I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakonom o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. i 151/22.; u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo.

Naime, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., kojim su između ostaloga utvrđeni ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a koja je posebno usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika radi ispunjavanja zadanih ciljeva pristupilo se izradi novog Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16.) koji je u primjeni od 1. siječnja 2017., a kojim je u odnosu na ranije važeći Zakon o porezu na dohodak, pojednostavljen sustav oporezivanja dohotka i smanjeno ukupno porezno opterećenje.

Zakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po poreznim stopama od 12%, 24% i 36%.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak, osim na temelju vođenja poslovnih knjiga, i u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.

Također, povećan je osnovni osobni odbitak s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak te osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavanu djecu i invalidnost.

Zakonom su dodatno propisani primici koji se ne uzimaju u obzir kod određivanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, te je taj iznos povećan s 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna.

S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava, od 1. siječnja 2019. na snazi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 106/18.). Navedenim izmjenama propisano je između ostaloga, p roširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna. Također, proširili su se primici koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te primici koji se ne smatraju dohotkom. Propisano je i obvezno donošenje odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno visina paušalnog poreza po krevetu u slučaju ne donošenja odluke. Ukinut je dohodak od osiguranja te su donesene i druge odredbe.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 121/19.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisane su sljedeće bitne izmjene i dopune dotadašnjeg Zakona:

- povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna

- umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kuna, a na koju se plaća godišnji porez na dohodak po stopi od 24%

- smanjenje administrativnog opterećenja tj. ukidanje izdavanja poreznih rješenja obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu te pojednostavljenje izvještavanja o inozemnim primicima

- propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka.

Nadalje, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 32/20.) propisano je da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima.

S ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja poreznih obveznika, Zakonom  o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 138/20.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. izvršene su sljedeće izmjene i dopune:

- smanjene su sve porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka s 36% na 30%, s 24% na 20% i s 12% na 10%

- ukinuto je uvećanje godišnje porezne osnovice za ostvareni iznos drugog dohotka koji ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka

- proširena je mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica

- definiran je porezni položaj nacionalne naknade za starije osobe propisane posebnim propisom

- propisana je obveza javnim bilježnicima dostave ovjerenih isprava o ostvarivanju dohotka od imovine Poreznoj upravi - pojednostavljena prijava dohotka od imovine

- propisan je porezni tretman primitaka koje će ostvarivati osobe koje su stekle status digitalnog nomada sukladno posebnom propisu po osnovi tako stečenog statusa

- povećano je porezno opterećenje za one porezne obveznike koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima.

Nadalje, radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 151/22.) koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2023. izmijenjene su odredbe povezane s kunom radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim navedenih izmjena radi uvođenja eura, istim propisom izvršene su i izmjene i dopune s ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja, i to:

- povećan je iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti na godišnjoj razini, a da se smatra uzdržavanim članom s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna (3.185,40 eura)

- propisano je da su fizičke osobe - proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, obveznici poreza na dohodak ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (veći od 10.000,00 kuna odnosno 1.327,24 eura)

- propisano je da se isplata primitaka za koje postoji obveza isplate na račun može izvršiti na bilo koji račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kojeg fizičke osobe imaju otvorenog kod banke neovisno o tome je li riječ o žiroračunu ili tekućem računu.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 114/23), koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2024. izvršene su i izmjene i dopune:

- dana je ovlast jedinicama lokalne samouprave da u granicama propisanim zakonom svojim odlukama propišu visinu poreznih stopa za godišnje dohotke, a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, te se na taj način povećala njihova porezna autonomija i otvorio prostor za porezno rasterećenje što je dovelo do pojednostavljenja cjelokupnog sustava oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj. Budući da jedinice lokalne samouprave svojim odlukama mogu samostalno odrediti visine poreznih stopa u povećanim poreznim rasponima, omogućilo im se zadržavanje željene razine prihoda

- brisan je pojam osnovice osobnog odbitka i povećan iznos osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura na iznos od 560,00 eura, a radi utvrđivanja iznosa uvećanog osobnog odbitka i neoporezivih primitaka, propisana je primjena izmijenjenih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka vodeći računa da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa

- povećan je iznos porezne osnovice na koju se primjenjuje viša porezna stopa te je na taj način smanjen obuhvat poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi. Naime, iznos godišnje porezne osnovice povećan je s 47.780,28 eura na 50.400,00 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 3.981,69 eura na 4.200,00 eura

- s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, povećane su porezne stope na konačne dohotke, osim na konačan drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi s 10% na 12%, 20% na 24% i 30% na 36%. Povećanjem poreznih stopa kojima se oporezuju konačni dohoci porezno opterećenje građana za te dohotke ostalo je približno jednako dotadašnjem

- obzirom da u sustavu poreza na dohodak nije bio izrijekom uređen pojam napojnice i porezni tretman iste, precizno je određen taj primitak u sustavu poreza na dohodak te je propisano da se na primitke ostvarene temeljem nagrade za dobro obavljenu usluga primljene od strane trećih osoba (napojnice) ostvarene do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak, a da razlika isplaćena iznad tog iznosa podliježe oporezivanju u okviru konačnog drugog dohotka po stopi od 20%

- uzimajući u obzir sadržaj prava koja proizlaze iz dionica i poslovnih udjela odnosno njihovu gospodarsku suštinu, izjednačen je porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje dionica i poslovnih udjela

- izjednačen je porezni tretman kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice s kamatama ostvarenim ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te je propisano da se otuđenjem financijske imovine ne smatra otuđenje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- jasnije je uređena odredba vezana za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danim prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija zbog uočene nejasnoće u primjeni iste

- ujednačen je početak računanja razdoblja, neovisno o načinima stjecanja financijske imovine obzirom da su odredbe Zakona o porezu na dohodak u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine različito uređivale početak računanja razdoblja od dvije godine

- propisana je obveza plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave kako bi se administrativno rasteretili porezni obveznici u smislu predaje poreznih prijava i plaćanja porezne obveze. 

b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Hrvatska je iseljenička zemlja još od kraja 19. stoljeća te gotovo 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi u inozemstvu. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju sredinom 2013. godine zabilježen je nagli porast broja iseljenih osoba i to radno sposobnog stanovništva. Kontinuirani trend negativnog demografskog kretanja, smanjenje broja stanovnika te starenje stanovništva posredno negativno utječe na gospodarski i društveni razvoj Republike Hrvatske. Naime,   stanovništvo je najvažniji resurs kojim država raspolaže, a iako su demografski izazovi prisutni u svim državama Europske unije, u Republici Hrvatskoj su posebno izraženi. Stoga je potrebno pronaći načine, između ostalih, i kroz mjere fiskalne politike, za jačanjem demografske slike zemlje i stvaranjem poticajnog okruženja za zapošljavanje i trajni povratak iseljenih hrvatskih državljana u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi Republika Hrvatska postala kvalitetnije i poželjnije mjesto za život. Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada Programom Vlade Republike Hrvatske 2024.-2028. (dalje u tekstu: Program Vlade) želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Naime, u Republici Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika. Do 31. kolovoza 2024. izdano je 144.068 dozvola za rad i boravak od čega je 57.274 za mlade osobe ispod 30 godina koje ostvaruju porezne olakšice. Poticanje povratka iseljenika i njihovo zaposlenje može pridonijeti rastu gospodarstva, a njihovo plaćanje doprinosa pridonijet će povećanju mirovina i financiranju zdravstva. Poticanje povratka iseljenika je jedan od tri demografska prioriteta jer se Republika Hrvatska suočava s trostrukim demografskim izazovom: starenjem stanovništva, padom nataliteta i iseljavanjem.

Obzirom na navedeno, a kako bi se potaknuo povratak iseljenih hrvatskih državljana koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine te kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak kojeg isti ostvare od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina. Hrvatski iseljenici ionako ne plaćaju porez na dohodak dok su u inozemstvu i njihovo oslobađanje poreza na 5 godina u poreznom smislu ne predstavlja gubitak. Poticanjem njihova povratka i zapošljavanja, iseljenici mogu pridonijeti hrvatskom gospodarstvu i državnom proračunu kroz plaćanje PDV-a na potrošnju, rastu mirovina kroz plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje i financiranju zdravstva kroz plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Istodobno, pridonose popravljanju demografske slike Hrvatske.

Dakle, cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja koja uključuje stvaranje poticajnog okruženja za povratak iseljenih hrvatskih državljana i razvoj gospodarstva. Ovom poreznom olakšicom izravno će se utjecati na povećanje raspoloživog dohotka što posljedično utječe na povećanje životnog standarda te odluku iseljenih hrvatskih državljana o povratku u Republiku Hrvatsku. Ističe se kako je demografska revitalizacija i opstojnost hrvatskog naroda strateško pitanje budućnosti Republike Hrvatske. Isto tako, napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova, jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života građana, u skladu s Programom Vlade. Dakle, demografska revitalizacija i opstojnost hrvatskog naroda strateško je pitanje budućnosti o kojem ovise gospodarski razvoj Hrvatske, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnost urbanih i ruralnih sredina zemlje.

Prema predloženoj poreznoj olakšici sve fizičke osobe - povratnici koje ispunjavaju propisane uvjete ostvarit će pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada na području cijele Republike Hrvatske što je razmjerno svrsi koja se time želi postići, a to je:

- stvaranje poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika

- demografski opstanak te ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike što će doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnosti urbanih i ruralnih sredina zemlje.

Navedeno oslobođenje ostvarili bi hrvatski iseljenici u prekomorske i europske države utvrđene sukladno posebnom propisu kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Točnije, pravo na oslobođenje ostvaruju oni hrvatski državljani koji bi prijavom prebivališta i boravišta prijavili povratak u Republiku Hrvatsku, nakon što su boravili u inozemstvu neprekidno najmanje dvije godine pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj trajno odjavili prebivalište ili prijavili privremeni odlazak, a nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslani na rad u inozemstvo, kao i oni hrvatski državljani koji nikada nisu imali prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj. Temeljem podataka iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pravo na oslobođenje ostvarivalo bi se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti. Porezna uprava navedeno oslobođenje utvrđivala bi istekom godine po službenoj dužnosti u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te o utvrđenom oslobođenju donosila rješenje. Iznimno, Porezna uprava će, osim temeljem podataka iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove , u upravnom postupku utvrditi pravo na navedeno oslobođenje i poreznim obveznicima koji će podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu ili najkasnije do propisanog roka za podnošenje prigovora (31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu) dokazivati to pravo.

Nadalje, utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak građana Republike Hrvatske i dalje opterećuje dohodak građana u okviru trenutno propisanih neoporezivih dijelova dohotka te porezne osnovice za primjenu niže stope zbog čega se ukazala potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem odnosno povećanjem iznosa osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka za uzdržavane članove, uzdržavanu djecu i invalidnost.

Stoga se predlaže povećati propisani iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na iznos od 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka kako je prikazano u nastavku:

Povećanje osnovnog osobnog odbitka imalo bi i manji utjecaj na povećanje iznosa određenih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima, a koji se utvrđuju primjenom propisanih koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Tako bi se primjerice iznos potpore zbog invalidnosti radnika povećao s 560,00 eura godišnje na 600,00 eura godišnje, na isti način i u istom iznosu povećao bi se i iznos potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, primjerice, povećao bi se s 1.400,00 eura na 1.500,00 eura. Iznos naknade za odvojeni život od obitelji povećao bi se s 280,00 eura mjesečno na 300,00 eura mjesečno dok bi se primjerice, iznos novčane nagrade za radne rezultate povećao s 1.120,00 eura godišnje na 1.200,00 eura godišnje.

Nadalje, uslijed pozitivnog trenda rasta plaća, a uz predložene zakonske izmjene u vidu povećanja iznosa osobnog odbitka, očekuje se porast broja onih poreznih obveznika na koje bi se primjenjivala viša stopa poreza na dohodak. Stoga, s ciljem poticanja konkurentnosti visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada odnosno kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za poslodavce da zadrže stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj te da se nastavi daljnji trend rasta plaća predlaže se povećati iznos godišnje porezne osnovice za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400,00 eura na 60.000,00 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 4.200,00 eura na 5.000,00 eura.

Nadalje, posljednjim izmjenama propisa o porezu na dohodak započelo je usmjeravanje u određivanju poreznih stopa na jedinice lokalne samouprave kojima je dana autonomija na način da samostalno svojim odlukama upravljaju visinom poreznih stopa za sve godišnje dohotke odnosno za tzv. „aktivne dohotke“ vodeći se pritom osnovnim načelima oporezivanja. Pritom se zakonski određuje raspon viših i nižih poreznih stopa, ovisno o veličini jedinice lokalne samouprave, prema kojem jedinice lokalne samouprave određuju visine poreznih stopa čime im se omogućava zadržavanje željene razine prihoda ovisno i u skladu s njihovim potrebama. Odluka jedinica lokalne samouprave o visini godišnjih stopa poreza na dohodak objavljuje se u „Narodnim novinama“ te se može mijenjati najkasnije do kraja studenog tekuće godine s primjenom od 1. siječnja iduće godine, odnosno do donošenja nove odluke. U slučaju da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, primjenjuju se porezne stope u visini od 20% i 30%.

S ciljem dodatnog rasterećenja dohotka predlaže se propisati izmijenjeni raspon niže i više stope godišnjeg poreza na dohodak, a o kojima odlukom odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Budući da se predloženim izmjenama gornja granica u rasponima za niže i više stope godišnjeg poreza na dohodak mijenja odnosno smanjuje u odnosu na trenutno propisanu, očekuje se dodatno smanjenje poreznog opterećenja dohotka građana. Naime, svaka jedinica lokalne samouprave koja je odlukom propisala poreznu stopu izvan predloženog raspona odnosno u visini trenutno propisanih gornjih granica, zbog prilagodbe novo propisanom rasponu, mora donijeti novu odluku o visini porezne stope koja će biti niža od trenutno propisane. Također se predlaže prilagoditi godišnju poreznu osnovicu na koju se primjenjuje niža i viša stopa poreza na dohodak u slučaju da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku o visini godišnjih stopa u propisanom roku prema predloženim iznosima, točnije, povećati istu s 50.400,00 eura na 60.000,00 eura. Isto će dovesti do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime će se dodatno smanjiti porezno opterećenje te povećati neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika.

Predložene izmjene poreznog rasterećenja: povećanje osobnog odbitka, povećanje godišnje odnosno mjesečne porezne osnovice te izmjena raspona nižih i viših stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do povećanja raspoloživog dohotka poreznih obveznika. Budući da bi navedene odredbe stupile na snagu 1. siječnja 2025. godine iste bi se primijenile pri prvom obračunu i isplati plaće u siječnju 2025. kada se, u najvećem broju slučajeva, isplaćuje plaća za rad u prosincu 2024.

Turizam je u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, posebice turizam u kontinentalnom dijelu hrvatske u odnosu na primorski dio te su postojeći resursi i atrakcije u kontinentalnom dijelu zemlje nedovoljno iskorišteni. To dovodi do stvaranja nepravednog tretiranja u oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Stoga je uočena potreba za stvaranjem pravednijeg poreznog sustava u oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova odnosno iznalaženja rješenja kojim bi se primici koje fizičke osobe ostvaruju po toj osnovi oporezivali ovisno o stupnju turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, a koji se određuje prema propisima o turizmu. Korištenjem indeksa turističke razvijenosti jedinice lokalne samouprave pri oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova bi se na temelju kvalitetnijeg i preciznijeg definiranja stupnja turističke razvijenosti odnosno boljeg ocjenjivanja neravnomjernosti turističke razvijenosti efikasnije vodila i porezna politika oporezivanja takve imovine. Budući da je indeks turističke razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave temeljen na stvarnim brojkama (primjerice: ukupan broj posjetitelja, broj turističkih dolazaka, noćenja, smještaja i sl.) isti relevantno odražava pravo stanje i rangira jedinice lokalne samouprave prema tom indeksu u pet kategorija od najrazvijenije do nerazvijene (I., II., III., IV. i 0). U kategoriju I. svrstane su turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 najslabije razvijena područja. Naime, iako je trenutno utvrđena granica visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici od 19,91 do 199,08 eura prema dostupnim podacima samo se u 6% odluka jedinica lokalne samouprave primjenjuje najviše propisana visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u iznosu 199,08 eura. S druge strane, u 80% odluka jedinica lokalne samouprave primjenjuju se niže visine propisanog paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici od toga 34% primjenjuje najniže propisanu visinu paušalnog poreza u iznosu 19,91 eura. Navedeno pokazuje neravnomjerno oporezivanje djelatnosti iznajmljivanja u turizmu pri čemu kod utvrđivanja visine paušalnog poreza ne uzimaju u obzir stvarni turistički pokazatelji određene jedinice lokalne samouprave. Isto tako, uočena je potreba za postizanjem veće pravednosti u oporezivanju dohotka od imovine po osnovi korištenja nekretnina obzirom na različito uređenje poreznog tretmana dohotka ostvarenog po osnovi  najma i dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. Naime, porezno opterećenje dohotka ostvarenog od najma iznosi 8,4%, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova 2% što posljedično dovodi do veće usmjerenosti u pružanje usluga iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. S druge strane ukazala se potreba za poticanjem mjera kojima će se omogućiti priuštivo stanovanje te je stoga  kako bi se postigla veća pravednost u oporezivanju i utjecalo na stvaranje stabilnih stambenih uvjeta za obitelji i zaposlene osobito u područjima s izraženom sezonalnošću najma, potrebna je promjena u tom dijelu.

Upravo iz tog razloga predlažu se nove granice iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici raspisane u četiri kategorije utvrđene prema indeksu turističke razvijenosti lokalne samouprave. Prelaskom na model paušalnog oporezivanja temeljen na visini poreza utvrđenoj prema indeksu turističke razvijenosti u poreznom sustavu zadržava se jednostavnost u oporezivanju ove vrste ostvarivanja prihoda, ali se istovremeno stvara razlika u poreznom opterećenju ovisno o mogućnosti ostvarivanja prihoda. S obzirom da je Zakonom o porezu na dohodak propisan rok donošenja odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj do 15. prosinca zbog kratkoće vremenskog perioda za donošenje novih odluka predlaže se prilagođavanje tog roka za 2025. godinu odnosno propisivanje obveze donošenja odluke za 2025. godinu najkasnije do 28. veljače 2025., a koje je u istom roku potrebno dostaviti Poreznoj upravi .

Budući da je osnovni cilj izmjena svih poreznih propisa smanjivanje poreznog opterećenja rada i prebacivanje tereta oporezivanja na imovinu i dohotke ostvarene po osnovi imovine doći do povećanja poreznog opterećenja dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova no ono će i dalje biti poprilično povoljno u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka.

Obzirom da je prema trenutno važećim propisima pripadnost poreza na dohodak utvrđenog na primitke ostvarene po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a koji je utvrđen u paušalnom iznosu, određena prema mjestu gdje se nekretnina/smještajna jedinica nalazi, a pripadnost poreza na dohodak utvrđenog na primitke ostvarene po osnovi najma/zakupa nekretnina prema prebivalištu poreznog obveznika te uzevši u obzir činjenicu da se pri pružanju usluga po obje osnove koriste resursi jedinica lokalne samouprave, ukazala se potreba i za izmjenom propisa u tom dijelu odnosno za izjednačavanjem pripadnosti prihoda poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina i pripadnosti prihoda po osnovi obavljanja djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. Naime, upravo ulaganjima jedinica lokalne samouprave u poslovnu i turističku infrastrukturu stvaraju se preduvjeti za kvalitetniji razvoj pojedinog područja što omogućuje ostvarivanje viših primitaka građana po osnovi najma i zakupa nekretnina na njihovom području bez obzira na prebivalište građana, a time i posljedično jačanja prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne samouprave po toj osnovi s obzirom da se nekretnine nalaze na njihovom području.

Prema trenutnim odredbama porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava utvrđuje se nastankom dvije situacije: otuđenjem nekretnine ili imovinskog prava u roku kraćem od 2 godine od dana nabave i otuđenjem više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana njihovog stjecanja te sukladno tome dio poreznih obveznika (koji ostvaruju dohodak po toj osnovi) nije obuhvaćen oporezivanjem. Naime, dohodak od otuđenja je oporeziv ako postoji pozitivna razlika između ostvarenog primitka prilikom otuđenja nekretnine ili imovinskog prava utvrđenog prema njihovoj tržišnoj vrijednosti i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.  Za svaku od navedenih situacija primjenjuju se različita pravila utvrđivanja porezne obveze i oslobođenja od porezne obveze koje usložnjavaju sustav oporezivanja i utvrđivanja porezne obveze. Stoga se ukazala potreba za ujednačavanjem postupanja pri utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava odnosno izjednačavanjem pravila za utvrđivanje porezne obveze i primjenu oslobođenja u obje situacije. Navedeno se odnosi na priznavanje troškova ulaganja i otuđenja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave u obje situacije te primjenu oslobođenja od plaćanja poreza u slučajevima ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji, ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona, ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka i ako je otuđenje u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava u obje situacije.

Nadalje, kod dohotka od otuđenja nekretnina do sada je zakonom bio propisan samo dan nabave nekretnine međutim predlaže se dodati i dan kada je nekretnina osposobljena za upotrebu, budući da je taj podatak bitan kod utvrđivanja porezne obveze, jer nije polazište uvijek dan nabave iz kupoprodajnog ugovora već je u slučaju izgradnje, rekonstrukcije, promjene oblika i namjene nekretnine bitan dan osposobljavanja nekretnine za upotrebu. Trenutno je navedeno propisano pravilnikom o porezu na dohodak stoga se predlaže radi pravne sigurnosti i jasnoće navedeno propisati zakonom. Također bi se propisalo i izuzeće koje se odnosi na oslobođenje od oporezivanja u slučaju kada porezni obveznik nekretnine stečene od bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, razvedenih bračnih drugova ako je isto u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeđivanjem otuđi u izmijenjenom obliku ovisno o njihovim obilježjima i namjenama. Time bi se oporezivanjem obuhvatilo sve one građane koji primjerice tako stečenu nekretninu preurede s ciljem njezine daljnje preprodaje, a sve kako bi se ostvarila zarada, što se može smatrati poslovnim ulaganjem pa je samim time nužno njezino oporezivanje.

c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Oslobođenje od oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada u razdoblju od pet godina za hrvatske iseljenike, državljane Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su najmanje dvije godine boravile u inozemstvu doprinijet će stvaranju poticajnog okruženja za povratak poduzetništva, zapošljavanje i ostanak iseljenih hrvatskih državljana u Republici Hrvatskoj te doprinijeti jačanju demografske slike zemlje.

Dodatnim rasterećenjem od oporezivanja godišnjih dohodaka povećanjem neoporezivog dijela dohotka (osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka za uzdržavane članove, uzdržavanu djecu i invalidnost), izmijenjenim rasponima niže i više stope godišnjeg poreza na dohodak, a o kojoj odlukom odlučuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave i povećanjem porezne osnovice za primjenu niže stope smanjiti će se utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak građana Republike Hrvatske. Naime, povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka te iznosa osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu niže stope godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika koji je između ostalog od utjecaja na povećanje potrošnje.

Uređenjem poreznog tretmana primitaka ostvarenih od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ovisno o stupnju turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave i promjenama visine  poreznog opterećenja u tom dijelu postići će se veća pravednost u oporezivanju te na taj način stvoriti stabilniji uvjeti za obitelji i zaposlene u područjima s izraženom sezonalnošću najma.

Isto tako, izjednačavanjem pripadnosti prihoda poreza na dohodak po osnovi najma i zakupa nekretnina s pripadnosti prihoda poreza na dohodak ostvarenih po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova doći će do pravednije raspodjele prihoda ostvarenih od iznajmljivanja nekretnina obzirom da se pri pružanju usluga po obje osnove koriste resursi jedinica lokalne samouprave.

Ujednačavanjem postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjenu oslobođenja kod dohotka od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava u roku kraćem od dvije godine od dana nabave i dohotka od otuđenja više od tri nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana njihovog stjecanja otkloniti će se nejasnoće u provedbi odredbi kojima je uređeno utvrđivanje porezne obveze po osnovi tako ostvarenog dohotka i doprinijeti većoj pravednost u oporezivanju. Nadalje, dodavanjem odredbe u zakon koja se odnosi na utvrđivanje oporezivog dohotka od otuđenja nekretnina pri čemu se u slučaju izgradnje, rekonstrukcije ili promjene oblika i namjene nekretnine uzima u obzir dan osposobljavanja nekretnine za uporabu čime se pojačava se pravna sigurnosti građana i postiže jasnoća u provedbi propisa.

Također ukidanjem oslobođenja od oporezivanja u slučaju kada porezni obveznik nekretnine stečene od bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, razvedenih bračnih drugova ako je isto u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeđivanjem otuđi u izmijenjenom obliku ovisno o njihovim obilježjima i namjenama bi se oporezivanje tog dohotka proširilo na one građane koji višak svojih novčanih sredstva ulažu u nekretnine te dodavanjem dodatne vrijednosti na tržištu ostvaruju zaradu zbog čega je nužno njezino oporezivanje.   

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Obzirom na predložene promjene u vezi povećanja osnovnog osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdržavane članove, podizanja praga za primjenu više porezne stope i promjenu raspona poreznih stopa tj. smanjenje stopa poreza na dohodak, procjenjuje se da će isto imati financijski učinak na proračune odnosno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak za oko 223,9 milijuna eura.

U vezi promjena koje se odnose na izmjene visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu učinak na proračune jedinica lokalne samouprave se ne može procijeniti obzirom da će visina paušalnog poreza ovisiti o odlukama koje donesu njihova predstavnička tijela i o kategoriji u koju će pripasti pojedina jedinica lokalne samouprave s obzirom na njezin indeks turističke razvijenosti na osnovu koje se utvrđuje visina paušalnog poreza u propisanim granicama.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.), u članku 1. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa nekretnina iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona i dohotka od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona određuje se prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi.“.​

Članak 2.

U članku 14. stavku 1. riječi: „560,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „600,00 eura“ .

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka u visini iznosa:

Članak 3.

U članku 19. riječi: „50.400,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „60.000,00 eura“ .

Članak 4.

U članku 19.a stavak 2. mijenja se i glasi :

„(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa u granicama propisanim ovim Zakonom, i to:

1. općina - nižu stopu u granicama od 15 % do 20 % te višu stopu u granicama od 25 % do 30 %

2. grad - nižu stopu u granicama od 15 % do 21 % te višu stopu u granicama od 25 % do 31 %

3. veliki grad i grad sjedište županije - nižu stopu u granicama od 15 % do 22 % te višu stopu u granicama od 25 % do 32 %

4. Grad Zagreb - nižu stopu u granicama od 15 % do 23 % te višu stopu u granicama od 25 % do 33 %.“

U stavku 5. riječi: „50.400,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „60.000,00 eura“.

Članak 5.

U članku 24. stavku 3. podstavcima 1. i 2. riječi: „4.200,00 eura“ zamjenjuju se riječima „5.000,00 eura“.

Članak 6.

U članku 40. stavku 1. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: „bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. ovoga Zakona.“.

Članak 7.

U članku 46. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase:

„(3) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 100% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u razdoblju pet godina.

(4) Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na fizičke osobe hrvatske iseljenike u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

(5) Razdoblje od pet godina iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.“.

(6) Porezni obveznik koji ostvaruje pravo na umanjenje iz stavka 3. ovoga članka, iznimno može isto dokazivati podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na način iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ili do propisanog roka za podnošenje prigovora iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona.".

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 7.

Iza stavka 4. koji postaje stavak 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka isključuje korištenje umanjenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.“.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 10. riječi: „sukladno stavku 1.“ zamjenjuju se riječima: „sukladno stavcima 1. – 3.“.

Dosadašnji stavci 6. do 8. postaju stavci 11. do 13.

Članak 8.

U članku 57. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 2. ovoga članka je fizička osoba – građanin, iznajmljivač kojemu je na temelju rješenja o odobrenju nadležnog ureda odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost.“.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Odluku o visini iznosa paušalnog poreza predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, utvrđenog za prethodnu godinu, sukladno posebnom propisu, u granicama propisanim ovim zakonom i to:

“.

U stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „smještajnoj jedinici u kampu“ dodaju se riječi: „odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj“.

Iza stavka 5. koji postaje stavak 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještanoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj, određuje se:

 “.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 9. riječi: „stavka 6.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 8.“.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 10. riječi: „stavka 6.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 8.“.

Članak 9.

U članku 58. stavku 1. rečenica: „Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.“ zamjenjuje se rečenicom: „Troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave te troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.“.

Stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„(2) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave odnosno nakon dvije godine od dana kada je nekretnina osposobljena za uporabu, ukoliko je nekretnina izgrađena, rekonstruirana ili je promijenila oblik i namjenu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje se ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja nekretnine ili imovinskog prava odnosno u razdoblju od pet godina od dana kada su stečene nekretnine osposobljene za uporabu u slučaju izgradnje, rekonstrukcije ili promjene oblika i namjene. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja i otuđenja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave.

(4) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se:

1. ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona

2. ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona

3. ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama

4. ako je otuđenje u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava, osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama.“.

Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase:

„(5) Radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja je služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, porezni obveznik dužan je dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dovoljnim dokazom.

(6) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 3. ovoga članka ne oporezuje se ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m ² , a ukupno do 1000 m ² .“.

Dosadašnji stavci od 5. do 8. postaju stavci od 7. do 10.

U dosadašnjim stavcima 9. i 10. koji postaju stavci 11. i 12. riječi: „stavka 8.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 10.“. 

Članak 10.

 U članku 62. iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

 „(9) Dohodak od imovine ostvaren od najamnine ne oporezuje se ako je ostvaren između poreznog obveznika i: njegovog bračnog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbništvom, staratelja, osobe pod starateljstvom te osobe koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.“.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.

Članak 11.

 U članku 82. stavku 5. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi: „Utvrđeni godišnji porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja.“

 Stavak 11. mijenja se i glasi:

 „(11) Ministar financija pravilnikom propisuje evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem prema stavcima 2. i 3. ovoga članka te kriterije i postupke po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.“​

Članak 12.

U članku 92. stavku 1. točki 1. riječi: „članak 46. stavak 6.“ zamjenjuju se riječima: „članak 46. stavak 11.“.

Članak 13. 

U cijelom tekstu Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) riječi: „iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova“ u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: „iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova“ u odgovarajućem broju i padežu. 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

(1) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja su visinu poreznih stopa utvrdila odlukom sukladno članku 19.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) dužna su donijeti novu odluku sukladno članku 4. ovoga Zakona ako je visina poreznih stopa izvan granica propisanih člankom 4. ovoga Zakona.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave dužna su donijeti i objaviti u „Narodnim novinama“ najkasnije do 28. veljače 2025.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak iz članaka 24. i 40. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) od 1. ožujka 2025., a u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za cijelo porezno razdoblje 2025. godine.

Članak 15.

(1) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja su visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj  utvrdila odlukom sukladno članku 57. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) dužna su donijeti novu odluku sukladno članku 8. ovoga Zakona ako je visina poreznih stopa izvan granica propisanih člankom 8. ovoga Zakona.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave dužna su donijeti te dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 28. veljače 2025.

(3) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku iz stavka 1. ovoga članka, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj određuje se sukladno članku 57. stavku 7. koji je dodan člankom 8. ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) Dohodak ostvaren do 31. prosinca 2024. oporezivat će se po Zakonu o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.).

Članak 17.

Ministar financija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti slijedeće pravilnike s odredbama ovoga Zakona:

- Pravilnik o porezu na dohodak ( „Narodne novine“, br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23., 56/23. i 143/23.)

- Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti („Narodne novine“, br. 1/20., 1/21., 156/22., 15/23. i 1/24.)

- Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu („Narodne novine“, br. 1/19., 1/20., 1/21., 156/22. i 1/24).

Članak 18.

Ministarstvo financija će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti vrednovanje propisa ovoga Zakona.

Članak 19.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2025.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom predlaže se propisati da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa nekretnina i dohotka od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova određuje prema mjestu gdje se nekretnina/smještajna jedinica nalaze odnosno predlaže se izjednačiti pripadnost prihoda poreza na dohodak ostvarenih po osnovi najma i zakupa nekretnina s pripadnosti prihoda poreza na dohodak po osnovi dohotka od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova obzirom da se pri pružanju usluga po obje osnove koriste resursi jedinica lokalne i područne samouprave.

Uz članak 2.

Ovim člankom predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te osobnog odbitka za uzdržavane članove, uzdržavanu djecu i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka . Predloženo će se primijeniti već pri obračunu plaće za 12. mjesec 2024. koja će se isplatiti u siječnju 2025. godine.

Uz članak 3.

Ovim člankom predlaže se povećati godišnju poreznu osnovicu na koju se primjenjuju niža i viša stopa poreza na dohodak s 50.400,00 eura na 60.000,00 eura što će dovesti do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime će se dodatno smanjiti porezno opterećenje te povećati neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika.

Uz članak 4.

Ovim člankom predlaže se propisati izmijenjeni raspon niže i više porezne stope, a o kojoj  odlukom odlučuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave na način da se gornje granice propisanih raspona smanjuju za nižu stopu: s 22% na 20%, s 22,40% na 21%, s 23% na 22% i s 23,6% na 23% te za višu stopu: s 33% na 30%, s 33,6% na 31%, s 34,5% na 32% i s 35,4% na 33% čime će se dodatno smanjiti porezno opterećenje za građane s obzirom da jedinica lokalne samouprave koja je odlukom propisala poreznu stopu izvan predloženog raspona odnosno u visini trenutno propisanih gornjih granica, zbog prilagodbe novo propisanom rasponu, mora donijeti novu odluku o visini porezne stope koja će biti niža od trenutno propisane.

Također se predlaže povećati godišnju poreznu osnovicu na koju se primjenjuje niža i viša stopa poreza na dohodak u slučaju da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku o visini godišnjih stopa u propisanom roku i to s 50.400,00 eura na 60.000,00 eura. Isto će dovesti do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime će se dodatno smanjiti porezno opterećenje te povećati neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika.

Uz članak 5.

Ovim člankom predlaže se povećati mjesečnu poreznu osnovicu na koju se primjenjuju niža i viša stopa poreza na dohodak s 4.200,00 eura na 5.000,00 eura što će dovesti do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime će se dodatno smanjiti porezno opterećenje te povećati neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika.

Uz članak 6.

Ovim člankom predlaže se dodatno nomotehnički urediti odredbu koja se odnosi na način utvrđivanja predujma poreza na dohodak od drugog dohotka. Naime, od početka primjene Zakona o porezu na dohodak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak poreznog obveznika budući da je isto utvrđeno Pravilnikom o porezu na dohodak. Međutim, kako bi se izbjegle nejasnoće vezane za korištenje osobnog odbitka pri obračunu predujma poreza na dohodak predlaže se navedeno staviti i u zakonsku normu.

Uz članak 7.

Ovim člankom predlaže se propisati da se fizičkim osobama - državljanima Republike Hrvatske s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje su najmanje dvije godine neprekidno boravile u inozemstvu, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema propisanoj poreznoj osnovici umanjuje za 100% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada - plaću u razdoblju pet godina što će dovesti do povećanja njihovih neto primanja odnosno raspoloživog dohotka poreznih obveznika te utjecati na stvaranje poticajnog okruženja za zapošljavanje i ostanak iseljenih hrvatskih državljana u Republici Hrvatskoj te doprinijeti jačanju demografske slike zemlje.

Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada Programom Vlade 2024.-2028. želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Poticanje povratka iseljenika i njihovo zaposlenje može pridonijeti rastu gospodarstva, a njihovo plaćanje doprinosa pridonijet će povećanju mirovina i financiranju zdravstva.

Predložena porezna olakšica usmjerena je na povratak iseljenih hrvatskih državljana u Republiku Hrvatsku te će prema predloženom sve fizičke osobe – povratnici koji ispunjavaju propisane uvjete ostvariti pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada na području cijele Republike Hrvatske što je razmjerno svrsi koja se time želi postići, a to je:

-   stvaranje poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika

- demografski opstanak te ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike što će doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnost urbanih i ruralnih sredina zemlje.

Nadalje, predloženo umanjenje Porezna uprava bi utvrđivala po službenoj dužnosti u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak temeljem podataka iz evidencije prijave prebivališta i boravišta građana ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Navedeno umanjenje primjenjuje se na fizičke osobe hrvatske iseljenike u prekomorske i europske države sukladno posebnom propisu kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Iznimno, Porezna uprava će, osim temeljem podataka iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, u upravnom postupku utvrditi pravo na navedeno oslobođenje i poreznim obveznicima koji će podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu ili najkasnije do propisanog roka za podnošenje prigovora (31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu) dokazivati to pravo.

Uz članak 8.

Ovim člankom predlaže se propisati tko se smatra poreznim obveznikom kojemu se dohodak od  imovine po osnovi iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova može utvrđivati u paušalnom iznosu. Naime, propisani porezni tretman može se primijeniti na dohodak ostvaren po osnovi iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova kada se, sukladno odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost, fizičkoj osobi – građaninu, iznajmljivaču rješenjem nadležnog ureda odobri pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.

Također, predlaže se propisati da je u slučaju iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu/smještajnoj jedinici u kampu/smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti sukladno posebnom propisu, u granicama propisanim Zakonom. Isto tako, predlaže se propisati visine paušalnog poreza u slučaju da predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave ne donese odluku.

Sukladno navedenom, predlaže se nomotehnički urediti odredbe ovoga članka.

Uz članak 9.

Ovim člankom predlaže se propisati da se i u slučajevima otuđenja nekretnine u roku od 2 godine od dana stjecanja troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave mogu odbiti kao izdaci, te da se danom stjecanja u slučajevima izgradnje, rekonstrukcije te promjene oblika i namjene nekretnina smatra dan kada su nekretnine osposobljene za uporabu.

Nadalje, predlaže se dopuniti odredbu u kojim se sve slučajevima dohodak od otuđenja ne oporezuje odnosno, izjednačiti izuzeća od oporezivanja u slučaju otuđenja nekretnine u roku od 2 godine od dana stjecanja sa slučajevima otuđenja više od 3 nekretnine u roku od 5 godina od dana stjecanja i obrnuto.

Također, predlaže se dopuniti odredbu na način da se propiše da se izuzeće od oporezivanja između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih uzdržavanih članova, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, te ako je otuđenje u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava ne odnosi na slučaj kada porezni obveznik stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku ovisno o njihovim obilježjima i namjenama, odnosno kada je očita namjera poreznog obveznika za stjecanjem prihoda. Primjerice, u situaciji kada porezni obveznik naslijedi zemljište (za slučaj nasljeđivanja propisano je izuzeće od oporezivanja) na kojem potom izgradi 4 apartmana koja otuđi u roku od 5 godina ne bi se primjenjivalo propisano izuzeće od oporezivanja već bi opisana situacija bila oporeziva porezom na dohodak od otuđenja nekretnina budući da je naslijeđena nekretnina izmijenjena ovisno o obilježjima i namjeni.

Uz članak 10.

Ovim člankom predlaže se propisati oslobođenje od poreza na dohodak od imovine ostvarenog izdavanjem u najam nekretnina i pokretnina između poreznog obveznika i njegovog bračnog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbništvom, staratelja, osobe pod starateljstvom te osobe koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.

Sukladno navedenom, predlaže se nomotehnički urediti odredbu.

Uz članak 11.

Ovim se člankom predlaže dopuniti odredbu propisivanjem roka plaćanja godišnjeg poreza na dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova. Propisuje se da se utvrđeni godišnji porez na dohodak plaća tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Također, predlaže se pravilnikom jasnije propisati evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem djelatnosti iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova te kriterije i postupke po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.

Uz članak 12.

Ovim člankom se, radi usklađenja s nomotehničkim izmjenama u članku 46. Zakona, predlaže nomotehnički urediti odredba kojom se propisuje novčana kazna za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi.

Uz članak 13.

Ovim člankom predlaže se u cijelom tekstu Zakona, radi prilagodbe izričaja zakonu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, nomotehnički urediti odredbe u kojima se koristi izričaj: „iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova“.

Uz članak 14.

Ovim člankom predlaže se propisati da su jedinice lokalne samouprave kod kojih su trenutno propisane stope poreza na dohodak izvan raspona stopa predloženih ovim Zakonom, dužne donijeti novu odluku o visini stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do 28. veljače 2025. Visine poreznih stopa utvrđene tom odlukom primijenit će se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka od 1. ožujka 2025., a u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za cijelo porezno razdoblje 2025. godine.

Uz članak 15.

Ovim člankom predlaže se propisati da su jedinice lokalne samouprave obvezne za 2025. godinu donijeti odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj u rasponima predloženima ovim Zakonom i to do 28. veljače 2025. te ih u istom roku dostaviti Poreznoj upravi. Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj odredit će se sukladno iznosima predloženim ovim Zakonom.

Uz članak 16.

Ovim člankom predlaže se propisati da će se dohodak ostvaren do 31. prosinca 2024. oporezivati po Zakonu o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.).

Uz članak 17.

Ovim člankom predlaže se propisati da će ministar financija uskladiti provedbene propise i to: Pravilnik o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23., 56/23. i 143/23), Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti („Narodne novine“, br. 1/20., 1/21., 156/22., 15/23. i 1/24.) i Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu („Narodne novine“, br. 1/19., 1/20., 1/21., 156/22. i 1/24.) s odredbama Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Uz članak 18.

Ovim člankom predlaže se propisati da će Ministarstvo financija u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti vrednovanje propisa ovoga Zakona.

Uz članak 19.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.