska komisija ne donese europske standarde.
Europska komisija donijet će europski standard za izražavanje ograničenog uvjerenja (u obliku delegiranog akta).
Europska komisija donijet će europski standard za izražavanje razumnog uvjerenja (u obliku delegiranog akta).
U Republici Hrvatskoj primjenjivati će se Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen).
Rok za donošenje: 1. listopada 2026.
Rok za donošenje: 1. listopada 2028.
Europska komisija naknadno će odrediti od kada će se primjenjivati europski standard za izražavanje razumnog uvjerenja.
Izvor: Obrada Ministarstva financija prema Prijedlogu zakona i CSRD direktivi
S obzirom na ključnu ulogu revizorskih društava i ovlaštenih revizora pri provjeri izvještaja o održivosti i osiguravanju pouzdanih informacija o održivosti, Prijedlogom zakona propisano je kako ograničeno uvjerenje o izvještaju o održivosti može dati revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja, ali i drugo revizorsko društvo, s kojim se takav angažman posebno ugovori.
Ono što je bitno istaknuti je to da važeći Zakon ima šire područje primjene od Revizijske direktive jer uređuje obavljanje revizorskih usluga, dok Revizijska direktiva uređuje obavljanje zakonske revizije (samo jednu od revizorskih usluga kako je to uređeno važećim Zakonom) i provjere izvještaja o održivosti. Sukladno važećem Zakonu, revizorske usluge su zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Uzimajući u obzir da je pružanje usluge provjere izvještaja o održivosti opcionalno za revizorsko društvo, odnosno za ovlaštenog revizora, Prijedlogom zakona prilagođen je pojam revizorskih usluga na način da se revizorske usluge dijele na osnovne revizorske usluge i dodatne revizorske usluge.
Tablica 2: Revizorske usluge
Revizorske usluge
Osnovne revizorske usluge
Dodatne revizorske usluge
• zakonska revizija
• druge revizije financijskih izvještaja
• uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja
• usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja
• drugi poslovi čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima
• provjera izvještaja o održivosti
• provjera konsolidiranog izvještaja o održivosti
Izvor: Prijedlog zakona
Prilagodba terminologije potrebna je prvenstveno radi postupka izdavanja odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu. Naime, Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava određene uvjete. Da bi fizička osoba ili ovlašteni revizor mogao obavljati uslugu provjere izvještaja o održivosti mora ispunjavati dodatne uvjete. Uzimajući u obzir da se revizorskom uslugom smatra i provjera izvještaja o održivosti potrebno je razdvojiti provjeru izvještaja o održivosti od ostalih revizorskih usluga s obzirom da ista predstavlja opciju za ovlaštenog revizora odnosno za revizorsko društvo. Stoga, Prijedlogom zakona utvrđeno je kako Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i dodatnih revizorskih usluga. Ministarstvo financija ne može izdati odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako fizička osoba ili ovlašteni revizor već nema odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga.
Važeći Zakon obuhvaća pravila o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore i revizorska društva iz druge države članice koji obavljaju zakonsku reviziju. Prijedlogom zakona, ta se pravila proširuju na provjeru izvještaja o održivosti kako bi se osigurala usklađenost pravila u pogledu rada ovlaštenog revizora i revizorskog društva iz druge države članice u okviru zakonske revizije i provjere izvještaja o održivosti. Jednako tako, Prijedlogom zakona osigurava se usklađen okvir za izdavanje odobrenja za rad fizičkoj osobi iz treće zemlje, te kada je riječ o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Kada je riječ o izdavanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore iz druge države članice, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru iz druge države članice koji ima odobrenje za rad ovlaštenog revizora iz matične države članice, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti. U tom slučaju, ispit osposobljenosti uključuje područje održivosti u mjeri u kojoj je ono potrebno za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj. Ovlašteni revizor iz druge države članice može dobiti odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti isključivo ako ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj.
Vezano za registraciju revizorskog društva iz druge države članice, Ministarstvo financija za obavljanje provjere izvještaja o održivosti registrirat će revizorsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za rad matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti, u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija. Revizorsko društvo iz druge države članice, kao uvjet za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj mora imati odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija.
Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija može izdati odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje pod određenim uvjetima i ako položi ispit osposobljenosti u dijelu održivosti. Fizička osoba iz treće zemlje ne može dobiti odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ako nema odobrenje za obavljanje zakonske revizije.
Pod određenim uvjetima, Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorski izvještaj o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ili ako izdaje, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti.
Sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi dokazuje se revizorskim ispitom. Radi potrebe provjere izvještaja o održivosti Prijedlogom zakona dorađene su odredbe koje se odnose na revizorski ispit. Prijedlogom zakona osigurava se da fizička osoba ili ovlašteni revizori koji želi imati odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti mora uz osnovni revizorski ispit položiti i dodatni revizorski ispit koji obuhvaća područja u mjeri nužnoj za obavljanje provjere izvještaja o održivosti. Kako bi pristupio polaganju dodatnog revizorskog ispita fizička osoba ili ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Bitno je naglasiti da fizička osoba može istovremeno pristupiti polaganju osnovnog i dodatnog revizorskog ispita, ali i da se ovlašteni revizor može naknadno odlučiti za polaganje dodatnog revizorskog ispita.
Međutim, Prijedlogom zakona propisuje se izuzeće za ovlaštene revizore koji već imaju odobrenje za rad. Oni će moći obavljati provjeru izvještaja o održivosti bez da ispune dodatne zahtjeve odnosno da polože dodatni revizorski ispit. Jednako tako, dodatni revizorski ispit neće morati položiti fizičke osobe koje polože revizorki ispit i podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja Ministarstvu financija do 1. siječnja 2026. U ovim slučajevima, ovlašteni revizori kojima je izdano odobrenje za rad do 1. siječnja 2026. i koji žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti, morat će imati potrebno znanje o izvještavanju o održivosti i provjeri izvještaja o održivosti što će morati dokazati kroz najmanje 30 sati stalnog stručnog usavršavanja.
Slika 1: Odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga (osnovnih i dodatnih)
Izvor: Prijedlog zakona
Ovlaštenim revizorima koji već imaju odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti propisana je dodatna obveza stalnog stručnog usavršavanja u tom dijelu i to u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati stalnog stručnog usavršavanja.
Prijedlogom zakona osigurava se usklađenost zahtjeva uvedenih za ovlaštene revizore u pogledu obavljanja osnovnih revizorskih usluga i provjere izvještaja o održivosti. Zahtjeva se od ovlaštenog revizora da pri provjeri izvještavanja o održivosti posveti dovoljno vremena i ima dovoljno resursa i stručnog znanja kako bi mogao obavljati provjeru izvještaja o održivosti. U evidenciji klijenta, revizorsko društvo dužno je iskazati naknade naplaćene za provjeru izvještaja o održivosti. Ako isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, spis o provjeri izvještaja o održivosti uključuje se u spis o zakonskoj reviziji.
Odredbe koje se odnose na sklapanje ugovora o reviziji kojim se uređuju međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom, na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovore o obavljanju provjere izvještaja o održivosti.
Ono što je novost, u dijelu imenovanja revizorskog društva, kada je riječ o provjeri izvještaja o održivosti, dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu velikog poduzetnika koji je obveznik izvještavanja o održivosti sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, osim velikog poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, djelujući pojedinačno ili skupno, imaju pravo podnijeti prijedlog odluke za usvajanje kojim se zahtjeva da revizorsko društvo koja ne pripada istom revizorskom društvu ili mreži kao revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju pripremi izvještaj o određenim elementima izvještavanja o održivosti i da se takav izvještaj stavi na raspolaganje glavnoj skupštini dioničara ili članova.
Uredba (EU) br. 537/2014 tzv. Revizijska uredba primjenjuje se na ovlaštene revizore i revizorska društva koji obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa. Kako bi se osigurala neovisnost revizorskog društva i ovlaštenog revizora pri obavljanju zakonske revizije, tom se uredbom uspostavlja ograničenje u pogledu naknada koje ovlašteni revizor može primiti za druge usluge. Važno je pojasniti da se provjera izvještaja o održivosti ne uzima u obzir pri izračunu tog ograničenja. Nadalje, Uredbom (EU) br. 537/2014 zabranjuje se pružanje određenih nerevizorskih usluga u određenim razdobljima kada ovlašteni revizor obavlja zakonsku reviziju. Usluge povezane s pripremom izvještaja o održivosti, uključujući sve usluge savjetovanja, smatraju se zabranjenim uslugama tijekom razdoblja propisanog u Uredbi (EU) br. 537/2014. Zabrana pružanja takvih usluga primjenjuje se u svim slučajevima u kojima revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Kako bi se osigurala neovisnost revizorskog društva, određene nerevizorske usluge zabranjene su kada revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti. Uredbom (EU) br. 537/2014 zahtijeva se da revizorsko društvo priopćuje nepravilnosti subjektu koji je predmet zakonske revizije i, pod određenim okolnostima i nadležnom tijelu. Važećim zakonom propisano je da se te nepravilnosti prijavljuju Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Ta obveza, Prijedlogom zakona proširuje se na revizorska društva u pogledu njihova rada na provjeri izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.
Važećim zakonom utvrđuju se pravila o reviziji godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja. Prijedlogom zakona utvrđuju se pravila za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.
Važećim zakonom zahtijeva se da revizorska društva u revizorskom izvještaju prikazuju rezultate zakonske revizije. Prijedlogom zakona slična pravila utvrđuju se za provjeru izvještaja o održivosti. Rezultati provjere izvještaja o održivosti prikazuju se u izvještaju o provjeri izvještaja o održivosti. Ako isti ovlašteni revizor provodi zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti, provjera izvještaja o održivosti sastavni je dio revizorskog izvještaja.
Prijedlogom zakona proširene su i zadaće revizijskog odbora u pogledu provjere izvještaja o održivosti. Te zadaće uključuju obvezu da se nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa obavijeste o ishodu provjere izvještaja o održivosti i da se objasni kako je revizijski odbor pridonio integritetu izvještavanja o održivosti i koja je bila njegova uloga u tom postupku.
Važećim zakonom uspostavljen je nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima koji uključuje ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 ako se radi o revizorskom društvu koje obavlja zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa te provjeru osiguranja kvalitete rada i kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava. Da bi se osiguralo obavljanje ispitivanja osiguranja kvalitete rada i za provjeru izvještaja o održivosti i da osobe koje obavljaju ispitivanje osiguranja kvalitete imaju odgovarajuće stručno obrazovanje i iskustvo u izvještavanju o održivosti i u provjeri izvještaja o održivosti, Prijedlogom zakona sustav ispitivanja osiguranja kvalitete proširuje se i na provjeru izvještaja o održivosti. Kao prijelazna mjera, do 31. prosinca 2025., osobe koje obavljaju ispitivanja osiguranja kvalitete povezane s provjerom izvještaja o održivosti izuzete su od zahtjeva da posjeduju relevantno iskustvo u području izvještavanja o održivosti i u području provjere izvještaja o održivosti ili u drugim uslugama povezanima s održivosti.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23.) predlaže se donošenje ovoga Zakona p o hitnom postupku iz razloga usklađenja s dokumentima Europske unije, odnosno CSRD direktivom.
Ovaj Prijedlog zakona potrebno je donijeti radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a odnosno s CSRD direktivom koju su sve države članice pa tako i Republika Hrvatska dužne prenijeti u nacionalna zakonodavstva do 6. srpnja 2024. CSRD direktiva i posljedično ovaj Prijedlog zakona povjeravaju ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima obavljanje provjere izvještaja o održivosti. S obzirom da ovlašteni revizori i revizorska društva trebaju prve provjere izvještaja o održivosti obaviti u 2025. za poslovnu godinu 2024. predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku kako bi ovlašteni revizori i revizorska društva pravovremeno se stigla pripremiti za nove zahtjeve propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Članak 1.
U Zakonu o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) članak 2. mijenja se i glasi:
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).
2. Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.).
(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).“.
Članak 2.
Članak 4. mijenja se i glasi:
„Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. revizorske usluge su osnovne revizorske usluge i dodatne revizorske usluge
2. osnovne revizorske usluge su zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Osnovne revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima
3. dodatne revizorske usluge su provjera izvještaja o održivosti i provjera konsolidiranog izvještaja o održivosti
4. revizija financijskih izvještaja je provjera i ocjenjivanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i drugih financijskih izvještaja te podataka i metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja i na temelju toga, davanje neovisnog stručnog mišljenja o tome prikazuju li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja te novčanih tokova u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja ili, ako je to primjenjivo, jesu li financijski izvještaji u skladu s propisima. Revizija financijskih izvještaja obuhvaća zakonsku reviziju i druge revizije financijskih izvještaja
5. uvid u financijske izvještaje je angažman u okviru kojeg ovlašteni revizor i revizorsko društvo daje zaključak je li na temelju postupaka koji ne pružaju sve dokaze koji su potrebni u slučaju obavljanja revizije financijskih izvještaja uočio nešto zbog čega smatra da financijski izvještaji nisu pripremljeni u svim značajnijim odrednicama u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja
6. zakonska revizija je revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koja se:
a) zahtijeva na temelju prava Europske unije
b) zahtijeva na temelju propisa Republike Hrvatske ili
c) dobrovoljno obavlja na zahtjev malih poduzetnika ako je po opsegu i sadržaju jednakovrijedna s revizijom koja se provodi u skladu s podtočkom b) ove točke
7. nadležno tijelo je tijelo koje je nacionalnim propisom imenovano kao odgovorno za uređenje i/ili nadzor i javni nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija
8. revizorsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana kao trgovačko društvo u jednom od pravnih oblika u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
9. samostalni revizor je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
10. revizorsko društvo iz druge države članice je pravna osoba i/ili neki drugi subjekt bez obzira na njegov pravni oblik iz druge države članice koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koju je registriralo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
11. ovlašteni revizor je fizička osoba koja ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
12. ovlašteni revizor iz druge države članice je fizička osoba koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije, i ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
13. registracija je postupak potvrđivanja revizorskog društva iz druge države članice, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizora u trećoj zemlji koji provodi Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
14. subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji je subjekt, bez obzira na njegov pravni oblik, koji na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ili, ako je primjenjivo, provjeru izvještaja o održivosti društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim subjekta koji je registriran na osnovi odobrenja za rad kao revizorsko društvo u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
15. revizor u trećoj zemlji je fizička osoba koja na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ili, ako je primjenjivo, provjeru izvještaja o održivosti društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim osobe koja je registrirana na osnovi odobrenja za rad kao ovlašteni revizor u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
16. revizor grupe je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ili, ako je primjenjivo, provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti
17. mreža je šira struktura:
a) koja je usmjerena na suradnju i kojoj pripada revizorsko društvo i
b) koja je jasno usmjerena na podjelu dobiti i troškova, ili čiji su članovi povezani vlasnički, ili su pod zajedničkom kontrolom ili upravom ili koja ima zajedničke politike i postupke za kontrolu kvalitete ili zajedničku poslovnu strategiju ili koristi zajedničko zaštićeno ime ili značajan dio stručnih resursa
18. povezano društvo revizorskog društva je svaki subjekt koji je, neovisno o pravnom obliku, povezan s revizorskim društvom članski, zajedničkom kontrolom ili upravom
19. revizorsko izvješće je izvješće neovisnog revizora koje izdaje revizorsko društvo u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona
20. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su Međunarodni računovodstveni standardi, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i pripadajuća tumačenja, naknadne promjene tih standarda i tumačenja koje je usvojio i objavio Europski parlament i Vijeće Europske unije
21. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su Hrvatski standardi financijskog izvještavanja kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
22. Međunarodni revizijski standardi su Međunarodni revizijski standardi, Međunarodne smjernice revizijske prakse (engl. IAPN), Međunarodni standardi za angažmane uvida, druge angažmane s izražavanjem uvjerenja, odnosno za povezane usluge i Međunarodni standardi kontrole kvalitete ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (engl. IAASB) te ako su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama« ili ako su propisani pravom Europske unije. U smislu ovoga Zakona Međunarodnim revizijskim standardima smatraju se i odredbe kodeksa etike za profesionalne računovođe koje donosi Međunarodni odbor za etičke standarde računovodstvene struke (engl. IESBA) koji su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama«, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona
23. subjekt od javnog interesa je subjekt koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
24. glavni revizijski partner je:
a) ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju određene zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga u ime revizorskog društva
b) u slučaju revizije grupe, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga, ako je to primjenjivo na razini grupe, te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili
c) ovlašteni revizor koji potpisuje revizorsko izvješće
25. partner je ovlašteni revizor koji u skladu s unutarnjom organizacijom revizorskog društva ima određena ovlaštenja i odgovornosti u organizaciji, upravljanju i nadzoru nad obavljanjem revizorskih usluga
26. profesionalna skeptičnost je pristup koji podrazumijeva pronicljivost, spremnost na prepoznavanje stanja koje može upućivati na moguće pogrešno prikazivanje zbog pogreške ili prijevare te pažljivu procjenu dokaza prikupljenih tijekom revizije
27. srednji poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
28. mali poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
29. ovisno društvo je ovisno društvo koje je kao takvo određeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
30. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
31. treća zemlja je država koja nije država članica
32. matična država članica je država članica u kojoj je ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu izdano odobrenje za rad u skladu s propisima te države članice
33. država članica domaćin je država članica u kojoj je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici dobio odobrenje za rad, odnosno u kojoj je revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici registrirano u skladu s propisima te države članice domaćina
34. osoba koja ne obavlja revizijsku djelatnost je fizička osoba koja tijekom donošenja odluka u okviru javnih ovlasti Ministarstva financija te tijekom razdoblja od tri godine neposredno prije tog razdoblja nije obavljala revizorske usluge, nije imala glasačka prava u revizorskom društvu, nije bila član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela revizorskog društva te nije bila zaposlena ili na neki drugi način povezana s revizorskim društvom
35. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ
36. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ
37. ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), i izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
38. CEAOB je Odbor europskih tijela za nadzor revizije osnovan Uredbom (EU) br. 537/2014.
39. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti je izvještaj neovisnog revizora u skladu sa standardima provjere izvještavanja o održivosti kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije i odredbama ovoga Zakona
40. provjera izvještaja o održivosti je provođenje postupaka čiji je rezultat zaključak koje daje revizorsko društvo u skladu sa ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
41 . izvještaj o održivosti je izvještaj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
42. Europski standardi izvještavanja o održivosti su standardi kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije
43. Standardi provjere izvještavanja o održivosti su standardi kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije i ovim Zakonom.
44. glavni partner za održivost je:
(a) ovlašteni revizor koji ima odobrenje za obavljanje dodatnih revizorskih usluga i kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju određene provjere izvještaja o održivosti kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u ime revizorskog društva
(b) u slučaju provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje konsolidirane provjere izvještaja o održivosti, na razini grupe te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili
(c) ovlašteni revizor koji potpisuje izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.“.
Članak 3.
Članak 5. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:
„ Obavljanje revizorskih usluga
Članak 5.
(1) Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj obavlja revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.
(2) Dodatne revizorske usluge može obavljati revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga.
(3) Revizorsko društvo mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora.
(4) Zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj osim revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka obavlja i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija.
(5) Revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji moraju biti zaposleni u revizorskom društvu.
(6) Ovlašteni revizor ne može sklopiti ugovor o radu s drugim revizorskim društvom niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom.
(7) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.
(8) U obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner odnosno glavni partner za održivost.
(9) Revizorske usluge obavljaju se neovisno, samostalno i objektivno u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, drugim propisima i pravilima.“.
Članak 4.
U članku 7. stavku 1. iza riječi: „obavljanje“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
U stavku 1. točki 1. iza riječi: „položen“ dodaje se riječ: „osnovni“.
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Nakon izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora.
(3) Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru koji uz osnovni revizorski ispit položi i dodatni revizorski ispit.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4.
Stavak 3. briše se.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „rad“ dodaju se riječi. „iz stavaka 1. i 3. ovoga članka“.
Stavak 5. briše se.
U stavku 6. iza riječi: „rad“ dodaju se riječi: „iz stavaka 1. i 3. ovoga članka“.
Članak 5.
U članku 10. stavku 1. iza točke 3. na kraju rečenice briše se točka i dodaju se točke 4.,5. i 6. koje glase:
„4. koja nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja održivosti u zadnje tri godine i/ili koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila ostale propise kojima se uređuje održivost
5. koja je iznijela točne, istinite i potpune podatke u upitnicima propisanim pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka
6. koja je iznijela točne, istinite i potpune podatke u godišnjem upitniku propisanom pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“.
U stavku 3. točki 4. iza riječi: „terorizma“ stavlja se zarez i dodaju se riječi: „područje održivosti“.
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Rješenjem o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad radi nepostojanja dobrog ugleda Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem se ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.“.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.
Članak 6.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te sposobnost primjene tog znanja u praksi.
(2) Revizorski ispit dijeli se na osnovni revizorski ispit i dodatni revizorski ispit.
(3) Osnovni revizorski ispit obuhvaća najmanje sljedeća područja:
1. opća računovodstvena teorija i načela
2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
4. računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo
5. financijska analiza
6. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo
7. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola
8. revizija i stručne vještine
9. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije
10. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
11. Međunarodni revizijski standardi
12. profesionalna etika i neovisnost.
(4) Osim područja iz stavka 3. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u dijelu u kojem su bitna za obavljanje revizije:
1. pravo društava i korporativno upravljanje
2. stečajni i slični pravni postupci
3. porezno pravo
4. građansko i trgovačko pravo
5. socijalno pravo i radno pravo
6. informacijska tehnologija i računalni sustavi
7. opća, poslovna i financijska ekonomija
8. matematika i statistika
9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima
10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(5) Dodatni revizorski ispit obuhvaća najmanje sljedeća područja:
1. pravni zahtjevi i standardi izvještavanja o održivosti
2. analiza održivosti
3. postupci dubinske analize u pogledu pitanja održivosti
4. pravni zahtjevi i standardi provjere izvještavanja o održivosti.
(6) Sadržaji područja iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka raspoređuju se u sljedeće module:
1. računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina
2. revizija – propisi, pravila i praksa revidiranja
3. poslovna ekonomija i makroekonomija za revizore
4. pravo za revizore
5. porezi i doprinosi
6. održivost.
(7) Pravo na polaganje osnovnog i dodatnog revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu
2. četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije, stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Ispunjenje ovoga uvjeta utvrđuje se kao ekvivalent staža mirovinskog osiguranja ostvarenog u trajanju od četiri godine. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.
3. unutar četiri godine radnog iskustva iz točke 2. ovoga članka ima osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ovlašteni revizor može polagati dodatni revizorski ispit naknadno, nakon položenog osnovnog revizorskog ispita.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja dodatnog revizorskog ispita.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij ili doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u jednom ili više područja iz stavaka 3. 4. i 5. ovoga članka, ako je iste sadržaje položila kroz predmete u okviru navedenih studija, odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina do trenutka prijave za polaganje osnovnog revizorskog ispita.
(11) Odluku o izuzeću, na obrazloženi zahtjev fizičke osobe, donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz članka 11.a stavka 12. ovoga Zakona.“.
Članak 7.
Iza članka 11. dodaje se naslov iznad članka i članak 11.a koji glase:
„ Način provedbe revizorskog ispita
Članak 11.a
(1) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora.
(2) Revizorski ispit polaže se prema programu, koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na način uređen pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka.
(3) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje i polaže se na hrvatskom jeziku latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(4) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.
(5) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz članka 11. stavka 7. ovoga Zakona i, ako je primjenjvo, ispunjava li ovlašteni revizor ili kandidat uvjete iz članka 11. stavka 9. ovoga Zakona te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.
(6) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit, a sastoji se od pet članova od kojih najmanje troje moraju biti ovlašteni revizori.
(7) Hrvatska revizorska komora imenuje dva zamjenska člana.
(8) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani na znanstveno-nastavna zvanja iz znanstvene grane ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.
(9) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu.
(10) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.
(11) Kandidat plaća naknadu Hrvatskoj revizorskoj komori za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita.
(12) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj koji obuhvaća svaki modul iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona, način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz članka 11. stavka 7. i, ako je primjenjivo stavka 9.. ovoga Zakona, strukturu programa revizorskog ispita, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz članka 11. stavka 10. ovoga Zakona i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.“.
Članak 8.
U članku 12. iza riječi. „zakonske revizije“ dodaju se riječi: „i provjeru izvještaja o održivosti“.
Članak 9.
U naslovu iznad članka 14. iza riječi: „usavršavanje“ dodaju se riječi: „za obavljanje osnovnih revizorskih usluga“.
U članku 14. stavku 1. riječi: „ima obvezu“ zamjenjuju se riječima: „dužan je“, a iza riječi: „obavljanja“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
Članak 10.
Iza članka 14. dodaje se naslov iznad članka i članak 14.a koji glasi:
„Stalno stručno usavršavanje u području dodatnih revizorskih usluga
Članak 14.a
(1) Ovlašteni revizor dužan je stalno se stručno usavršavati u području obavljanja dodatnih revizorskih usluga u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine.
(2) Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem u području obavljanja dodatnih revizorskih usluga.“.
Članak 11.
Članak 15. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(2) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(3) Hrvatska revizorska komora organizira i provodi poseban ispit iz stavka 1. ovoga članka i naplaćuje naknadu za polaganje posebnog ispita.
(4) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način provedbe ispita iz stavka 2. ovoga članka, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja posebnog ispita.“.
Članak 12.
Članak 16. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga:
1. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati osnovne revizorske usluge
2. gubitkom poslovne sposobnosti ovlaštenog revizora
3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema strukturi i načinu bodovanja propisanima člankom 14. stavkom 1. i člankom 14.a stavkom 1. ovoga Zakona
4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.
(2) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako:
1. je ovlaštenom revizoru ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
2. ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati dodatne revizorske usluge
3. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti
4. ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine.
(3) U slučaju iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka i stavka 2. točke 3. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih odnosno dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem ovlašteni revizor ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.
Članak 13.
U članku 17. stavku 2. iza riječi: „obavljanje“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
Iza stavka 14. dodaje se novi stavak 15. koji glasi:
„(15) Revizorskom društvu koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdat će, na njegov zahtjev, rješenje o odobrenju za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako ima zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za pružanje dodatnih revizorskih usluga.“.
Dosadašnji stavak 15. postaje stavak 16.
Članak 14.
Članak 18. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo financija izdat će ovlaštenom revizoru na njegov zahtjev odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti.“.
Članak 15.
Članak 19. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga ako:
1. revizorsko društvo bude brisano iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra
2. revizorsko društvo ne započne obavljati osnovne revizorske usluge u roku od dvije godine od datuma izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
3. revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati osnovne revizorske usluge
4. revizorsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako:
1. je revizorskom društvu ukinuto odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
2. revizorsko društvo ne započne obavljati dodatne revizorske usluge u roku od dvije godine od datuma izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
3. revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati dodatne revizorske usluge
4. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka i stavka 2. točke 4. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem revizorsko društvo ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.“.
Članak 16.
Članak 20. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo financija o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga obavještava nadležna tijela država članica domaćina u kojima je revizorsko društvo registrirano na osnovi priznavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga Ministarstva financija ili u kojima je ovlašteni revizor dobio odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, navodeći razloge zbog kojih je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga.“.
Članak 17.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo financija izvijestit će nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja pravne osobe kojoj je odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga revizorskom društvu ukinuto.“.
Članak 18.
U članku 22. stavku 1. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „i, ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti“.
Članak 19.
U članku 23. stavku 2. iza riječi: „ zakonske revizije“ dodaju se riječi: „i, ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti“.
Članak 20.
U članku 25. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Ministarstvo financija rješenjem će registrirati za obavljanje zakonske revizije i, ako je primjenjivo , provjere izvještaja o održivosti pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju i, ako je primjenjivo , provjeru izvještaja o održivosti, u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija.
(2) Revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može početi obavljati zakonsku reviziju, ako je primjenjivo, provjeru izvještaja o održivosti tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.“.
Članak 21.
U članku 27. stavku 1. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „i provjere izvještaja o održivosti“.
Članak 22.
U članku 29. stavku 1. iza riječi. „konsolidiranim financijskim izvještajima“ dodaju se riječi: „ili, ako je primjenjivo , izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti“.
U stavku 2. iza riječi: „konsolidiranim financijskim izvještajima“ dodaju se riječi: „ili, provjeri izvještaja o održivosti, izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti“.
Članak 23.
U članku 30. stavku 1., u uvodnoj rečenici, iza riječi: „zemlji“ dodaju se riječi: „za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja“.
U točkama 1. i 2. iza riječi: „ovoga Zakona“ dodaje se zarez i riječi: „osim zahtjeva iz članka 11. stavaka 5. i 9. ovoga Zakona“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ministarstvo financija registrirat će subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. većina članova uprave ili upravnog odbora subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
2. revizor u trećoj zemlji koji obavlja reviziju u ime subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
3. provjera izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona obavlja se u skladu s standardima provjere izvještaja o održivosti koje donosi Europska komisija, te zahtjevima iz članaka 48., 49., 51., 52., 53. i 62. ovoga Zakona, odnosno jednakovrijednim standardima i zahtjevima
4. na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnje izvješće o transparentnosti koje obuhvaća informacije iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 ili ispunjava jednakovrijedne uvjete za objavljivanje.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 24.
U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ako ispunjava uvjete iz članaka 30. stavka 1.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti ako ispunjava uvjete iz članaka 30. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 25.
U članku 36. stavku 1. točki 4. iza riječi: „način“ dodaju se riječi: „te podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za obavljanje provjere izvještaja o održivosti“.
U stavku 2. točki 5. iza riječi: „registracije“ dodaju se riječi: „te podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, u registru subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji navodi se je li subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.“.
Članak 26.
U članku 37. stavku 1. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti“.
U dosadašnjoj točki 3. koja postaje točka 4. iza riječi: „registracije“ dodaju se riječi: „te podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje“.
Dosadašnja točka 4. postaje točka 5.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u registru revizora u trećoj zemlji navodi se je li revizor u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.“.
Članak 27.
U članku 40. stavku 7. iza riječi: „revizorskih usluga“ dodaju se riječi: „ uključujući i ugovor o obavljanju provjere izvještaja o održivosti.“.
Članak 28.
U članku 41. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
„ (5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.
(6) Dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu velikog poduzetnika koji podliježe izvješćivanju o održivosti sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, osim velikog poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, djelujući pojedinačno ili skupno, imaju pravo podnijeti prijedlog odluke za usvajanje kojim se zahtjeva da revizorsko društvo koja ne pripada istom revizorskom društvu ili mreži kao revizorsko društvo koje obavljaju zakonsku reviziju pripremi izvješće o određenim elementima izvješćivanja o održivosti i da se takvo izvješće stavi na raspolaganje glavnoj skupštini dioničara ili članova.“.
Članak 29.
U članku 42. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Članak 30.
U članku 44. iza stavka 10. dodaje se stavak 11. koji glasi:
„(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, odobrenje revizijskog odbora nije potrebno za pružanje provjere izvještaja o održivosti.“.
Članak 31.
Iza članka 44. dodaje se naslov iznad članka i članak 44.a koji glase:
„ Nerevizorske usluge u slučaju u kojem revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa
Članak 44.a
(1) Revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada ne smiju pružati izravno ili neizravno subjektu koji je predmet provjere izvještaja o održivosti, njegovu matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. podstavkom 2. točkama (b) i (c) i (e) do (k) Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na:
1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet provjere izvještaja o održivosti i izdavanja izvješća o provjeri izvješća o održivosti i
2. poslovnu godinu koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. točke (a) podtočke i, točke (a) podtočaka iv. - vii Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu oda javnog interesa, na način kako je uređen posebnim propisima i ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) 573/2014.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, pružanje nerevizorskih usluga podložno je odobrenju revizijskog odbora u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 537/2014 nakon što je revizijski odbor na odgovarajući način procijenio postoje li prijetnje neovisnosti jesu li primijenjeni zaštitni mehanizmi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.
(5) Ako član mreže kojoj pripada revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa pruža nerevizorske usluge iz stavka 1. ovoga članka društvu osnovanom u trećoj zemlji koje kontrolira subjekt od javnog interesa koji je predmet izvješćivanja o održivosti, revizorsko društvo procjenjuje dovodi li se neovisnost u pitanje time što član mreže pruža takve usluge.
(6) Ako postoji utjecaj na njegovu neovisnost u slučaju iz stavka 5. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je upotrijebiti zaštitne mehanizme kako bi se ublažile prijetnje uzrokovane pružanjem nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka u trećoj zemlji.
(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka revizorsko društvo nastavlja obavljati provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa samo ako može opravdati, u skladu s člankom 52. ovoga Zakona, da pružanje nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na stručnu prosudbu i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.“.
Članak 32.
U članku 46. iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
„ (10) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Članak 33.
U članku 50. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„ (4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Članak 34.
U članku 51. ispred riječi: „Članovi“ dodaje se oznaka stavka 1.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„ (2) Stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Članak 35.
U članku 52. stavku 1. iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:
„ 5. ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner za održivost odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivost u državi članici u kojoj se obavlja provjera izvješćivanja o održivosti.“.
Članak 36.
U članku 54. u stavku 3. iza riječi: „obavljanju“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Glavni revizijski partner za održivost aktivno sudjeluje u obavljanju dodatnih revizorskih usluga.“.
Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 5. do 7.
U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. u točki 3. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „provjere izvještaja o održivosti,“.
U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 9. u točki 2. iza riječi: „br. 537/2014“ dodaje se zarez i riječi: „izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona,“.
U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. iza riječi: „br. 537/2014“ dodaju se riječi: „i/ili izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona“.
Iza dosadašnjeg stavka 9. koji postaje stavak 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:
„(11) Ako isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, spis o provjeri izvještaja o održivosti uključuje se u spis o zakonskoj reviziji.“.
Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 12.
Članak 37.
Iza članka 56. dodaje se naslov iznad članka i članak 56.a koji glase:
„Provjera konsolidiranog izvješćivanja o održivosti
Članak 56.a
(1) Revizor grupe snosi odgovornost za izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti.
(2) Revizor grupe dužan je pregledati i ocijeniti provjeru izvještaja o održivosti koju je proveo revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti i dokumentirati prirodu, vrijeme i opseg posla koji su obavili ti revizori, uključujući, ako je to primjenjivo, pregled relevantnih dijelova dokumentacije o provjeri izvještaja o održivosti tih revizora.
(3) Revizor grupe dužan je zadržati dokumentaciju koja će omogućiti Ministarstvu financija pregled rada revizora grupe.
(4) Za potrebe iz stavka 2. ovoga članka, revizor grupe dužan je zatražiti suglasnost revizora u trećoj zemlji, ovlaštenog revizora, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorskog društva za prosljeđivanje relevantne dokumentacije tijekom obavljanja provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, kao uvjet za oslanjanje revizora grupe na rad tih revizora.
(5) Ako revizor grupe ne može postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, poduzima prikladne mjere koje po potrebi uključuju obavljanje dodatnog rada na provjeri izvještaja o održivosti izravnim putem ili povjeravanjem takvih zadaća vanjskim izvršiteljima u odgovarajućem ovisnom društvu kćeri i o tome obavještava Ministarstvo financija.
(6) Ako revizor grupe podliježe nadzoru osiguranja kvalitete ili nadzoru u vezi s provjerom konsolidiranog izvještaja o održivosti grupe, revizor grupe dužan je, na zahtjev, Ministarstvu financija staviti na raspolaganje relevantnu dokumentaciju koju posjeduje u vezi sa provjerom izvještaja o održivosti koju su proveli revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor, subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, uključujući svu radnu dokumentaciju relevantnu za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.
(7) Ministarstvo financija može za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, u skladu s člancima 111. – 114. ovoga Zakona, od relevantnih nadležnih tijela država članica zatražiti dodatnu dokumentaciju o provjeri izvještaja o održivosti koju su proveli ovlašteni revizor ili revizorsko društvo u svrhu.
(8) Ako provjeru izvještaja o održivosti matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt ili subjekti za obavljanje revizije u trećoj zemlji, Ministarstvo financija može, od relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja putem dogovora o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona , zatražiti dodatnu dokumentaciju o radu na provjeri koji su obavili revizor ili revizori iz trećih zemalja, odnosno subjekt ili subjekti za obavljanje revizije u trećim zemljama.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako provjeru izvještaja o održivosti matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji s kojim ne postoji suradnja, revizor grupe odgovoran je, na zahtjev Ministarstva financija, osigurati primjerenu dostavu dodatne dokumentacije o provjeri izvještaja o održivosti koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, uključujući radnu dokumentaciju relevantnu za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.
(10) Kako bi se osigurala dostava iz stavka 9. ovoga članka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije ili dogovoriti s revizorom u trećoj zemlji ili subjektom za obavljanje revizije u trećoj zemlji svoj neograničen pristup takvoj dokumentaciji na zahtjev ili poduzetni bilo koju drugu primjerenu mjeru.
(11) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako zakonski ili neki drugi razlozi onemogućavaju dostavu radne dokumentacije za provjeru izvještaja o održivosti u trećoj zemlji revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je poduzeo primjerene postupke za ostvarivanje pristupa dokumentaciji provjere izvještaja o održivosti i, u slučaju ograničenja koja nisu pravna ograničenja utemeljena na zakonodavstvu treće zemlje, dokaze kojima se podupire postojanje takvih ograničenja.“.
Članak 38.
U članku 57. stavku 4. iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:
„4. podaci koji se priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja provjere izvještaja o održivosti u skladu s ovim Zakonom, u slučaju da isto revizorsko društvo ne obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti“.
Dosadašnje točke 4. do 7. postaju točke 5. do 8.
Članak 39.
Članak 58. mijenja se i glasi:
„(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Svrha obavljene zakonske revizije je povisiti stupanj povjerenja namjeravanih korisnika u godišnje financijske izvještaje. To se postiže izražavanjem mišljenja o tome jesu li godišnji financijski izvještaji sastavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, odnosno tome jesu li financijski izvještaji fer prezentirani, u svim značajnim odrednicama, pružaju li istinit i fer prikaz u skladu s tim okvirom. Zakonske revizije obavljene u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima omogućavaju revizoru da formira takvo mišljenje.
(3) Kao osnovu za izražavanje revizorskog mišljenja, revizorsko društvo treba steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikazivanja bilo zbog prijevare ili zbog pogreške, a ono se stječe kada je revizor pribavio dostatne i primjerene revizijske dokaze kako bi smanjio revizijski rizik (tj. rizik da revizor izrazi neodgovarajuće mišljenje kada su financijski izvještaji značajno pogrešno prikazani) na prihvatljivo nisku razinu.
(4) Revizijski dokaz nužan je za izražavanje osnovanog revizorskog mišljenja, a prvenstveno se dobiva revizijskim postupcima obavljenim tijekom odvijanja revizije, a propisanim Međunarodnim revizijskim standardima.
(5) Revizorsko društvo dužno je primijeniti standarde za revizorov rad u ispunjavanju općih ciljeva revizije, odnosno zahtjeve, ciljeve i materijale za primjenu te ostale materijale s objašnjenima temeljem kojih revizor stvara razumno uvjerenje, a koje propisuju Međunarodni revizijski standardi.“.
Članak 40.
Iza članka 58. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 58.a i 58.b koji glase:
„Sadržaj revizorskog izvještaja
(1) Revizorski izvještaj mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:
1. identifikacijske podatke o revidiranom subjektu čiji su godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji predmet zakonske revizije
2. naziv godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi
3. okvir financijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja
4. opis opsega zakonske revizije i revizijske standarde u skladu s kojima se obavila zakonska revizija
5. revizorsko mišljenje koje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno te u njemu mora biti jasno navedeno mišljenje ovlaštenog revizora ili revizorskog društva o sljedećem:
a) pružaju li godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji istinit i fer prikaz u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i
b) ako je to primjenjivo, jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima
6. upućivanje na sva pitanja na koja je revizorsko društvo upozorilo u posebnom naglasku koji ne predstavlja ograđivanje u revizorskom mišljenju
7. mišljenje i izjavu je li izvješće poslovodstva usklađeno s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, je li izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, isključujući zahtjeve koji se odnose na izvještaj o održivosti, i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, ovlašteni revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvješću poslovodstva uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza
8. izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja
9. podatak o sjedištu revizorskog društva
10. u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa dodatno i elemente propisane člankom 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka, ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nije u mogućnosti izraziti revizorsko mišljenje, revizorski izvještaj sadrži navod o suzdržavanju od izražavanja mišljenja.
(3) Ako je zakonsku reviziju obavilo više od jednog revizorskog društva, ta revizorska društva dužna su se usuglasiti oko rezultata zakonske revizije te podnijeti zajednički izvještaj i mišljenje.
(4) U slučaju neslaganja, svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku zajedničkog revizorskog izvještaja i navodi razlog neslaganju, a ako se radi o subjektu od javnog interesa razlozi neslaganja bit će objašnjeni u dodatnom izvještaju revizijskom odboru u skladu s odredbama članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(5) Revizorski izvještaj mora potpisati najmanje ovlašteni revizor koji obavlja zakonsku reviziju i zakonski zastupnik revizorskog društva.
(6) Ako zakonsku reviziju istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, revizorski izvještaj moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili zakonsku reviziju i zakonski zastupnici tih revizorskih društava.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je prije izdavanja revizorskog izvještaja obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetni revizorski izvještaj koji je potpisao ovlašteni revizor.
(9) Revizorski izvještaj o godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 58. ovoga Zakona i stavcima od 1. do 8. ovoga članka.
(10) Pri izvještavanju o usklađenosti izvještaja poslovodstva i godišnjih financijskih izvještaja kako je propisano u stavku 1. točki 7. ovoga članka, revizorsko društvo uzima u obzir godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirani izvještaj poslovodstva.
(11) Ako su godišnji financijski izvještaji matičnog društva priloženi godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, revizorski izvještaji, koji su obvezni na temelju ovoga članka, mogu se objediniti.
(12) Revizorsko mišljenje iz stavka 1. točke 5. ovoga članka odnosi se na godišnje financijske izvještaje promatrane kao cjelinu.
(13) Revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji za posebne namjene sastavlja se u skladu s posebnim propisima.
(14) Revizorski izvještaj sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(15) Revizorskom izvještaju prilažu se godišnji financijski izvještaji ili drugi izvještaji koji su bili predmet zakonske revizije.
Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti
Članak 58.b
(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti izvještaj o provjeri izvještaja o obavljenoj provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti u skladu s standardima provjere u pogledu izvještavanja o održivosti koje donosi Europska komisija, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:
1. identifikacijske podatke o subjektu čije je izvještavanje o održivosti ili konsolidirano izvještavanje o održivosti predmet provjere izvještaja o održivosti
2. naziv izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi
3. okvir izvještavanja o održivosti koji je primijenjen prilikom sastavljanja izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti
4. opis opsega provjere izvještaja o održivosti i standarde provjere izvještavanja o održivosti u skladu s kojima se obavila provjera izvještaja o održivosti
5. zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti na temelju postupka ograničene provjere, sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(3) Ako je provjeru izvještaja o održivosti obavilo više od jednog revizorskog društava, ta revizorska društva dužna su se usuglasiti oko rezultata provjere izvještaja o održivosti te podnijeti zajednički izvještaj i mišljenje.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ako se revizorska društva ne slažu, svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti i navodi razlog neslaganju.
(5) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti mora imati datum i potpis najmanje ovlaštenog revizora koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti i zakonskog zastupnika revizorskog društva.
(6) Ako provjeru izvještaja o održivosti istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, izvještaj o provjeri izvještaja o moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili provjeru izvještaja o održivosti i zakonski zastupnici revizorskog društva.
(7) Iznimno od stavaka 5. i 6. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je prije izdavanja izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetni izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti koje je potpisao ovlašteni revizor.
(9) Ako isti ovlašteni revizor provodi zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti uključuje se u poseban odjeljak revizorskog izvještaja.
(10) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(11) Izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u ovom članku.“.
Članak 41.
U naslovu iznad članka 62. iza riječi: „reviziju“ dodaju se riječi: „i provjeru izvještaja o održivosti“.
U stavku 1. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „ i/ili provjere izvještaja o održivosti“.
Članak 42.
U članku 63. iza riječi: „reviziju“ dodaju se riječi: „i/ili provjeru izvještaja o održivosti“.
Članak 43.
Iza članka 64. dodaje se naslov iznad članka i članak 64.a koji glase:
„Nepravilnosti
Članak 64.a
Članak 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 primjenjuje se na revizorsko društvo koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa.“.
Članak 44.
U članku 66. ispred riječi: „Bez obzira“ dodaje se oznaka stavka 1.
Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. prati proces pripreme godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika“.
Dosadašnje točke 3. do 6. postaju točke 4. do 7.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Bez obzira na odgovornost članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo, revizijski odbor, u pogledu izvještaja o održivosti i provjere izvještaja o održivosti ima sljedeće zadaće:
1. izvještava nadzorni odbor ili neizvršne članove upravnog odbora o ishodu provjere izvještaja o održivosti te objašnjava na koji način je provjera izvještaja o održivosti pridonijela integritetu izvještavanja o održivosti i objašnjava ulogu revizijskog odbora u tom procesu
2. prati proces izvještavanja o održivosti, uključujući proces koji se provodi radi utvrđivanja informacija o kojima se izvještava u skladu s standardima izvještavanja o održivosti, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije te dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegovog integriteta
3. prati proces pripreme izvještaja poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
4. glede izvještavanja o održivosti prati djelotvornost sustava unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima te, ako je primjenjivo, unutarnju reviziju, bez kršenja svoje neovisnosti
5. prati obavljanje provjere izvještaja o održivosti, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014
6. ispituje i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s člancima 48., 49., 50., 52., 53., 54.,44.a i 64.a ovoga Zakona.“.
Članak 45.
U članku 75. stavku 1. iza riječi: „zahtjeva neovisnosti“ dodaju se riječi: „i ako je primjenjivo, standarda provjere izvještavanja o održivosti,“.
Članak 46.
U članku 76. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava provodi se najmanje jedanput u šest godine kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju provjeru izvještaja o održivosti.“.
Članak 47.
U članku 79. stavku 1. točki 1. zarez i riječi: „te u prostorijama Ministarstva financija“, zamjenjuju se riječima: „ili u prostorijama Ministarstva financija“.
Članak 48.
U članku 80. stavku 4. točki 1. iza riječi: „izvještavanju“ dodaju se riječi: „te, ako je primjenjivo, održivosti i izvještavanju o održivosti ili u obavljanju drugih usluga povezanih s održivosti“.
Članak 49.
U članku 87. ispred riječi „Stavljanje“ dodaje se oznaka stavka (1).
Iza stavka 1. dodaje stavak 2. koji glasi:
„(2) U primjedbama na zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru ne mogu se iznositi nove činjenice i okolnosti o kojima je subjekt nadzora imao ili trebao imati spoznaje do sastavljanja zapisnika iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Članak 50.
U članku 94. stavku 1. iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. privremenu zabranu do tri godine ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za održivost i/ili potpisivanje izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti“.
Iza dosadašnje točke 5. koja postaje točka 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:
„ 7. utvrđenje da izvještaj o provjeri izvještaja o ne ispunjava zahtjeve iz članka 58.b ovoga Zakona.“.
Dosadašnje točke 6. i 7. postaju točke 8. i 9.
U stavku 4. riječi: „točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „točke 6.“ na oba mjesta.
Članak 51.
U članku 95. stavcima 1. i 2. u uvodnoj rečenici riječi: „točke 7.“ zamjenjuje se riječima: „točke 9.“.
Članak 52.
U članku 111. stavku 1. iza riječi: „ revizije“ dodaju se riječi: „i provjere izvještaja o održivosti“.
Članak 53.
Članak 116. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 eura do 106.170,00 eura kaznit će se revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa ako:
1. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 5. ovoga Zakona
2. protivno članku 5. stavku 5. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom.
3. ne obavijesti Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona.
4. ne obavijesti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona
5. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 4. ovoga Zakona
6. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 6. ovoga Zakona
7. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona
8. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona
9. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 5. – 8. ovoga Zakona
10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
11. pruža nerevizorske usluge bez odobrenja iz članka 44. stavka 10. ovoga Zakona
12. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44.a stavku 1. ovoga Zakona
13. pruža nerevizorske usluge bez odobrenja iz članka 44.a stavka 4. ovoga Zakona
14. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija
15. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona
16. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona
17. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona
18. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona
19. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona
20. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona
21. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
22. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
23. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona
24. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona
25. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona
26. glede organizacije revizorskog rada ne omogući obavljanje revizorskih usluga, ne vodi evidencije, ne dokumentira traženje savjeta od vanjskih stručnjaka i/ili ne vodi revizorske spise u skladu s člankom 54. stavcima 1., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. ovoga Zakona
27. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona
28. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona
29. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona
30. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56.a stavka 3. ovoga Zakona
31. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56.a stavkom 5. ovoga Zakona
32. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56.a stavkom 6. ovoga Zakona
33. protivno članku 58. stavku 2. ovoga Zakona izrazi revizorsko mišljenje koje nije temeljeno na Međunarodnim revizijskim standardima, odnosno revizorsko izvješće s revizorskim mišljenjem o financijskim izvještajima koji su bili predmet revizije ne odražava razumne zaključke koje je revizor donio tijekom obavljanja revizije tih financijskih izvještaja
34. protivno članku 58. stavku 3. ovoga Zakona nije prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze koji mu omogućuju da stvori razumne zaključke na kojima treba temeljiti revizorovo mišljenje za sastavljanje revizorskog izvješća o obavljenoj zakonskoj reviziji financijskih izvješća te je potpisao nemodificirano revizorsko mišljenje
35. protivno članku 58. stavku 3. ovoga Zakona, na temelju prikupljenih revizijskih dokaza nije stvorilo razumne zaključke na kojima treba temeljiti revizorovo mišljenje za sastavljanje revizorskog izvješća o obavljenoj zakonskoj reviziji financijskih izvještaja
36. revizorski izvještaj nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona
37. revizorski izvještaj nije potpisan u skladu s člankom 58. stavkom 5. i 6. ovoga Zakona
38. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 8. ovoga Zakona
39. ako ne sastavi izvještaj o provjeri izvještaja u skladu s člankom 58.b stavkom 1. ovoga Zakona
40. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58.b stavkom 2. ovoga Zakona
41. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti nije potpisano u skladu s člankom 58.b stavcima 5. i 6. ovoga Zakona
42. prije izdavanja izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58.b stavka 8. ovoga Zakona“.
43. obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti protivno članku 63. ovoga Zakona
44. obavlja zakonsku reviziju dulje od razdoblja propisanog člankom 64. ovoga Zakona
45. ne dostavi u roku propisanom člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 dodatno izvješće revizijskom odboru, upravnom ili nadzornom odboru u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
46. o nepravilnostima iz članka 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 ne obavijesti nadležno tijelo iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
47. ne obavijesti nadležna tijela iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona o informacijama iz članka 12. Uredbe (EU) br. 537/2014
48. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona
49. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
50. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona
51. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona
52. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
53. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona
54. ne poštuje ograničenja glede naknade za obavljene usluge u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
55. ne poštuje zabranu pružanja nerevizorskih usluga iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 osim onih nerevizorskih usluga dozvoljenih ovim Zakonom
56. pripremu zakonske revizije i procjenu prijetnji neovisnosti ne obavlja u skladu s člankom 6. stavkom 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
57. o nepravilnostima ne obavijesti revidirani subjekt u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
58. ne provodi kontrolu kvalitete angažmana u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 537/2014
59. revizorsko izvješće koje se odnosi na zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa nije sastavljeno u skladu s člankom 10. stavcima 2., 3. i/ili 4. Uredbe (EU) br. 537/2014
60. dodatno izvješće za revizijski odbor nije sastavljeno u skladu s člankom 11. stavcima 1., 2., 3. i/ili 5. Uredbe (EU) br. 537/2014
50. izvješće o transparentnosti ne objavljuje u roku i u skladu s člankom 13. stavcima 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
61. ne pruži informacije Ministarstvu financija u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 537/2014
62. ne čuva evidencije u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 537/2014
63. nakon isteka najduljeg razdoblja angažmana iz članka 64. ovoga Zakona, a protivno zabrani iz članka 17. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014 obavlja zakonsku reviziju
64. ne provede rotaciju glavnog revizijskog partnera u skladu s člankom 17. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
65. ne omogući pristup dodatnim izvješćima u skladu s člankom 18. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 42., 46. – 52 ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 42., 46. – 52 ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 42., 46. – 52 ovoga članka samostalni revizor koji ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.“.
Članak 54.
Članak 117. mijenja se i glasi:
„Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj kao fizička osoba ako:
1. obavlja revizorske usluge u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona
2. obavlja dodatne revizorske usluge u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 2. ovoga Zakona
3. kao revizorsko društvo iz druge države članice obavlja zakonsku reviziju i/ili provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 4. ovoga Zakona
4. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 5. ovoga Zakona
5. kao revizorsko društvo iz druge države članice prije početka obavljanja zakonske revizije i, ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti ne postupi u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona
6. kao subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji prije početka obavljanja zakonske revizije ili provjere izvještaja o održivosti ne postupi u skladu s člankom 30. ovoga Zakona
7. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona
8. ne poštuje zabranu propisanu člankom 50. stavkom 2. ovoga Zakona.“.
Članak 55.
U cijelom tekstu Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) riječi: „revizorsko izvješće“ zamjenjuju se riječima: „revizorski izvještaj“, riječi: „izvješće poslovodstva“ zamjenjuju se riječima: „izvještaj poslovodstva“ i riječi: „izvješće o transparentnosti“ zamjenjuju se riječima: „izvještaj o transparentnosti“ u određenom broju i padežu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Usklađenje ovlaštenih revizora
Članak 56.
(1) Ovlašteni revizor kojemu je odobrenje za rad izdano prije 1. siječnja 2024. može obavljati dodatne revizorske usluge do 1. siječnja 2026.
(2) Ovlašteni revizor iz stavka 1. ovoga članka može nakon 1. siječnja 2026. nastaviti obavljati dodatne revizorske usluge samo ako Ministarstvu financija najkasnije do 30. rujna 2025. dostavi dokaz o stalnom stručnom usavršavanju u trajanja od najmanje 30 sati, koji uključuje usavršavanja obavljena od 1. siječnja 2024., iz sljedećih područja održivosti:
1. pravni zahtjevi i standardi izvještavanja o održivosti
2. analiza održivosti
3. postupci dubinske analize u pogledu pitanja održivosti
4. pravni zahtjevi i standardi provjere izvještavanja o održivosti.
(3) Ovlaštenom revizoru iz stavka 1. ovoga članka koji u roku iz stavka 2. ovoga članka dostavi Ministarstvu financija dokaz o provedenom stalnom stručnom usavršavanju iz područja održivosti, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i dodatnih revizorskih usluga.
(4) Ovlaštenom revizoru iz stavka 2. ovoga članka koji ne dostavi u roku dokaz o provedenom stalnom stručnom usavršavanju, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga do 30. lipnja 2026.
(5) Stalno stručno usavršavanje iz stavka 2. ovoga članka provodit će organizatori koji su dobili prethodnu suglasnost Ministarstva financija na program stalnog stručnog usavršavanja iz područja održivosti za 2024.
(6) Ministarstvo financija izdat će suglasnost organizatoru stalnog stručnog usavršavanja na program stalnog stručnog usavršavanja ako ispunjava kriterij aktualnosti, kvalitete i relevantnosti i ako program sadrži popis literature i prezentacijske materijale koji obuhvaća sva područja na navedena u stavku 2. ovoga članka.
(7) Odredbe stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se i na fizičku osobu koja položi revizorski ispit u skladu s odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“ broj 127/17.) i podnese zahtjev za izdavanje odobrenja Ministarstvu financija do 1. siječnja 2026.
Usklađenje revizorskih društava
Članak 57.
(1) Revizorsko društvo koje ima namjeru obavljati dodatne revizorske usluge dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje dodatnih revizorskih usluga Ministarstvu financija do 30. studenog 2025.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, revizorsko društvo prilaže i odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenog revizora iz članak 53. stavka 3. ovoga Zakona koji je zaposlen u tom revizorskom društvu.
Primjena standarda
Članak 58.
Do stupanja na snagu standarda provjere izvještaja o održivosti koje će donijeti Europska komisija, u Republici Hrvatskoj primjenjivat će se Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen).
Rok za donošenje pravilnika
Članak 59.
Ministar financija uskladit će Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.), Pravilnik o stručnom osposobljavanju za polaganje revizorskog ispita, revizorskom i posebnom ispitu te ispitu osposobljenosti („Narodne novine“, broj 59/19.), Pravilnik o izdavanju odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu („Narodne novine“ br. 27/19. i 51/21.) i Pravilnik o vođenju registra („Narodne novine“ broj 44/19) u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 60.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJA
Uz članak 1.
Ovim člankom se u članku 2. važećeg Zakona navodi preuzimanje Direktive 2006/43/EZ (Revizijska direktiva) i CSRD direktive u nacionalno zakonodavstvo te osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 537/2014 (Revizijska uredba) važećim Zakonom.
Uz članak 2.
Ovim člankom se u članku 4. važećeg Zakona dodaju nove definicije radi potrebe prijenosa CSRD direktive u nacionalno zakonodavstvo. Dodaju se definicije izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti, provjere izvještaja o održivosti, izvještaj o održivosti, Europski standardi izvještavanja o održivosti, standardi provjere izvještavanja o održivosti i glavni revizijski partner za održivost. Ono što je novost je to da se utvrđuje kako se revizorske usluge sastoje od osnovnih i dodatnih revizorskih usluga. Osnovne revizorske usluge obuhvaćaju zakonsku reviziju, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostale revizijske angažmane s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Osnovne revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima. Dodatne revizorske usluge obuhvaćaju provjeru izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti. Ova dorada napravljena je iz razloga što pružanje dodatnih revizorskih usluga predstavlja opciju za ovlaštenog revizora. Bitno je istaknuti kako fizička osoba ne može obavljati dodatne revizorske usluge ako nema odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga. Drugim riječima provjeru izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti može obavljati isključivo ovlašteni revizor. Ovlašteni revizor može a i ne mora zatražiti odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 3.
Ovim člankom mijenja se članak 5. važećeg Zakona. S obzirom da je člankom 2. Prijedloga zakona dorađena definicija revizorskih usluga potrebno je terminološki prilagoditi članak 5. važećeg Zakona. Ovim člankom utvrđuje se kako dodatne revizorske usluge u Republici Hrvatskoj može obavljati isključivo revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Dodatne revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji imaju odobrenje za rad za obavljanje osnovnih i dodatnih revizorskih usluga. Kada je riječ o revizorskom društvu iz državne države članice ono može uz zakonsku reviziju obavljati provjeru izvještaja o održivosti ako ga je Ministarstvo financija registriralo. Također, i ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju i/ili provjeru izvještaja o održivosti ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Također, ovim člankom propisuje se kako u obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner odnosno glavni partner za održivost.
Uz članak 4.
Ovim člankom mijenja se članak 7. važećeg Zakona u kojem se utvrđuje izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru. Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga fizičkoj osobi koja je položila osnovni revizorski ispit i ima dobar ugled. Nakon izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora. Dodatno, Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru koji položi dodatni revizorski ispit.
Uz članak 5.
Ovim člankom dopunjuje se članak 10. važećeg Zakona kojim se propisuje dobar ugled fizičke i pravne osobe na način da se pri procjeni dobrog ugleda u obzir uzima i eventualna kažnjavanost u području održivosti, odnosno izvještavanja o održivosti. Također, postupanjem Ministarstva financija u praksi uočeno je da je potrebno detaljnije propisati slučajeve iznošenja neistinitih i potpunih podataka u upitnicima koji se ispunjavaju prilikom izdavanja odobrenja za rad ili u postupku nadzora, odnosno propisati posljedice kada se ista obveza ne ispuni na način kako je naloženo podzakonskim propisima.
Uz članak 6.
Ovim člankom mijenja se članak 11. važećeg Zakona koji uređuje revizorski ispit. Ovaj članak potrebno je prilagoditi radi izmjene definicije revizorskih usluga, odnosno radi usklađivanja terminologije. Stoga, revizorski ispit kakav polažu fizičke osobe prema važećem Zakonu naziva se osnovni revizorski ispit. Dodatni revizorski ispit polažu fizičke osobe koje žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti. Drugim riječima, revizorski ispit proširuje se kako bi obuhvatio područja koja se odnose na izvještavanje o održivosti. U tom smislu dodatni revizorski ispit obuhvaća najmanje sljedeća područja: pravne zahtjeve i standarde izvještavanja o održivosti, analizu održivosti, postupke dubinske analize u pogledu pitanja održivosti i pravne zahtjeve i standardi provjere izvještavanja o održivosti. Kako bi pristupio polaganju dodatnog revizorskog ispita fizička osoba ili ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Bitno je naglasiti da fizička osoba može istovremeno pristupiti polaganju osnovnog i dodatnog revizorskog ispita, odnosno ovlašteni revizor može se naknadno odlučiti za polaganje dodatnog revizorskog ispita.
Uz članak 7.
Ovim člankom se iza članka 11. važećeg Zakona dodaje novi članak kojim se uređuje način provedbe revizorskih ispita. Način provedbe uređen je člankom 11. važećim Zakonom, međutim radi jasnoće, dio odredaba iz članaka 11. važećeg Zakona premješteno je u novi članak.
Uz članak 8.
Ovim člankom dorađuje se članak 12. važećeg Zakona u dijelu propisivanja suradnje Ministarstva financija s nadležnim tijelima država članica u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama u području provjere izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.
Uz članak 9.
Ovim člankom mijenja se članak 14. važećeg Zakona radi promjene terminologije kod definicije revizorskih usluga. Ovim člankom uređuje se stalno stručno usavršavanje u području obavljanja osnovnih revizorskih usluga.
Uz članak 10.
Ovim člankom dodaje se novi članak u važeći Zakon kojim se uređuje stalno stručno usavršavanje u području dodatnih revizorskih usluga. Ovim člankom osigurava se da ovlašteni revizori pohađaju prikladan program stalnog obrazovanja radi održavanja teorijskog znanja, stručnih vještina i vrijednosti na dovoljno visokoj razini. Pripisuje se obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenom revizoru koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga i to u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati.
Uz članak 11.
Ovim člankom mijenja se članak 15. važećeg Zakona kojim se uređuje polaganje posebnog ispita za ovlaštenog revizora kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Ministarstvo financija izdati će odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako je ovlašteni revizor položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
Uz članak 12.
Ovim člankom mijenja se članak 16. važećeg Zakona kojim se uređuje ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru kod obavljanja osnovnih i dodatnih revizorskih usluga. Ovim člankom utvrđeni su uvjeti pod kojima će Ministarstvo financija ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Ovdje je bitno naglasiti, u slučaju da je ovlaštenom revizoru ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Drugim riječima dodatne revizorske usluge ne mogu se pružati ako fizička osoba nema odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga. Također, Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru u slučajevima izrečenih nadzornih mjera kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti i ako ovlašteni revizor nije ispunio obvezu stalnog stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem ovlašteni revizor ne može ponovo zatražiti odobrenje za rad za obavljanje osnovnih i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 13.
Ovim člankom određuje u članku 17. važećeg Zakona da će revizorskom društvu koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdati, na njegov zahtjev, rješenje o odobrenju za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako ima zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za pružanje dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 14.
Ovim člankom mijenja se članak 18. važećeg Zakona te se propisuje ovlast Ministarstva financija za izdavanje odobrenja za rad samostalnom revizoru koji obavlja osnovne i, tako gdje postoji, revizorske usluge kao samostalnu djelatnost
Uz članak 15.
Ovim člankom mijenja se članak 19. važećeg Zakona kojim se utvrđuju razlozi za ukidanje odobrenja za rad revizorskom društvu. Propisuju se slučajevi u kojima će Ministarstvo financija ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih i, tako gdje postoji, dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 16.
Ovim člankom određuje se u članku 20. važećeg Zakona obveza Ministarstva financija da obavijesti nadležna tijela država članica domaćina u kojem je revizorsko društvo registrirano o ukidanju odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga.
Uz članak 17.
Ovim člankom određuje se u članku 21. važećeg Zakona obveza Ministarstva financija da izvjesit nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja pravne osobe kojoj je odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga revizorskom društvu ukinuto.
Uz članak 18.
Ovim člankom dopunjuje se članak 22. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kod postupka izdavanja odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice.
Uz članak 19.
Ovim člankom dopunjuje se članak 23. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti koji se odnosi na ispit osposobljenosti.
Uz članak 20.
Ovim člankom dopunjuje se članak 25. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o registraciji revizorskog društva iz druge države članice. Ministarstvo financija će za obavljanje provjere izvještaja o održivosti registrirati revizorsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za rad matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti, u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija. Revizorsko društvo iz druge države članice, kao uvjet za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj mora imati odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija.
Uz članak 21.
Ovim člankom dopunjuje se članak 27. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o odobrenju za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje. Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija može izdati odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje pod određenim uvjetima i ako položi ispit osposobljenosti u dijelu održivosti. Fizička osoba iz treće zemlje ne može dobiti odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ako nema odobrenje za obavljanje zakonske revizije.
Uz članak 22.
Ovim člankom dopunjuje se članak 29. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji. Ministarstvo financija registrirati će revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorsko izvješće o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ili ako izdaje, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti. Bitno je naglasiti kako se registracija može odnositi samo na zakonsku reviziju, na provjeru izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 23.
Ovim člankom dopunjuje se članak 30. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o uvjetima za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji. Detaljno se propisuju koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi Ministarstvo financija registriralo subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti. Bitno je naglasiti kako se registracija može odnositi samo na zakonsku reviziju, na provjeru izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 24.
Ovim člankom dopunjuje se članak 31. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o uvjetima za registraciju revizora u trećoj zemlji.
Uz članak 25.
Ovim člankom dopunjuje se članak 36. važećeg Zakona u dijelu podataka koje moraju sadržavati se registri koje vodi Ministarstvo financija, odnosno registar revizorskih društava, samostalnih revizora, revizorskih društava iz drugih država članica, i registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji. Registar ovlaštenih revizora i samostalnih revizora mora uz ime i prezime te registarski broj svih ovlaštenih revizora koji su zaposleni u revizorskom društvu, odnosno kod samostalnog revizora, ili su s njime povezani kao partner ili na drugi način imati i podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za obavljanje provjere izvještaja o održivosti. Za svaku drugu registraciju revizorskog društva kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizorskog subjekta kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju i broj registracije mora sadržavati i podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje. U registru subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji navodi se je li subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 26.
Ovim člankom dopunjuje se članak 37. važećeg Zakona u dijelu podataka koje moraju sadržavati se registri koje vodi Ministarstvo financija, odnosno registar ovlaštenih revizora, ovlaštenih revizora iz druge države članice, ovlaštenih revizora iz treće zemlje i revizora u trećoj zemlji. Registar ovlaštenih revizora mora sadržavati podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti te svaku drugu registraciju ovlaštenog revizora kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizora kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju te, ako je primjenjivo, broj registracije te podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje. U registru revizora u trećoj zemlji navodi se je li revizor u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 27.
Ovim člankom dopunjuje se članak 40. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 40. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Bitno je naglasiti je cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 28.
Ovim člankom dopunjuje se članak 41. važećeg Zakona način da se odredbe članka 40. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila. Ono što je novost, u dijelu imenovanja revizorskog društva, kada je riječ o provjeri izvještaja o održivosti, dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu velikog poduzetnika koji podliježe izvještavanju o održivosti sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, osim velikog poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, djelujući pojedinačno ili skupno, imaju pravo podnijeti prijedlog odluke za usvajanje kojim se zahtjeva da revizorsko društvo koja ne pripada istom revizorskom društvu ili mreži kao revizorsko društvo koje obavljaju zakonsku reviziju pripremi izvještaj o određenim elementima izvještavanja o održivosti i da se takav izvještaj stavi na raspolaganje glavnoj skupštini dioničara ili članova.
Uz članak 29.
Ovim člankom dopunjuje se članak 42. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 42. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 30.
Ovim člankom u članak 44. važećeg Zakona određuje se da u slučaju provjere izvještaja o održivosti nije potrebno odobrenje revizijskog odbora u slučaju pružanja nerevizorskih usluga od strane revizorskog društva kada je riječ o subjektu od javnog interesa.
Uz članak 31.
Ovim člankom dodaje se u važeći Zakon novi članak kojim se uređuje obavljanje nerevizorskih usluga u slučaju u kojem revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 32.
Ovim člankom dopunjuje se članak 46. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 46. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 33.
Ovim člankom dopunjuje se članak 50. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 50. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 34.
Ovim člankom dopunjuje se članak 51. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 51. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 35.
Ovim člankom dopunjuje se članak 52. važećeg Zakona u dijelu pripreme revizorske usluge i procjene prijetnji neovisnosti u kojem se traži od revizorskog društva i ovlaštenog revizora da prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge procjeni i dokumentira ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner za održivost odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivost u državi članici u kojoj se obavlja provjera izvještaja o održivosti.
Uz članak 36.
Ovim člankom u članku 54. važećeg Zakona prilagodila se terminologija kada je riječ o podjeli revizorskih usluga na osnovne i dodatne. Propisuje se da ako isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, spis o provjeri izvještaja o održivosti revizorsko društvo dužno je uključiti u spis o zakonskoj reviziji.
Uz članak 37.
Ovim se člankom u važeći Zakon dodaje novi članak kojim se uređuje provjera konsolidiranog izvještaja o održivosti. S obzirom da se važećim zakonom u članku 56. utvrđuju pravila o reviziji konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja bilo je potrebno utvrditi pravila za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti
Uz članak 38.
Ovim člankom se u članak 57. važećeg Zakona određuje da se povredom čuvanja revizorske tajne ne smatra ako se podaci priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja provjere izvještaja o održivosti, u slučaju da isto revizorsko društvo ne obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 39.
Ovim člankom dorađuje se članak 58. važećeg Zakona. Naime, člankom 58. stavkom 1. važećeg zakona vrlo se općenito određuje kako je revizorsko društvo dužno sastaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeno uključuje slučajeve u kojima je ostvaren osnovni cilj provedene zakonske revizije, ali isto tako i slučajeve u kojima je taj cilj ostvaren, ali uz nepoštivanje, manjeg ili većeg broja odredaba posebnog propisa, Međunarodnih revizijskih standarda. Na taj način dolazi se do situacije da se prema jedinstvenoj, vrlo široko određenoj prekršajnoj odredbi kažnjava revizorsko društvo koje je ispunilo cilj zakonske revizije i ono koje je isto propustilo učiniti, odnosno koje je izdalo pogrešni revizorski izvještaj. Stoga, iz razloga pravne sigurnosti, te približavanja općoj javnosti osnovnog cilja postupka zakonske revizije, izmijenjen je članak 58. važećeg Zakona.
Uz članak 40.
Ovim se člankom u važeći Zakon dodaju se novi članci 58.a i 58.b. Radi jasnoće, odredbe članka 58. stavaka 2. do 12. važećeg Zakona propisane su zasebnim člankom 58.a Prijedloga zakona s obzirom da većina navedenih stavaka toga članka, u odnosu na sadržaj revizorskog izvještaja predstavlja prijenos pravne stečevine, odnosno dodatne zahtjeve u odnosu na zahtjeve propisane međunarodnim revizijskim standardima. U tom je dijelu napravljena dorada koja se odnosi na izvještaj o održivosti koji je potrebno isključiti iz mišljenja koje revizorsko društvo daje u revizorskom izvještaju kada izražava mišljenje o tome je li izvještaj poslovodstva sastavljan u skladu s zakonom kojim se uređuje računovodstvo. Razlog tome je taj što je izvještaj o održivosti sadržan u zasebnom odjeljku izvještaja poslovodstva. Također, ovim člankom dodaje se novi članak kojim se uređuje izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti. Važećim zakonom u članku 58. zahtijeva se da revizorska društva u revizorskom izvještaju prikazuju rezultate zakonske revizije. Ovim člankom slična pravila utvrđuju se za provjeru izvještaja o održivosti. Rezultati provjere izvještaja o održivosti prikazuju se u izvještaju o provjeri izvještaja o održivosti. Ako isti ovlašteni revizor provodi zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti, provjera izvještaja o održivosti čini sastavni dio revizorskog izvještaja.
Uz članak 41.
Ovim člankom dopunjuje se članak 62. važećeg Zakona u dijelu naknada za obavljenu provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 42.
Ovim člankom se u članku 63. važećeg Zakona određuje najmanji potreban broj zaposlenih ovlaštenih revizora u revizorskim društvima u punom radnom vremenu koji mogu obavljati provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.
Uz članak 43.
Ovim se člankom u važeći Zakon dodaje novi članak kojim se utvrđuje da se članak 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 primjenjuje na revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa.
Uz članak 44.
Ovim člankom se u članku 66. važećeg Zakona uređuju zadaće revizijskog odbora u dijelu izvještavanja o održivosti. Te zadaće uključuju obvezu da se nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa obavijeste o ishodu provjere izvještaja o održivosti i da se objasni kako je revizijski odbor pridonio integritetu izvještavanja o održivosti i koja je bila njegova uloga u tom postupku. Također, revizijski odbor dužan je pratiti proces izvještavanja o održivosti, proces pripreme izvještaja poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje te glede održivosti pratiti djelotvornosti unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima. Također, mora pratiti obavljanje provjere izvještaja o održivosti, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014 te ispitivati i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s odredbama Zakona o reviziji.
Uz članak 45.
Ovim člankom dopunjuje se članak 75. važećeg Zakona kojim se propisuje opseg nadzora koji je Ministarstvo financija ovlašteno provoditi. Nadzor između ostalog podrazumijeva i provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava a koji podrazumijeva, tako gdje postoji, pridržavanje standarda provjere izvještavanja o održivosti.
Uz članak 46.
Ovim člankom utvrđuje se u članku 76. važećeg Zakona da se nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava provodi najmanje jedanput u šest godine kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 47.
Ovim člankom dorađen je članak 79. važećeg Zakona iz razloga efikasnosti i ekonomičnosti provođenja jednostavnijih postupaka nadzora koje je moguće obaviti i na način da subjekt nadzora zatraženu dokumentaciju dostavi Ministarstvu financija, posebice imajući u vidu troškove nadzora u slučajevima revizorskih društava sa sjedištem izvan Grada Zagreba, a kod kojih nije nužan odlazak u poslovne prostorije revizorskog društva, budući da društvo dokumentaciju posjeduje isključivo u papirnatom obliku.
Uz članak 48.
Ovim člankom dopunjuje se članak 80.važećeg Zakona. Ovlašteni državni službenici koji obavljaju ovlaštenih revizora i revizorskih društava u dijelu osiguranja kvalitete rada, kada je riječ o održivosti, mora imati odgovarajuću stručnu naobrazbom i relevantno iskustvo u obavljanju provjere izvještaja o održivosti i izvještavanja o održivosti ili u obavljanju drugih usluga povezanih s održivosti.
Uz članak 49.
Ovim člankom se u članu 87. važećeg Zakona propisuje da se u primjedbama na zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru ne mogu iznositi nove činjenice i okolnosti, a o kojima je subjekt nadzora imao ili trebao imati spoznaje do sastavljanja zapisnika.
Uz članak 50.
Ovim člankom u članak 94. važećeg Zakona propisuju se vrste nadzornih mjera koje može izreći Ministarstvo financija u dijelu na provjeru izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za održivost.
Uz članak 51.
Ovim člankom ispravlja se pozivanje u članku 95. važećeg Zakona.
Uz članak 52.
Ovim člankom se u članku 111. važećeg Zakona određuje suradnja Ministarstva financija s nadležnim tijelima država članica u pogledu provjere izvještaja o održivosti.
Uz članak 53.
Ovim člankom uređuju se prekršajne odredbe u članku 116. važećeg Zakona. U odnosu na važeći zakon, dodane su prekršaje odredbe u vezi provjere izvještaja o održivosti. Također u skladu s odgovarajućim dopunama odredbi koje se odnose na revizorski izvještaj, propisani su novi prekršaji u pogledu
Uz članak 54.
Ovim člankom uređuju se prekršajne odredbe u članku 117. važećeg Zakona.
Uz članak 55.
Ovim člankom se riječi „revizorsko izvješće“, „izvješće poslovodstva“ i „izvješće o transparentnosti“ u odgovarajućem broju i padežu zamjenjuju se riječima „revizorski izvještaj“ , „izvještaj poslovodstva“ i „izvještaj o transparentnosti“ u odgovarajućem broju i padežu u cijelom tekstu ovoga Zakona.
Uz članak 56.
Ovim člankom određuje se da ovlašteni revizori kojima je izdano odobrenje za rad prije 1. siječnja 2024. mogu obavljati uslugu provjere izvještaja o održivosti bez ispunjavanja uvjeta koji se odnose na polaganje dodatnog revizorskog ispita i uvjeta kojim se zahtjeva 8 mjeseci radnog iskustva. Međutim, ovlašteni revizori dužni su, ako žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti, putem stalnog stručnog osposobljavanja od 1. siječnja 2024. ostvariti najmanje 30 sati u području održivosti te o tome obavijestiti Ministarstvo financija do 31. listopada 2025. Navedeno se odnosi i na fizičke osobe kojima Ministarstvo financija izda odobrenje za rad do 1. siječnja 2026.
Uz članak 57.
Ovim člankom utvrđuje se obveza za revizorsko društvo koje ima namjeru obavljati dodatne revizorske usluge da podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje dodatnih revizorskih usluga Ministarstvu financija u roku 30 dana od dana stupanja ovoga Zakona na snagu.
Uz članak 58.
Ovim člankom određuje se da se do stupanja na snagu standarda provjere izvještavanja o održivosti koje donosi Europska komisija, u Republici Hrvatskoj primjenjuje Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen).
Uz članak 59.
Ovim člankom uređuje se rok za usklađivanje Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.), Pravilnika o stručnom osposobljavanju za polaganje revizorskog ispita, revizorskom i posebnom ispitu te ispitu osposobljenosti („Narodne novine“, broj 59/19.), Pravilnika o izdavanju odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu („Narodne novine“ br. 27/19. i 51/21.) i Pravilnika o vođenju registra („Narodne novine“ broj 44/19.) s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 60.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu Prijedloga zakona.
IV. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. lipnja 2006.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).
(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014.).
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. revizorske usluge su zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima
2. revizija financijskih izvještaja je provjera i ocjenjivanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i drugih financijskih izvještaja te podataka i metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja i na temelju toga, davanje neovisnog stručnog mišljenja o tome prikazuju li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja te novčanih tokova u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja ili, ako je to primjenjivo, jesu li financijski izvještaji u skladu s propisima. Revizija financijskih izvještaja obuhvaća zakonsku reviziju i druge revizije financijskih izvještaja
3. uvid u financijske izvještaje je angažman u okviru kojeg ovlašteni revizor i revizorsko društvo daje zaključak je li na temelju postupaka koji ne pružaju sve dokaze koji su potrebni u slučaju obavljanja revizije financijskih izvještaja uočio nešto zbog čega smatra da financijski izvještaji nisu pripremljeni u svim značajnijim odrednicama u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja
4. zakonska revizija je revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koja se:
a) zahtijeva na temelju prava Europske unije
b) zahtijeva na temelju propisa Republike Hrvatske ili
c) dobrovoljno obavlja na zahtjev malih poduzetnika ako je po opsegu i sadržaju jednakovrijedna s revizijom koja se provodi u skladu s podtočkom b) ove točke
5. nadležno tijelo je tijelo koje je nacionalnim propisom imenovano kao odgovorno za uređenje i/ili nadzor i javni nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija
6. revizorsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana kao trgovačko društvo u jednom od pravnih oblika u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
7. samostalni revizor je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u obliku samostalne djelatnosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
8. revizorsko društvo iz druge države članice je pravna osoba i/ili neki drugi subjekt bez obzira na njegov pravni oblik iz druge države članice koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koju je registriralo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
9. ovlašteni revizor je fizička osoba koja ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
10. ovlašteni revizor iz druge države članice je fizička osoba koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
11. registracija je postupak potvrđivanja revizorskog društva iz druge države članice, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizora u trećoj zemlji koji provodi Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
12. subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji je subjekt, bez obzira na njegov pravni oblik, koji na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim subjekta koji je registriran na osnovi odobrenja za rad kao revizorsko društvo u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
13. revizor u trećoj zemlji je fizička osoba koja na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim osobe koja je registrirana na osnovi odobrenja za rad kao ovlašteni revizor u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
14. revizor grupe je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
15. mreža je šira struktura:
a) koja je usmjerena na suradnju i kojoj pripada revizorsko društvo i
b) koja je jasno usmjerena na podjelu dobiti i troškova, ili čiji su članovi povezani vlasnički, ili su pod zajedničkom kontrolom ili upravom ili koja ima zajedničke politike i postupke za kontrolu kvalitete ili zajedničku poslovnu strategiju ili koristi zajedničko zaštićeno ime ili značajan dio stručnih resursa
16. povezano društvo revizorskog društva je svaki subjekt koji je, neovisno o pravnom obliku, povezan s revizorskim društvom članski, zajedničkom kontrolom ili upravom
17. revizorsko izvješće je izvješće neovisnog revizora koje izdaje revizorsko društvo u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona
18. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su Međunarodni računovodstveni standardi, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i pripadajuća tumačenja, naknadne promjene tih standarda i tumačenja koje je usvojio i objavio Europski parlament i Vijeće Europske unije
19. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su Hrvatski standardi financijskog izvještavanja kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
20. Međunarodni revizijski standardi su Međunarodni revizijski standardi, Međunarodne smjernice revizijske prakse (engl. IAPN), Međunarodni standardi za angažmane uvida, druge angažmane s izražavanjem uvjerenja, odnosno za povezane usluge i Međunarodni standardi kontrole kvalitete ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (engl. IAASB) te ako su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama« ili ako su propisani pravom Europske unije. U smislu ovoga Zakona Međunarodnim revizijskim standardima smatraju se i odredbe kodeksa etike za profesionalne računovođe koje donosi Međunarodni odbor za etičke standarde računovodstvene struke (engl. IESBA) koji su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama«, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona
21. subjekt od javnog interesa je subjekt koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
22. glavni revizijski partner je:
a) ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju određene zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga u ime revizorskog društva
b) u slučaju revizije grupe, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga, ako je to primjenjivo na razini grupe, te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili
c) ovlašteni revizor koji potpisuje revizorsko izvješće
23. partner je ovlašteni revizor koji u skladu s unutarnjom organizacijom revizorskog društva ima određena ovlaštenja i odgovornosti u organizaciji, upravljanju i nadzoru nad obavljanjem revizorskih usluga
24. profesionalna skeptičnost je pristup koji podrazumijeva pronicljivost, spremnost na prepoznavanje stanja koje može upućivati na moguće pogrešno prikazivanje zbog pogreške ili prijevare te pažljivu procjenu dokaza prikupljenih tijekom revizije
25. srednji poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
26. mali poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
27. ovisno društvo je ovisno društvo koje je kao takvo određeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
28. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
29. treća zemlja je država koja nije država članica
30. matična država članica je država članica u kojoj je ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu izdano odobrenje za rad u skladu s propisima te države članice
31. država članica domaćin je država članica u kojoj je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici dobio odobrenje za rad, odnosno u kojoj je revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici registrirano u skladu s propisima te države članice domaćina
32. osoba koja ne obavlja revizijsku djelatnost je fizička osoba koja tijekom donošenja odluka u okviru javnih ovlasti Ministarstva financija te tijekom razdoblja od tri godine neposredno prije tog razdoblja nije obavljala revizorske usluge, nije imala glasačka prava u revizorskom društvu, nije bila član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela revizorskog društva te nije bila zaposlena ili na neki drugi način povezana s revizorskim društvom
33. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ
34. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ
35. ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), i izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
36. CEAOB je Odbor europskih tijela za nadzor revizije osnovan Uredbom (EU) br. 537/2014.
Osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga
Članak 5.
(1) Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj obavlja revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Revizorsko društvo mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora.
(2) Zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj osim revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka obavlja i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija.
(3) Revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji moraju biti zaposleni u revizorskom društvu. Ovlašteni revizor ne može sklopiti ugovor o radu niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom.
(4) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.
(5) U obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner.
(6) Revizorske usluge obavljaju se neovisno, samostalno i objektivno u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, drugim propisima i pravilima.
POGLAVLJE II. ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU I REVIZORSKOM DRUŠTVU
Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru
Članak 7.
(1) Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima položen revizorski ispit i
2. ima dobar ugled.
(2) Odobrenje za rad je javna isprava.
(3) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija će odlučiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(4) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, a po zahtjevu se ne može postupiti, Ministarstvo financija rješenjem će odbaciti zahtjev.
(5) Nakon izdavanja odobrenja za rad fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora.
(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru te iznos naknade.
Dobar ugled
Članak 10.
(1) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, ima fizička osoba:
1. koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela:
a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), protiv spolnih sloboda (glava XVI.), protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)
b) protiv života i tijela (glava X.), protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
c) iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.)
d) iz Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.)
e) propisana zakonom kojim se uređuju trgovačka društva
f) propisana zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi
2. koja nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja obavljanja revizorskih usluga u zadnje tri godine
3. koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila odredbe ovoga Zakona, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili ostale propise kojima se uređuje revizija.
(2) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, imaju pravna osoba i njezin stvarni vlasnik kako je određeno zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji:
1. ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, ako je primjenjivo
2. nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak.
(3) Na dobar ugled fizičke ili pravne osobe mogu utjecati sljedeće okolnosti:
1. pravomoćno je osuđena ili se protiv osobe vodi kazneni ili prekršajni postupak za bilo koje od djela koja nisu navedena u stavku 1. ovoga članka, a koja bi mogla utjecati na dobar ugled osobe
2. nije se dokazala svojim dosadašnjim profesionalnim radom i osobnim integritetom
3. financijska stabilnost ugrožava ugled osobe
4. pravomoćno je osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja bilo kojih propisa kojima se uređuje revizorska, bankovna, financijska djelatnost, djelatnost osiguranja i reosiguranja, tržište kapitala, financijski instrumenti ili instrumenti platnog prometa, pružanje financijskih usluga, područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili bilo kojih drugih propisa relevantnih za obavljanje revizorskih usluga, a što može dovesti u sumnju dobar ugled kandidata
5. nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.
(4) Pri procjenjivanju okolnosti iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane uz vrstu presude, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, postojeće otežavajuće i olakotne okolnosti slučaja, značaj prijestupa ili prekršaja, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su provele ili provode Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili Hrvatska narodna banka ili srodna nadzorna tijela iz država članica i trećih zemalja. Ministarstvo financija vodit će računa i o postojanju većeg broja lakših djela iz stavka 3. ovoga članka koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe.
(5) Smatra se da osobe iz stavaka 1. - 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. - 3. ovoga članka.
(6) Odredbe stavaka 1. - 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće zemlje te pravne osobe sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.
(7) Ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni su bez odgode obavijestiti Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. - 4. ovoga članka.
(8) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete koje uzima u obzir pri procjeni dobrog ugleda iz stavka 3. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.
Revizorski ispit
Članak 11.
(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi.
(2) Revizorskim ispitom obuhvaćena su najmanje sljedeća područja:
1. opća računovodstvena teorija i načela
2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
4. financijska analiza
5. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo
6. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola
7. revizija i stručne vještine
8. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije
9. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
10. Međunarodni revizijski standardi i
11. profesionalna etika i neovisnost.
(3) Osim područja iz stavka 2. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:
1. pravo društava i korporativno upravljanje
2. stečajni i slični pravni postupci
3. porezno pravo
4. građansko i trgovačko pravo
5. socijalno pravo i radno pravo
6. informacijska tehnologija i računalni sustavi
7. ekonomija i poslovna ekonomija
8. matematika i statistika i
9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima
10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora. Revizorski ispit se polaže prema programu, na način uređen pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.
(5) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje. Revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(6) Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu i
2. pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.
(7) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.
(8) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz stavka 6. ovoga članka te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.
(9) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit.
(10) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.
(11) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu koja je upravni akt.
(12) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.
(13) Kandidat plaća naknadu za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita. Naknada se plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.
(14) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij u jednom ili više predmeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u tim predmetima ako je predmete istog sadržaja položila u okviru navedenih studija. Odluku o izuzeću na obrazloženi zahtjev fizičke osobe donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.
(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 6. ovoga članka, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz stavka 14. ovoga članka i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.
Suradnja nadležnih tijela država članica u vezi s obrazovnim kvalifikacijama
Članak 12.
Ministarstvo financija surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama određenima u članku 11. ovoga Zakona. Pri takvoj suradnji Ministarstvo financija uzima u obzir kretanja u obavljanju revizije i revizijskoj struci te već postignutu usklađenost u struci. Ministarstvo financija također će surađivati s CEAOB-om i nadležnim tijelima država članica imenovanim u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014 ako se usklađenost zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama odnosi na zakonske revizije subjekata od javnog interesa.
Stalno stručno usavršavanje
Članak 14.
(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, počevši od dana izdavanja odobrenja za rad te o ispunjenoj obvezi izvještava Ministarstvo financija najkasnije na dan isteka istog razdoblja.
(2) Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka. Ministarstvo financija provodi stalno stručno usavršavanje prema programu koji javno objavljuje. Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori provode stalno stručno usavršavanje prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost i koje javno objavljuju. Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.
Poseban ispit
Članak 15.
(1) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad zbog neispunjavanja obveze iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(2) Hrvatska revizorska komora organizira i provodi poseban ispit iz stavka 1. ovoga članka i naplaćuje naknadu za polaganje posebnog ispita.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način provedbe ispita iz stavka 2. ovoga članka, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja posebnog ispita.
Ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru
Članak 16.
(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge
2. gubitkom poslovne sposobnosti ovlaštenog revizora
3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine
4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.
(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka, rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad ovlaštenom revizoru Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem ovlašteni revizor ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.
Odobrenje za rad revizorskom društvu
Članak 17.
(1) Revizorsko društvo osniva se kao trgovačko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Ministarstvo financija izdat će privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom preddruštvu koje ispunjava sljedeće uvjete:
1. tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori, ili revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori iz druge države članice
2. većina, a najviše do tri četvrtine članova uprave, odnosno upravnog odbora su ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice, a kada uprava ili upravni odbor nema više od dva člana, barem jedan član mora zadovoljavati taj uvjet
3. ima dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona
4. fizičke i pravne osobe koje su osnivači društva te njihovi stvarni vlasnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, imaju dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona, u slučaju novoosnovanih trgovačkih društava.
(3) Najmanje jedan član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom.
(4) U revizorskom društvu može se utjecati na upravljanje društvom samo na temelju članskih prava u društvu.
(5) Član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora imati dobar ugled.
(6) Zahtjev za izdavanje privremenog rješenja o odobrenju za rad podnose osnivači ili uprava, odnosno upravni odbor revizorskog preddruštva.
(7) Prije upisa osnivanja revizorskog društva ili djelatnosti obavljanja revizorskih usluga u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar, revizorsko preddruštvo mora dobiti privremeno rješenje o odobrenju za rad, koje prilaže prijavi za upis u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar. Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od izvršnosti privremenog rješenja kojim je izdano odobrenje za rad.
(8) U sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi: »revizorsko društvo«, »revizorske usluge«, »revizija« ili izvedenice tih riječi ako pravna osoba nema privremeno rješenje o odobrenju za rad.
(9) O zahtjevu za izdavanje privremenog rješenja o odobrenju za rad Ministarstvo financija odlučit će u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(10) Nakon upisa revizorskog društva u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar, a nakon što revizorsko društvo dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga, Ministarstvo financija revizorskom društvu izdaje rješenje o odobrenju za rad.
(11) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, a po zahtjevu se ne može postupiti, Ministarstvo financija rješenjem će odbaciti zahtjev.
(12) Odobrenje za rad je javna isprava.
(13) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(14) Revizorsko društvo dužno je kontinuirano ispunjavati uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka, a o svakoj nastaloj promjeni uvjeta pod kojima mu je izdano odobrenje za rad dužno je obavijestiti Ministarstvo financija u roku od osam dana od datuma promjene uvjeta.
(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad revizorskom društvu te iznos naknade.
Odobrenje za rad samostalnom revizoru
Članak 18.
Ministarstvo financija izdat će ovlaštenom revizoru na njegov zahtjev odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad revizorskom društvu
Članak 19.
(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:
1. revizorsko društvo bude brisano iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra
2. revizorsko društvo ne započne obavljati revizorske usluge u roku od dvije godine od datuma izdavanja odobrenja za rad
3. revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge
4. revizorsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobrenje za rad izdano
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem revizorsko društvo ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.
Obavješćivanje nadležnih tijela
Članak 20.
Ministarstvo financija o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad obavještava nadležna tijela država članica domaćina u kojima je revizorsko društvo registrirano na osnovi priznavanja odobrenja za rad Ministarstva financija ili u kojima je ovlašteni revizor dobio odobrenje za rad, navodeći razloge zbog kojih je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad.
Promjena podataka u sudskom, odnosno odgovarajućem poslovnom registru
Članak 21.
Ministarstvo financija izvijestit će nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja pravne osobe kojoj je odobrenje za rad revizorskom društvu ukinuto.
POGLAVLJE III. ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE I REGISTRACIJA REVIZORSKOG DRUŠTVA IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE
Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice
Članak 22.
(1) Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad ovlaštenog revizora izdalo nadležno tijelo njezine matične države članice, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo financija dužno je temeljem zahtjeva fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka pribaviti potvrdu nadležnog tijela iz njezine matične države članice o izdanom odobrenju za rad te drugu potrebnu dokumentaciju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka može Ministarstvu financija sama dostaviti potvrdu nadležnog tijela iz svoje matične države članice o izdanom odobrenju za rad te drugu potrebnu dokumentaciju.
(4) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija odlučit će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice te iznos naknade.
Ispit osposobljenosti
Članak 23.
(1) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je položiti ispit osposobljenosti koji provodi Ministarstvo financija.
(2) Ispit osposobljenosti je provjera poznavanja zakonodavstva Republike Hrvatske, a uključuje najmanje područja računovodstva i revizije, trgovačkog prava, poreznog prava i radnog prava, u mjeri u kojoj su oni potrebni za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj.
(3) Ispit osposobljenosti provodi se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(4) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona plaća naknadu za polaganje ispita osposobljenosti i popravnog ispita osposobljenosti.
(5) Ministarstvo financija surađivat će s nadležnim tijelima država članica u okviru CEAOB-a u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti. Ministarstvo financija surađuje i s nadležnim tijelima drugih država članica imenovanima u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014, ako se usklađenost zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti odnosi na zakonske revizije subjekata od javnog interesa.
(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom program ispita osposobljenosti, ispitno povjerenstvo, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu osposobljenosti, iznos naknade za polaganje ispita i popravnog ispita, naknade članovima ispitnog povjerenstva, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja ispita osposobljenosti.
Registracija revizorskog društva iz druge države članice
Članak 25.
(1) Ministarstvo financija rješenjem će registrirati za obavljanje zakonske revizije pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija.
(2) Revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može početi obavljati zakonsku reviziju tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.
(3) Ministarstvo financija registrirat će revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da ono ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka, ima odobrenje za rad nadležnog tijela u svojoj matičnoj državi članici, i ako dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu u skladu s člancima 60. i 61. ovoga Zakona koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga. Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.
(4) Ministarstvo financija obavijestit će nadležno tijelo matične države članice o registraciji revizorskog društva iz te države članice.
(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju revizorskog društva iz druge države članice te iznos naknade.
POGLAVLJE IV. ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ TREĆE ZEMLJE I REGISTRACIJA REVIZORA U TREĆOJ ZEMLJI I SUBJEKTA ZA OBAVLJANJE REVIZIJE U TREĆOJ ZEMLJI
Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje
Članak 27.
(1) Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija može izdati odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje ako je dostavila zahtjev uz dokaz o ispunjavanju uvjeta jednakovrijednih onima utvrđenima u člancima 7., 10. i 11. ovoga Zakona i ako položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje te iznos naknade.
Registracija revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Članak 29.
(1) Pod uvjetima iz članka 30. ovoga Zakona, Ministarstvo financija će na njegov zahtjev rješenjem registrirati revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorsko izvješće o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima izdavatelja koji ima sjedište izvan Europske unije, a čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim u slučaju izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su još uvijek u optjecaju i na koje se primjenjuje jedno od sljedećeg:
1. uvršteni su na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj prije 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti
2. uvršteni su na uređeno tržite u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti.
(2) Revizorska izvješća o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima iz stavka 1. ovoga članka, koja izdaju revizor u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj nemaju u Republici Hrvatskoj pravni učinak.
Uvjeti za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Članak 30.
(1) Ministarstvo financija registrirat će subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. većina članova uprave ili upravnog odbora subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
2. revizor u trećoj zemlji koji obavlja reviziju u ime subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
3. revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju se u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, Međunarodnim smjernicama revizijske prakse, Međunarodnim standardima za angažmane uvida, drugim angažmanima s izražavanjem uvjerenja odnosno za povezane usluge te Međunarodnim standardima kontrole kvalitete ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB), ili su propisani pravom Europske unije, te zahtjevima iz članaka 48., 49., 52. i 62. ovoga Zakona, odnosno jednakovrijednim standardima i zahtjevima
4. na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnje izvješće o transparentnosti koje obuhvaća informacije iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 ili ispunjava jednakovrijedne uvjete za objavljivanje.
(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji te iznos naknade.
Uvjeti za registraciju revizora u trećoj zemlji
Članak 31.
(1) Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji ako ispunjava uvjete iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju revizora u trećoj zemlji te iznos naknade.
Registar revizorskih društava, registar samostalnih revizora, registar revizorskih društava iz druge države članice i registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Članak 36.
(1) Registar revizorskih društava i registar samostalnih revizora najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:
1. tvrtku ili ime i prezime samostalnog revizora, adresu, OIB i registarski broj
2. pravni oblik
3. podatke za kontakt, glavnu osobu za kontakt te, ako je to primjenjivo, adresu internetske stranice
4. ime i prezime te registarski broj svih ovlaštenih revizora koji su zaposleni u revizorskom društvu, odnosno kod samostalnog revizora, ili su s njime povezani kao partner ili na drugi način.
(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka registar revizorskih društava mora sadržavati i sljedeće podatke:
1. adresu svakog ureda
2. imena i poslovne adrese svih dioničara, odnosno članova
3. imena i poslovne adrese svih članova uprave ili upravnog odbora
4. članstvo u mreži i popis imena i adresa društava članova i povezanih društava ili naznaku mjesta gdje su takve informacije dostupne javnosti
5. svaku drugu registraciju revizorskog društva kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizorskog subjekta kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju i broj registracije
6. ako je to primjenjivo, registraciju revizorskog društva u skladu s člankom 25. stavkom 3. ovoga Zakona
7. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava.
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na registar revizorskih društava iz druge države članice i na registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji.
Registar ovlaštenih revizora, registar revizorskih vježbenika, registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i registar revizora u trećoj zemlji
Članak 37.
(1) Registar ovlaštenih revizora i registar revizorskih vježbenika najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:
1. ime i prezime, prebivalište, OIB i registarski broj
2. tvrtku i adresu, registarski broj te adresu internetske stranice revizorskog društva, odnosno ime i prezime, adresu, registarski broj, adresu internetske stranice samostalnog revizora u kojem je ovlašteni revizor, odnosno revizorski vježbenik zaposlen ili s kojim je povezan kao partner ili na drugi način
3. svaku drugu registraciju ovlaštenog revizora kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizora kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju te, ako je to primjenjivo, broj registracije
4. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, na registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i na registar revizora u trećoj zemlji.
POGLAVLJE VI. OBAVLJANJE REVIZORSKIH USLUGA
Ugovor o reviziji
Članak 40.
(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju se ugovorom o reviziji.
(2) Ugovor o reviziji sklapa se nakon imenovanja revizorskog društva. Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa u tekućoj poslovnoj godini.
(3) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku. Ugovor o reviziji mora sadržavati iznos naknade za obavljanje zakonske revizije.
(4) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.
(5) Ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi. Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.
(6) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od datuma raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora. U vezi s primljenom obavijesti Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.
(7) Odredbe stavaka 1. - 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.
Imenovanje revizorskog društva
Članak 41.
(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Imenovanje revizorskog društva ne smije biti ničim uvjetovano, osim u slučajevima predviđenima zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(3) Zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor obvezniku zakonske revizije tako da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe ugovora su ništetne.
(4) Imenovanje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa obavlja se u skladu s odredbama ovoga članka i članka 16. Uredbe (EU) br. 537/2014.
Razrješenje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa
Članak 42.
(1) U slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti:
1. dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu revidiranog subjekta
2. nadzorni odbor, revizijski odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa
3. Ministarstvo financija.
(2) Prijedlog za razrješenje revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka podnosi se trgovačkom sudu nadležnom prema sjedištu subjekta od javnog interesa. Nadležni trgovački sud usvojit će prijedlog za razrješenje revizorskog društva ako za to postoje opravdani razlozi.
Nerevizorske usluge
Članak 44.
(1) Revizorsko društvo može, osim revizorskih usluga, kao svoju djelatnost obavljati i nerevizorske usluge iz sljedećih područja:
1. financija i računovodstva
2. financijskih analiza i kontrola, uključujući i dubinska snimanja
3. usluge davanja poreznih savjeta na način kako je uređeno posebnim propisima
4. ostalog poslovnog savjetovanja
5. procjenjivanja vrijednosti društava, imovine i obveza
6. sudskog vještačenja
7. izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata
8. održavanja stručnih seminara i edukacije
9. izdavanja stručnih radova.
(2) Revizorsko društvo koje obavlja usluge iz područja financija i računovodstva, davanja poreznih savjeta, ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti društva, imovine i obveza, sudskog vještačenja i usluga iz područja odgovornosti poslovodstva isključuje mogućnost obavljanja zakonske revizije u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu. Zabrana obavljanja zakonske revizije odnosi se na revidirani subjekt i sva povezana društva revidiranoga subjekta, kao i na revizorsko društvo i sva povezana društva revizorskog društva.
(3) Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na povezana društva revidiranog subjekta kao i na povezana društva revizorskog društva, pod uvjetom da je revizorsko društvo poduzelo sve mjere osiguranja kako obavljanje usluga iz stavka 2. ovoga članka ne bi imalo utjecaja na neovisnost obavljanja zakonske revizije. Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na obavljanje sljedećih nerevizorskih usluga:
1. porezne usluge povezane s pripremom poreznih obrazaca
2. porezne usluge povezane s pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je glede takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva
3. porezne usluge povezane s pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je glede takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva
4. porezne usluge povezane s izračunom izravnog i neizravnog poreza te odgođenog poreza
5. porezne usluge povezane s poreznim savjetovanjem
na način kako je uređeno posebnim propisima, ako te usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaje koji su predmet revizije i ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti sukladno ovom Zakonu.
(4) Podatke o obavljanju usluga iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, kao i utjecaj na neovisnost i poduzete mjere osiguranja iz stavka 3. ovoga članka, revizorska društva dužna su iskazati u izjavi koja se odnosi na neovisnost rada revizorskog društva, a koja je, u slučaju revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, dio izvješća o transparentnosti iz članka 59. ovoga Zakona.
(5) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada ne smiju pružati izravno ili neizravno revidiranom subjektu, njegovu matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(6) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 5. ovoga članka odnosi se na:
1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2. poslovnu godinu koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, revizorsko društvo može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. točke (a) podtočke i., točke (a) podtočaka iv. - vii. Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu od javnog interesa, na način kako je uređeno posebnim propisima i ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(8) Iznimno od stavaka 5. - 7. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada, a koji obavljaju zakonsku reviziju kreditne institucije i subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, smiju pružati nerevizorske usluge na način kako je propisano zakonom kojim se propisuje poslovanje kreditnih institucija te subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
(9) Revizorsko društvo dužno je u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorsko mišljenje navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga za koje Međunarodni revizijski standardi zahtijevaju neovisnost, kao i poduzete mjere osiguranja za ublažavanje utjecaja na neovisnost obavljanja revizorskih usluga.
(10) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, pružanje nerevizorskih usluga podložno je odobrenju revizijskog odbora u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 537/2014 nakon što je revizijski odbor na odgovarajući način procijenio postoje li prijetnje neovisnosti i primijenjeni zaštitni mehanizmi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.
Radna dokumentacija
Članak 46.
(1) Revizorsko društvo priprema cjelovitu i preglednu radnu dokumentaciju koja potkrepljuje revizorsko izvješće. Radna dokumentacija može biti u papirnatom i/ili elektroničkom obliku.
(2) Radna dokumentacija koju prikuplja i priprema revizorsko društvo čuva se najmanje 11 godina, počevši od poslovne godine na koju se zakonska revizija odnosi.
(3) Radna dokumentacija i spisi prikupljeni tijekom zakonske revizije vlasništvo su revizorskog društva, predstavljaju revizorsku tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe zakonske revizije u skladu s odredbama ovoga Zakona i u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka te za potrebe nadzora i postupaka koje provodi Ministarstvo financija.
(4) Radna dokumentacija koja potkrepljuje revizorsko izvješće i koja se priprema u obliku i sadržaju kako to propisuju Međunarodni revizijski standardi sastavlja se na hrvatskom jeziku.
(5) Ako dođe do promjene jednog revizorskog društva drugim, prethodno revizorsko društvo dužno je osigurati novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama koje se odnose na revidirani subjekt i na posljednju zakonsku reviziju tog subjekta.
(6) Ako revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju revidiranog subjekta koji je dio grupe čije se matično društvo nalazi u trećoj zemlji, pravila povjerljivosti i čuvanja revizorske tajne iz stavka 3. ovoga članka ne utječu na prenošenje relevantne dokumentacije revizorskog društva o obavljenoj zakonskoj reviziji revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji, ako je takva dokumentacija potrebna za obavljanje revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva.
(7) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kod revidiranog subjekta koji je izdao vrijednosne papire u trećoj zemlji ili koji je dio grupe koja izdaje zakonske godišnje konsolidirane financijske izvještaje u trećoj zemlji, može dostavljati radnu dokumentaciju ili druge dokumente u vezi sa zakonskom revizijom tog revidiranog subjekta Ministarstvu financija radi dostavljanja nadležnim tijelima u relevantnim trećim zemljama samo pod uvjetima iz članka 115. ovoga Zakona.
(8) Dostavljanje podataka revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji obavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(9) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo koje više nije angažirano na određenoj zakonskoj reviziji, kao i prethodni ovlašteni revizor ili revizorsko društvo i nadalje podliježu obvezi čuvanja revizorske tajne vezano uz dotičnu zakonsku reviziju u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Zabrana zapošljavanja ovlaštenih revizora kod revidiranog subjekta
Članak 50.
(1) Ovlašteni revizor i glavni revizijski partner koji obavljaju zakonsku reviziju u ime revizorskog društva, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine ili, u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, isteka razdoblja od najmanje dvije godine nakon što su prestali obavljati dužnost ovlaštenog revizora ili glavnog revizijskog partnera u vezi sa zakonskom revizijom, ne smiju:
1. prihvatiti položaj člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog odbora u revidiranom subjektu
2. prihvatiti položaj voditelja računovodstvenog i/ili financijskog područja u revidiranom subjektu
3. ako je to primjenjivo, postati članom revizijskog odbora revidiranog subjekta ili, ako takav revizijski odbor ne postoji, članom organa koji obavlja funkciju jednakovrijednu onoj revizijskog odbora.
(2) Radnici i partneri, osim glavnih revizijskih partnera, revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju, kao i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje ili su pod nadzorom revizorskog društva, ne smiju, ako su takvi radnici, partneri ili druge fizičke osobe ovlašteni za obavljanje zakonske revizije, preuzeti bilo koju dužnost iz stavka 1. točaka 1. - 3. ovoga članka, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine nakon isteka razdoblja u kojem su bili izravno uključeni u obavljanje zakonske revizije.
(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su bez odgode izvijestiti revizorsko društvo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Neovisnost i objektivnost drugih osoba
Članak 51.
Članovi, odnosno dioničari revizorskog društva, kao i članovi uprave, upravnih odbora i nadzornih odbora tog revizorskog društva ili povezanog društva ne smiju utjecati na obavljanje zakonske revizije i izdavanje revizorskog izvješća na bilo koji način kojim bi se ugrozila neovisnost i objektivnost ovlaštenog revizora koji obavlja zakonsku reviziju u ime revizorskog društva.
Priprema revizorske usluge i procjena prijetnji neovisnosti
Članak 52.
Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge procijeniti i dokumentirati sljedeće:
1. ispunjavaju li zahtjeve iz članaka 48. i 49. ovoga Zakona
2. postoje li prijetnje njihovoj neovisnosti i zaštitne mjere koje su primijenjene kako bi se ublažile te prijetnje
3. ima li, u slučaju revizorskog društva, stručne radnike, vrijeme i resurse potrebne za obavljanje revizorske usluge na primjeren način
4. ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije u državi članici u kojoj se obavlja zakonska revizija.
Organizacija revizorskog rada
Članak 54.
(1) Revizorsko društvo dužno je za obavljanje revizorskih usluga odrediti najmanje jednog glavnog revizijskog partnera te mu staviti na raspolaganje dostatne resurse i broj radnika koji posjeduju potrebnu stručnost i vještine kako bi na prikladan način mogli obavljati svoje zadaće.
(2) Osiguranje kvalitete revizorske usluge, neovisnost i stručnost glavni su kriteriji revizorskog društva pri izboru glavnog revizijskog partnera.
(3) Glavni revizijski partner aktivno sudjeluje u obavljanju revizorskih usluga.
(4) Pri obavljanju revizorskih usluga ovlašteni revizor dužan je posvetiti dovoljno vremena svom angažmanu te osigurati dovoljno resursa kako bi na primjeren način mogao obavljati svoje zadaće.
(5) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju o svakom kršenju odredaba ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014. Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju svih posljedica takvog kršenja, uključujući poduzete mjere usmjerene rješavanju tih kršenja te u svrhu izmjene njegova sustava unutarnje kontrole kvalitete. Revizorsko društvo dužno je izraditi godišnje izvješće koje sadrži pregled svih poduzetih mjera te to izvješće priopćiti radnicima.
(6) Ako revizorsko društvo traži savjet vanjskih stručnjaka, dužno je dokumentirati taj zahtjev i primljeni savjet.
(7) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju klijenata. Takva evidencija sadrži sljedeće podatke za svakog klijenta:
1. tvrtku i sjedište ili ime i prezime i adresu
2. ime i prezime glavnog revizijskog partnera
3. naknade zaračunane za usluge zakonske revizije, ostale revizorske usluge te naknade zaračunane za druge usluge u bilo kojoj poslovnoj godini.
(8) Revizorsko društvo dužno je otvoriti revizorski spis za svaku revizorsku uslugu u kojem je dužno:
1. dokumentirati podatke pripremljene u skladu s člankom 52. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, člancima 6. - 8. Uredbe (EU) br. 537/2014
2. zadržati sve druge podatke i dokumente koji su važni za revizorsko izvješće iz članka 58. ovoga Zakona te, ako je to primjenjivo, članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 te za praćenje usklađenosti s ovim Zakonom i drugim propisima.
(9) Revizorski spis zatvara se najkasnije u roku od 60 dana od datuma potpisivanja revizorskog izvješća iz članka 58. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(10) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju svih pisanih žalbi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga.
Revizija konsolidiranih financijskih izvještaja
Članak 56.
(1) Revizor grupe snosi odgovornost za revizorsko izvješće iz članka 58. ovoga Zakona o reviziji godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i, ako je to primjenjivo, iz članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014 te, ako je primjenjivo, za dodatno izvješće revizijskom odboru iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Revizor grupe dužan je pregledati i ocijeniti zakonsku reviziju koju je proveo revizor u trećoj zemlji ili ovlašteni revizor i subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe i dokumentirati prirodu, vrijeme i opseg posla koji su obavili ti revizori, uključujući, ako je to primjenjivo, pregled relevantnih dijelova revizorske dokumentacije tih revizora.
(3) Revizor grupe dužan je zadržati dokumentaciju koja će omogućiti Ministarstvu financija pregled rada revizora grupe.
(4) Za potrebe iz stavka 2. ovoga članka, revizor grupe dužan je zatražiti suglasnost revizora u trećoj zemlji, ovlaštenog revizora, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorskog društva za prosljeđivanje relevantne dokumentacije tijekom obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, kao uvjet za oslanjanje revizora grupe na rad tih revizora.
(5) Ako revizor grupe ne može postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, poduzima prikladne mjere i o tome obavještava Ministarstvo financija. Takve mjere po potrebi uključuju obavljanje dodatnih revizorskih postupaka izravnim putem ili povjeravanjem takvih zadaća vanjskim izvršiteljima u odgovarajućem ovisnom društvu.
(6) Ako revizor grupe podliježe nadzoru osiguranja kvalitete rada ili nadzoru u vezi sa zakonskom revizijom godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja grupe, revizor grupe dužan je, na zahtjev, Ministarstvu financija staviti na raspolaganje relevantnu dokumentaciju koju posjeduje u vezi sa zakonskom revizijom koju su proveli revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor, subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe, uključujući svu radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.
(7) Ministarstvo financija može za potrebe zakonske revizije grupe, u skladu s člancima 111. - 114. ovoga Zakona, od relevantnih nadležnih tijela država članica zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su proveli ovlašteni revizor ili revizorsko društvo.
(8) Ako zakonsku reviziju matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, Ministarstvo financija može, od relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja putem dogovora o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su obavili revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako zakonsku reviziju matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji s kojima nije sklopljen dogovor o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, revizor grupe odgovoran je, na zahtjev Ministarstva financija, osigurati primjerenu dostavu dodatne dokumentacije o zakonskoj reviziji koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, uključujući radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.
(10) Kako bi se osigurala dostava iz stavka 9. ovoga članka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije ili dogovoriti s revizorom u trećoj zemlji ili subjektom za obavljanje revizije u trećoj zemlji svoj neograničen pristup takvoj dokumentaciji na zahtjev ili poduzeti bilo koju drugu primjerenu mjeru.
(11) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako zakonski ili neki drugi razlozi onemogućuju dostavu radne dokumentacije zakonske revizije u trećoj zemlji revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je poduzeo primjerene postupke za ostvarivanje pristupa dokumentaciji zakonske revizije i, u slučaju ograničenja koja nisu pravna ograničenja utemeljena na zakonodavstvu treće zemlje, dokaze kojima se podupire postojanje takvih ograničenja.
Revizorska tajna
Članak 57.
(1) Revizorsko društvo mora kao revizorsku tajnu čuvati sve podatke koje je saznalo obavljajući revizorske usluge. Revizorska tajna smatra se poslovnom tajnom revizorskog društva.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, revizorska tajna čuva se u skladu sa zakonima kojima se uređuju poslovne tajne.
(3) Revizorsku tajnu dužni su čuvati članovi upravljačkih i nadzornih organa revizorskog društva, kao i osobe koje rade ili su radile u revizorskom društvu i kojima jesu ili su bili na bilo koji način dostupni podaci iz stavka 1. ovoga članka, te se njima ne smiju koristiti oni sami, ne smiju ih iznositi trećim osobama ili trećim osobama omogućiti da se njima koriste.
(4) Ne smatra se povredom čuvanja revizorske tajne ako se:
1. podaci priopćavaju trećima na osnovi prethodne pisane suglasnosti klijenta
2. podaci priopćavaju Ministarstvu financija radi provedbe nadzora, odnosno drugih postupaka u okvirima njegove nadležnosti
3. podaci priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s ovim Zakonom
4. podaci priopćavaju sudu na njegov pisani zahtjev u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak
5. podaci priopćavaju nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
6. ako je to propisano drugim zakonom ili pravno obvezujućim aktima Europske unije
7. podaci priopćavaju tijelima ovlaštenim za nadzor poslovanja subjekata od javnog interesa, u okvirima njihove nadležnosti.
(5) Ako se tijekom obavljanja revizorskih usluga revizorsko društvo treba koristiti dokumentacijom, podacima i informacijama koji su klasificirani odgovarajućim stupnjem tajnosti, moraju se primijeniti propisi kojima se uređuje područje informacijske sigurnosti - postupanje s klasificiranim podacima.
Revizorsko izvješće
Članak 58.
(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Revizorsko izvješće mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:
1. identifikacijske podatke o revidiranom subjektu čiji su godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji predmet zakonske revizije
2. naziv godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi
3. okvir financijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja
4. opis opsega zakonske revizije i revizijske standarde u skladu s kojima se obavila zakonska revizija
5. revizorsko mišljenje koje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno te u njemu mora biti jasno navedeno mišljenje ovlaštenog revizora ili revizorskog društva o sljedećem:
a) pružaju li godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji istinit i fer prikaz u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i
b) ako je to primjenjivo, jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima
6. upućivanje na sva pitanja na koja je revizorsko društvo upozorilo u posebnom naglasku koji ne predstavlja ograđivanje u revizorskom mišljenju
7. mišljenje i izjavu je li izvješće poslovodstva usklađeno s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, je li izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, ovlašteni revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvješću poslovodstva uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza
8. izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja
9. podatak o sjedištu revizorskog društva
10. u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa dodatno i elemente propisane člankom 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 5. ovoga članka, ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nije u mogućnosti izraziti revizorsko mišljenje, revizorsko izvješće sadrži navod o suzdržavanju od izražavanja mišljenja.
(4) Ako je zakonsku reviziju obavilo više od jednog revizorskog društva, ta revizorska društva dužna su se usuglasiti oko rezultata zakonske revizije te podnijeti zajedničko izvješće i mišljenje. U slučaju neslaganja, svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku revizorskog izvješća i navodi razlog neslaganju, a ako se radi o subjektu od javnog interesa razlozi neslaganja bit će objašnjeni u dodatnom izvješću revizijskom odboru u skladu s odredbama članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(5) Revizorsko izvješće mora potpisati najmanje ovlašteni revizor koji obavlja zakonsku reviziju i zakonski zastupnik revizorskog društva. Ako zakonsku reviziju istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, revizorsko izvješće moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili zakonsku reviziju i zakonski zastupnici tih revizorskih društava.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je prije izdavanja revizorskog izvješća obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetno revizorsko izvješće koje je potpisao ovlašteni revizor.
(8) Revizorsko izvješće o godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u stavcima od 1. - 7. ovoga članka. Pri izvješćivanju o usklađenosti izvješća poslovodstva i godišnjih financijskih izvještaja kako je propisano u stavku 2. točki 7. ovoga članka, revizorsko društvo uzima u obzir godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirano izvješće poslovodstva. Ako su godišnji financijski izvještaji matičnog društva priloženi godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, revizorska izvješća, koja su obvezna na temelju ovoga članka, mogu se objediniti.
(9) Revizorsko mišljenje iz stavka 2. točke 5. ovoga članka odnosi se na godišnje financijske izvještaje promatrane kao cjelinu.
(10) Revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za posebne namjene sastavlja se u skladu s posebnim propisima.
(11) Revizorsko izvješće sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(12) Revizorskom izvješću prilažu se godišnji financijski izvještaji ili drugi izvještaji koji su bili predmet zakonske revizije.
Naknada za obavljenu zakonsku reviziju
Članak 62.
(1) Iznos naknade za obavljanje zakonske revizije ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja te ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za revizorska društva koja obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa mora biti u skladu s odredbama članka 4. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(3) Ministarstvo financija može na zahtjev revizorskog društva iznimno dopustiti da revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa bude izuzeto od zahtjeva iz članka 4. stavka 2. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 s obzirom na revidirani subjekt na razdoblje koje ne prelazi dvije poslovne godine.
Obavljanje zakonske revizije kod subjekata od javnog interesa
Članak 63.
Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa mora imati zaposlena u punom radnom vremenu najmanje tri ovlaštena revizora.
Trajanje revizijskog angažmana
Članak 64.
Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.
Zadaće revizijskog odbora
Članak 66.
Bez obzira na odgovornost članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo, revizijski odbor ima, uz zadaće propisane Uredbom (EU) br. 537/2014, i sljedeće zadaće:
1. izvješćuje nadzorni odbor ili neizvršne članove upravnog odbora o ishodu zakonske revizije te objašnjava na koji način je zakonska revizija pridonijela integritetu financijskog izvještavanja i objašnjava ulogu revizijskog odbora u tom procesu
2. prati proces financijskog izvještavanja i dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegovog integriteta
3. glede financijskog izvještavanja prati djelotvornost sustava unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima te, ako je to primjenjivo, unutarnju reviziju, bez kršenja svoje neovisnosti
4. prati obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014
5. ispituje i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s člancima 48., 49., 50., 52., 53. i 54. ovoga Zakona te člankom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014, a posebno prikladnost pružanja nerevizorskih usluga u skladu s člankom 44. ovoga Zakona, člankom 4. stavcima 2. i 3. te člankom 5. Uredbe (EU) br. 537/2014 koje podliježu njegovu prethodnom odobrenju
6. odgovoran je za postupak izbora revizorskog društva te predlaže imenovanje revizorskog društva u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 537/2014, osim ako se primjenjuje članak 16. stavak 8. Uredbe (EU) br. 537/2014.
POGLAVLJE IX. NADZOR NAD OVLAŠTENIM REVIZORIMA, REVIZORSKIM DRUŠTVIMA I OSTALIM SUBJEKTIMA NADZORA
Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
Članak 75.
(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima podrazumijeva ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kao i u skladu s nacionalnim standardima i vlastitim pravilima te nadzor osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava, a koji podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvantitete i kvalitete angažiranih sredstava, zaračunanih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa.
(2) Ministarstvo financija će pri provjeri osiguranja kvalitete obavljanja zakonskih revizija godišnjih financijskih izvještaja ili konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja srednjih i malih poduzetnika, a koji nisu subjekti od javnog interesa, uzeti u obzir činjenicu da su Međunarodni revizijski standardi osmišljeni tako da se primjenjuju na način koji je proporcionalan opsegu i složenosti poslovanja subjekta koji je predmet revizije, odnosno da određeni Međunarodni revizijski standardi nisu primjenjivi na takve subjekte.
Temelji za provođenje nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
Članak 76.
(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima provodi se temeljem analize i procjene rizika kojima su ovlašteni revizor i revizorsko društvo izloženi ili bi mogli biti izloženi u obavljanju revizorskih usluga te rizika kojima su izloženi ili bi mogli biti izloženi revidirani subjekti.
(2) Osim rizika iz stavka 1. ovoga članka, pri određivanju učestalosti i opsega nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima u obzir se uzima veličina, utjecaj i značenje koje ovlašteni revizor i revizorsko društvo imaju na tržištu revizorskih usluga te priroda, vrsta, opseg i složenost aktivnosti koje ovlašteni revizor i revizorsko društvo obavljaju te prijedlozi nadzornih tijela ovlaštenih za nadzor poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima.
(3) Nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava provodi se najmanje jedanput u tri godine kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odnosno najmanje jedanput u šest godina kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju ostalih subjekata.
Način obavljanja nadzora
Članak 79.
(1) Nadzor iz članka 75. ovoga Zakona provodi se po službenoj dužnosti:
1. neposrednim nadzorom, u poslovnim prostorijama subjekta nadzora ili osobe s kojom je subjekt nadzora neposredno ili posredno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezan ili kojoj su povjerene važne revizijske funkcije, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom organizacije i cjelokupnog poslovanja subjekta nadzora i razgovorom s članovima uprave odnosno izvršnim direktorima i članovima nadzornog odbora te, ako je to primjenjivo, i ostalim relevantnim osobama, u skladu sa svrhom i opsegom nadzora, te u prostorijama Ministarstva financija
2. posrednim nadzorom, u prostorijama Ministarstva financija, prikupljanjem, provjerom i analiziranjem izvještaja, obavijesti i podataka koje su subjekti nadzora dužni objavljivati, sastavljati i/ili dostavljati, u propisanim rokovima ili na zahtjev Ministarstva financija, ili ga izvještavati u slučaju postojanja propisanih činjenica i okolnosti, te praćenjem, prikupljanjem, provjerom i analizom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na zahtjev Ministarstva financija iz drugih izvora, u skladu sa svrhom i opsegom nadzora.
(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovit ili izvanredni.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način prikupljanja izvještaja, obavijesti i podataka od subjekata nadzora.
Ovlašteni državni službenici
Članak 80.
(1) Nadzor iz članka 75. ovoga Zakona obavljaju ovlašteni državni službenici.
(2) Ovlašteni državni službenici moraju biti neovisni u odnosu na subjekt nadzora koji je predmet nadzora te ne smije postojati sukob interesa između ovlaštenih državnih službenika i subjekta nadzora koji je predmet nadzora.
(3) Smatra se da ovlašteni državni službenik nije neovisan u odnosu na subjekt nadzora ako:
1. je subjekt nadzora, suovlaštenik, odnosno suobveznik, svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje
2. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka
3. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika
4. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u bliskom osobnom odnosu
5. je sa subjektom nadzora u gospodarskom, financijskom ili drugom poslovnom odnosu
6. prema subjektu nadzora postupa diskriminirajuće
7. se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost ovlaštenog državnog službenika.
(4) Ovlašteni državni službenici koji provode nadzor iz članka 75. ovoga Zakona moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
1. biti ovlašteni revizori s odgovarajućom stručnom naobrazbom i relevantnim iskustvom u obavljanju zakonske revizije i financijskom izvještavanju
2. biti osposobljeni za provedbu nadzora osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava
3. ne smiju biti zaposleni ili u drugom odnosu povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora
4. proteklo je najmanje tri godine od datuma prestanka njihova statusa partnera, radnika ili drugog oblika povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora i
5. prije početka nadzora moraju dati pisanu izjavu da ne postoji sukob interesa između njih i revizorskog društva koje je predmet nadzora.
(5) U provedbi nadzora iz članka 75. ovoga Zakona kao pomoć ovlaštenim državnim službenicima mogu sudjelovati vanjski stručnjaci iz članka 68. stavka 2. i drugi ovlašteni državni službenici Ministarstva financija koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. i stavka 4. točaka 3. - 5. ovoga članka ako njihov rad planiraju i nadziru ovlašteni državni službenici.
(6) Ovlašteni državni službenici koji obavljaju nadzor iz članka 75. ovoga Zakona i osobe iz stavka 5. ovoga članka dužni su prijaviti neposredno nadređenom državnom službeniku ili čelniku tijela nastupanje okolnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, odmah po nastupanju istih.
Primjedbe
Članak 87.
Stavljanje primjedbi na zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru dopušteno je zbog ovih razloga:
1. ako je zapisnik o provedenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Ministarstvo financija nije nadležno provoditi nadzor
2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
3. ako je pogrešno primijenjen propis i na temelju toga izrečena mjera
4. ako ovlašteni državni službenik prekorači svoje ovlasti propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
POGLAVLJE X. NADZORNE MJERE
Vrste nadzornih mjera
Članak 94.
(1) Ministarstvo financija može izreći jednu ili više sljedećih nadzornih mjera:
1. nalog subjektu nadzora da prekine određeno postupanje i da se suzdrži od ponavljanja određenog postupanja
2. javnu opomenu, u kojoj se najmanje navodi odgovoran subjekt nadzora i vrsta nezakonitosti i nepravilnosti, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija
3. nalog za otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti
4. privremenu zabranu ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za obavljanje zakonskih revizija i/ili potpisivanje revizorskog izvješća sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak
5. utvrđenje da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz članka 58. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014
6. privremenu zabranu članu revizorskog društva za obavljanje funkcije u revizorskom društvu ili članu upravnog ili upravljačkog tijela subjekta od javnog interesa za obavljanje funkcije u subjektu od javnog interesa, sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak
7. ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu, ovlaštenom revizoru ili ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice, ovlaštenom revizoru iz treće zemlje ili ukidanje registracije revizorskom društvu iz druge države članice, subjektu za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizoru u trećoj zemlji ili naložiti brisanje iz registra iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Nadzorne mjere izriču se rješenjem.
(3) Ako je donošenje mjera iz stavaka 1. ovoga članka potrebno radi zaštite korisnika revizorskog izvješća i/ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Ministarstvo financija može o njima neposredno riješiti u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.
(4) U slučaju izricanja nadzorne mjere iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Ministarstvo financija dužno je po izvršnosti rješenja kojim je izrečena ta nadzorna mjera isto dostaviti Financijskoj agenciji, koja navedeno rješenje objavljuje uz revidirani godisnji financijski izvještaj odnosno revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj odnosno godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta. Obavijest o izricanju nadzorne mjere iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Ministarstvo financija dostavlja i revidiranom subjektu i nadzornim tijelima nadležnim za nadzor njegova poslovanja.
(5) Kada nadzorno tijelo nadležno za nadzor poslovanja revidiranog subjekta odbije ili odbaci revidirani godišnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili mišljenje s rezervom, o tome dostavlja obavijest Ministarstvu financija uz obrazloženje razloga odbijanja ili odbacivanja. Ministarstvo financija po zaprimljenoj obavijesti može pokrenuti postupak nadzora revizorskog društva.
(6) Ministarstvo financija obavijest iz stavka 5. ovoga članka dostavlja Financijskoj agenciji koja je objavljuje uz revidirani godisnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta.
Nadzorna mjera ukidanja rješenja
Članak 95.
(1) Ministarstvo financija će ovlaštenom revizoru izreći nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona i ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:
1. ovlašteni revizor teško krši odredbe ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kojima se uređuje obavljanje revizorskih usluga
2. ovlašteni revizor ne postupa po drugim nadzornim mjerama koje je izreklo Ministarstvo financija rješenjem.
(2) Ministarstvo financija će revizorskom društvu izreći nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona i ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:
1. revizorsko društvo teško krši odredbe ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kojima se uređuje obavljanje revizorskih usluga
2. revizorsko društvo na bilo koji način onemogućuje provođenje nadzora osiguranja kvalitete rada
3. revizorsko društvo ne postupa po nadzornim mjerama
4. revizorsko društvo ne vodi svoje poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru obavlja li revizorsko društvo revizorske usluge u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te propisa koji su na temelju njih doneseni.
POGLAVLJE XII. MEĐUNARODNA SURADNJA
Suradnja s nadležnim tijelima država članica
Članak 111.
(1) Ministarstvo financija pruža pomoć, dostavlja informacije, surađuje u postupcima nadzora i provodi druge oblike suradnje s nadležnim tijelima drugih država članica odgovornim za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava glede zakonske revizije, nadležnim tijelima imenovanim u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014, EBA-om, ESMA-om i EIOPA-om, kad god je to potrebno u svrhu izvršavanja njihovih zadaća i odgovornosti.
(2) Po primitku zahtjeva nadležnog tijela iz stavka 1. ovoga članka za dostavu informacija Ministarstvo financija, bez neopravdanog odgađanja, dostavlja sve tražene informacije. Ako je potrebno, Ministarstvo financija poduzima potrebne mjere za prikupljanje traženih informacija. Ako Ministarstvo financija ne može pribaviti tražene informacije bez neopravdanog odgađanja, o tim razlozima izvješćuje nadležno tijelo koje je uputilo zahtjev.
(3) Ministarstvo financija ovlašteno je od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka zahtijevati dostavu te razmjenjivati povjerljive informacije u skladu s ovim Zakonom.
(4) Ministarstvo financija primljene informacije može koristiti samo u svrhu izvršavanja ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 te u kontekstu upravnih ili sudskih postupaka koji se posebno odnose na izvršavanje tih zadaća.
POGLAVLJE XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršaji revizorskog društva i samostalnog revizora
Članak 116.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa ako:
1. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona
2. protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom.
3. ne obavijesti Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona.
4. ne obavijesti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona
5. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 4. ovoga Zakona
6. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 6. ovoga Zakona
7. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. - 3. ovoga Zakona
8. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona
9. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 5. - 8. ovoga Zakona
10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
11. pruža nerevizorske usluge bez odobrenja iz članka 44. stavka 10. ovoga Zakona
12. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija
13. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona
14. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona
15. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona
16. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona
17. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona
18. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona
19. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
20. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
21. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona
22. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona
23. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona
24. glede organizacije revizorskog rada ne omogući obavljanje revizorskih usluga, ne vodi evidencije, ne dokumentira traženje savjeta od vanjskih stručnjaka i/ili ne vodi revizorske spise u skladu s člankom 54. stavcima 1., 5., 6., 7., 8., 9. i/ili 10. ovoga Zakona
25. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona
26. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona
27. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona
28. ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona
29. revizorsko izvješće nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 2. ovoga Zakona
30. revizorsko izvješće nije potpisano u skladu s člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona
31. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona
32. obavlja zakonsku reviziju protivno članku 63. ovoga Zakona
33. obavlja zakonsku reviziju dulje od razdoblja propisanog člankom 64. ovoga Zakona
34. ne dostavi u roku propisanom člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 dodatno izvješće revizijskom odboru, upravnom ili nadzornom odboru u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
35. o nepravilnostima iz članka 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 ne obavijesti nadležno tijelo iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
36. ne obavijesti nadležna tijela iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona o informacijama iz članka 12. Uredbe (EU) br. 537/2014
37. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona
38. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
39. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona
40. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. - 3. ovoga Zakona
41. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
42. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona
43. ne poštuje ograničenja glede naknade za obavljene usluge u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
44. ne poštuje zabranu pružanja nerevizorskih usluga iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 osim onih nerevizorskih usluga dozvoljenih ovim Zakonom
45. pripremu zakonske revizije i procjenu prijetnji neovisnosti ne obavlja u skladu s člankom 6. stavkom 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
46. o nepravilnostima ne obavijesti revidirani subjekt u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
47. ne provodi kontrolu kvalitete angažmana u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 537/2014
48. revizorsko izvješće koje se odnosi na zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa nije sastavljeno u skladu s člankom 10. stavcima 2., 3. i/ili 4. Uredbe (EU) br. 537/2014
49. dodatno izvješće za revizijski odbor nije sastavljeno u skladu s člankom 11. stavcima 1., 2., 3. i/ili 5. Uredbe (EU) br. 537/2014
50. izvješće o transparentnosti ne objavljuje u roku i u skladu s člankom 13. stavcima 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
51. ne pruži informacije Ministarstvu financija u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 537/2014
52. ne čuva evidencije u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 537/2014
53. nakon isteka najduljeg razdoblja angažmana iz članka 64. ovoga Zakona, a protivno zabrani iz članka 17. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014 obavlja zakonsku reviziju
54. ne provede rotaciju glavnog revizijskog partnera u skladu s člankom 17. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
55. ne omogući pristup dodatnim izvješćima u skladu s člankom 18. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 31., 37. - 42. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 31., 37. - 42. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 31., 37. - 42. ovoga članka samostalni revizor koji ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
Prekršaji ostalih osoba
Članak 117.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se počinitelj kao fizička osoba ako:
1. obavlja revizorske usluge u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona
2. kao revizorsko društvo iz druge države članice obavlja zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 2. ovoga Zakona
3. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona
4. kao revizorsko društvo iz druge države članice prije početka obavljanja zakonske revizije ne postupi u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona
5. kao subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji prije početka obavljanja zakonske revizije ne postupi u skladu s člankom 30. ovoga Zakona
6. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona
7. ne poštuje zabranu propisanu člankom 50. stavkom 2. ovoga Zakona
8. na zahtjev ovlaštenih državnih službenika ne postupi u skladu s člankom 81. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinitelj koji je pravna osoba.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Zagreb, veljača 2024.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17., dalje u tekstu: važeći Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2018. i uredio je obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjete za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registre, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatsku revizorsku komoru te nadležno tijelo – Ministarstvo financija i njegove ovlasti.
Važećim Zakonom je u Republici Hrvatskoj provedena revizijska reforma i reorganizacija sustava revizije,, tako što je Ministarstvo financija postalo nadležno tijelo za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima. Odbor za javni nadzor revizije prestao je sa svojim radom, dok Hrvatska revizorska komora nema više nadzornu ulogu, ali ima određene javne ovlasti (prijevod na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, organiziranje i provođenje revizorskog ispita i dr.).
Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) u važeći Zakon prenose se odredbe Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL 322/15, 16.12.2022.) (dalje u tekstu: CSRD direktiva).
CSRD direktiva stupila je na snagu 5. siječnja 2023., a rok za prijenos iste u nacionalno zakonodavstvo je 6. srpnja 2024. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o rizicima održivosti na poslovanje poduzetnika, kao i utjecaju samih poduzetnika na ljude i okoliš. Također, cilj je poboljšati izvještavanje o održivosti uz što manji trošak, kako bi se bolje iskoristio potencijal europskog jedinstvenog tržišta prelaskom na potpuno održiv i uključiv gospodarski i financijski sustav.
Još 2014. godine, Direktivnom o nefinancijskom izvještavanju (dalje u tekstu: NFRD direktiva) Europska unija (dalje u tekstu: EU) prepoznala je potrebu uspostave visoke i usporedive razine razmjene informacija koju objavljuje privatni sektor u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika kao i utjecaja aktivnosti poduzetnika koje se odnose na okolišna, društvena i kadrovska pitanja, poštivanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. Donošenjem jedinstvenog akta koji uređuje nefinancijsko izvještavanje na razini EU-a, općoj javnosti i investitorima nastojale su se pružiti usporedive nefinancijske informacije o poduzetnicima koji posluju u jednoj ili više država članica. Obveznici nefinancijskog izvještavanja prema NFRD direktivi su svi veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij od prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine. Radi prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo donesen je 2016. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 120/16.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. Prve nefinancijske izvještaje u Republici Hrvatskoj, obveznici su bili dužni izraditi za poslovnu godinu koja je započela 1. siječnja 2017. ili nakon toga datuma, a objavljena su u 2018. Uloga revizorskog društva u dijelu nefinancijskog izvještavanja bila je prilično jednostavna. Prema Zakonu o računovodstvu, revizorsko društvo bilo je dužno u okviru zakonske revizije provjeriti je li poduzetnik izradio nefinancijski izvještaj ili konsolidiran nefinancijski izvještaj.
CSRD direktivnom uloga revizorskog društva uvelike se mijenja. Revizorska društva obavljaju zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja te provjeravaju je li izvještaj poslovodstva u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu. Stoga bi, provjera izvještaja o održivosti koju bi obavljala revizorska društva pridonijela povezanosti i usklađenosti financijskih informacija i informacija o održivosti, što je posebno važno za korisnike takvih informacija. Upravo zbog toga, CSRD direktivom izmijenjena je Revizijska direktiva kako bi se osiguralo da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila. Kako bi se osigurala ujednačena praksa i visokokvalitetna provjera izvješ taja o održivosti u cijeloj EU, sukladno CSRD direktivi, Europska komisija ovlaštena je izraditi standarde provjere održivosti.
Prema novom zakonodavnom okviru revizorska društva neće samo provjeravati je li poduzetnik izradio izvještaj o održivosti, već se zahtjeva provjera izvještaja o održivosti. Revizorsko društvo na temelju provedenih postupka provjere izražavat će u prvoj fazi ograničeno uvjerenje o usklađenosti izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti, postupke koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu s tim standardima i o usklađenost sa zahtjevom za opisno označavanje izvještaja o održivosti kao i o usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852. CSRD direktiva razlikuje angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja i angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja. Ograničeno uvjerenje obično se izražava negativno tako što se navodi da revizorsko društvo nije utvrdilo ništa zbog čega bi zaključilo da je predmet ispitivanja značajno pogrešno prikazan. U okviru angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja revizorsko društvo provodi manje testova, nego u okviru angažmana s izražavanjem razumnog uvjerenja. Opseg posla u okviru angažmana s izražavanjem ograničenog uvjerenja stoga je manji, nego u okviru angažmana s izražavanjem razumnog uvjerenja koji podrazumijeva opsežne postupke, uključujući razmatranje unutarnjih kontrola poduzetnika koji izvještavaju i znatna ispitivanja.
S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoje nacionalni standardi, Prijedlogom zakona propisano je kako će se u prijelaznom razdoblju koristiti Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen) (MSIU 3000 - izmijenjen) koji je trenutno najčešće korišten standard u provjeri informacija povezanih s održivošću. Prelazak na angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja je planiran, ali tek nakon što Europska komisija donese odgovarajuće standarde i utvrdi je li izražavanje takvog uvjerenja izvedivo za revizorska društva i obveznike.
Izražavanje ograničenog uvjerenja počinje u 2025. za obveznike izvještavanja o održivosti za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon toga datuma.
Tablica 1. Primjena standarda
Standardi koje će primjenjivati ovlašteni revizori pri provjeri izvještaja o održivosti
Države članice mogu primjenjivati nacionalne standarde provjere, postupke ili zahtjeve dok Europska komisija ne donese europske standarde.
Europska komisija donijet će europski standard za izražavanje ograničenog uvjerenja (u obliku delegiranog akta).
Europska komisija donijet će europski standard za izražavanje razumnog uvjerenja (u obliku delegiranog akta).
U Republici Hrvatskoj primjenjivati će se Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen).
Rok za donošenje: 1. listopada 2026.
Rok za donošenje: 1. listopada 2028.
Europska komisija naknadno će odrediti od kada će se primjenjivati europski standard za izražavanje razumnog uvjerenja.
Izvor: Obrada Ministarstva financija prema Prijedlogu zakona i CSRD direktivi
S obzirom na ključnu ulogu revizorskih društava i ovlaštenih revizora pri provjeri izvještaja o održivosti i osiguravanju pouzdanih informacija o održivosti, Prijedlogom zakona propisano je kako ograničeno uvjerenje o izvještaju o održivosti može dati revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja, ali i drugo revizorsko društvo, s kojim se takav angažman posebno ugovori.
Ono što je bitno istaknuti je to da važeći Zakon ima šire područje primjene od Revizijske direktive jer uređuje obavljanje revizorskih usluga, dok Revizijska direktiva uređuje obavljanje zakonske revizije (samo jednu od revizorskih usluga kako je to uređeno važećim Zakonom) i provjere izvještaja o održivosti. Sukladno važećem Zakonu, revizorske usluge su zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Uzimajući u obzir da je pružanje usluge provjere izvještaja o održivosti opcionalno za revizorsko društvo, odnosno za ovlaštenog revizora, Prijedlogom zakona prilagođen je pojam revizorskih usluga na način da se revizorske usluge dijele na osnovne revizorske usluge i dodatne revizorske usluge.
Tablica 2: Revizorske usluge
Revizorske usluge
Osnovne revizorske usluge
Dodatne revizorske usluge
• zakonska revizija
• druge revizije financijskih izvještaja
• uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja
• usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja
• drugi poslovi čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima
• provjera izvještaja o održivosti
• provjera konsolidiranog izvještaja o održivosti
Izvor: Prijedlog zakona
Prilagodba terminologije potrebna je prvenstveno radi postupka izdavanja odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu. Naime, Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava određene uvjete. Da bi fizička osoba ili ovlašteni revizor mogao obavljati uslugu provjere izvještaja o održivosti mora ispunjavati dodatne uvjete. Uzimajući u obzir da se revizorskom uslugom smatra i provjera izvještaja o održivosti potrebno je razdvojiti provjeru izvještaja o održivosti od ostalih revizorskih usluga s obzirom da ista predstavlja opciju za ovlaštenog revizora odnosno za revizorsko društvo. Stoga, Prijedlogom zakona utvrđeno je kako Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i dodatnih revizorskih usluga. Ministarstvo financija ne može izdati odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako fizička osoba ili ovlašteni revizor već nema odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga.
Važeći Zakon obuhvaća pravila o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore i revizorska društva iz druge države članice koji obavljaju zakonsku reviziju. Prijedlogom zakona, ta se pravila proširuju na provjeru izvještaja o održivosti kako bi se osigurala usklađenost pravila u pogledu rada ovlaštenog revizora i revizorskog društva iz druge države članice u okviru zakonske revizije i provjere izvještaja o održivosti. Jednako tako, Prijedlogom zakona osigurava se usklađen okvir za izdavanje odobrenja za rad fizičkoj osobi iz treće zemlje, te kada je riječ o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Kada je riječ o izdavanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore iz druge države članice, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru iz druge države članice koji ima odobrenje za rad ovlaštenog revizora iz matične države članice, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti. U tom slučaju, ispit osposobljenosti uključuje područje održivosti u mjeri u kojoj je ono potrebno za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj. Ovlašteni revizor iz druge države članice može dobiti odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti isključivo ako ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj.
Vezano za registraciju revizorskog društva iz druge države članice, Ministarstvo financija za obavljanje provjere izvještaja o održivosti registrirat će revizorsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za rad matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti, u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija. Revizorsko društvo iz druge države članice, kao uvjet za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj mora imati odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija.
Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija može izdati odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje pod određenim uvjetima i ako položi ispit osposobljenosti u dijelu održivosti. Fizička osoba iz treće zemlje ne može dobiti odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ako nema odobrenje za obavljanje zakonske revizije.
Pod određenim uvjetima, Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorski izvještaj o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ili ako izdaje, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti.
Sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi dokazuje se revizorskim ispitom. Radi potrebe provjere izvještaja o održivosti Prijedlogom zakona dorađene su odredbe koje se odnose na revizorski ispit. Prijedlogom zakona osigurava se da fizička osoba ili ovlašteni revizori koji želi imati odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti mora uz osnovni revizorski ispit položiti i dodatni revizorski ispit koji obuhvaća područja u mjeri nužnoj za obavljanje provjere izvještaja o održivosti. Kako bi pristupio polaganju dodatnog revizorskog ispita fizička osoba ili ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Bitno je naglasiti da fizička osoba može istovremeno pristupiti polaganju osnovnog i dodatnog revizorskog ispita, ali i da se ovlašteni revizor može naknadno odlučiti za polaganje dodatnog revizorskog ispita.
Međutim, Prijedlogom zakona propisuje se izuzeće za ovlaštene revizore koji već imaju odobrenje za rad. Oni će moći obavljati provjeru izvještaja o održivosti bez da ispune dodatne zahtjeve odnosno da polože dodatni revizorski ispit. Jednako tako, dodatni revizorski ispit neće morati položiti fizičke osobe koje polože revizorki ispit i podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja Ministarstvu financija do 1. siječnja 2026. U ovim slučajevima, ovlašteni revizori kojima je izdano odobrenje za rad do 1. siječnja 2026. i koji žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti, morat će imati potrebno znanje o izvještavanju o održivosti i provjeri izvještaja o održivosti što će morati dokazati kroz najmanje 30 sati stalnog stručnog usavršavanja.
Slika 1: Odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga (osnovnih i dodatnih)
Izvor: Prijedlog zakona
Ovlaštenim revizorima koji već imaju odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti propisana je dodatna obveza stalnog stručnog usavršavanja u tom dijelu i to u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati stalnog stručnog usavršavanja.
Prijedlogom zakona osigurava se usklađenost zahtjeva uvedenih za ovlaštene revizore u pogledu obavljanja osnovnih revizorskih usluga i provjere izvještaja o održivosti. Zahtjeva se od ovlaštenog revizora da pri provjeri izvještavanja o održivosti posveti dovoljno vremena i ima dovoljno resursa i stručnog znanja kako bi mogao obavljati provjeru izvještaja o održivosti. U evidenciji klijenta, revizorsko društvo dužno je iskazati naknade naplaćene za provjeru izvještaja o održivosti. Ako isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, spis o provjeri izvještaja o održivosti uključuje se u spis o zakonskoj reviziji.
Odredbe koje se odnose na sklapanje ugovora o reviziji kojim se uređuju međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom, na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovore o obavljanju provjere izvještaja o održivosti.
Ono što je novost, u dijelu imenovanja revizorskog društva, kada je riječ o provjeri izvještaja o održivosti, dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu velikog poduzetnika koji je obveznik izvještavanja o održivosti sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, osim velikog poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, djelujući pojedinačno ili skupno, imaju pravo podnijeti prijedlog odluke za usvajanje kojim se zahtjeva da revizorsko društvo koja ne pripada istom revizorskom društvu ili mreži kao revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju pripremi izvještaj o određenim elementima izvještavanja o održivosti i da se takav izvještaj stavi na raspolaganje glavnoj skupštini dioničara ili članova.
Uredba (EU) br. 537/2014 tzv. Revizijska uredba primjenjuje se na ovlaštene revizore i revizorska društva koji obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa. Kako bi se osigurala neovisnost revizorskog društva i ovlaštenog revizora pri obavljanju zakonske revizije, tom se uredbom uspostavlja ograničenje u pogledu naknada koje ovlašteni revizor može primiti za druge usluge. Važno je pojasniti da se provjera izvještaja o održivosti ne uzima u obzir pri izračunu tog ograničenja. Nadalje, Uredbom (EU) br. 537/2014 zabranjuje se pružanje određenih nerevizorskih usluga u određenim razdobljima kada ovlašteni revizor obavlja zakonsku reviziju. Usluge povezane s pripremom izvještaja o održivosti, uključujući sve usluge savjetovanja, smatraju se zabranjenim uslugama tijekom razdoblja propisanog u Uredbi (EU) br. 537/2014. Zabrana pružanja takvih usluga primjenjuje se u svim slučajevima u kojima revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Kako bi se osigurala neovisnost revizorskog društva, određene nerevizorske usluge zabranjene su kada revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti. Uredbom (EU) br. 537/2014 zahtijeva se da revizorsko društvo priopćuje nepravilnosti subjektu koji je predmet zakonske revizije i, pod određenim okolnostima i nadležnom tijelu. Važećim zakonom propisano je da se te nepravilnosti prijavljuju Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Ta obveza, Prijedlogom zakona proširuje se na revizorska društva u pogledu njihova rada na provjeri izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.
Važećim zakonom utvrđuju se pravila o reviziji godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja. Prijedlogom zakona utvrđuju se pravila za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.
Važećim zakonom zahtijeva se da revizorska društva u revizorskom izvještaju prikazuju rezultate zakonske revizije. Prijedlogom zakona slična pravila utvrđuju se za provjeru izvještaja o održivosti. Rezultati provjere izvještaja o održivosti prikazuju se u izvještaju o provjeri izvještaja o održivosti. Ako isti ovlašteni revizor provodi zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti, provjera izvještaja o održivosti sastavni je dio revizorskog izvještaja.
Prijedlogom zakona proširene su i zadaće revizijskog odbora u pogledu provjere izvještaja o održivosti. Te zadaće uključuju obvezu da se nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa obavijeste o ishodu provjere izvještaja o održivosti i da se objasni kako je revizijski odbor pridonio integritetu izvještavanja o održivosti i koja je bila njegova uloga u tom postupku.
Važećim zakonom uspostavljen je nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima koji uključuje ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama važećeg Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 ako se radi o revizorskom društvu koje obavlja zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa te provjeru osiguranja kvalitete rada i kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava. Da bi se osiguralo obavljanje ispitivanja osiguranja kvalitete rada i za provjeru izvještaja o održivosti i da osobe koje obavljaju ispitivanje osiguranja kvalitete imaju odgovarajuće stručno obrazovanje i iskustvo u izvještavanju o održivosti i u provjeri izvještaja o održivosti, Prijedlogom zakona sustav ispitivanja osiguranja kvalitete proširuje se i na provjeru izvještaja o održivosti. Kao prijelazna mjera, do 31. prosinca 2025., osobe koje obavljaju ispitivanja osiguranja kvalitete povezane s provjerom izvještaja o održivosti izuzete su od zahtjeva da posjeduju relevantno iskustvo u području izvještavanja o održivosti i u području provjere izvještaja o održivosti ili u drugim uslugama povezanima s održivosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23.) predlaže se donošenje ovoga Zakona p o hitnom postupku iz razloga usklađenja s dokumentima Europske unije, odnosno CSRD direktivom.
Ovaj Prijedlog zakona potrebno je donijeti radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a odnosno s CSRD direktivom koju su sve države članice pa tako i Republika Hrvatska dužne prenijeti u nacionalna zakonodavstva do 6. srpnja 2024. CSRD direktiva i posljedično ovaj Prijedlog zakona povjeravaju ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima obavljanje provjere izvještaja o održivosti. S obzirom da ovlašteni revizori i revizorska društva trebaju prve provjere izvještaja o održivosti obaviti u 2025. za poslovnu godinu 2024. predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku kako bi ovlašteni revizori i revizorska društva pravovremeno se stigla pripremiti za nove zahtjeve propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) članak 2. mijenja se i glasi:
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).
2. Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.).
(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Članak 4. mijenja se i glasi:
„Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. revizorske usluge su osnovne revizorske usluge i dodatne revizorske usluge
2. osnovne revizorske usluge su zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Osnovne revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima
3. dodatne revizorske usluge su provjera izvještaja o održivosti i provjera konsolidiranog izvještaja o održivosti
4. revizija financijskih izvještaja je provjera i ocjenjivanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i drugih financijskih izvještaja te podataka i metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja i na temelju toga, davanje neovisnog stručnog mišljenja o tome prikazuju li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja te novčanih tokova u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja ili, ako je to primjenjivo, jesu li financijski izvještaji u skladu s propisima. Revizija financijskih izvještaja obuhvaća zakonsku reviziju i druge revizije financijskih izvještaja
5. uvid u financijske izvještaje je angažman u okviru kojeg ovlašteni revizor i revizorsko društvo daje zaključak je li na temelju postupaka koji ne pružaju sve dokaze koji su potrebni u slučaju obavljanja revizije financijskih izvještaja uočio nešto zbog čega smatra da financijski izvještaji nisu pripremljeni u svim značajnijim odrednicama u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja
6. zakonska revizija je revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koja se:
a) zahtijeva na temelju prava Europske unije
b) zahtijeva na temelju propisa Republike Hrvatske ili
c) dobrovoljno obavlja na zahtjev malih poduzetnika ako je po opsegu i sadržaju jednakovrijedna s revizijom koja se provodi u skladu s podtočkom b) ove točke
7. nadležno tijelo je tijelo koje je nacionalnim propisom imenovano kao odgovorno za uređenje i/ili nadzor i javni nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija
8. revizorsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana kao trgovačko društvo u jednom od pravnih oblika u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
9. samostalni revizor je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
10. revizorsko društvo iz druge države članice je pravna osoba i/ili neki drugi subjekt bez obzira na njegov pravni oblik iz druge države članice koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koju je registriralo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
11. ovlašteni revizor je fizička osoba koja ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
12. ovlašteni revizor iz druge države članice je fizička osoba koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije, i ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
13. registracija je postupak potvrđivanja revizorskog društva iz druge države članice, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizora u trećoj zemlji koji provodi Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
14. subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji je subjekt, bez obzira na njegov pravni oblik, koji na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ili, ako je primjenjivo, provjeru izvještaja o održivosti društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim subjekta koji je registriran na osnovi odobrenja za rad kao revizorsko društvo u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
15. revizor u trećoj zemlji je fizička osoba koja na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ili, ako je primjenjivo, provjeru izvještaja o održivosti društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim osobe koja je registrirana na osnovi odobrenja za rad kao ovlašteni revizor u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
16. revizor grupe je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ili, ako je primjenjivo, provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti
17. mreža je šira struktura:
a) koja je usmjerena na suradnju i kojoj pripada revizorsko društvo i
b) koja je jasno usmjerena na podjelu dobiti i troškova, ili čiji su članovi povezani vlasnički, ili su pod zajedničkom kontrolom ili upravom ili koja ima zajedničke politike i postupke za kontrolu kvalitete ili zajedničku poslovnu strategiju ili koristi zajedničko zaštićeno ime ili značajan dio stručnih resursa
18. povezano društvo revizorskog društva je svaki subjekt koji je, neovisno o pravnom obliku, povezan s revizorskim društvom članski, zajedničkom kontrolom ili upravom
19. revizorsko izvješće je izvješće neovisnog revizora koje izdaje revizorsko društvo u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona
20. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su Međunarodni računovodstveni standardi, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i pripadajuća tumačenja, naknadne promjene tih standarda i tumačenja koje je usvojio i objavio Europski parlament i Vijeće Europske unije
21. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su Hrvatski standardi financijskog izvještavanja kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
22. Međunarodni revizijski standardi su Međunarodni revizijski standardi, Međunarodne smjernice revizijske prakse (engl. IAPN), Međunarodni standardi za angažmane uvida, druge angažmane s izražavanjem uvjerenja, odnosno za povezane usluge i Međunarodni standardi kontrole kvalitete ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (engl. IAASB) te ako su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama« ili ako su propisani pravom Europske unije. U smislu ovoga Zakona Međunarodnim revizijskim standardima smatraju se i odredbe kodeksa etike za profesionalne računovođe koje donosi Međunarodni odbor za etičke standarde računovodstvene struke (engl. IESBA) koji su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama«, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona
23. subjekt od javnog interesa je subjekt koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
24. glavni revizijski partner je:
a) ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju određene zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga u ime revizorskog društva
b) u slučaju revizije grupe, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga, ako je to primjenjivo na razini grupe, te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili
c) ovlašteni revizor koji potpisuje revizorsko izvješće
25. partner je ovlašteni revizor koji u skladu s unutarnjom organizacijom revizorskog društva ima određena ovlaštenja i odgovornosti u organizaciji, upravljanju i nadzoru nad obavljanjem revizorskih usluga
26. profesionalna skeptičnost je pristup koji podrazumijeva pronicljivost, spremnost na prepoznavanje stanja koje može upućivati na moguće pogrešno prikazivanje zbog pogreške ili prijevare te pažljivu procjenu dokaza prikupljenih tijekom revizije
27. srednji poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
28. mali poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
29. ovisno društvo je ovisno društvo koje je kao takvo određeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
30. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
31. treća zemlja je država koja nije država članica
32. matična država članica je država članica u kojoj je ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu izdano odobrenje za rad u skladu s propisima te države članice
33. država članica domaćin je država članica u kojoj je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici dobio odobrenje za rad, odnosno u kojoj je revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici registrirano u skladu s propisima te države članice domaćina
34. osoba koja ne obavlja revizijsku djelatnost je fizička osoba koja tijekom donošenja odluka u okviru javnih ovlasti Ministarstva financija te tijekom razdoblja od tri godine neposredno prije tog razdoblja nije obavljala revizorske usluge, nije imala glasačka prava u revizorskom društvu, nije bila član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela revizorskog društva te nije bila zaposlena ili na neki drugi način povezana s revizorskim društvom
35. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ
36. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ
37. ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), i izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
38. CEAOB je Odbor europskih tijela za nadzor revizije osnovan Uredbom (EU) br. 537/2014.
39. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti je izvještaj neovisnog revizora u skladu sa standardima provjere izvještavanja o održivosti kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije i odredbama ovoga Zakona
40. provjera izvještaja o održivosti je provođenje postupaka čiji je rezultat zaključak koje daje revizorsko društvo u skladu sa ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
41 . izvještaj o održivosti je izvještaj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
42. Europski standardi izvještavanja o održivosti su standardi kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije
43. Standardi provjere izvještavanja o održivosti su standardi kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije i ovim Zakonom.
44. glavni partner za održivost je:
(a) ovlašteni revizor koji ima odobrenje za obavljanje dodatnih revizorskih usluga i kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju određene provjere izvještaja o održivosti kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u ime revizorskog društva
(b) u slučaju provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje konsolidirane provjere izvještaja o održivosti, na razini grupe te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili
(c) ovlašteni revizor koji potpisuje izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
Članak 5. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:
„ Obavljanje revizorskih usluga
Članak 5.
(1) Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj obavlja revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.
(2) Dodatne revizorske usluge može obavljati revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga.
(3) Revizorsko društvo mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora.
(4) Zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj osim revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka obavlja i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija.
(5) Revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji moraju biti zaposleni u revizorskom društvu.
(6) Ovlašteni revizor ne može sklopiti ugovor o radu s drugim revizorskim društvom niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom.
(7) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.
(8) U obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner odnosno glavni partner za održivost.
(9) Revizorske usluge obavljaju se neovisno, samostalno i objektivno u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, drugim propisima i pravilima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 7. stavku 1. iza riječi: „obavljanje“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
U stavku 1. točki 1. iza riječi: „položen“ dodaje se riječ: „osnovni“.
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Nakon izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora.
(3) Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru koji uz osnovni revizorski ispit položi i dodatni revizorski ispit.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4.
Stavak 3. briše se.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „rad“ dodaju se riječi. „iz stavaka 1. i 3. ovoga članka“.
Stavak 5. briše se.
U stavku 6. iza riječi: „rad“ dodaju se riječi: „iz stavaka 1. i 3. ovoga članka“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 10. stavku 1. iza točke 3. na kraju rečenice briše se točka i dodaju se točke 4.,5. i 6. koje glase:
„4. koja nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja održivosti u zadnje tri godine i/ili koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila ostale propise kojima se uređuje održivost
5. koja je iznijela točne, istinite i potpune podatke u upitnicima propisanim pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka
6. koja je iznijela točne, istinite i potpune podatke u godišnjem upitniku propisanom pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“.
U stavku 3. točki 4. iza riječi: „terorizma“ stavlja se zarez i dodaju se riječi: „područje održivosti“.
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Rješenjem o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad radi nepostojanja dobrog ugleda Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem se ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.“.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te sposobnost primjene tog znanja u praksi.
(2) Revizorski ispit dijeli se na osnovni revizorski ispit i dodatni revizorski ispit.
(3) Osnovni revizorski ispit obuhvaća najmanje sljedeća područja:
1. opća računovodstvena teorija i načela
2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
4. računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo
5. financijska analiza
6. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo
7. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola
8. revizija i stručne vještine
9. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije
10. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
11. Međunarodni revizijski standardi
12. profesionalna etika i neovisnost.
(4) Osim područja iz stavka 3. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u dijelu u kojem su bitna za obavljanje revizije:
1. pravo društava i korporativno upravljanje
2. stečajni i slični pravni postupci
3. porezno pravo
4. građansko i trgovačko pravo
5. socijalno pravo i radno pravo
6. informacijska tehnologija i računalni sustavi
7. opća, poslovna i financijska ekonomija
8. matematika i statistika
9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima
10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(5) Dodatni revizorski ispit obuhvaća najmanje sljedeća područja:
1. pravni zahtjevi i standardi izvještavanja o održivosti
2. analiza održivosti
3. postupci dubinske analize u pogledu pitanja održivosti
4. pravni zahtjevi i standardi provjere izvještavanja o održivosti.
(6) Sadržaji područja iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka raspoređuju se u sljedeće module:
1. računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina
2. revizija – propisi, pravila i praksa revidiranja
3. poslovna ekonomija i makroekonomija za revizore
4. pravo za revizore
5. porezi i doprinosi
6. održivost.
(7) Pravo na polaganje osnovnog i dodatnog revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu
2. četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije, stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Ispunjenje ovoga uvjeta utvrđuje se kao ekvivalent staža mirovinskog osiguranja ostvarenog u trajanju od četiri godine. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.
3. unutar četiri godine radnog iskustva iz točke 2. ovoga članka ima osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ovlašteni revizor može polagati dodatni revizorski ispit naknadno, nakon položenog osnovnog revizorskog ispita.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja dodatnog revizorskog ispita.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij ili doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u jednom ili više područja iz stavaka 3. 4. i 5. ovoga članka, ako je iste sadržaje položila kroz predmete u okviru navedenih studija, odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina do trenutka prijave za polaganje osnovnog revizorskog ispita.
(11) Odluku o izuzeću, na obrazloženi zahtjev fizičke osobe, donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz članka 11.a stavka 12. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
Iza članka 11. dodaje se naslov iznad članka i članak 11.a koji glase:
„ Način provedbe revizorskog ispita
Članak 11.a
(1) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora.
(2) Revizorski ispit polaže se prema programu, koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na način uređen pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka.
(3) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje i polaže se na hrvatskom jeziku latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(4) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.
(5) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz članka 11. stavka 7. ovoga Zakona i, ako je primjenjvo, ispunjava li ovlašteni revizor ili kandidat uvjete iz članka 11. stavka 9. ovoga Zakona te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.
(6) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit, a sastoji se od pet članova od kojih najmanje troje moraju biti ovlašteni revizori.
(7) Hrvatska revizorska komora imenuje dva zamjenska člana.
(8) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani na znanstveno-nastavna zvanja iz znanstvene grane ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.
(9) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu.
(10) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.
(11) Kandidat plaća naknadu Hrvatskoj revizorskoj komori za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita.
(12) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj koji obuhvaća svaki modul iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona, način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz članka 11. stavka 7. i, ako je primjenjivo stavka 9.. ovoga Zakona, strukturu programa revizorskog ispita, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz članka 11. stavka 10. ovoga Zakona i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
U članku 12. iza riječi. „zakonske revizije“ dodaju se riječi: „i provjeru izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
U naslovu iznad članka 14. iza riječi: „usavršavanje“ dodaju se riječi: „za obavljanje osnovnih revizorskih usluga“.
U članku 14. stavku 1. riječi: „ima obvezu“ zamjenjuju se riječima: „dužan je“, a iza riječi: „obavljanja“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
Iza članka 14. dodaje se naslov iznad članka i članak 14.a koji glasi:
„Stalno stručno usavršavanje u području dodatnih revizorskih usluga
Članak 14.a
(1) Ovlašteni revizor dužan je stalno se stručno usavršavati u području obavljanja dodatnih revizorskih usluga u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine.
(2) Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem u području obavljanja dodatnih revizorskih usluga.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
Članak 15. mijenja se i glasi:
„(1) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(2) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(3) Hrvatska revizorska komora organizira i provodi poseban ispit iz stavka 1. ovoga članka i naplaćuje naknadu za polaganje posebnog ispita.
(4) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način provedbe ispita iz stavka 2. ovoga članka, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja posebnog ispita.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
Članak 16. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga:
1. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati osnovne revizorske usluge
2. gubitkom poslovne sposobnosti ovlaštenog revizora
3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema strukturi i načinu bodovanja propisanima člankom 14. stavkom 1. i člankom 14.a stavkom 1. ovoga Zakona
4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.
(2) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako:
1. je ovlaštenom revizoru ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
2. ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati dodatne revizorske usluge
3. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti
4. ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine.
(3) U slučaju iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka i stavka 2. točke 3. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih odnosno dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem ovlašteni revizor ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
U članku 17. stavku 2. iza riječi: „obavljanje“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
Iza stavka 14. dodaje se novi stavak 15. koji glasi:
„(15) Revizorskom društvu koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdat će, na njegov zahtjev, rješenje o odobrenju za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako ima zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za pružanje dodatnih revizorskih usluga.“.
Dosadašnji stavak 15. postaje stavak 16.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
Članak 18. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo financija izdat će ovlaštenom revizoru na njegov zahtjev odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
Članak 19. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga ako:
1. revizorsko društvo bude brisano iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra
2. revizorsko društvo ne započne obavljati osnovne revizorske usluge u roku od dvije godine od datuma izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
3. revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati osnovne revizorske usluge
4. revizorsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako:
1. je revizorskom društvu ukinuto odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
2. revizorsko društvo ne započne obavljati dodatne revizorske usluge u roku od dvije godine od datuma izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga
3. revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati dodatne revizorske usluge
4. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka i stavka 2. točke 4. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem revizorsko društvo ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
Članak 20. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo financija o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga obavještava nadležna tijela država članica domaćina u kojima je revizorsko društvo registrirano na osnovi priznavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga Ministarstva financija ili u kojima je ovlašteni revizor dobio odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, navodeći razloge zbog kojih je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo financija izvijestit će nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja pravne osobe kojoj je odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga revizorskom društvu ukinuto.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
U članku 22. stavku 1. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „i, ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 19.
U članku 23. stavku 2. iza riječi: „ zakonske revizije“ dodaju se riječi: „i, ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 20.
U članku 25. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Ministarstvo financija rješenjem će registrirati za obavljanje zakonske revizije i, ako je primjenjivo , provjere izvještaja o održivosti pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju i, ako je primjenjivo , provjeru izvještaja o održivosti, u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija.
(2) Revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može početi obavljati zakonsku reviziju, ako je primjenjivo, provjeru izvještaja o održivosti tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 21.
U članku 27. stavku 1. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „i provjere izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 22.
U članku 29. stavku 1. iza riječi. „konsolidiranim financijskim izvještajima“ dodaju se riječi: „ili, ako je primjenjivo , izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti“.
U stavku 2. iza riječi: „konsolidiranim financijskim izvještajima“ dodaju se riječi: „ili, provjeri izvještaja o održivosti, izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 23.
U članku 30. stavku 1., u uvodnoj rečenici, iza riječi: „zemlji“ dodaju se riječi: „za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja“.
U točkama 1. i 2. iza riječi: „ovoga Zakona“ dodaje se zarez i riječi: „osim zahtjeva iz članka 11. stavaka 5. i 9. ovoga Zakona“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ministarstvo financija registrirat će subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. većina članova uprave ili upravnog odbora subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
2. revizor u trećoj zemlji koji obavlja reviziju u ime subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
3. provjera izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona obavlja se u skladu s standardima provjere izvještaja o održivosti koje donosi Europska komisija, te zahtjevima iz članaka 48., 49., 51., 52., 53. i 62. ovoga Zakona, odnosno jednakovrijednim standardima i zahtjevima
4. na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnje izvješće o transparentnosti koje obuhvaća informacije iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 ili ispunjava jednakovrijedne uvjete za objavljivanje.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.
U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ako ispunjava uvjete iz članaka 30. stavka 1.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti ako ispunjava uvjete iz članaka 30. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 25.
U članku 36. stavku 1. točki 4. iza riječi: „način“ dodaju se riječi: „te podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za obavljanje provjere izvještaja o održivosti“.
U stavku 2. točki 5. iza riječi: „registracije“ dodaju se riječi: „te podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, u registru subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji navodi se je li subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 26.
U članku 37. stavku 1. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti“.
U dosadašnjoj točki 3. koja postaje točka 4. iza riječi: „registracije“ dodaju se riječi: „te podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje“.
Dosadašnja točka 4. postaje točka 5.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u registru revizora u trećoj zemlji navodi se je li revizor u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 27.
U članku 40. stavku 7. iza riječi: „revizorskih usluga“ dodaju se riječi: „ uključujući i ugovor o obavljanju provjere izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 28.
U članku 41. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
„ (5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.
(6) Dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu velikog poduzetnika koji podliježe izvješćivanju o održivosti sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, osim velikog poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, djelujući pojedinačno ili skupno, imaju pravo podnijeti prijedlog odluke za usvajanje kojim se zahtjeva da revizorsko društvo koja ne pripada istom revizorskom društvu ili mreži kao revizorsko društvo koje obavljaju zakonsku reviziju pripremi izvješće o određenim elementima izvješćivanja o održivosti i da se takvo izvješće stavi na raspolaganje glavnoj skupštini dioničara ili članova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 29.
U članku 42. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 30.
U članku 44. iza stavka 10. dodaje se stavak 11. koji glasi:
„(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, odobrenje revizijskog odbora nije potrebno za pružanje provjere izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 31.
Iza članka 44. dodaje se naslov iznad članka i članak 44.a koji glase:
„ Nerevizorske usluge u slučaju u kojem revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa
Članak 44.a
(1) Revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada ne smiju pružati izravno ili neizravno subjektu koji je predmet provjere izvještaja o održivosti, njegovu matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. podstavkom 2. točkama (b) i (c) i (e) do (k) Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na:
1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet provjere izvještaja o održivosti i izdavanja izvješća o provjeri izvješća o održivosti i
2. poslovnu godinu koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. točke (a) podtočke i, točke (a) podtočaka iv. - vii Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu oda javnog interesa, na način kako je uređen posebnim propisima i ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) 573/2014.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, pružanje nerevizorskih usluga podložno je odobrenju revizijskog odbora u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 537/2014 nakon što je revizijski odbor na odgovarajući način procijenio postoje li prijetnje neovisnosti jesu li primijenjeni zaštitni mehanizmi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.
(5) Ako član mreže kojoj pripada revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa pruža nerevizorske usluge iz stavka 1. ovoga članka društvu osnovanom u trećoj zemlji koje kontrolira subjekt od javnog interesa koji je predmet izvješćivanja o održivosti, revizorsko društvo procjenjuje dovodi li se neovisnost u pitanje time što član mreže pruža takve usluge.
(6) Ako postoji utjecaj na njegovu neovisnost u slučaju iz stavka 5. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je upotrijebiti zaštitne mehanizme kako bi se ublažile prijetnje uzrokovane pružanjem nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka u trećoj zemlji.
(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka revizorsko društvo nastavlja obavljati provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa samo ako može opravdati, u skladu s člankom 52. ovoga Zakona, da pružanje nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na stručnu prosudbu i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 32.
U članku 46. iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
„ (10) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 33.
U članku 50. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„ (4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 34.
U članku 51. ispred riječi: „Članovi“ dodaje se oznaka stavka 1.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„ (2) Stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na provjeru izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 35.
U članku 52. stavku 1. iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:
„ 5. ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner za održivost odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivost u državi članici u kojoj se obavlja provjera izvješćivanja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 36.
U članku 54. u stavku 3. iza riječi: „obavljanju“ dodaje se riječ: „osnovnih“.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Glavni revizijski partner za održivost aktivno sudjeluje u obavljanju dodatnih revizorskih usluga.“.
Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 5. do 7.
U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. u točki 3. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „provjere izvještaja o održivosti,“.
U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 9. u točki 2. iza riječi: „br. 537/2014“ dodaje se zarez i riječi: „izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona,“.
U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. iza riječi: „br. 537/2014“ dodaju se riječi: „i/ili izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona“.
Iza dosadašnjeg stavka 9. koji postaje stavak 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:
„(11) Ako isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, spis o provjeri izvještaja o održivosti uključuje se u spis o zakonskoj reviziji.“.
Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 12.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 37.
Iza članka 56. dodaje se naslov iznad članka i članak 56.a koji glase:
„Provjera konsolidiranog izvješćivanja o održivosti
Članak 56.a
(1) Revizor grupe snosi odgovornost za izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti.
(2) Revizor grupe dužan je pregledati i ocijeniti provjeru izvještaja o održivosti koju je proveo revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti i dokumentirati prirodu, vrijeme i opseg posla koji su obavili ti revizori, uključujući, ako je to primjenjivo, pregled relevantnih dijelova dokumentacije o provjeri izvještaja o održivosti tih revizora.
(3) Revizor grupe dužan je zadržati dokumentaciju koja će omogućiti Ministarstvu financija pregled rada revizora grupe.
(4) Za potrebe iz stavka 2. ovoga članka, revizor grupe dužan je zatražiti suglasnost revizora u trećoj zemlji, ovlaštenog revizora, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorskog društva za prosljeđivanje relevantne dokumentacije tijekom obavljanja provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, kao uvjet za oslanjanje revizora grupe na rad tih revizora.
(5) Ako revizor grupe ne može postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, poduzima prikladne mjere koje po potrebi uključuju obavljanje dodatnog rada na provjeri izvještaja o održivosti izravnim putem ili povjeravanjem takvih zadaća vanjskim izvršiteljima u odgovarajućem ovisnom društvu kćeri i o tome obavještava Ministarstvo financija.
(6) Ako revizor grupe podliježe nadzoru osiguranja kvalitete ili nadzoru u vezi s provjerom konsolidiranog izvještaja o održivosti grupe, revizor grupe dužan je, na zahtjev, Ministarstvu financija staviti na raspolaganje relevantnu dokumentaciju koju posjeduje u vezi sa provjerom izvještaja o održivosti koju su proveli revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor, subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, uključujući svu radnu dokumentaciju relevantnu za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.
(7) Ministarstvo financija može za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, u skladu s člancima 111. – 114. ovoga Zakona, od relevantnih nadležnih tijela država članica zatražiti dodatnu dokumentaciju o provjeri izvještaja o održivosti koju su proveli ovlašteni revizor ili revizorsko društvo u svrhu.
(8) Ako provjeru izvještaja o održivosti matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt ili subjekti za obavljanje revizije u trećoj zemlji, Ministarstvo financija može, od relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja putem dogovora o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona , zatražiti dodatnu dokumentaciju o radu na provjeri koji su obavili revizor ili revizori iz trećih zemalja, odnosno subjekt ili subjekti za obavljanje revizije u trećim zemljama.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako provjeru izvještaja o održivosti matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji s kojim ne postoji suradnja, revizor grupe odgovoran je, na zahtjev Ministarstva financija, osigurati primjerenu dostavu dodatne dokumentacije o provjeri izvještaja o održivosti koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, uključujući radnu dokumentaciju relevantnu za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.
(10) Kako bi se osigurala dostava iz stavka 9. ovoga članka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije ili dogovoriti s revizorom u trećoj zemlji ili subjektom za obavljanje revizije u trećoj zemlji svoj neograničen pristup takvoj dokumentaciji na zahtjev ili poduzetni bilo koju drugu primjerenu mjeru.
(11) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako zakonski ili neki drugi razlozi onemogućavaju dostavu radne dokumentacije za provjeru izvještaja o održivosti u trećoj zemlji revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je poduzeo primjerene postupke za ostvarivanje pristupa dokumentaciji provjere izvještaja o održivosti i, u slučaju ograničenja koja nisu pravna ograničenja utemeljena na zakonodavstvu treće zemlje, dokaze kojima se podupire postojanje takvih ograničenja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 38.
U članku 57. stavku 4. iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:
„4. podaci koji se priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja provjere izvještaja o održivosti u skladu s ovim Zakonom, u slučaju da isto revizorsko društvo ne obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti“.
Dosadašnje točke 4. do 7. postaju točke 5. do 8.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 39.
Članak 58. mijenja se i glasi:
„(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Svrha obavljene zakonske revizije je povisiti stupanj povjerenja namjeravanih korisnika u godišnje financijske izvještaje. To se postiže izražavanjem mišljenja o tome jesu li godišnji financijski izvještaji sastavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, odnosno tome jesu li financijski izvještaji fer prezentirani, u svim značajnim odrednicama, pružaju li istinit i fer prikaz u skladu s tim okvirom. Zakonske revizije obavljene u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima omogućavaju revizoru da formira takvo mišljenje.
(3) Kao osnovu za izražavanje revizorskog mišljenja, revizorsko društvo treba steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikazivanja bilo zbog prijevare ili zbog pogreške, a ono se stječe kada je revizor pribavio dostatne i primjerene revizijske dokaze kako bi smanjio revizijski rizik (tj. rizik da revizor izrazi neodgovarajuće mišljenje kada su financijski izvještaji značajno pogrešno prikazani) na prihvatljivo nisku razinu.
(4) Revizijski dokaz nužan je za izražavanje osnovanog revizorskog mišljenja, a prvenstveno se dobiva revizijskim postupcima obavljenim tijekom odvijanja revizije, a propisanim Međunarodnim revizijskim standardima.
(5) Revizorsko društvo dužno je primijeniti standarde za revizorov rad u ispunjavanju općih ciljeva revizije, odnosno zahtjeve, ciljeve i materijale za primjenu te ostale materijale s objašnjenima temeljem kojih revizor stvara razumno uvjerenje, a koje propisuju Međunarodni revizijski standardi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 40.
Iza članka 58. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 58.a i 58.b koji glase:
„Sadržaj revizorskog izvještaja
(1) Revizorski izvještaj mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:
1. identifikacijske podatke o revidiranom subjektu čiji su godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji predmet zakonske revizije
2. naziv godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi
3. okvir financijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja
4. opis opsega zakonske revizije i revizijske standarde u skladu s kojima se obavila zakonska revizija
5. revizorsko mišljenje koje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno te u njemu mora biti jasno navedeno mišljenje ovlaštenog revizora ili revizorskog društva o sljedećem:
a) pružaju li godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji istinit i fer prikaz u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i
b) ako je to primjenjivo, jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima
6. upućivanje na sva pitanja na koja je revizorsko društvo upozorilo u posebnom naglasku koji ne predstavlja ograđivanje u revizorskom mišljenju
7. mišljenje i izjavu je li izvješće poslovodstva usklađeno s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, je li izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, isključujući zahtjeve koji se odnose na izvještaj o održivosti, i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, ovlašteni revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvješću poslovodstva uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza
8. izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja
9. podatak o sjedištu revizorskog društva
10. u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa dodatno i elemente propisane člankom 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka, ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nije u mogućnosti izraziti revizorsko mišljenje, revizorski izvještaj sadrži navod o suzdržavanju od izražavanja mišljenja.
(3) Ako je zakonsku reviziju obavilo više od jednog revizorskog društva, ta revizorska društva dužna su se usuglasiti oko rezultata zakonske revizije te podnijeti zajednički izvještaj i mišljenje.
(4) U slučaju neslaganja, svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku zajedničkog revizorskog izvještaja i navodi razlog neslaganju, a ako se radi o subjektu od javnog interesa razlozi neslaganja bit će objašnjeni u dodatnom izvještaju revizijskom odboru u skladu s odredbama članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(5) Revizorski izvještaj mora potpisati najmanje ovlašteni revizor koji obavlja zakonsku reviziju i zakonski zastupnik revizorskog društva.
(6) Ako zakonsku reviziju istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, revizorski izvještaj moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili zakonsku reviziju i zakonski zastupnici tih revizorskih društava.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je prije izdavanja revizorskog izvještaja obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetni revizorski izvještaj koji je potpisao ovlašteni revizor.
(9) Revizorski izvještaj o godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 58. ovoga Zakona i stavcima od 1. do 8. ovoga članka.
(10) Pri izvještavanju o usklađenosti izvještaja poslovodstva i godišnjih financijskih izvještaja kako je propisano u stavku 1. točki 7. ovoga članka, revizorsko društvo uzima u obzir godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirani izvještaj poslovodstva.
(11) Ako su godišnji financijski izvještaji matičnog društva priloženi godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, revizorski izvještaji, koji su obvezni na temelju ovoga članka, mogu se objediniti.
(12) Revizorsko mišljenje iz stavka 1. točke 5. ovoga članka odnosi se na godišnje financijske izvještaje promatrane kao cjelinu.
(13) Revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji za posebne namjene sastavlja se u skladu s posebnim propisima.
(14) Revizorski izvještaj sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(15) Revizorskom izvještaju prilažu se godišnji financijski izvještaji ili drugi izvještaji koji su bili predmet zakonske revizije.
Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti
Članak 58.b
(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti izvještaj o provjeri izvještaja o obavljenoj provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti u skladu s standardima provjere u pogledu izvještavanja o održivosti koje donosi Europska komisija, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:
1. identifikacijske podatke o subjektu čije je izvještavanje o održivosti ili konsolidirano izvještavanje o održivosti predmet provjere izvještaja o održivosti
2. naziv izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi
3. okvir izvještavanja o održivosti koji je primijenjen prilikom sastavljanja izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti
4. opis opsega provjere izvještaja o održivosti i standarde provjere izvještavanja o održivosti u skladu s kojima se obavila provjera izvještaja o održivosti
5. zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti na temelju postupka ograničene provjere, sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(3) Ako je provjeru izvještaja o održivosti obavilo više od jednog revizorskog društava, ta revizorska društva dužna su se usuglasiti oko rezultata provjere izvještaja o održivosti te podnijeti zajednički izvještaj i mišljenje.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ako se revizorska društva ne slažu, svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti i navodi razlog neslaganju.
(5) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti mora imati datum i potpis najmanje ovlaštenog revizora koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti i zakonskog zastupnika revizorskog društva.
(6) Ako provjeru izvještaja o održivosti istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, izvještaj o provjeri izvještaja o moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili provjeru izvještaja o održivosti i zakonski zastupnici revizorskog društva.
(7) Iznimno od stavaka 5. i 6. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je prije izdavanja izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetni izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti koje je potpisao ovlašteni revizor.
(9) Ako isti ovlašteni revizor provodi zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti uključuje se u poseban odjeljak revizorskog izvještaja.
(10) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(11) Izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u ovom članku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 41.
U naslovu iznad članka 62. iza riječi: „reviziju“ dodaju se riječi: „i provjeru izvještaja o održivosti“.
U stavku 1. iza riječi: „revizije“ dodaju se riječi: „ i/ili provjere izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 42.
U članku 63. iza riječi: „reviziju“ dodaju se riječi: „i/ili provjeru izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 43.
Iza članka 64. dodaje se naslov iznad članka i članak 64.a koji glase:
„Nepravilnosti
Članak 64.a
Članak 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 primjenjuje se na revizorsko društvo koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 44.
U članku 66. ispred riječi: „Bez obzira“ dodaje se oznaka stavka 1.
Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. prati proces pripreme godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika“.
Dosadašnje točke 3. do 6. postaju točke 4. do 7.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Bez obzira na odgovornost članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo, revizijski odbor, u pogledu izvještaja o održivosti i provjere izvještaja o održivosti ima sljedeće zadaće:
1. izvještava nadzorni odbor ili neizvršne članove upravnog odbora o ishodu provjere izvještaja o održivosti te objašnjava na koji način je provjera izvještaja o održivosti pridonijela integritetu izvještavanja o održivosti i objašnjava ulogu revizijskog odbora u tom procesu
2. prati proces izvještavanja o održivosti, uključujući proces koji se provodi radi utvrđivanja informacija o kojima se izvještava u skladu s standardima izvještavanja o održivosti, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije te dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegovog integriteta
3. prati proces pripreme izvještaja poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
4. glede izvještavanja o održivosti prati djelotvornost sustava unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima te, ako je primjenjivo, unutarnju reviziju, bez kršenja svoje neovisnosti
5. prati obavljanje provjere izvještaja o održivosti, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014
6. ispituje i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s člancima 48., 49., 50., 52., 53., 54.,44.a i 64.a ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 45.
U članku 75. stavku 1. iza riječi: „zahtjeva neovisnosti“ dodaju se riječi: „i ako je primjenjivo, standarda provjere izvještavanja o održivosti,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 46.
U članku 76. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava provodi se najmanje jedanput u šest godine kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju provjeru izvještaja o održivosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 47.
U članku 79. stavku 1. točki 1. zarez i riječi: „te u prostorijama Ministarstva financija“, zamjenjuju se riječima: „ili u prostorijama Ministarstva financija“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 48.
U članku 80. stavku 4. točki 1. iza riječi: „izvještavanju“ dodaju se riječi: „te, ako je primjenjivo, održivosti i izvještavanju o održivosti ili u obavljanju drugih usluga povezanih s održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 49.
U članku 87. ispred riječi „Stavljanje“ dodaje se oznaka stavka (1).
Iza stavka 1. dodaje stavak 2. koji glasi:
„(2) U primjedbama na zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru ne mogu se iznositi nove činjenice i okolnosti o kojima je subjekt nadzora imao ili trebao imati spoznaje do sastavljanja zapisnika iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 50.
U članku 94. stavku 1. iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. privremenu zabranu do tri godine ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za održivost i/ili potpisivanje izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti“.
Iza dosadašnje točke 5. koja postaje točka 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:
„ 7. utvrđenje da izvještaj o provjeri izvještaja o ne ispunjava zahtjeve iz članka 58.b ovoga Zakona.“.
Dosadašnje točke 6. i 7. postaju točke 8. i 9.
U stavku 4. riječi: „točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „točke 6.“ na oba mjesta.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 51.
U članku 95. stavcima 1. i 2. u uvodnoj rečenici riječi: „točke 7.“ zamjenjuje se riječima: „točke 9.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 52.
U članku 111. stavku 1. iza riječi: „ revizije“ dodaju se riječi: „i provjere izvještaja o održivosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 53.
Članak 116. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 eura do 106.170,00 eura kaznit će se revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa ako:
1. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 5. ovoga Zakona
2. protivno članku 5. stavku 5. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom.
3. ne obavijesti Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona.
4. ne obavijesti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona
5. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 4. ovoga Zakona
6. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 6. ovoga Zakona
7. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona
8. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona
9. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 5. – 8. ovoga Zakona
10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
11. pruža nerevizorske usluge bez odobrenja iz članka 44. stavka 10. ovoga Zakona
12. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44.a stavku 1. ovoga Zakona
13. pruža nerevizorske usluge bez odobrenja iz članka 44.a stavka 4. ovoga Zakona
14. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija
15. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona
16. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona
17. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona
18. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona
19. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona
20. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona
21. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
22. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
23. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona
24. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona
25. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona
26. glede organizacije revizorskog rada ne omogući obavljanje revizorskih usluga, ne vodi evidencije, ne dokumentira traženje savjeta od vanjskih stručnjaka i/ili ne vodi revizorske spise u skladu s člankom 54. stavcima 1., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. ovoga Zakona
27. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona
28. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona
29. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona
30. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56.a stavka 3. ovoga Zakona
31. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56.a stavkom 5. ovoga Zakona
32. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56.a stavkom 6. ovoga Zakona
33. protivno članku 58. stavku 2. ovoga Zakona izrazi revizorsko mišljenje koje nije temeljeno na Međunarodnim revizijskim standardima, odnosno revizorsko izvješće s revizorskim mišljenjem o financijskim izvještajima koji su bili predmet revizije ne odražava razumne zaključke koje je revizor donio tijekom obavljanja revizije tih financijskih izvještaja
34. protivno članku 58. stavku 3. ovoga Zakona nije prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze koji mu omogućuju da stvori razumne zaključke na kojima treba temeljiti revizorovo mišljenje za sastavljanje revizorskog izvješća o obavljenoj zakonskoj reviziji financijskih izvješća te je potpisao nemodificirano revizorsko mišljenje
35. protivno članku 58. stavku 3. ovoga Zakona, na temelju prikupljenih revizijskih dokaza nije stvorilo razumne zaključke na kojima treba temeljiti revizorovo mišljenje za sastavljanje revizorskog izvješća o obavljenoj zakonskoj reviziji financijskih izvještaja
36. revizorski izvještaj nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona
37. revizorski izvještaj nije potpisan u skladu s člankom 58. stavkom 5. i 6. ovoga Zakona
38. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 8. ovoga Zakona
39. ako ne sastavi izvještaj o provjeri izvještaja u skladu s člankom 58.b stavkom 1. ovoga Zakona
40. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58.b stavkom 2. ovoga Zakona
41. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti nije potpisano u skladu s člankom 58.b stavcima 5. i 6. ovoga Zakona
42. prije izdavanja izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58.b stavka 8. ovoga Zakona“.
43. obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti protivno članku 63. ovoga Zakona
44. obavlja zakonsku reviziju dulje od razdoblja propisanog člankom 64. ovoga Zakona
45. ne dostavi u roku propisanom člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 dodatno izvješće revizijskom odboru, upravnom ili nadzornom odboru u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
46. o nepravilnostima iz članka 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 ne obavijesti nadležno tijelo iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
47. ne obavijesti nadležna tijela iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona o informacijama iz članka 12. Uredbe (EU) br. 537/2014
48. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona
49. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
50. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona
51. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. – 3. ovoga Zakona
52. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
53. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona
54. ne poštuje ograničenja glede naknade za obavljene usluge u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
55. ne poštuje zabranu pružanja nerevizorskih usluga iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 osim onih nerevizorskih usluga dozvoljenih ovim Zakonom
56. pripremu zakonske revizije i procjenu prijetnji neovisnosti ne obavlja u skladu s člankom 6. stavkom 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
57. o nepravilnostima ne obavijesti revidirani subjekt u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
58. ne provodi kontrolu kvalitete angažmana u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 537/2014
59. revizorsko izvješće koje se odnosi na zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa nije sastavljeno u skladu s člankom 10. stavcima 2., 3. i/ili 4. Uredbe (EU) br. 537/2014
60. dodatno izvješće za revizijski odbor nije sastavljeno u skladu s člankom 11. stavcima 1., 2., 3. i/ili 5. Uredbe (EU) br. 537/2014
50. izvješće o transparentnosti ne objavljuje u roku i u skladu s člankom 13. stavcima 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
61. ne pruži informacije Ministarstvu financija u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 537/2014
62. ne čuva evidencije u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 537/2014
63. nakon isteka najduljeg razdoblja angažmana iz članka 64. ovoga Zakona, a protivno zabrani iz članka 17. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014 obavlja zakonsku reviziju
64. ne provede rotaciju glavnog revizijskog partnera u skladu s člankom 17. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
65. ne omogući pristup dodatnim izvješćima u skladu s člankom 18. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 42., 46. – 52 ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 42., 46. – 52 ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 42., 46. – 52 ovoga članka samostalni revizor koji ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 54.
Članak 117. mijenja se i glasi:
„Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se počinitelj kao fizička osoba ako:
1. obavlja revizorske usluge u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona
2. obavlja dodatne revizorske usluge u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 2. ovoga Zakona
3. kao revizorsko društvo iz druge države članice obavlja zakonsku reviziju i/ili provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 4. ovoga Zakona
4. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 5. ovoga Zakona
5. kao revizorsko društvo iz druge države članice prije početka obavljanja zakonske revizije i, ako je primjenjivo, provjere izvještaja o održivosti ne postupi u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona
6. kao subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji prije početka obavljanja zakonske revizije ili provjere izvještaja o održivosti ne postupi u skladu s člankom 30. ovoga Zakona
7. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona
8. ne poštuje zabranu propisanu člankom 50. stavkom 2. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 55.
U cijelom tekstu Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17.) riječi: „revizorsko izvješće“ zamjenjuju se riječima: „revizorski izvještaj“, riječi: „izvješće poslovodstva“ zamjenjuju se riječima: „izvještaj poslovodstva“ i riječi: „izvješće o transparentnosti“ zamjenjuju se riječima: „izvještaj o transparentnosti“ u određenom broju i padežu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Usklađenje ovlaštenih revizora
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 56.
(1) Ovlašteni revizor kojemu je odobrenje za rad izdano prije 1. siječnja 2024. može obavljati dodatne revizorske usluge do 1. siječnja 2026.
(2) Ovlašteni revizor iz stavka 1. ovoga članka može nakon 1. siječnja 2026. nastaviti obavljati dodatne revizorske usluge samo ako Ministarstvu financija najkasnije do 30. rujna 2025. dostavi dokaz o stalnom stručnom usavršavanju u trajanja od najmanje 30 sati, koji uključuje usavršavanja obavljena od 1. siječnja 2024., iz sljedećih područja održivosti:
1. pravni zahtjevi i standardi izvještavanja o održivosti
2. analiza održivosti
3. postupci dubinske analize u pogledu pitanja održivosti
4. pravni zahtjevi i standardi provjere izvještavanja o održivosti.
(3) Ovlaštenom revizoru iz stavka 1. ovoga članka koji u roku iz stavka 2. ovoga članka dostavi Ministarstvu financija dokaz o provedenom stalnom stručnom usavršavanju iz područja održivosti, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i dodatnih revizorskih usluga.
(4) Ovlaštenom revizoru iz stavka 2. ovoga članka koji ne dostavi u roku dokaz o provedenom stalnom stručnom usavršavanju, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga do 30. lipnja 2026.
(5) Stalno stručno usavršavanje iz stavka 2. ovoga članka provodit će organizatori koji su dobili prethodnu suglasnost Ministarstva financija na program stalnog stručnog usavršavanja iz područja održivosti za 2024.
(6) Ministarstvo financija izdat će suglasnost organizatoru stalnog stručnog usavršavanja na program stalnog stručnog usavršavanja ako ispunjava kriterij aktualnosti, kvalitete i relevantnosti i ako program sadrži popis literature i prezentacijske materijale koji obuhvaća sva područja na navedena u stavku 2. ovoga članka.
(7) Odredbe stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se i na fizičku osobu koja položi revizorski ispit u skladu s odredbama Zakona o reviziji („Narodne novine“ broj 127/17.) i podnese zahtjev za izdavanje odobrenja Ministarstvu financija do 1. siječnja 2026.
Usklađenje revizorskih društava
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 57.
(1) Revizorsko društvo koje ima namjeru obavljati dodatne revizorske usluge dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje dodatnih revizorskih usluga Ministarstvu financija do 30. studenog 2025.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, revizorsko društvo prilaže i odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenog revizora iz članak 53. stavka 3. ovoga Zakona koji je zaposlen u tom revizorskom društvu.
Primjena standarda
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 58.
Do stupanja na snagu standarda provjere izvještaja o održivosti koje će donijeti Europska komisija, u Republici Hrvatskoj primjenjivat će se Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen).
Rok za donošenje pravilnika
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 59.
Ministar financija uskladit će Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.), Pravilnik o stručnom osposobljavanju za polaganje revizorskog ispita, revizorskom i posebnom ispitu te ispitu osposobljenosti („Narodne novine“, broj 59/19.), Pravilnik o izdavanju odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu („Narodne novine“ br. 27/19. i 51/21.) i Pravilnik o vođenju registra („Narodne novine“ broj 44/19) u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 60.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJA
Uz članak 1.
Ovim člankom se u članku 2. važećeg Zakona navodi preuzimanje Direktive 2006/43/EZ (Revizijska direktiva) i CSRD direktive u nacionalno zakonodavstvo te osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 537/2014 (Revizijska uredba) važećim Zakonom.
Uz članak 2.
Ovim člankom se u članku 4. važećeg Zakona dodaju nove definicije radi potrebe prijenosa CSRD direktive u nacionalno zakonodavstvo. Dodaju se definicije izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti, provjere izvještaja o održivosti, izvještaj o održivosti, Europski standardi izvještavanja o održivosti, standardi provjere izvještavanja o održivosti i glavni revizijski partner za održivost. Ono što je novost je to da se utvrđuje kako se revizorske usluge sastoje od osnovnih i dodatnih revizorskih usluga. Osnovne revizorske usluge obuhvaćaju zakonsku reviziju, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostale revizijske angažmane s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Osnovne revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima. Dodatne revizorske usluge obuhvaćaju provjeru izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti. Ova dorada napravljena je iz razloga što pružanje dodatnih revizorskih usluga predstavlja opciju za ovlaštenog revizora. Bitno je istaknuti kako fizička osoba ne može obavljati dodatne revizorske usluge ako nema odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga. Drugim riječima provjeru izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti može obavljati isključivo ovlašteni revizor. Ovlašteni revizor može a i ne mora zatražiti odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 3.
Ovim člankom mijenja se članak 5. važećeg Zakona. S obzirom da je člankom 2. Prijedloga zakona dorađena definicija revizorskih usluga potrebno je terminološki prilagoditi članak 5. važećeg Zakona. Ovim člankom utvrđuje se kako dodatne revizorske usluge u Republici Hrvatskoj može obavljati isključivo revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Dodatne revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji imaju odobrenje za rad za obavljanje osnovnih i dodatnih revizorskih usluga. Kada je riječ o revizorskom društvu iz državne države članice ono može uz zakonsku reviziju obavljati provjeru izvještaja o održivosti ako ga je Ministarstvo financija registriralo. Također, i ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju i/ili provjeru izvještaja o održivosti ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Također, ovim člankom propisuje se kako u obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner odnosno glavni partner za održivost.
Uz članak 4.
Ovim člankom mijenja se članak 7. važećeg Zakona u kojem se utvrđuje izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru. Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga fizičkoj osobi koja je položila osnovni revizorski ispit i ima dobar ugled. Nakon izdavanja odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora. Dodatno, Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru koji položi dodatni revizorski ispit.
Uz članak 5.
Ovim člankom dopunjuje se članak 10. važećeg Zakona kojim se propisuje dobar ugled fizičke i pravne osobe na način da se pri procjeni dobrog ugleda u obzir uzima i eventualna kažnjavanost u području održivosti, odnosno izvještavanja o održivosti. Također, postupanjem Ministarstva financija u praksi uočeno je da je potrebno detaljnije propisati slučajeve iznošenja neistinitih i potpunih podataka u upitnicima koji se ispunjavaju prilikom izdavanja odobrenja za rad ili u postupku nadzora, odnosno propisati posljedice kada se ista obveza ne ispuni na način kako je naloženo podzakonskim propisima.
Uz članak 6.
Ovim člankom mijenja se članak 11. važećeg Zakona koji uređuje revizorski ispit. Ovaj članak potrebno je prilagoditi radi izmjene definicije revizorskih usluga, odnosno radi usklađivanja terminologije. Stoga, revizorski ispit kakav polažu fizičke osobe prema važećem Zakonu naziva se osnovni revizorski ispit. Dodatni revizorski ispit polažu fizičke osobe koje žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti. Drugim riječima, revizorski ispit proširuje se kako bi obuhvatio područja koja se odnose na izvještavanje o održivosti. U tom smislu dodatni revizorski ispit obuhvaća najmanje sljedeća područja: pravne zahtjeve i standarde izvještavanja o održivosti, analizu održivosti, postupke dubinske analize u pogledu pitanja održivosti i pravne zahtjeve i standardi provjere izvještavanja o održivosti. Kako bi pristupio polaganju dodatnog revizorskog ispita fizička osoba ili ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Bitno je naglasiti da fizička osoba može istovremeno pristupiti polaganju osnovnog i dodatnog revizorskog ispita, odnosno ovlašteni revizor može se naknadno odlučiti za polaganje dodatnog revizorskog ispita.
Uz članak 7.
Ovim člankom se iza članka 11. važećeg Zakona dodaje novi članak kojim se uređuje način provedbe revizorskih ispita. Način provedbe uređen je člankom 11. važećim Zakonom, međutim radi jasnoće, dio odredaba iz članaka 11. važećeg Zakona premješteno je u novi članak.
Uz članak 8.
Ovim člankom dorađuje se članak 12. važećeg Zakona u dijelu propisivanja suradnje Ministarstva financija s nadležnim tijelima država članica u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama u području provjere izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.
Uz članak 9.
Ovim člankom mijenja se članak 14. važećeg Zakona radi promjene terminologije kod definicije revizorskih usluga. Ovim člankom uređuje se stalno stručno usavršavanje u području obavljanja osnovnih revizorskih usluga.
Uz članak 10.
Ovim člankom dodaje se novi članak u važeći Zakon kojim se uređuje stalno stručno usavršavanje u području dodatnih revizorskih usluga. Ovim člankom osigurava se da ovlašteni revizori pohađaju prikladan program stalnog obrazovanja radi održavanja teorijskog znanja, stručnih vještina i vrijednosti na dovoljno visokoj razini. Pripisuje se obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenom revizoru koji ima odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga i to u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati.
Uz članak 11.
Ovim člankom mijenja se članak 15. važećeg Zakona kojim se uređuje polaganje posebnog ispita za ovlaštenog revizora kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Ministarstvo financija izdati će odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako je ovlašteni revizor položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
Uz članak 12.
Ovim člankom mijenja se članak 16. važećeg Zakona kojim se uređuje ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru kod obavljanja osnovnih i dodatnih revizorskih usluga. Ovim člankom utvrđeni su uvjeti pod kojima će Ministarstvo financija ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Ovdje je bitno naglasiti, u slučaju da je ovlaštenom revizoru ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Drugim riječima dodatne revizorske usluge ne mogu se pružati ako fizička osoba nema odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga. Također, Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru u slučajevima izrečenih nadzornih mjera kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti i ako ovlašteni revizor nije ispunio obvezu stalnog stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem ovlašteni revizor ne može ponovo zatražiti odobrenje za rad za obavljanje osnovnih i, ako je primjenjivo, dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 13.
Ovim člankom određuje u članku 17. važećeg Zakona da će revizorskom društvu koje ima odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga, Ministarstvo financija izdati, na njegov zahtjev, rješenje o odobrenju za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga ako ima zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za pružanje dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 14.
Ovim člankom mijenja se članak 18. važećeg Zakona te se propisuje ovlast Ministarstva financija za izdavanje odobrenja za rad samostalnom revizoru koji obavlja osnovne i, tako gdje postoji, revizorske usluge kao samostalnu djelatnost
Uz članak 15.
Ovim člankom mijenja se članak 19. važećeg Zakona kojim se utvrđuju razlozi za ukidanje odobrenja za rad revizorskom društvu. Propisuju se slučajevi u kojima će Ministarstvo financija ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje osnovnih i, tako gdje postoji, dodatnih revizorskih usluga.
Uz članak 16.
Ovim člankom određuje se u članku 20. važećeg Zakona obveza Ministarstva financija da obavijesti nadležna tijela država članica domaćina u kojem je revizorsko društvo registrirano o ukidanju odobrenja za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga.
Uz članak 17.
Ovim člankom određuje se u članku 21. važećeg Zakona obveza Ministarstva financija da izvjesit nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja pravne osobe kojoj je odobrenje za rad za obavljanje osnovnih revizorskih usluga i, ako je primjenjivo, odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga revizorskom društvu ukinuto.
Uz članak 18.
Ovim člankom dopunjuje se članak 22. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kod postupka izdavanja odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice.
Uz članak 19.
Ovim člankom dopunjuje se članak 23. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti koji se odnosi na ispit osposobljenosti.
Uz članak 20.
Ovim člankom dopunjuje se članak 25. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o registraciji revizorskog društva iz druge države članice. Ministarstvo financija će za obavljanje provjere izvještaja o održivosti registrirati revizorsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za rad matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti, u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija. Revizorsko društvo iz druge države članice, kao uvjet za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj mora imati odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija.
Uz članak 21.
Ovim člankom dopunjuje se članak 27. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o odobrenju za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje. Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija može izdati odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje pod određenim uvjetima i ako položi ispit osposobljenosti u dijelu održivosti. Fizička osoba iz treće zemlje ne može dobiti odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ako nema odobrenje za obavljanje zakonske revizije.
Uz članak 22.
Ovim člankom dopunjuje se članak 29. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji. Ministarstvo financija registrirati će revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorsko izvješće o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ili ako izdaje, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti. Bitno je naglasiti kako se registracija može odnositi samo na zakonsku reviziju, na provjeru izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 23.
Ovim člankom dopunjuje se članak 30. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o uvjetima za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji. Detaljno se propisuju koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi Ministarstvo financija registriralo subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti. Bitno je naglasiti kako se registracija može odnositi samo na zakonsku reviziju, na provjeru izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 24.
Ovim člankom dopunjuje se članak 31. važećeg Zakona u dijelu provjere izvještaja o održivosti kada je riječ o uvjetima za registraciju revizora u trećoj zemlji.
Uz članak 25.
Ovim člankom dopunjuje se članak 36. važećeg Zakona u dijelu podataka koje moraju sadržavati se registri koje vodi Ministarstvo financija, odnosno registar revizorskih društava, samostalnih revizora, revizorskih društava iz drugih država članica, i registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji. Registar ovlaštenih revizora i samostalnih revizora mora uz ime i prezime te registarski broj svih ovlaštenih revizora koji su zaposleni u revizorskom društvu, odnosno kod samostalnog revizora, ili su s njime povezani kao partner ili na drugi način imati i podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za obavljanje provjere izvještaja o održivosti. Za svaku drugu registraciju revizorskog društva kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizorskog subjekta kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju i broj registracije mora sadržavati i podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje. U registru subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji navodi se je li subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 26.
Ovim člankom dopunjuje se članak 37. važećeg Zakona u dijelu podataka koje moraju sadržavati se registri koje vodi Ministarstvo financija, odnosno registar ovlaštenih revizora, ovlaštenih revizora iz druge države članice, ovlaštenih revizora iz treće zemlje i revizora u trećoj zemlji. Registar ovlaštenih revizora mora sadržavati podatak o tome je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti te svaku drugu registraciju ovlaštenog revizora kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizora kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju te, ako je primjenjivo, broj registracije te podatak o tome odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili oboje. U registru revizora u trećoj zemlji navodi se je li revizor u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.
Uz članak 27.
Ovim člankom dopunjuje se članak 40. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 40. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Bitno je naglasiti je cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 28.
Ovim člankom dopunjuje se članak 41. važećeg Zakona način da se odredbe članka 40. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila. Ono što je novost, u dijelu imenovanja revizorskog društva, kada je riječ o provjeri izvještaja o održivosti, dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu velikog poduzetnika koji podliježe izvještavanju o održivosti sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, osim velikog poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, djelujući pojedinačno ili skupno, imaju pravo podnijeti prijedlog odluke za usvajanje kojim se zahtjeva da revizorsko društvo koja ne pripada istom revizorskom društvu ili mreži kao revizorsko društvo koje obavljaju zakonsku reviziju pripremi izvještaj o određenim elementima izvještavanja o održivosti i da se takav izvještaj stavi na raspolaganje glavnoj skupštini dioničara ili članova.
Uz članak 29.
Ovim člankom dopunjuje se članak 42. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 42. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 30.
Ovim člankom u članak 44. važećeg Zakona određuje se da u slučaju provjere izvještaja o održivosti nije potrebno odobrenje revizijskog odbora u slučaju pružanja nerevizorskih usluga od strane revizorskog društva kada je riječ o subjektu od javnog interesa.
Uz članak 31.
Ovim člankom dodaje se u važeći Zakon novi članak kojim se uređuje obavljanje nerevizorskih usluga u slučaju u kojem revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 32.
Ovim člankom dopunjuje se članak 46. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 46. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 33.
Ovim člankom dopunjuje se članak 50. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 50. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 34.
Ovim člankom dopunjuje se članak 51. važećeg Zakona na način da se odredbe članka 51. važećeg Zakona koje se odnose na zakonsku reviziju na odgovarajući način primjenjuju na provjeru izvještaja o održivosti. Cilj osigurati da se na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti primjenjuju usklađena pravila.
Uz članak 35.
Ovim člankom dopunjuje se članak 52. važećeg Zakona u dijelu pripreme revizorske usluge i procjene prijetnji neovisnosti u kojem se traži od revizorskog društva i ovlaštenog revizora da prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge procjeni i dokumentira ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner za održivost odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivost u državi članici u kojoj se obavlja provjera izvještaja o održivosti.
Uz članak 36.
Ovim člankom u članku 54. važećeg Zakona prilagodila se terminologija kada je riječ o podjeli revizorskih usluga na osnovne i dodatne. Propisuje se da ako isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, spis o provjeri izvještaja o održivosti revizorsko društvo dužno je uključiti u spis o zakonskoj reviziji.
Uz članak 37.
Ovim se člankom u važeći Zakon dodaje novi članak kojim se uređuje provjera konsolidiranog izvještaja o održivosti. S obzirom da se važećim zakonom u članku 56. utvrđuju pravila o reviziji konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja bilo je potrebno utvrditi pravila za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti
Uz članak 38.
Ovim člankom se u članak 57. važećeg Zakona određuje da se povredom čuvanja revizorske tajne ne smatra ako se podaci priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja provjere izvještaja o održivosti, u slučaju da isto revizorsko društvo ne obavlja zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 39.
Ovim člankom dorađuje se članak 58. važećeg Zakona. Naime, člankom 58. stavkom 1. važećeg zakona vrlo se općenito određuje kako je revizorsko društvo dužno sastaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeno uključuje slučajeve u kojima je ostvaren osnovni cilj provedene zakonske revizije, ali isto tako i slučajeve u kojima je taj cilj ostvaren, ali uz nepoštivanje, manjeg ili većeg broja odredaba posebnog propisa, Međunarodnih revizijskih standarda. Na taj način dolazi se do situacije da se prema jedinstvenoj, vrlo široko određenoj prekršajnoj odredbi kažnjava revizorsko društvo koje je ispunilo cilj zakonske revizije i ono koje je isto propustilo učiniti, odnosno koje je izdalo pogrešni revizorski izvještaj. Stoga, iz razloga pravne sigurnosti, te približavanja općoj javnosti osnovnog cilja postupka zakonske revizije, izmijenjen je članak 58. važećeg Zakona.
Uz članak 40.
Ovim se člankom u važeći Zakon dodaju se novi članci 58.a i 58.b. Radi jasnoće, odredbe članka 58. stavaka 2. do 12. važećeg Zakona propisane su zasebnim člankom 58.a Prijedloga zakona s obzirom da većina navedenih stavaka toga članka, u odnosu na sadržaj revizorskog izvještaja predstavlja prijenos pravne stečevine, odnosno dodatne zahtjeve u odnosu na zahtjeve propisane međunarodnim revizijskim standardima. U tom je dijelu napravljena dorada koja se odnosi na izvještaj o održivosti koji je potrebno isključiti iz mišljenja koje revizorsko društvo daje u revizorskom izvještaju kada izražava mišljenje o tome je li izvještaj poslovodstva sastavljan u skladu s zakonom kojim se uređuje računovodstvo. Razlog tome je taj što je izvještaj o održivosti sadržan u zasebnom odjeljku izvještaja poslovodstva. Također, ovim člankom dodaje se novi članak kojim se uređuje izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti. Važećim zakonom u članku 58. zahtijeva se da revizorska društva u revizorskom izvještaju prikazuju rezultate zakonske revizije. Ovim člankom slična pravila utvrđuju se za provjeru izvještaja o održivosti. Rezultati provjere izvještaja o održivosti prikazuju se u izvještaju o provjeri izvještaja o održivosti. Ako isti ovlašteni revizor provodi zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i provjeru izvještaja o održivosti, provjera izvještaja o održivosti čini sastavni dio revizorskog izvještaja.
Uz članak 41.
Ovim člankom dopunjuje se članak 62. važećeg Zakona u dijelu naknada za obavljenu provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 42.
Ovim člankom se u članku 63. važećeg Zakona određuje najmanji potreban broj zaposlenih ovlaštenih revizora u revizorskim društvima u punom radnom vremenu koji mogu obavljati provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.
Uz članak 43.
Ovim se člankom u važeći Zakon dodaje novi članak kojim se utvrđuje da se članak 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 primjenjuje na revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa.
Uz članak 44.
Ovim člankom se u članku 66. važećeg Zakona uređuju zadaće revizijskog odbora u dijelu izvještavanja o održivosti. Te zadaće uključuju obvezu da se nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa obavijeste o ishodu provjere izvještaja o održivosti i da se objasni kako je revizijski odbor pridonio integritetu izvještavanja o održivosti i koja je bila njegova uloga u tom postupku. Također, revizijski odbor dužan je pratiti proces izvještavanja o održivosti, proces pripreme izvještaja poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje te glede održivosti pratiti djelotvornosti unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima. Također, mora pratiti obavljanje provjere izvještaja o održivosti, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014 te ispitivati i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s odredbama Zakona o reviziji.
Uz članak 45.
Ovim člankom dopunjuje se članak 75. važećeg Zakona kojim se propisuje opseg nadzora koji je Ministarstvo financija ovlašteno provoditi. Nadzor između ostalog podrazumijeva i provjeru osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava a koji podrazumijeva, tako gdje postoji, pridržavanje standarda provjere izvještavanja o održivosti.
Uz članak 46.
Ovim člankom utvrđuje se u članku 76. važećeg Zakona da se nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava provodi najmanje jedanput u šest godine kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju provjeru izvještaja o održivosti.
Uz članak 47.
Ovim člankom dorađen je članak 79. važećeg Zakona iz razloga efikasnosti i ekonomičnosti provođenja jednostavnijih postupaka nadzora koje je moguće obaviti i na način da subjekt nadzora zatraženu dokumentaciju dostavi Ministarstvu financija, posebice imajući u vidu troškove nadzora u slučajevima revizorskih društava sa sjedištem izvan Grada Zagreba, a kod kojih nije nužan odlazak u poslovne prostorije revizorskog društva, budući da društvo dokumentaciju posjeduje isključivo u papirnatom obliku.
Uz članak 48.
Ovim člankom dopunjuje se članak 80.važećeg Zakona. Ovlašteni državni službenici koji obavljaju ovlaštenih revizora i revizorskih društava u dijelu osiguranja kvalitete rada, kada je riječ o održivosti, mora imati odgovarajuću stručnu naobrazbom i relevantno iskustvo u obavljanju provjere izvještaja o održivosti i izvještavanja o održivosti ili u obavljanju drugih usluga povezanih s održivosti.
Uz članak 49.
Ovim člankom se u članu 87. važećeg Zakona propisuje da se u primjedbama na zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru ne mogu iznositi nove činjenice i okolnosti, a o kojima je subjekt nadzora imao ili trebao imati spoznaje do sastavljanja zapisnika.
Uz članak 50.
Ovim člankom u članak 94. važećeg Zakona propisuju se vrste nadzornih mjera koje može izreći Ministarstvo financija u dijelu na provjeru izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za održivost.
Uz članak 51.
Ovim člankom ispravlja se pozivanje u članku 95. važećeg Zakona.
Uz članak 52.
Ovim člankom se u članku 111. važećeg Zakona određuje suradnja Ministarstva financija s nadležnim tijelima država članica u pogledu provjere izvještaja o održivosti.
Uz članak 53.
Ovim člankom uređuju se prekršajne odredbe u članku 116. važećeg Zakona. U odnosu na važeći zakon, dodane su prekršaje odredbe u vezi provjere izvještaja o održivosti. Također u skladu s odgovarajućim dopunama odredbi koje se odnose na revizorski izvještaj, propisani su novi prekršaji u pogledu
Uz članak 54.
Ovim člankom uređuju se prekršajne odredbe u članku 117. važećeg Zakona.
Uz članak 55.
Ovim člankom se riječi „revizorsko izvješće“, „izvješće poslovodstva“ i „izvješće o transparentnosti“ u odgovarajućem broju i padežu zamjenjuju se riječima „revizorski izvještaj“ , „izvještaj poslovodstva“ i „izvještaj o transparentnosti“ u odgovarajućem broju i padežu u cijelom tekstu ovoga Zakona.
Uz članak 56.
Ovim člankom određuje se da ovlašteni revizori kojima je izdano odobrenje za rad prije 1. siječnja 2024. mogu obavljati uslugu provjere izvještaja o održivosti bez ispunjavanja uvjeta koji se odnose na polaganje dodatnog revizorskog ispita i uvjeta kojim se zahtjeva 8 mjeseci radnog iskustva. Međutim, ovlašteni revizori dužni su, ako žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti, putem stalnog stručnog osposobljavanja od 1. siječnja 2024. ostvariti najmanje 30 sati u području održivosti te o tome obavijestiti Ministarstvo financija do 31. listopada 2025. Navedeno se odnosi i na fizičke osobe kojima Ministarstvo financija izda odobrenje za rad do 1. siječnja 2026.
Uz članak 57.
Ovim člankom utvrđuje se obveza za revizorsko društvo koje ima namjeru obavljati dodatne revizorske usluge da podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje dodatnih revizorskih usluga Ministarstvu financija u roku 30 dana od dana stupanja ovoga Zakona na snagu.
Uz članak 58.
Ovim člankom određuje se da se do stupanja na snagu standarda provjere izvještavanja o održivosti koje donosi Europska komisija, u Republici Hrvatskoj primjenjuje Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen).
Uz članak 59.
Ovim člankom uređuje se rok za usklađivanje Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.), Pravilnika o stručnom osposobljavanju za polaganje revizorskog ispita, revizorskom i posebnom ispitu te ispitu osposobljenosti („Narodne novine“, broj 59/19.), Pravilnika o izdavanju odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu („Narodne novine“ br. 27/19. i 51/21.) i Pravilnika o vođenju registra („Narodne novine“ broj 44/19.) s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 60.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu Prijedloga zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. lipnja 2006.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).
(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014.).
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. revizorske usluge su zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima
2. revizija financijskih izvještaja je provjera i ocjenjivanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i drugih financijskih izvještaja te podataka i metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja i na temelju toga, davanje neovisnog stručnog mišljenja o tome prikazuju li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja te novčanih tokova u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja ili, ako je to primjenjivo, jesu li financijski izvještaji u skladu s propisima. Revizija financijskih izvještaja obuhvaća zakonsku reviziju i druge revizije financijskih izvještaja
3. uvid u financijske izvještaje je angažman u okviru kojeg ovlašteni revizor i revizorsko društvo daje zaključak je li na temelju postupaka koji ne pružaju sve dokaze koji su potrebni u slučaju obavljanja revizije financijskih izvještaja uočio nešto zbog čega smatra da financijski izvještaji nisu pripremljeni u svim značajnijim odrednicama u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja
4. zakonska revizija je revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koja se:
a) zahtijeva na temelju prava Europske unije
b) zahtijeva na temelju propisa Republike Hrvatske ili
c) dobrovoljno obavlja na zahtjev malih poduzetnika ako je po opsegu i sadržaju jednakovrijedna s revizijom koja se provodi u skladu s podtočkom b) ove točke
5. nadležno tijelo je tijelo koje je nacionalnim propisom imenovano kao odgovorno za uređenje i/ili nadzor i javni nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija
6. revizorsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana kao trgovačko društvo u jednom od pravnih oblika u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
7. samostalni revizor je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u obliku samostalne djelatnosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
8. revizorsko društvo iz druge države članice je pravna osoba i/ili neki drugi subjekt bez obzira na njegov pravni oblik iz druge države članice koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koju je registriralo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
9. ovlašteni revizor je fizička osoba koja ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
10. ovlašteni revizor iz druge države članice je fizička osoba koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
11. registracija je postupak potvrđivanja revizorskog društva iz druge države članice, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizora u trećoj zemlji koji provodi Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona
12. subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji je subjekt, bez obzira na njegov pravni oblik, koji na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim subjekta koji je registriran na osnovi odobrenja za rad kao revizorsko društvo u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
13. revizor u trećoj zemlji je fizička osoba koja na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim osobe koja je registrirana na osnovi odobrenja za rad kao ovlašteni revizor u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice
14. revizor grupe je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
15. mreža je šira struktura:
a) koja je usmjerena na suradnju i kojoj pripada revizorsko društvo i
b) koja je jasno usmjerena na podjelu dobiti i troškova, ili čiji su članovi povezani vlasnički, ili su pod zajedničkom kontrolom ili upravom ili koja ima zajedničke politike i postupke za kontrolu kvalitete ili zajedničku poslovnu strategiju ili koristi zajedničko zaštićeno ime ili značajan dio stručnih resursa
16. povezano društvo revizorskog društva je svaki subjekt koji je, neovisno o pravnom obliku, povezan s revizorskim društvom članski, zajedničkom kontrolom ili upravom
17. revizorsko izvješće je izvješće neovisnog revizora koje izdaje revizorsko društvo u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona
18. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su Međunarodni računovodstveni standardi, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i pripadajuća tumačenja, naknadne promjene tih standarda i tumačenja koje je usvojio i objavio Europski parlament i Vijeće Europske unije
19. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su Hrvatski standardi financijskog izvještavanja kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
20. Međunarodni revizijski standardi su Međunarodni revizijski standardi, Međunarodne smjernice revizijske prakse (engl. IAPN), Međunarodni standardi za angažmane uvida, druge angažmane s izražavanjem uvjerenja, odnosno za povezane usluge i Međunarodni standardi kontrole kvalitete ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (engl. IAASB) te ako su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama« ili ako su propisani pravom Europske unije. U smislu ovoga Zakona Međunarodnim revizijskim standardima smatraju se i odredbe kodeksa etike za profesionalne računovođe koje donosi Međunarodni odbor za etičke standarde računovodstvene struke (engl. IESBA) koji su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama«, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona
21. subjekt od javnog interesa je subjekt koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
22. glavni revizijski partner je:
a) ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju određene zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga u ime revizorskog društva
b) u slučaju revizije grupe, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga, ako je to primjenjivo na razini grupe, te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili
c) ovlašteni revizor koji potpisuje revizorsko izvješće
23. partner je ovlašteni revizor koji u skladu s unutarnjom organizacijom revizorskog društva ima određena ovlaštenja i odgovornosti u organizaciji, upravljanju i nadzoru nad obavljanjem revizorskih usluga
24. profesionalna skeptičnost je pristup koji podrazumijeva pronicljivost, spremnost na prepoznavanje stanja koje može upućivati na moguće pogrešno prikazivanje zbog pogreške ili prijevare te pažljivu procjenu dokaza prikupljenih tijekom revizije
25. srednji poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
26. mali poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
27. ovisno društvo je ovisno društvo koje je kao takvo određeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
28. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
29. treća zemlja je država koja nije država članica
30. matična država članica je država članica u kojoj je ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu izdano odobrenje za rad u skladu s propisima te države članice
31. država članica domaćin je država članica u kojoj je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici dobio odobrenje za rad, odnosno u kojoj je revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici registrirano u skladu s propisima te države članice domaćina
32. osoba koja ne obavlja revizijsku djelatnost je fizička osoba koja tijekom donošenja odluka u okviru javnih ovlasti Ministarstva financija te tijekom razdoblja od tri godine neposredno prije tog razdoblja nije obavljala revizorske usluge, nije imala glasačka prava u revizorskom društvu, nije bila član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela revizorskog društva te nije bila zaposlena ili na neki drugi način povezana s revizorskim društvom
33. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ
34. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ
35. ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), i izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
36. CEAOB je Odbor europskih tijela za nadzor revizije osnovan Uredbom (EU) br. 537/2014.
Osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga
Članak 5.
(1) Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj obavlja revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Revizorsko društvo mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora.
(2) Zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj osim revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka obavlja i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija.
(3) Revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji moraju biti zaposleni u revizorskom društvu. Ovlašteni revizor ne može sklopiti ugovor o radu niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom.
(4) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.
(5) U obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner.
(6) Revizorske usluge obavljaju se neovisno, samostalno i objektivno u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, drugim propisima i pravilima.
POGLAVLJE II.
ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU I REVIZORSKOM DRUŠTVU
Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru
Članak 7.
(1) Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima položen revizorski ispit i
2. ima dobar ugled.
(2) Odobrenje za rad je javna isprava.
(3) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija će odlučiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(4) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, a po zahtjevu se ne može postupiti, Ministarstvo financija rješenjem će odbaciti zahtjev.
(5) Nakon izdavanja odobrenja za rad fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora.
(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru te iznos naknade.
Dobar ugled
Članak 10.
(1) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, ima fizička osoba:
1. koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela:
a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), protiv spolnih sloboda (glava XVI.), protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)
b) protiv života i tijela (glava X.), protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
c) iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.)
d) iz Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.)
e) propisana zakonom kojim se uređuju trgovačka društva
f) propisana zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi
2. koja nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja obavljanja revizorskih usluga u zadnje tri godine
3. koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila odredbe ovoga Zakona, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili ostale propise kojima se uređuje revizija.
(2) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, imaju pravna osoba i njezin stvarni vlasnik kako je određeno zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji:
1. ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, ako je primjenjivo
2. nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak.
(3) Na dobar ugled fizičke ili pravne osobe mogu utjecati sljedeće okolnosti:
1. pravomoćno je osuđena ili se protiv osobe vodi kazneni ili prekršajni postupak za bilo koje od djela koja nisu navedena u stavku 1. ovoga članka, a koja bi mogla utjecati na dobar ugled osobe
2. nije se dokazala svojim dosadašnjim profesionalnim radom i osobnim integritetom
3. financijska stabilnost ugrožava ugled osobe
4. pravomoćno je osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja bilo kojih propisa kojima se uređuje revizorska, bankovna, financijska djelatnost, djelatnost osiguranja i reosiguranja, tržište kapitala, financijski instrumenti ili instrumenti platnog prometa, pružanje financijskih usluga, područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili bilo kojih drugih propisa relevantnih za obavljanje revizorskih usluga, a što može dovesti u sumnju dobar ugled kandidata
5. nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.
(4) Pri procjenjivanju okolnosti iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane uz vrstu presude, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, postojeće otežavajuće i olakotne okolnosti slučaja, značaj prijestupa ili prekršaja, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su provele ili provode Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili Hrvatska narodna banka ili srodna nadzorna tijela iz država članica i trećih zemalja. Ministarstvo financija vodit će računa i o postojanju većeg broja lakših djela iz stavka 3. ovoga članka koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe.
(5) Smatra se da osobe iz stavaka 1. - 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. - 3. ovoga članka.
(6) Odredbe stavaka 1. - 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće zemlje te pravne osobe sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.
(7) Ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni su bez odgode obavijestiti Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. - 4. ovoga članka.
(8) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete koje uzima u obzir pri procjeni dobrog ugleda iz stavka 3. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.
Revizorski ispit
Članak 11.
(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi.
(2) Revizorskim ispitom obuhvaćena su najmanje sljedeća područja:
1. opća računovodstvena teorija i načela
2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
4. financijska analiza
5. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo
6. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola
7. revizija i stručne vještine
8. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije
9. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
10. Međunarodni revizijski standardi i
11. profesionalna etika i neovisnost.
(3) Osim područja iz stavka 2. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:
1. pravo društava i korporativno upravljanje
2. stečajni i slični pravni postupci
3. porezno pravo
4. građansko i trgovačko pravo
5. socijalno pravo i radno pravo
6. informacijska tehnologija i računalni sustavi
7. ekonomija i poslovna ekonomija
8. matematika i statistika i
9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima
10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora. Revizorski ispit se polaže prema programu, na način uređen pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.
(5) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje. Revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(6) Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu i
2. pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.
(7) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a koju je moguće dostaviti i elektroničkim putem.
(8) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz stavka 6. ovoga članka te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.
(9) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit.
(10) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.
(11) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu koja je upravni akt.
(12) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.
(13) Kandidat plaća naknadu za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita. Naknada se plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.
(14) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij u jednom ili više predmeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u tim predmetima ako je predmete istog sadržaja položila u okviru navedenih studija. Odluku o izuzeću na obrazloženi zahtjev fizičke osobe donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.
(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 6. ovoga članka, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz stavka 14. ovoga članka i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.
Suradnja nadležnih tijela država članica u vezi s obrazovnim kvalifikacijama
Članak 12.
Ministarstvo financija surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama određenima u članku 11. ovoga Zakona. Pri takvoj suradnji Ministarstvo financija uzima u obzir kretanja u obavljanju revizije i revizijskoj struci te već postignutu usklađenost u struci. Ministarstvo financija također će surađivati s CEAOB-om i nadležnim tijelima država članica imenovanim u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014 ako se usklađenost zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama odnosi na zakonske revizije subjekata od javnog interesa.
Stalno stručno usavršavanje
Članak 14.
(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, počevši od dana izdavanja odobrenja za rad te o ispunjenoj obvezi izvještava Ministarstvo financija najkasnije na dan isteka istog razdoblja.
(2) Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka. Ministarstvo financija provodi stalno stručno usavršavanje prema programu koji javno objavljuje. Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori provode stalno stručno usavršavanje prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost i koje javno objavljuju. Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.
Poseban ispit
Članak 15.
(1) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad zbog neispunjavanja obveze iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(2) Hrvatska revizorska komora organizira i provodi poseban ispit iz stavka 1. ovoga članka i naplaćuje naknadu za polaganje posebnog ispita.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način provedbe ispita iz stavka 2. ovoga članka, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja posebnog ispita.
Ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru
Članak 16.
(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge
2. gubitkom poslovne sposobnosti ovlaštenog revizora
3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine
4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.
(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka, rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad ovlaštenom revizoru Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem ovlašteni revizor ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.
Odobrenje za rad revizorskom društvu
Članak 17.
(1) Revizorsko društvo osniva se kao trgovačko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Ministarstvo financija izdat će privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom preddruštvu koje ispunjava sljedeće uvjete:
1. tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori, ili revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori iz druge države članice
2. većina, a najviše do tri četvrtine članova uprave, odnosno upravnog odbora su ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice, a kada uprava ili upravni odbor nema više od dva člana, barem jedan član mora zadovoljavati taj uvjet
3. ima dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona
4. fizičke i pravne osobe koje su osnivači društva te njihovi stvarni vlasnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, imaju dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona, u slučaju novoosnovanih trgovačkih društava.
(3) Najmanje jedan član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom.
(4) U revizorskom društvu može se utjecati na upravljanje društvom samo na temelju članskih prava u društvu.
(5) Član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora imati dobar ugled.
(6) Zahtjev za izdavanje privremenog rješenja o odobrenju za rad podnose osnivači ili uprava, odnosno upravni odbor revizorskog preddruštva.
(7) Prije upisa osnivanja revizorskog društva ili djelatnosti obavljanja revizorskih usluga u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar, revizorsko preddruštvo mora dobiti privremeno rješenje o odobrenju za rad, koje prilaže prijavi za upis u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar. Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od izvršnosti privremenog rješenja kojim je izdano odobrenje za rad.
(8) U sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi: »revizorsko društvo«, »revizorske usluge«, »revizija« ili izvedenice tih riječi ako pravna osoba nema privremeno rješenje o odobrenju za rad.
(9) O zahtjevu za izdavanje privremenog rješenja o odobrenju za rad Ministarstvo financija odlučit će u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(10) Nakon upisa revizorskog društva u sudski, odnosno odgovarajući poslovni registar, a nakon što revizorsko društvo dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga, Ministarstvo financija revizorskom društvu izdaje rješenje o odobrenju za rad.
(11) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, a po zahtjevu se ne može postupiti, Ministarstvo financija rješenjem će odbaciti zahtjev.
(12) Odobrenje za rad je javna isprava.
(13) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(14) Revizorsko društvo dužno je kontinuirano ispunjavati uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka, a o svakoj nastaloj promjeni uvjeta pod kojima mu je izdano odobrenje za rad dužno je obavijestiti Ministarstvo financija u roku od osam dana od datuma promjene uvjeta.
(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad revizorskom društvu te iznos naknade.
Odobrenje za rad samostalnom revizoru
Članak 18.
Ministarstvo financija izdat će ovlaštenom revizoru na njegov zahtjev odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad revizorskom društvu
Članak 19.
(1) Ministarstvo financija ukinut će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:
1. revizorsko društvo bude brisano iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra
2. revizorsko društvo ne započne obavljati revizorske usluge u roku od dvije godine od datuma izdavanja odobrenja za rad
3. revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge
4. revizorsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobrenje za rad izdano
5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem revizorsko društvo ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.
Obavješćivanje nadležnih tijela
Članak 20.
Ministarstvo financija o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad obavještava nadležna tijela država članica domaćina u kojima je revizorsko društvo registrirano na osnovi priznavanja odobrenja za rad Ministarstva financija ili u kojima je ovlašteni revizor dobio odobrenje za rad, navodeći razloge zbog kojih je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad.
Promjena podataka u sudskom, odnosno odgovarajućem poslovnom registru
Članak 21.
Ministarstvo financija izvijestit će nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja pravne osobe kojoj je odobrenje za rad revizorskom društvu ukinuto.
POGLAVLJE III.
ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE I REGISTRACIJA REVIZORSKOG DRUŠTVA IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE
Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice
Članak 22.
(1) Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad ovlaštenog revizora izdalo nadležno tijelo njezine matične države članice, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo financija dužno je temeljem zahtjeva fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka pribaviti potvrdu nadležnog tijela iz njezine matične države članice o izdanom odobrenju za rad te drugu potrebnu dokumentaciju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka može Ministarstvu financija sama dostaviti potvrdu nadležnog tijela iz svoje matične države članice o izdanom odobrenju za rad te drugu potrebnu dokumentaciju.
(4) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija odlučit će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice te iznos naknade.
Ispit osposobljenosti
Članak 23.
(1) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je položiti ispit osposobljenosti koji provodi Ministarstvo financija.
(2) Ispit osposobljenosti je provjera poznavanja zakonodavstva Republike Hrvatske, a uključuje najmanje područja računovodstva i revizije, trgovačkog prava, poreznog prava i radnog prava, u mjeri u kojoj su oni potrebni za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj.
(3) Ispit osposobljenosti provodi se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.
(4) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona plaća naknadu za polaganje ispita osposobljenosti i popravnog ispita osposobljenosti.
(5) Ministarstvo financija surađivat će s nadležnim tijelima država članica u okviru CEAOB-a u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti. Ministarstvo financija surađuje i s nadležnim tijelima drugih država članica imenovanima u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014, ako se usklađenost zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti odnosi na zakonske revizije subjekata od javnog interesa.
(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom program ispita osposobljenosti, ispitno povjerenstvo, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu osposobljenosti, iznos naknade za polaganje ispita i popravnog ispita, naknade članovima ispitnog povjerenstva, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja ispita osposobljenosti.
Registracija revizorskog društva iz druge države članice
Članak 25.
(1) Ministarstvo financija rješenjem će registrirati za obavljanje zakonske revizije pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija.
(2) Revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može početi obavljati zakonsku reviziju tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.
(3) Ministarstvo financija registrirat će revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da ono ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka, ima odobrenje za rad nadležnog tijela u svojoj matičnoj državi članici, i ako dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu u skladu s člancima 60. i 61. ovoga Zakona koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga. Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.
(4) Ministarstvo financija obavijestit će nadležno tijelo matične države članice o registraciji revizorskog društva iz te države članice.
(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju revizorskog društva iz druge države članice te iznos naknade.
POGLAVLJE IV.
ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ TREĆE ZEMLJE I REGISTRACIJA REVIZORA U TREĆOJ ZEMLJI I SUBJEKTA ZA OBAVLJANJE REVIZIJE U TREĆOJ ZEMLJI
Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje
Članak 27.
(1) Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija može izdati odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje ako je dostavila zahtjev uz dokaz o ispunjavanju uvjeta jednakovrijednih onima utvrđenima u člancima 7., 10. i 11. ovoga Zakona i ako položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje te iznos naknade.
Registracija revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Članak 29.
(1) Pod uvjetima iz članka 30. ovoga Zakona, Ministarstvo financija će na njegov zahtjev rješenjem registrirati revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorsko izvješće o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima izdavatelja koji ima sjedište izvan Europske unije, a čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim u slučaju izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su još uvijek u optjecaju i na koje se primjenjuje jedno od sljedećeg:
1. uvršteni su na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj prije 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti
2. uvršteni su na uređeno tržite u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti.
(2) Revizorska izvješća o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima iz stavka 1. ovoga članka, koja izdaju revizor u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj nemaju u Republici Hrvatskoj pravni učinak.
Uvjeti za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Članak 30.
(1) Ministarstvo financija registrirat će subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. većina članova uprave ili upravnog odbora subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
2. revizor u trećoj zemlji koji obavlja reviziju u ime subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona
3. revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju se u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, Međunarodnim smjernicama revizijske prakse, Međunarodnim standardima za angažmane uvida, drugim angažmanima s izražavanjem uvjerenja odnosno za povezane usluge te Međunarodnim standardima kontrole kvalitete ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB), ili su propisani pravom Europske unije, te zahtjevima iz članaka 48., 49., 52. i 62. ovoga Zakona, odnosno jednakovrijednim standardima i zahtjevima
4. na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnje izvješće o transparentnosti koje obuhvaća informacije iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 ili ispunjava jednakovrijedne uvjete za objavljivanje.
(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji te iznos naknade.
Uvjeti za registraciju revizora u trećoj zemlji
Članak 31.
(1) Ministarstvo financija registrirat će revizora u trećoj zemlji ako ispunjava uvjete iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju revizora u trećoj zemlji te iznos naknade.
Registar revizorskih društava, registar samostalnih revizora, registar revizorskih društava iz druge države članice i registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji
Članak 36.
(1) Registar revizorskih društava i registar samostalnih revizora najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:
1. tvrtku ili ime i prezime samostalnog revizora, adresu, OIB i registarski broj
2. pravni oblik
3. podatke za kontakt, glavnu osobu za kontakt te, ako je to primjenjivo, adresu internetske stranice
4. ime i prezime te registarski broj svih ovlaštenih revizora koji su zaposleni u revizorskom društvu, odnosno kod samostalnog revizora, ili su s njime povezani kao partner ili na drugi način.
(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka registar revizorskih društava mora sadržavati i sljedeće podatke:
1. adresu svakog ureda
2. imena i poslovne adrese svih dioničara, odnosno članova
3. imena i poslovne adrese svih članova uprave ili upravnog odbora
4. članstvo u mreži i popis imena i adresa društava članova i povezanih društava ili naznaku mjesta gdje su takve informacije dostupne javnosti
5. svaku drugu registraciju revizorskog društva kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizorskog subjekta kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju i broj registracije
6. ako je to primjenjivo, registraciju revizorskog društva u skladu s člankom 25. stavkom 3. ovoga Zakona
7. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava.
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na registar revizorskih društava iz druge države članice i na registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji.
Registar ovlaštenih revizora, registar revizorskih vježbenika, registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i registar revizora u trećoj zemlji
Članak 37.
(1) Registar ovlaštenih revizora i registar revizorskih vježbenika najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:
1. ime i prezime, prebivalište, OIB i registarski broj
2. tvrtku i adresu, registarski broj te adresu internetske stranice revizorskog društva, odnosno ime i prezime, adresu, registarski broj, adresu internetske stranice samostalnog revizora u kojem je ovlašteni revizor, odnosno revizorski vježbenik zaposlen ili s kojim je povezan kao partner ili na drugi način
3. svaku drugu registraciju ovlaštenog revizora kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizora kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju te, ako je to primjenjivo, broj registracije
4. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, na registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i na registar revizora u trećoj zemlji.
POGLAVLJE VI.
OBAVLJANJE REVIZORSKIH USLUGA
Ugovor o reviziji
Članak 40.
(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju se ugovorom o reviziji.
(2) Ugovor o reviziji sklapa se nakon imenovanja revizorskog društva. Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa u tekućoj poslovnoj godini.
(3) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku. Ugovor o reviziji mora sadržavati iznos naknade za obavljanje zakonske revizije.
(4) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.
(5) Ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi. Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.
(6) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 15 dana od datuma raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora. U vezi s primljenom obavijesti Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.
(7) Odredbe stavaka 1. - 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.
Imenovanje revizorskog društva
Članak 41.
(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Imenovanje revizorskog društva ne smije biti ničim uvjetovano, osim u slučajevima predviđenima zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(3) Zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor obvezniku zakonske revizije tako da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe ugovora su ništetne.
(4) Imenovanje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa obavlja se u skladu s odredbama ovoga članka i članka 16. Uredbe (EU) br. 537/2014.
Razrješenje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa
Članak 42.
(1) U slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti:
1. dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu revidiranog subjekta
2. nadzorni odbor, revizijski odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa
3. Ministarstvo financija.
(2) Prijedlog za razrješenje revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka podnosi se trgovačkom sudu nadležnom prema sjedištu subjekta od javnog interesa. Nadležni trgovački sud usvojit će prijedlog za razrješenje revizorskog društva ako za to postoje opravdani razlozi.
Nerevizorske usluge
Članak 44.
(1) Revizorsko društvo može, osim revizorskih usluga, kao svoju djelatnost obavljati i nerevizorske usluge iz sljedećih područja:
1. financija i računovodstva
2. financijskih analiza i kontrola, uključujući i dubinska snimanja
3. usluge davanja poreznih savjeta na način kako je uređeno posebnim propisima
4. ostalog poslovnog savjetovanja
5. procjenjivanja vrijednosti društava, imovine i obveza
6. sudskog vještačenja
7. izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata
8. održavanja stručnih seminara i edukacije
9. izdavanja stručnih radova.
(2) Revizorsko društvo koje obavlja usluge iz područja financija i računovodstva, davanja poreznih savjeta, ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti društva, imovine i obveza, sudskog vještačenja i usluga iz područja odgovornosti poslovodstva isključuje mogućnost obavljanja zakonske revizije u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu. Zabrana obavljanja zakonske revizije odnosi se na revidirani subjekt i sva povezana društva revidiranoga subjekta, kao i na revizorsko društvo i sva povezana društva revizorskog društva.
(3) Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na povezana društva revidiranog subjekta kao i na povezana društva revizorskog društva, pod uvjetom da je revizorsko društvo poduzelo sve mjere osiguranja kako obavljanje usluga iz stavka 2. ovoga članka ne bi imalo utjecaja na neovisnost obavljanja zakonske revizije. Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na obavljanje sljedećih nerevizorskih usluga:
1. porezne usluge povezane s pripremom poreznih obrazaca
2. porezne usluge povezane s pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je glede takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva
3. porezne usluge povezane s pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je glede takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva
4. porezne usluge povezane s izračunom izravnog i neizravnog poreza te odgođenog poreza
5. porezne usluge povezane s poreznim savjetovanjem
na način kako je uređeno posebnim propisima, ako te usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaje koji su predmet revizije i ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti sukladno ovom Zakonu.
(4) Podatke o obavljanju usluga iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, kao i utjecaj na neovisnost i poduzete mjere osiguranja iz stavka 3. ovoga članka, revizorska društva dužna su iskazati u izjavi koja se odnosi na neovisnost rada revizorskog društva, a koja je, u slučaju revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, dio izvješća o transparentnosti iz članka 59. ovoga Zakona.
(5) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada ne smiju pružati izravno ili neizravno revidiranom subjektu, njegovu matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(6) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 5. ovoga članka odnosi se na:
1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2. poslovnu godinu koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, revizorsko društvo može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. točke (a) podtočke i., točke (a) podtočaka iv. - vii. Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu od javnog interesa, na način kako je uređeno posebnim propisima i ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(8) Iznimno od stavaka 5. - 7. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada, a koji obavljaju zakonsku reviziju kreditne institucije i subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, smiju pružati nerevizorske usluge na način kako je propisano zakonom kojim se propisuje poslovanje kreditnih institucija te subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
(9) Revizorsko društvo dužno je u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorsko mišljenje navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga za koje Međunarodni revizijski standardi zahtijevaju neovisnost, kao i poduzete mjere osiguranja za ublažavanje utjecaja na neovisnost obavljanja revizorskih usluga.
(10) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, pružanje nerevizorskih usluga podložno je odobrenju revizijskog odbora u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 537/2014 nakon što je revizijski odbor na odgovarajući način procijenio postoje li prijetnje neovisnosti i primijenjeni zaštitni mehanizmi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.
Radna dokumentacija
Članak 46.
(1) Revizorsko društvo priprema cjelovitu i preglednu radnu dokumentaciju koja potkrepljuje revizorsko izvješće. Radna dokumentacija može biti u papirnatom i/ili elektroničkom obliku.
(2) Radna dokumentacija koju prikuplja i priprema revizorsko društvo čuva se najmanje 11 godina, počevši od poslovne godine na koju se zakonska revizija odnosi.
(3) Radna dokumentacija i spisi prikupljeni tijekom zakonske revizije vlasništvo su revizorskog društva, predstavljaju revizorsku tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe zakonske revizije u skladu s odredbama ovoga Zakona i u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka te za potrebe nadzora i postupaka koje provodi Ministarstvo financija.
(4) Radna dokumentacija koja potkrepljuje revizorsko izvješće i koja se priprema u obliku i sadržaju kako to propisuju Međunarodni revizijski standardi sastavlja se na hrvatskom jeziku.
(5) Ako dođe do promjene jednog revizorskog društva drugim, prethodno revizorsko društvo dužno je osigurati novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama koje se odnose na revidirani subjekt i na posljednju zakonsku reviziju tog subjekta.
(6) Ako revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju revidiranog subjekta koji je dio grupe čije se matično društvo nalazi u trećoj zemlji, pravila povjerljivosti i čuvanja revizorske tajne iz stavka 3. ovoga članka ne utječu na prenošenje relevantne dokumentacije revizorskog društva o obavljenoj zakonskoj reviziji revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji, ako je takva dokumentacija potrebna za obavljanje revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva.
(7) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kod revidiranog subjekta koji je izdao vrijednosne papire u trećoj zemlji ili koji je dio grupe koja izdaje zakonske godišnje konsolidirane financijske izvještaje u trećoj zemlji, može dostavljati radnu dokumentaciju ili druge dokumente u vezi sa zakonskom revizijom tog revidiranog subjekta Ministarstvu financija radi dostavljanja nadležnim tijelima u relevantnim trećim zemljama samo pod uvjetima iz članka 115. ovoga Zakona.
(8) Dostavljanje podataka revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji obavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(9) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo koje više nije angažirano na određenoj zakonskoj reviziji, kao i prethodni ovlašteni revizor ili revizorsko društvo i nadalje podliježu obvezi čuvanja revizorske tajne vezano uz dotičnu zakonsku reviziju u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Zabrana zapošljavanja ovlaštenih revizora kod revidiranog subjekta
Članak 50.
(1) Ovlašteni revizor i glavni revizijski partner koji obavljaju zakonsku reviziju u ime revizorskog društva, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine ili, u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, isteka razdoblja od najmanje dvije godine nakon što su prestali obavljati dužnost ovlaštenog revizora ili glavnog revizijskog partnera u vezi sa zakonskom revizijom, ne smiju:
1. prihvatiti položaj člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog odbora u revidiranom subjektu
2. prihvatiti položaj voditelja računovodstvenog i/ili financijskog područja u revidiranom subjektu
3. ako je to primjenjivo, postati članom revizijskog odbora revidiranog subjekta ili, ako takav revizijski odbor ne postoji, članom organa koji obavlja funkciju jednakovrijednu onoj revizijskog odbora.
(2) Radnici i partneri, osim glavnih revizijskih partnera, revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju, kao i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje ili su pod nadzorom revizorskog društva, ne smiju, ako su takvi radnici, partneri ili druge fizičke osobe ovlašteni za obavljanje zakonske revizije, preuzeti bilo koju dužnost iz stavka 1. točaka 1. - 3. ovoga članka, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine nakon isteka razdoblja u kojem su bili izravno uključeni u obavljanje zakonske revizije.
(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su bez odgode izvijestiti revizorsko društvo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Neovisnost i objektivnost drugih osoba
Članak 51.
Članovi, odnosno dioničari revizorskog društva, kao i članovi uprave, upravnih odbora i nadzornih odbora tog revizorskog društva ili povezanog društva ne smiju utjecati na obavljanje zakonske revizije i izdavanje revizorskog izvješća na bilo koji način kojim bi se ugrozila neovisnost i objektivnost ovlaštenog revizora koji obavlja zakonsku reviziju u ime revizorskog društva.
Priprema revizorske usluge i procjena prijetnji neovisnosti
Članak 52.
Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge procijeniti i dokumentirati sljedeće:
1. ispunjavaju li zahtjeve iz članaka 48. i 49. ovoga Zakona
2. postoje li prijetnje njihovoj neovisnosti i zaštitne mjere koje su primijenjene kako bi se ublažile te prijetnje
3. ima li, u slučaju revizorskog društva, stručne radnike, vrijeme i resurse potrebne za obavljanje revizorske usluge na primjeren način
4. ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije u državi članici u kojoj se obavlja zakonska revizija.
Organizacija revizorskog rada
Članak 54.
(1) Revizorsko društvo dužno je za obavljanje revizorskih usluga odrediti najmanje jednog glavnog revizijskog partnera te mu staviti na raspolaganje dostatne resurse i broj radnika koji posjeduju potrebnu stručnost i vještine kako bi na prikladan način mogli obavljati svoje zadaće.
(2) Osiguranje kvalitete revizorske usluge, neovisnost i stručnost glavni su kriteriji revizorskog društva pri izboru glavnog revizijskog partnera.
(3) Glavni revizijski partner aktivno sudjeluje u obavljanju revizorskih usluga.
(4) Pri obavljanju revizorskih usluga ovlašteni revizor dužan je posvetiti dovoljno vremena svom angažmanu te osigurati dovoljno resursa kako bi na primjeren način mogao obavljati svoje zadaće.
(5) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju o svakom kršenju odredaba ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014. Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju svih posljedica takvog kršenja, uključujući poduzete mjere usmjerene rješavanju tih kršenja te u svrhu izmjene njegova sustava unutarnje kontrole kvalitete. Revizorsko društvo dužno je izraditi godišnje izvješće koje sadrži pregled svih poduzetih mjera te to izvješće priopćiti radnicima.
(6) Ako revizorsko društvo traži savjet vanjskih stručnjaka, dužno je dokumentirati taj zahtjev i primljeni savjet.
(7) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju klijenata. Takva evidencija sadrži sljedeće podatke za svakog klijenta:
1. tvrtku i sjedište ili ime i prezime i adresu
2. ime i prezime glavnog revizijskog partnera
3. naknade zaračunane za usluge zakonske revizije, ostale revizorske usluge te naknade zaračunane za druge usluge u bilo kojoj poslovnoj godini.
(8) Revizorsko društvo dužno je otvoriti revizorski spis za svaku revizorsku uslugu u kojem je dužno:
1. dokumentirati podatke pripremljene u skladu s člankom 52. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, člancima 6. - 8. Uredbe (EU) br. 537/2014
2. zadržati sve druge podatke i dokumente koji su važni za revizorsko izvješće iz članka 58. ovoga Zakona te, ako je to primjenjivo, članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 te za praćenje usklađenosti s ovim Zakonom i drugim propisima.
(9) Revizorski spis zatvara se najkasnije u roku od 60 dana od datuma potpisivanja revizorskog izvješća iz članka 58. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(10) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju svih pisanih žalbi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga.
Revizija konsolidiranih financijskih izvještaja
Članak 56.
(1) Revizor grupe snosi odgovornost za revizorsko izvješće iz članka 58. ovoga Zakona o reviziji godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i, ako je to primjenjivo, iz članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014 te, ako je primjenjivo, za dodatno izvješće revizijskom odboru iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Revizor grupe dužan je pregledati i ocijeniti zakonsku reviziju koju je proveo revizor u trećoj zemlji ili ovlašteni revizor i subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe i dokumentirati prirodu, vrijeme i opseg posla koji su obavili ti revizori, uključujući, ako je to primjenjivo, pregled relevantnih dijelova revizorske dokumentacije tih revizora.
(3) Revizor grupe dužan je zadržati dokumentaciju koja će omogućiti Ministarstvu financija pregled rada revizora grupe.
(4) Za potrebe iz stavka 2. ovoga članka, revizor grupe dužan je zatražiti suglasnost revizora u trećoj zemlji, ovlaštenog revizora, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorskog društva za prosljeđivanje relevantne dokumentacije tijekom obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, kao uvjet za oslanjanje revizora grupe na rad tih revizora.
(5) Ako revizor grupe ne može postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, poduzima prikladne mjere i o tome obavještava Ministarstvo financija. Takve mjere po potrebi uključuju obavljanje dodatnih revizorskih postupaka izravnim putem ili povjeravanjem takvih zadaća vanjskim izvršiteljima u odgovarajućem ovisnom društvu.
(6) Ako revizor grupe podliježe nadzoru osiguranja kvalitete rada ili nadzoru u vezi sa zakonskom revizijom godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja grupe, revizor grupe dužan je, na zahtjev, Ministarstvu financija staviti na raspolaganje relevantnu dokumentaciju koju posjeduje u vezi sa zakonskom revizijom koju su proveli revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor, subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe, uključujući svu radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.
(7) Ministarstvo financija može za potrebe zakonske revizije grupe, u skladu s člancima 111. - 114. ovoga Zakona, od relevantnih nadležnih tijela država članica zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su proveli ovlašteni revizor ili revizorsko društvo.
(8) Ako zakonsku reviziju matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, Ministarstvo financija može, od relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja putem dogovora o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su obavili revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako zakonsku reviziju matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji s kojima nije sklopljen dogovor o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, revizor grupe odgovoran je, na zahtjev Ministarstva financija, osigurati primjerenu dostavu dodatne dokumentacije o zakonskoj reviziji koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, uključujući radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.
(10) Kako bi se osigurala dostava iz stavka 9. ovoga članka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije ili dogovoriti s revizorom u trećoj zemlji ili subjektom za obavljanje revizije u trećoj zemlji svoj neograničen pristup takvoj dokumentaciji na zahtjev ili poduzeti bilo koju drugu primjerenu mjeru.
(11) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako zakonski ili neki drugi razlozi onemogućuju dostavu radne dokumentacije zakonske revizije u trećoj zemlji revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je poduzeo primjerene postupke za ostvarivanje pristupa dokumentaciji zakonske revizije i, u slučaju ograničenja koja nisu pravna ograničenja utemeljena na zakonodavstvu treće zemlje, dokaze kojima se podupire postojanje takvih ograničenja.
Revizorska tajna
Članak 57.
(1) Revizorsko društvo mora kao revizorsku tajnu čuvati sve podatke koje je saznalo obavljajući revizorske usluge. Revizorska tajna smatra se poslovnom tajnom revizorskog društva.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, revizorska tajna čuva se u skladu sa zakonima kojima se uređuju poslovne tajne.
(3) Revizorsku tajnu dužni su čuvati članovi upravljačkih i nadzornih organa revizorskog društva, kao i osobe koje rade ili su radile u revizorskom društvu i kojima jesu ili su bili na bilo koji način dostupni podaci iz stavka 1. ovoga članka, te se njima ne smiju koristiti oni sami, ne smiju ih iznositi trećim osobama ili trećim osobama omogućiti da se njima koriste.
(4) Ne smatra se povredom čuvanja revizorske tajne ako se:
1. podaci priopćavaju trećima na osnovi prethodne pisane suglasnosti klijenta
2. podaci priopćavaju Ministarstvu financija radi provedbe nadzora, odnosno drugih postupaka u okvirima njegove nadležnosti
3. podaci priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s ovim Zakonom
4. podaci priopćavaju sudu na njegov pisani zahtjev u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak
5. podaci priopćavaju nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
6. ako je to propisano drugim zakonom ili pravno obvezujućim aktima Europske unije
7. podaci priopćavaju tijelima ovlaštenim za nadzor poslovanja subjekata od javnog interesa, u okvirima njihove nadležnosti.
(5) Ako se tijekom obavljanja revizorskih usluga revizorsko društvo treba koristiti dokumentacijom, podacima i informacijama koji su klasificirani odgovarajućim stupnjem tajnosti, moraju se primijeniti propisi kojima se uređuje područje informacijske sigurnosti - postupanje s klasificiranim podacima.
Revizorsko izvješće
Članak 58.
(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Revizorsko izvješće mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:
1. identifikacijske podatke o revidiranom subjektu čiji su godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji predmet zakonske revizije
2. naziv godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi
3. okvir financijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja
4. opis opsega zakonske revizije i revizijske standarde u skladu s kojima se obavila zakonska revizija
5. revizorsko mišljenje koje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno te u njemu mora biti jasno navedeno mišljenje ovlaštenog revizora ili revizorskog društva o sljedećem:
a) pružaju li godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji istinit i fer prikaz u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i
b) ako je to primjenjivo, jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima
6. upućivanje na sva pitanja na koja je revizorsko društvo upozorilo u posebnom naglasku koji ne predstavlja ograđivanje u revizorskom mišljenju
7. mišljenje i izjavu je li izvješće poslovodstva usklađeno s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, je li izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, ovlašteni revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvješću poslovodstva uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza
8. izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja
9. podatak o sjedištu revizorskog društva
10. u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa dodatno i elemente propisane člankom 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 5. ovoga članka, ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nije u mogućnosti izraziti revizorsko mišljenje, revizorsko izvješće sadrži navod o suzdržavanju od izražavanja mišljenja.
(4) Ako je zakonsku reviziju obavilo više od jednog revizorskog društva, ta revizorska društva dužna su se usuglasiti oko rezultata zakonske revizije te podnijeti zajedničko izvješće i mišljenje. U slučaju neslaganja, svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku revizorskog izvješća i navodi razlog neslaganju, a ako se radi o subjektu od javnog interesa razlozi neslaganja bit će objašnjeni u dodatnom izvješću revizijskom odboru u skladu s odredbama članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(5) Revizorsko izvješće mora potpisati najmanje ovlašteni revizor koji obavlja zakonsku reviziju i zakonski zastupnik revizorskog društva. Ako zakonsku reviziju istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, revizorsko izvješće moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili zakonsku reviziju i zakonski zastupnici tih revizorskih društava.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, revizorsko društvo dužno je prije izdavanja revizorskog izvješća obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetno revizorsko izvješće koje je potpisao ovlašteni revizor.
(8) Revizorsko izvješće o godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u stavcima od 1. - 7. ovoga članka. Pri izvješćivanju o usklađenosti izvješća poslovodstva i godišnjih financijskih izvještaja kako je propisano u stavku 2. točki 7. ovoga članka, revizorsko društvo uzima u obzir godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirano izvješće poslovodstva. Ako su godišnji financijski izvještaji matičnog društva priloženi godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, revizorska izvješća, koja su obvezna na temelju ovoga članka, mogu se objediniti.
(9) Revizorsko mišljenje iz stavka 2. točke 5. ovoga članka odnosi se na godišnje financijske izvještaje promatrane kao cjelinu.
(10) Revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za posebne namjene sastavlja se u skladu s posebnim propisima.
(11) Revizorsko izvješće sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(12) Revizorskom izvješću prilažu se godišnji financijski izvještaji ili drugi izvještaji koji su bili predmet zakonske revizije.
Naknada za obavljenu zakonsku reviziju
Članak 62.
(1) Iznos naknade za obavljanje zakonske revizije ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja te ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za revizorska društva koja obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa mora biti u skladu s odredbama članka 4. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(3) Ministarstvo financija može na zahtjev revizorskog društva iznimno dopustiti da revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa bude izuzeto od zahtjeva iz članka 4. stavka 2. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 s obzirom na revidirani subjekt na razdoblje koje ne prelazi dvije poslovne godine.
Obavljanje zakonske revizije kod subjekata od javnog interesa
Članak 63.
Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa mora imati zaposlena u punom radnom vremenu najmanje tri ovlaštena revizora.
Trajanje revizijskog angažmana
Članak 64.
Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.
Zadaće revizijskog odbora
Članak 66.
Bez obzira na odgovornost članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo, revizijski odbor ima, uz zadaće propisane Uredbom (EU) br. 537/2014, i sljedeće zadaće:
1. izvješćuje nadzorni odbor ili neizvršne članove upravnog odbora o ishodu zakonske revizije te objašnjava na koji način je zakonska revizija pridonijela integritetu financijskog izvještavanja i objašnjava ulogu revizijskog odbora u tom procesu
2. prati proces financijskog izvještavanja i dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegovog integriteta
3. glede financijskog izvještavanja prati djelotvornost sustava unutarnje kontrole kvalitete i sustava upravljanja rizicima te, ako je to primjenjivo, unutarnju reviziju, bez kršenja svoje neovisnosti
4. prati obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014
5. ispituje i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s člancima 48., 49., 50., 52., 53. i 54. ovoga Zakona te člankom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014, a posebno prikladnost pružanja nerevizorskih usluga u skladu s člankom 44. ovoga Zakona, člankom 4. stavcima 2. i 3. te člankom 5. Uredbe (EU) br. 537/2014 koje podliježu njegovu prethodnom odobrenju
6. odgovoran je za postupak izbora revizorskog društva te predlaže imenovanje revizorskog društva u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 537/2014, osim ako se primjenjuje članak 16. stavak 8. Uredbe (EU) br. 537/2014.
POGLAVLJE IX.
NADZOR NAD OVLAŠTENIM REVIZORIMA, REVIZORSKIM DRUŠTVIMA I OSTALIM SUBJEKTIMA NADZORA
Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
Članak 75.
(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima podrazumijeva ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kao i u skladu s nacionalnim standardima i vlastitim pravilima te nadzor osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava, a koji podrazumijeva ocjenu pridržavanja važećih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvantitete i kvalitete angažiranih sredstava, zaračunanih revizorskih naknada i sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa.
(2) Ministarstvo financija će pri provjeri osiguranja kvalitete obavljanja zakonskih revizija godišnjih financijskih izvještaja ili konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja srednjih i malih poduzetnika, a koji nisu subjekti od javnog interesa, uzeti u obzir činjenicu da su Međunarodni revizijski standardi osmišljeni tako da se primjenjuju na način koji je proporcionalan opsegu i složenosti poslovanja subjekta koji je predmet revizije, odnosno da određeni Međunarodni revizijski standardi nisu primjenjivi na takve subjekte.
Temelji za provođenje nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima
Članak 76.
(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima provodi se temeljem analize i procjene rizika kojima su ovlašteni revizor i revizorsko društvo izloženi ili bi mogli biti izloženi u obavljanju revizorskih usluga te rizika kojima su izloženi ili bi mogli biti izloženi revidirani subjekti.
(2) Osim rizika iz stavka 1. ovoga članka, pri određivanju učestalosti i opsega nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima u obzir se uzima veličina, utjecaj i značenje koje ovlašteni revizor i revizorsko društvo imaju na tržištu revizorskih usluga te priroda, vrsta, opseg i složenost aktivnosti koje ovlašteni revizor i revizorsko društvo obavljaju te prijedlozi nadzornih tijela ovlaštenih za nadzor poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima.
(3) Nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava provodi se najmanje jedanput u tri godine kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odnosno najmanje jedanput u šest godina kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju ostalih subjekata.
Način obavljanja nadzora
Članak 79.
(1) Nadzor iz članka 75. ovoga Zakona provodi se po službenoj dužnosti:
1. neposrednim nadzorom, u poslovnim prostorijama subjekta nadzora ili osobe s kojom je subjekt nadzora neposredno ili posredno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezan ili kojoj su povjerene važne revizijske funkcije, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom organizacije i cjelokupnog poslovanja subjekta nadzora i razgovorom s članovima uprave odnosno izvršnim direktorima i članovima nadzornog odbora te, ako je to primjenjivo, i ostalim relevantnim osobama, u skladu sa svrhom i opsegom nadzora, te u prostorijama Ministarstva financija
2. posrednim nadzorom, u prostorijama Ministarstva financija, prikupljanjem, provjerom i analiziranjem izvještaja, obavijesti i podataka koje su subjekti nadzora dužni objavljivati, sastavljati i/ili dostavljati, u propisanim rokovima ili na zahtjev Ministarstva financija, ili ga izvještavati u slučaju postojanja propisanih činjenica i okolnosti, te praćenjem, prikupljanjem, provjerom i analizom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na zahtjev Ministarstva financija iz drugih izvora, u skladu sa svrhom i opsegom nadzora.
(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovit ili izvanredni.
(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način prikupljanja izvještaja, obavijesti i podataka od subjekata nadzora.
Ovlašteni državni službenici
Članak 80.
(1) Nadzor iz članka 75. ovoga Zakona obavljaju ovlašteni državni službenici.
(2) Ovlašteni državni službenici moraju biti neovisni u odnosu na subjekt nadzora koji je predmet nadzora te ne smije postojati sukob interesa između ovlaštenih državnih službenika i subjekta nadzora koji je predmet nadzora.
(3) Smatra se da ovlašteni državni službenik nije neovisan u odnosu na subjekt nadzora ako:
1. je subjekt nadzora, suovlaštenik, odnosno suobveznik, svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje
2. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka
3. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika
4. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u bliskom osobnom odnosu
5. je sa subjektom nadzora u gospodarskom, financijskom ili drugom poslovnom odnosu
6. prema subjektu nadzora postupa diskriminirajuće
7. se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost ovlaštenog državnog službenika.
(4) Ovlašteni državni službenici koji provode nadzor iz članka 75. ovoga Zakona moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
1. biti ovlašteni revizori s odgovarajućom stručnom naobrazbom i relevantnim iskustvom u obavljanju zakonske revizije i financijskom izvještavanju
2. biti osposobljeni za provedbu nadzora osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava
3. ne smiju biti zaposleni ili u drugom odnosu povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora
4. proteklo je najmanje tri godine od datuma prestanka njihova statusa partnera, radnika ili drugog oblika povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora i
5. prije početka nadzora moraju dati pisanu izjavu da ne postoji sukob interesa između njih i revizorskog društva koje je predmet nadzora.
(5) U provedbi nadzora iz članka 75. ovoga Zakona kao pomoć ovlaštenim državnim službenicima mogu sudjelovati vanjski stručnjaci iz članka 68. stavka 2. i drugi ovlašteni državni službenici Ministarstva financija koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. i stavka 4. točaka 3. - 5. ovoga članka ako njihov rad planiraju i nadziru ovlašteni državni službenici.
(6) Ovlašteni državni službenici koji obavljaju nadzor iz članka 75. ovoga Zakona i osobe iz stavka 5. ovoga članka dužni su prijaviti neposredno nadređenom državnom službeniku ili čelniku tijela nastupanje okolnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, odmah po nastupanju istih.
Primjedbe
Članak 87.
Stavljanje primjedbi na zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru dopušteno je zbog ovih razloga:
1. ako je zapisnik o provedenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Ministarstvo financija nije nadležno provoditi nadzor
2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
3. ako je pogrešno primijenjen propis i na temelju toga izrečena mjera
4. ako ovlašteni državni službenik prekorači svoje ovlasti propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
POGLAVLJE X.
NADZORNE MJERE
Vrste nadzornih mjera
Članak 94.
(1) Ministarstvo financija može izreći jednu ili više sljedećih nadzornih mjera:
1. nalog subjektu nadzora da prekine određeno postupanje i da se suzdrži od ponavljanja određenog postupanja
2. javnu opomenu, u kojoj se najmanje navodi odgovoran subjekt nadzora i vrsta nezakonitosti i nepravilnosti, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija
3. nalog za otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti
4. privremenu zabranu ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za obavljanje zakonskih revizija i/ili potpisivanje revizorskog izvješća sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak
5. utvrđenje da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz članka 58. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014
6. privremenu zabranu članu revizorskog društva za obavljanje funkcije u revizorskom društvu ili članu upravnog ili upravljačkog tijela subjekta od javnog interesa za obavljanje funkcije u subjektu od javnog interesa, sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak
7. ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu, ovlaštenom revizoru ili ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice, ovlaštenom revizoru iz treće zemlje ili ukidanje registracije revizorskom društvu iz druge države članice, subjektu za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizoru u trećoj zemlji ili naložiti brisanje iz registra iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Nadzorne mjere izriču se rješenjem.
(3) Ako je donošenje mjera iz stavaka 1. ovoga članka potrebno radi zaštite korisnika revizorskog izvješća i/ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Ministarstvo financija može o njima neposredno riješiti u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.
(4) U slučaju izricanja nadzorne mjere iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Ministarstvo financija dužno je po izvršnosti rješenja kojim je izrečena ta nadzorna mjera isto dostaviti Financijskoj agenciji, koja navedeno rješenje objavljuje uz revidirani godisnji financijski izvještaj odnosno revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj odnosno godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta. Obavijest o izricanju nadzorne mjere iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Ministarstvo financija dostavlja i revidiranom subjektu i nadzornim tijelima nadležnim za nadzor njegova poslovanja.
(5) Kada nadzorno tijelo nadležno za nadzor poslovanja revidiranog subjekta odbije ili odbaci revidirani godišnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili mišljenje s rezervom, o tome dostavlja obavijest Ministarstvu financija uz obrazloženje razloga odbijanja ili odbacivanja. Ministarstvo financija po zaprimljenoj obavijesti može pokrenuti postupak nadzora revizorskog društva.
(6) Ministarstvo financija obavijest iz stavka 5. ovoga članka dostavlja Financijskoj agenciji koja je objavljuje uz revidirani godisnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnje izvješće ili konsolidirano godišnje izvješće revidiranog subjekta.
Nadzorna mjera ukidanja rješenja
Članak 95.
(1) Ministarstvo financija će ovlaštenom revizoru izreći nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona i ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:
1. ovlašteni revizor teško krši odredbe ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kojima se uređuje obavljanje revizorskih usluga
2. ovlašteni revizor ne postupa po drugim nadzornim mjerama koje je izreklo Ministarstvo financija rješenjem.
(2) Ministarstvo financija će revizorskom društvu izreći nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona i ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:
1. revizorsko društvo teško krši odredbe ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kojima se uređuje obavljanje revizorskih usluga
2. revizorsko društvo na bilo koji način onemogućuje provođenje nadzora osiguranja kvalitete rada
3. revizorsko društvo ne postupa po nadzornim mjerama
4. revizorsko društvo ne vodi svoje poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru obavlja li revizorsko društvo revizorske usluge u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te propisa koji su na temelju njih doneseni.
POGLAVLJE XII.
MEĐUNARODNA SURADNJA
Suradnja s nadležnim tijelima država članica
Članak 111.
(1) Ministarstvo financija pruža pomoć, dostavlja informacije, surađuje u postupcima nadzora i provodi druge oblike suradnje s nadležnim tijelima drugih država članica odgovornim za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava glede zakonske revizije, nadležnim tijelima imenovanim u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014, EBA-om, ESMA-om i EIOPA-om, kad god je to potrebno u svrhu izvršavanja njihovih zadaća i odgovornosti.
(2) Po primitku zahtjeva nadležnog tijela iz stavka 1. ovoga članka za dostavu informacija Ministarstvo financija, bez neopravdanog odgađanja, dostavlja sve tražene informacije. Ako je potrebno, Ministarstvo financija poduzima potrebne mjere za prikupljanje traženih informacija. Ako Ministarstvo financija ne može pribaviti tražene informacije bez neopravdanog odgađanja, o tim razlozima izvješćuje nadležno tijelo koje je uputilo zahtjev.
(3) Ministarstvo financija ovlašteno je od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka zahtijevati dostavu te razmjenjivati povjerljive informacije u skladu s ovim Zakonom.
(4) Ministarstvo financija primljene informacije može koristiti samo u svrhu izvršavanja ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 te u kontekstu upravnih ili sudskih postupaka koji se posebno odnose na izvršavanje tih zadaća.
POGLAVLJE XIII.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršaji revizorskog društva i samostalnog revizora
Članak 116.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa ako:
1. zaposli ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona
2. protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona angažira za obavljanje bilo kakvih revizijskih usluga za svoj ili tuđi račun ovlaštenog revizora koji ima sklopljen ugovor o radu s drugim revizorskim društvom.
3. ne obavijesti Ministarstvo financija o nastupanju propisanih okolnosti u skladu s člankom 10. stavkom 7. ovoga Zakona.
4. ne obavijesti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona
5. glede ugovorenih revizorskih usluga postupi protivno članku 40. stavku 4. ovoga Zakona
6. ne obavijesti i ne obrazloži Ministarstvu financija raskid ugovora u skladu s člankom 40. stavkom 6. ovoga Zakona
7. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 1. - 3. ovoga Zakona
8. glede navođenja informacija koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga postupi protivno članku 44. stavku 4. ovoga Zakona
9. obavlja nerevizorske usluge protivno članku 44. stavcima 5. - 8. ovoga Zakona
10. u radnoj dokumentaciji ne navede sve informacije i poduzete mjere iz članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
11. pruža nerevizorske usluge bez odobrenja iz članka 44. stavka 10. ovoga Zakona
12. u revizorskom izvješću nisu navedene činjenice iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona i/ili o njima ne obavijesti Ministarstvo financija
13. ne osigura novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona
14. ne poštuje zahtjeve neovisnosti iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona
15. ne poduzima potrebne mjere radi osiguranja neovisnosti obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona
16. obavlja revizorske usluge kada postoji prijetnja propisana člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona
17. ne osigura neovisnost obavljanja revizorskih usluga u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona
18. traži ili prima novčane i/ili nenovčane darove ili usluge protivno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona
19. prilikom statusnih promjena revidiranog subjekta ne postupi u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
20. ne poduzme mjere i/ili ne usvoji zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
21. ne dokumentira sve značajne prijetnje neovisnosti i zaštitne mehanizme u skladu s člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona
22. prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge ne postupi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona
23. se ne pridržava organizacijskih zahtjeva u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona
24. glede organizacije revizorskog rada ne omogući obavljanje revizorskih usluga, ne vodi evidencije, ne dokumentira traženje savjeta od vanjskih stručnjaka i/ili ne vodi revizorske spise u skladu s člankom 54. stavcima 1., 5., 6., 7., 8., 9. i/ili 10. ovoga Zakona
25. kao revizor grupe ne zadrži dokumentaciju iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona
26. kao revizor grupe ne postupi na način propisan člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona
27. kao revizor grupe ne stavi na raspolaganje relevantnu dokumentaciju Ministarstvu financija propisanu člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona
28. ne sastavi revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona
29. revizorsko izvješće nije u pisanom obliku i ne sadrži podatke u skladu s člankom 58. stavkom 2. ovoga Zakona
30. revizorsko izvješće nije potpisano u skladu s člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona
31. prije izdavanja revizorskog izvješća ne obavijesti Ministarstvo financija o podacima iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona
32. obavlja zakonsku reviziju protivno članku 63. ovoga Zakona
33. obavlja zakonsku reviziju dulje od razdoblja propisanog člankom 64. ovoga Zakona
34. ne dostavi u roku propisanom člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 dodatno izvješće revizijskom odboru, upravnom ili nadzornom odboru u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
35. o nepravilnostima iz članka 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 ne obavijesti nadležno tijelo iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
36. ne obavijesti nadležna tijela iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona o informacijama iz članka 12. Uredbe (EU) br. 537/2014
37. ne učini dostupnim i/ili ne dostavi i/ili ne preda dokumentaciju u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona
38. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete propisane u vezi s mjestom provođenja nadzora i/ili ne omogući kontrolu i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 83. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
39. ne osigura nazočnost osobe u skladu s člankom 83. stavkom 5. ovoga Zakona
40. ne omogući ovlaštenim državnim službenicima obavljanje neposrednog nadzora u skladu s člankom 84. stavcima 1. - 3. ovoga Zakona
41. ne osigura ovlaštenim državnim službenicima uvjete za pregled i nadzor informacijskog sustava i tehnologija i/ili ne postupi po zahtjevu ovlaštenog državnog službenika u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
42. ne uspostavi odgovarajuće postupke koji se odnose na prijavljivanje povrede propisa u skladu s člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona
43. ne poštuje ograničenja glede naknade za obavljene usluge u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
44. ne poštuje zabranu pružanja nerevizorskih usluga iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 osim onih nerevizorskih usluga dozvoljenih ovim Zakonom
45. pripremu zakonske revizije i procjenu prijetnji neovisnosti ne obavlja u skladu s člankom 6. stavkom 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
46. o nepravilnostima ne obavijesti revidirani subjekt u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
47. ne provodi kontrolu kvalitete angažmana u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 537/2014
48. revizorsko izvješće koje se odnosi na zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa nije sastavljeno u skladu s člankom 10. stavcima 2., 3. i/ili 4. Uredbe (EU) br. 537/2014
49. dodatno izvješće za revizijski odbor nije sastavljeno u skladu s člankom 11. stavcima 1., 2., 3. i/ili 5. Uredbe (EU) br. 537/2014
50. izvješće o transparentnosti ne objavljuje u roku i u skladu s člankom 13. stavcima 1. i/ili 2. Uredbe (EU) br. 537/2014
51. ne pruži informacije Ministarstvu financija u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 537/2014
52. ne čuva evidencije u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 537/2014
53. nakon isteka najduljeg razdoblja angažmana iz članka 64. ovoga Zakona, a protivno zabrani iz članka 17. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014 obavlja zakonsku reviziju
54. ne provede rotaciju glavnog revizijskog partnera u skladu s člankom 17. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 537/2014
55. ne omogući pristup dodatnim izvješćima u skladu s člankom 18. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 537/2014.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 31., 37. - 42. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 31., 37. - 42. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva koje ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. - 8., 12. - 31., 37. - 42. ovoga članka samostalni revizor koji ne obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.
Prekršaji ostalih osoba
Članak 117.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se počinitelj kao fizička osoba ako:
1. obavlja revizorske usluge u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona
2. kao revizorsko društvo iz druge države članice obavlja zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj protivno članku 5. stavku 2. ovoga Zakona
3. obavlja revizorske usluge protivno članku 5. stavku 3. ovoga Zakona
4. kao revizorsko društvo iz druge države članice prije početka obavljanja zakonske revizije ne postupi u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona
5. kao subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji prije početka obavljanja zakonske revizije ne postupi u skladu s člankom 30. ovoga Zakona
6. postupi protivno zabrani iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona
7. ne poštuje zabranu propisanu člankom 50. stavkom 2. ovoga Zakona
8. na zahtjev ovlaštenih državnih službenika ne postupi u skladu s člankom 81. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinitelj koji je pravna osoba.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija