PRILOG 1.:

OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI

1.

STRUČNI NOSITELJ:

Ministarstvo unutarnjih poslova

2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona

IV. tromjesečje 2024. godine

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

1.

Privremena zaštita, u skladu s važećim Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon) odobrava se u izvanrednim okolnostima, u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite, radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu. Privremena zaštita odobrava se na rok od godine dana, a taj se rok automatski produžuje na šest mjeseci, a najduže do godine dana. Iznimno, privremena zaštita može se, na temelju odluke Vijeća Europske unije, produžiti najviše za još godinu dana. U skladu sa Zakonom maksimalno trajanje privremene zaštite je tri godine.

Na nivou Unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, prvi puta je aktivirana privremena zaštita nakon agresije i vojne invazije Rusije na Ukrajinu, odobravanjem zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.

Privremena zaštita tako je prvi put aktivirana dana 4. ožujka 2022. godine Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 na početno razdoblje od godinu dana, znači do 4. ožujka 2023. godine, nakon čega je automatski produljena za još jednu godinu do 4. ožujka 2024. godine.  Kako razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, Vijeće je dana 19. listopada 2023. godine donijelo Provedbenu odluku 2023/2409 o produljenju privremene zaštite za razdoblje od jedne godine, odnosno do 4. ožujka 2025. godine, te potom 25. lipnja 2024. godine Provedbenu odluku (EU) 2024/1836 kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine.     

U skladu s Provedbenim Odlukama Vijeća, Vlada Republike Hrvatske uvela je privremenu zaštitu u ožujku 2022. godine, a zadnjom Odlukom o produljenju od 29. veljače 2024. godine privremena zaštita u Republici Hrvatskoj za  raseljene osobe iz Ukrajine produžena je do 4. ožujka 2025. godine. Međutim, produljenje privremene zaštite do 4. ožujka 2026. godine nije moguće zbog zakonskog ograničenja trajanja privremene zaštite u Republici Hrvatskoj na tri godine. 

Stoga su izmjene važećeg Zakona nužne kako bi se brisala odredba koja propisuje da je najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite tri godine, te time otvorila mogućnost produljenja privremene zaštite nakon 4. ožujka 2025. godine ili dok god postoji potreba. O uvođenju privremene zaštite kao i o produljenju, odluku donosi Vlada Republike Hrvatske u skladu s odlukama Vijeća EU.

2.

U lipnju ove godine stupilo je na snagu 10 zakonodavnih akata EU kojima se cjelovito reformira sustav upravljanja migracijama i azilom (Pakt o migracijama i azilu).

Uredba (EU) 2024/1351  Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.) u članku 7. propisuje da d ržave članice moraju imati nacionalne strategije kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštovanje svojih obveza na temelju prava Unije i međunarodnog prava, uzimajući pritom u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj. Članak 7. predviđa donošenje i dostavu Europskoj Komisiji nacionalnih strategija najkasnije do 12. lipnja 2025. godine, a nakon toga svakih pet godina.

Stoga je u važeći Zakon potrebno dodati odredbe o izradi i donošenju nacionalnog akta strateškog planiranja, njegovom sadržaju, donositelju tog akta te roku za njegovo donošenje.

1.

Prestanak privremene zaštite imao bi za posljedicu preopterećenost sustava azila znatnim povećanjem broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu jer bi, radi trenutnih okolnosti trajanja rata u Ukrajini, odnosno nemogućnosti povratka u Ukrajinu sve osobe pod privremenom zaštitom podnijele zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite što bi predstavljalo veliko opterećenje za učinkovito funkcioniranje nacionalnog sustava azila.

Predlaže se izmijeniti članak 79. važećeg Zakona kako bi se omogućilo donošenje nove Odluke Vlade Republike Hrvatske o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine do 4. ožujka 2026. godine.

 2.

Cilj predloženih dopuna važećeg Zakona je pravovremeno ispunjenje zahtjeva iz članka 7. Uredbe (EU) 2024/1351  Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.).

2.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

2.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis:

POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR

dr.sc. Davor Božinović

Datum:  10. listopada  2024.

Uputa:

1.      Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

2. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
3. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
4. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja
5. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom "(EU)"
6. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom "(RM)"
7. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku