I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017 . o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (,,EPPO“) (,,Narodne novine“, br. 146/20., dalje u tekstu: Zakon o provedbi Uredbe EPPO) Hrvatski sabor je donio 2020. godine, a stupio je na snagu danom stupanja na snagu Odluke Europske komisije iz članka 120. stavka 2. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939. Njime su po prvi puta stvorene zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog poretka zahtjevima Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, s obzirom da je Republika Hrvatska jedna od dvadeset dvije države članice Europske unije koja sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje „EPPO“. Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 predvidjela je osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja kao neovisnog tijela Europske unije zaduženog za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela počinjenih na štetu financijskih interesa Europske unije. Zakonom o provedbi Uredbe EPPO, predviđeno je postojanje nove kategorije ovlaštenih tužitelja. Radi se o delegiranim europskim tužiteljima, koji su aktivni članovi sustava državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj, integrirani u strukturu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta kroz Odjel delegiranih europskih tužitelja, zaduženih za istrage i kazneni progon u predmetima iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja, a koji u svom radu slijede smjernice i upute stalnog vijeća nadležnog za predmet te upute nadzornog europskog tužitelja.

Člankom 11. Zakona o provedbi Uredbe EPPO reguliran je postupak plaćanja obveznog osiguranja delegiranih europskih tužitelja, na način kako to Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 obvezuje države članice koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje. Naime, člankom 96. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 propisana je obveza prema kojoj se delegiranim europskim tužiteljima moraju osigurati pretpostavke za osiguravanje prava koja se odnose na socijalna osiguranja, mirovinu i druga osiguranja. Nastavno,  navedenim je člankom propisana i pozitivna obveza za državu članicu osigurati da ukupni primici od rada delegiranog europskog tužitelja ne smiju biti manji nego što bi bili za slučaj da je taj tužitelj ostao samo nacionalni tužitelj.

Sukladno članku 114. točki c) Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 Kolegij Ureda europskog javnog tužitelja donio je Odluku kojom se utvrđuju pravila o uvjetima zaposlenja delegiranih europskih tužitelja. Člankom 16. stavkom 3. predmetne Odluke eksplicite je propisano kako nadopuna iznosa ne obuhvaća doprinose nacionalnom sustavu socijalne sigurnosti, mirovinskom sustavu i sustavu osiguranja.

          Stoga je u cilju ispunjenja svojih pozitivnih obveza proizašlih iz Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939, Republika Hrvatska u Zakonu o provedbi Uredbe EPPO predvidjela sustav osiguranja delegiranih europskih tužitelja i to na način da se delegirani europski tužitelj obvezno osigurava na vlastiti zahtjev sukladno članku 15. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19.), dok se ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obvezuje da delegiranom europskom tužitelju mjesečno naknadi plaćene obveze za obvezna osiguranja. Pri tom se zadužuje ministar nadležan za poslove pravosuđa da odlukom odredi visinu osnovice za plaćanje sukladno naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju za tekuću godinu donosi ministar nadležan za financije. Visina osnovice ne smije prelaziti visinu osnovice koju je delegirani europski tužitelj imao kao pravosudni dužnosnik prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja. Prema trenutno važećoj odredbi članka 11. Zakon o provedbi Uredbe EPPO, a vezano uz propise kojima se uređena obvezna osiguranja kao i doprinosi za obvezna osiguranja, delegirani europski tužitelj osigurava se na obvezna osiguranja na svoj osobni zahtjev te je sam obveznik plaćanja doprinosa za svoje osobno osiguranja. Kako je već naprijed navedeno da delegirani europski tužitelj ne može imati manja prava iz socijalnih osiguranja nego što je imao prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja, delegirani europski tužitelj mora Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izbor više osnovice za plaćanje doprinosa. Nakon što delegirani europski tužitelj plati obvezne doprinose isti mu se refundiraju putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim Prijedlogom Zakona predlaže se izmjena članka 11. Zakona o provedbi Uredbe EPPO. Naime, potrebno je propisati obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje delegiranih europskih tužitelja imajući u vidu njihov specifičan radnopravni položaj koji proizlazi iz činjenice da su zaposlenici Ureda europskog javnog tužitelja, a posao obavljaju na teritoriju Republike Hrvatske te im je, sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, Republika Hrvatska dužna plaćati obvezne doprinose po osnovi po kojoj su osigurani. S obzirom na navedeno potrebno je urediti obveznika prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje.

Također, radi pojednostavljivanja postupka plaćanja obveze doprinosa pa refundiranja iste ovim Prijedlogom zakona predlaže se da obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa te izvješćivanja o istom bude nadležno državno odvjetništvo. Uređuje se i mjesečna osnovica za obračun doprinosa prema pravilima da prava delegiranih europskih tužitelja ne mogu biti manja nego što su bila prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja kao i dospijeće obveze doprinosa.

Ovim Prijedlogom zakona uređuje se i pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem te da plaćeni doprinosi ne predstavljaju dohodak sukladno propisima o porezu na dohodak.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem ovog Zakona uređuje se osnova osiguranja u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju za delegirane europske tužitelje, obveze doprinosa prema propisanoj osnovici te obveznik doprinosa, obveznik plaćanja i obračunavanja doprinosa kao i porezni tretman plaćenih doprinosa imajući u vidu specifičan radnopravni položaj delegiranih europskih tužitelja te, tome shodno, osigurava se da ukupni primici od rada delegiranog europskog tužitelja ne smiju biti manji nego što bi bili za slučaj da je taj tužitelj ostao samo nacionalni tužitelj.

Također, uvođenjem prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem delegirani europski tužitelji izjednačavaju se u pravima s pravosudnim dužnosnicima koji rade na predmetima iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Potrebna sredstva za provedbu ovog Zakona se odnose na podmirivanje obveza za obvezna osiguranja i staž osiguranja s povećanim trajanjem za šest delegiranih europskih tužitelja te se procjenjuje da je za 2025. godinu potrebno 153.000,00 €, a za 2026. godinu 154.000,00 €.

Sredstva će biti planirana u okviru limita ukupnih rashoda razdjela 109 - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uprave prilikom izrade prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. godinu, na glavi 10990 - Državno odvjetništvo, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, aktivnosti A678000 - Suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, skupini 32 - Materijalni rashodi.

Prema važećem propisu plaćeni obvezni doprinosi se delegiranim europskim tužiteljima, na njihov zahtjev, refundiraju s aktivnosti A629000 – Administracija i upravljanje Ministarstva, a od 1. siječnja 2025., kada bi zakon trebao stupiti na snagu, obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa postaje nadležno državno odvjetništvo.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske , 123/20 i 86/23- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije donose se po hitnom postupku ako to zatraži predlagatelj.

Ovim Zakonom se predlaže osigurati dodatne uvjete za provedbu članka 96. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939. Slijedom navedenoga, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2017/1939 OD 12. LISTOPADA 2017. O PROVEDBI POJAČANE SURADNJE U VEZI S OSNIVANJEM UREDA EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA („EPPO”)

Članak 1.

U Zakonu o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO”) (,,Narodne novine“, broj 146/20.) članak 11. mijenja se i glasi:

„Članak 11.

(1) Delegirani europski tužitelj je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje sukladno članku 15. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.).

(2) Delegirani europski tužitelj stječe status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju u skladu s ovim Zakonom, a prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvaruje u opsegu i na način kao osiguranik iz članka 7. stavka 1. točke 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, br. 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.).

(3) Za osiguranika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prijavno - odjavne podatke potrebne za vođenje matične evidencije u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje uspostavlja nadležno državno odvjetništvo.

(4) Delegirani europski tužitelj ima pravo na staž osiguranja u povećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na radu računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.

(5) Za osiguranika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa je Republika Hrvatska putem nadležnog državnog odvjetništva, a obveznik obračunavanja doprinosa je nadležno državno odvjetništvo.

(6) Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je iznos bruto plaće koju bi delegirani europski tužitelj primao da i dalje obnaša pravosudnu dužnost s koje je imenovan na dužnost delegiranog europskog tužitelja.

(7) Doprinosi se obračunavaju na mjesečnu osnovicu iz stavka 6. ovoga članka i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)

3. doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

4. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem

5. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.

(8) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(9) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja za svakoga osiguranika dostavlja izvješće Poreznoj upravi putem „Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja“ – Obrazac JOPPD na dan dospijeća obveze doprinosa.

(10) Na sva pitanja vezana uz doprinose za obvezna osiguranja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se propisi kojima su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja.

(11) Plaćene obveze doprinosa delegiranom europskom tužitelju ne smatraju se dohotkom sukladno propisima o porezu na dohodak.“.

Članak 2.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 138/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23., 3/23., 56/23. i 143/23) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 3.

Ovaj Zakon objavit će se u ,,Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2025.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuje se osnova osiguranja po kojoj će delegirani europski tužitelj biti osiguran u obveznim osiguranjima. Iznimno od propisa o obveznim osiguranjima propisuje se da prijavu na obvezna osiguranja provodi nadležno državno odvjetništvo, a ne delegirani europski tužitelj.

S obzirom da će osnova za obvezno zdravstveno osiguranje delegiranih europskih tužitelja biti upravo Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«), propisuje se da delegirani europski tužitelji stječu status osiguranika te u kojem opsegu ostvaruju prava, a što je osobito važno za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad.

Ovim člankom, delegirani europski tužitelji ostvaruju pravo na staž osiguranja u povećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na radu računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Odredba o pravu na staž osiguranja u povećanom trajanju, već je propisana člankom 63. stavkom 2. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a prema kojoj suci koji postupaju u kaznenim predmetima iz materijalne nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, Ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, njegovi zamjenici imaju pravo na staž osiguranja u povećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na radu računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.

Uvažavajući činjenicu kako i  Zakon o provedbi Uredbe EPPO propisuje kako delegirani europski tužitelj ima ovlasti državnog odvjetnika po Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, u postupku za kaznena djela iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (»Narodne novine«, br. 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12., 148/13. i 70/17.), to se odredba o pravu na staž osiguranja u povećanom trajanju, ukazuje opravdana i odnosu na delegirane europske tužitelje.

Nadalje, ovim člankom izričito se propisuje da je Republika Hrvatska obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa putem nadležnog državnog odvjetništva te da je obveznik obračunavanja doprinosa nadležno državno odvjetništvo. Također, propisuje se mjesečna osnovica za obračun doprinosa, doprinosi koji se obračunavaju na mjesečnu osnovicu, rokovi za obračun i dospijeće plaćanja doprinosa te izvješćivanje o istom. Isto tako uređuje se porezni tretman plaćenih obveza doprinosa na način da se isti ne smatraju dohotkom te upućivanje na primjenu propisa kojima su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja glede svih pitanja vezanih uz doprinose za obvezna osiguranja koja nisu uređena Zakonom o provedbi Uredbe EPPO .

Uz članak 2.

Ovim člankom daje se ovlast ministru financija da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladi Pravilnik o porezu na dohodak s odredbama ovog Zakona.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.

TEKST ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJA

Obvezno osiguranje

Članak 11.

(1) Delegirani europski tužitelj plaća obveze za obvezna osiguranja sukladno članku 15. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19.).

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će delegiranom europskom tužitelju mjesečno naknaditi plaćene obveze iz stavka 1. ovoga članka u visini osnovice koju odlukom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa sukladno naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju za tekuću godinu donosi ministar nadležan za financije.

(3) Visina osnovice iz stavka 2. ovoga članka ne smije prelaziti visinu osnovice koju je delegirani europski tužitelj imao kao pravosudni dužnosnik prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja.