I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

a. Ocjena stanja

Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (''Narodne novine'', broj 127/19) (u daljnjem tekstu: Zakon 2019.), donesen je 27. prosinca 2019. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2020. godine, osim članaka 22. i 24. koji su stupili na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Zakonom 2019. određuju se nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštita ozonskog sloja, dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, emisije i ponori stakleničkih plinova, praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, uklanjanja CO ₂ u sektoru korištenja zemljišta i šumarstva, Registar Unije, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, financiranje ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama te zaštite ozonskog sloja, informacijski sustav te upravni i inspekcijski nadzor.

Europsko vijeće je svojim zaključcima 2019. godine usvojilo cilj postizanja klimatske neutralnosti na razini EU-a do 2050. godine u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, a u prosincu 2020. godine povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU-a do 2030. godine s -40 % na najmanje -55 % u odnosu na razinu u 1990. godini. Time će EU dati svoj doprinos ispunjenju cilja Pariškog sporazuma, ograničenja rasta globalne temperature do najviše 1,5°C, a za što je nužno da se globalni vrhunac emisija dogodi prije 2025., a, globalne emisije stakleničkih plinova smanje za 43% do 2030. i 60% do 2035. u usporedbi s razinama iz 2019. Navedeni klimatski ciljevi postali su pravno obvezujući za sve države članice donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9. 7. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119). Zbog toga je Europska komisija u srpnju 2021. godine predstavila paket izmjena klimatsko-energetskog zakonodavstva ''Spremni za 55'' u kojem su, između ostaloga, donesene dvije nove direktive koje propisuju pravila EU sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (u daljnjem tekstu: EU ETS): Direktiva (EU) 2023/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinu cilju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu i odgovarajuće provedbe globalne tržišno utemeljene mjere (Tekst značajan za EGP) (SL L 130, 16. 5. 2023.) i  Direktiva (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije (Tekst značajan za EGP) (SL L 130, 16. 5. 2023.), zatim Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/842) i njezina izmjena koje propisuju novi nacionalni cilj smanjenja emisija u sektorima izvan sustava trgovanja emisija do 2030. , Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030., te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/841) i njezina dopuna koja propisuje novi nacionalni cilj neto uklanjanja stakleničkih plinova u 2030., Uredba (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL, Serije L, 20. 2. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2024/573) koja propisuje nova pravila o ograničavanju, uporabi, prikupljanju, obnavljanju, oporabi i uništavanju fluoriranih stakleničkih plinova, Uredba (EU) 2024/590 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1005/2009 (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 20. 2. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/590), koja propisuje nova pravila o proizvodnji, uvozu, izvozu, stavljanju na tržište, skladištenju i naknadnoj isporuci tvari koje oštećuju ozonski sloj, kao i o njihovoj uporabi, prikupljanju, obnavljanju, oporabi i uništavanju. Nova Uredba (EU) 2024/xxx Europskog parlamenta i Vijeća od xx. o uspostavi okvira Unije za certifikaciju trajnog uklanjanja ugljika, gospodarenja ugljikom i skladištenja ugljika u proizvodima (Uredba (EU) o certificiranju uklanjanja ugljika) propisuje pravila o sustavu certifikacije uklanjanja ugljika.

U tijeku su pregovori država članica o prijedlogu klimatskog cilja do 2040. na temelju Komunikacije pod nazivom “Osiguravajući našu budućnost – EU klimatski cilj 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti 2050. gradeći održivo, pravedno i prosperitetno društvo“, kojom se predlaže 90% neto smanjenja stakleničkih emisija kao cilj za 2040.

Nova Strategija Unije za prilagodbu klimatskim promjenama (COM/2021/82) upućuje države članice unaprijediti svoje djelovanje kako bi prilagodba klimatskim promjenama bila brža, sustavnija i temeljena na znanju. Uredba (EU) 2021/1119 daje obvezu državama članicama da osiguraju stalan napredak u sposobnosti prilagodbe, povećanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti.

Slijedom novog EU zakonodavstva potrebno je u Zakon prenijeti odredbe EU ETS Direktiva te propisati nadležnosti nad provedbama gore navedenih EU Uredbi.

Ublažavanje klimatskih promjena

Uredba (EU) 2018/1999 propisuje izradu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova za razdoblje od 2021. do 2030., s naglaskom na povećanje ciljeva za 2030., uključujući dodatna smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanje uklanjanja CO ₂ , povećanje udjela obnovljivih izvora energije itd. Ti ciljevi obuhvaćaju pet ključnih dimenzija: energetsku sigurnost, unutarnje energetsko tržište, energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju te istraživanje, inovacije i konkurentnost, kako bi se osiguralo integralno upravljanje. Time se povećava Hrvatska klimatska ambicija do 2030. i usmjerava gospodarstvo i društvo prema postizanju ugljične neutralnosti do 2050. godine.

Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. je najvažniji strateški dokument koji usmjerava Republiku Hrvatsku prema snažnom smanjenju emisija stakleničkih plinova kroz zelenu tranziciju uz istovremeno jačanje konkurentnosti i ostvarenje gospodarskog rasta. Plan obuhvaća svih pet dimenzija energetske unije, i nužni je alat za strateško planiranje energetske i klimatske politike.

U Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu su integrirani obvezujući nacionalni ciljevi, koji upućuju da treba snažno smanjiti emisije stakleničkih plinova i utjecati prvenstveno na dekarbonizaciju energetike, cestovnog prometa, industrije, zgradarstva, poljoprivrede i otpada, povećati energetsku učinkovitost i udio obnovljivih izvora energije u potrošnji energije i povećati udio obnovljivih izvora energije u prometu.

Prvi nacrt Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana izrađen je za razdoblje od 2021.do 2030. godine i dostavljen Komisiji krajem prosinca 2018. godine, a dorađen dokument sukladno komentarima i preporukama Komisije dostavljen je krajem lipnja 2019. godine. Ažurirani nacrt Plana dostavljen je Komisiji u lipnju 2023. godine. Nakon dopuna i preporuka Komisije koje su pristigle u prosincu 2023. ažurirani plan je dopunjen i slijedi procedura usvajanja na Vladi RH.

Plan je provedbeni akt Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030 s pogledom na 2050. (“Narodne novine”, broj 63/21) (u daljnjem tekstu: Strategija niskougljičnog razvoja). Strategiju niskougljičnog razvoja donio je Hrvatski sabor u lipnju 2021. godine, te ne sadrži cilj klimatske neutralnosti osim u formi informacije, tako da ju je potrebno ažurirati i uskladiti s novim ambicioznijim EU ciljevima.

Prilagodba klimatskim promjenama

Potrebno je odgovoriti na sve veće rizike za zdravlje i društvo povezane s klimom, uključujući učestalije i intenzivnije toplinske valove, šumske požare i poplave, na prijetnje za sigurnost hrane i vode i za sigurnost opskrbe hranom i vodom te na pojavu i širenje zaraznih bolesti. Negativni utjecaji na hrvatsko društvo potencijalno mogu premašiti kapacitete za prilagodbu Republike Hrvatske. Troškovi šteta koji se mogu povezati s klimatskim promjenama su u porastu u Europi kao i u Republici Hrvatskoj.

Stoga Republika Hrvatska treba jačati svoje kapacitete za prilagodbu, jačati otpornost i smanjiti osjetljivost na klimatske promjene, sukladno obvezama iz članka 7. Pariškog sporazuma te osigurati najveću moguću posrednu korist s drugim politikama i zakonodavstvom.

Na važnost bržeg, sustavnijeg i pametnijeg djelovanja u prilagodbi klimatskim promjenama u Europskoj uniji ukazuje i EU Strategija prilagodbe klimatskim promjenama (2021.), pogotovo ako se uzme u obzir da se europski kontinent dvostruko brže zagrijava od globalnog prosjeka te su ekonomske štete od ekstremnih vremenskih nepogoda sve značajnije za nacionalne proračune. U tu je svrhu unapređeno zajedničko EU zakonodavstvo koje obvezuje države članice da osiguraju stalan napredak u sposobnosti prilagodbe, povećanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti kao i na obveze praćenja i izvješćivanja o prilagodbi klimatskim promjenama.

Upućuju se države članice osnovati nacionalno savjetodavno tijelo za klimu koje će pružati stručne znanstvene savjete relevantnim nacionalnim tijelima te uspostaviti višerazinski dijalog o klimi i energiji koji uključuje lokalna tijela, civilno društvo, poslovnu zajednicu, ulagatelje i druge relevantne dionike te javnost. Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva od država članica: jačanje kapaciteta za prilagodbu, jačanje otpornosti i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene, osiguranje da su politike prilagodbe koherentne, da se uzajamno podupiru, da pružaju korist za sektorske politike, da doprinose integraciji tih mjera u sva područja politike te da se naglasak osobito stavi na najosjetljivije osobe i sektore.

Republika Hrvatska je donijela svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (˝Narodne novine˝ broj 46/20) (u daljnjem tekstu: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama), koju treba redovito ažurirati i ubrzano provoditi kroz akcijske planove.

Praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova

Radi praćenja provedbe i učinaka mjera smanjivanja emisija stakleničkih plinova tijelo državne uprave nadležno za klimatske promjene , na temelju prikupljenih podataka, provodi praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova.

U svrhu praćenja emisija stakleničkih plinova prikupljaju se podaci o djelatnostima kojima se ispuštaju staklenički plinovi te podaci o emisijama i ponorima stakleničkih plinova. Ovi se podaci koriste za planiranje i vođenje politike i mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama.

Republika Hrvatska je stranka Priloga I. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stranka Priloga IV. (Regionalni provedbeni prilog za Sjeverno Sredozemlje), Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom (UNCCD) i stranka Pariškog sporazuma, te u skladu s time ima obavezu izrade sljedećih izvješća u skladu s Uredbom (EU) broj 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime: nacionalnih izvješća prema Konvenciji i dvogodišnjih izvješća o transparentnosti, izvješća o politikama i mjerama za ublažavanje klimatskih promjena, izvješća o projekcijama emisija stakleničkih plinova, preliminarnih izvješća o inventaru stakleničkih plinova, konačnih izvješća o inventaru stakleničkih plinova, uključujući i uklanjanja pomoću ponora, približnih izvješća o inventaru stakleničkih plinova.

Navedena izvješća izrađuju se na način i u rokovima koje je propisala Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime te prema odlukama i smjernicama Okvirne konvencije, Pariškog sporazuma, Međuvladinog panela o promjeni klime kao i propisa EU te se objavljuju na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za klimatske promjene.

Podatke za izradu izvješća tijelu državne uprave nadležnom za klimatske promjene bez naknade i u propisanom opsegu te na propisani način i u skladu s propisanim rokovima moraju dostavljati tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadležna za poslove zaštite okoliša, energetike, gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva, mora, prometa, poslove službene statistike, trgovačka društva koja upravljaju cestovnom i željezničkom infrastrukturom te trgovačko društvo Hrvatske šume d. o. o. i Hrvatske vode i svi poslovni i drugi subjekti, koji prikupljaju i/ili posjeduju podatke o djelatnostima po sektorima, kojima se ispuštaju ili uklanjaju staklenički plinovi. Obzirom da je prema Pariškom sporazumu i EU zakonodavstvu Republika Hrvatska obvezna primjenjivati sve više razine izvješćivanja, gore navedeni subjekti moraju osigurati vrlo detaljne podatke o svojim djelatnostima, koji su temelj za izradu izračuna i izvješća o emisijama.

Navedeni subjekti dužni su, putem svojih predstavnika u Povjerenstvu za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova, na način propisan uredbom, sudjelovati u svim fazama pripreme i dostave izvješća kao i u pregledu (reviziji) tih izvješća koju provodi Europska komisija i Tajništvo Okvirne konvencije.

Sektori izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ESR)

Ovim se Zakonom prenose odredbe Uredbe (EU) 2018/842 izmijenjene Uredbom (EU) 2023/857 prema kojima sektori izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ESR emisije) obuhvaćaju kategorije izvora emisija stakleničkih plinova koje uključuju: energiju (izgaranje goriva), industrijske procese i upotrebu proizvoda, poljoprivredu i otpad, koji nisu uključeni u EU sustav trgovanja emisijskim jedinicama u sektorima domaćeg prometa (cestovni i vancestovni promet), manje industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom i poljoprivrede. Iako će zgradarstvo, cestovni promet i svo izgaranje goriva u ESR-u (osim u poljoprivredi) ući u novi EU sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS 2), njihove će se emisije i dalje obračunavati u okviru ESR-a.

Uredbom (EU) 2018/842 i Uredbom (EU) 2023/857 utvrđen je za razdoblje 2021. - 2030. opći cilj smanjenja ESR emisija u Europskoj uniji od 40 % i pojedinačni ciljevi smanjenja ESR emisija pojedinih država članica. Republika Hrvatska ima obavezu do 2030. godine smanjiti emisije iz sektora izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama za najmanje 16,7 % u odnosu na razinu tih ESR emisija u baznoj 2005. godini.

Provedbenom odlukom 2020/2126 utvrđeno je da su ESR emisije Republike Hrvatske u baznoj 2005. godini iznosile 18 056,312 kt CO ₂ eq i to je referentna vrijednost prema kojoj se utvrđuje smanjenje ESR emisija. Provedbenim odlukama Komisije (EU) 2020/2126 od 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021. – 2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 426, 17. 12. 2020.) (u daljnjem tekstu: Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126) i Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/1319 utvrđene su godišnje emisijske kvote za prvo obvezujuće razdoblje od 2021. do 2025. godine za sve države članice pa tako i za Republiku Hrvatsku, u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 i Uredbom (EU) 2023/857. Za drugo obvezujuće razdoblje, 2026. - 2030., provedbenom odlukom Komisije utvrdit će se godišnje emisijske kvote država članica nakon sveobuhvatnog pregleda ( comprehensive review ) nacionalnih izvješća o inventaru stakleničkih plinova koji će Europska komisija provesti 2027. godine.

Kako bi postigla svoj cilj smanjenja ESR emisija do 2030. godine od -16,7 % u odnosu na gore navedenu vrijednost ESR emisija u baznoj 2005. godini, Republika Hrvatska svake godine navedenog razdoblja mora imati vrijednost ukupne ESR emisije nižu od vrijednosti utvrđene godišnje emisijske kvote (AEA).

Za olakšavanje postizanja cilja smanjenja ESR emisija državama članicama Uredba (EU) 2018/842 i Uredba (EU) 2023/857 utvrđuju mogućnost korištenja određenih fleksibilnih mogućnosti carry over (prijenos) potencijalnog viška kvote iz jedne godine u sljedeću kalendarsku godinu, banking (pohrana) potencijalnog viška kvote iz jedne godine u sljedeću kalendarsku godinu, borrowing (posudba) dijela nacionalne godišnje emisijske kvote utvrđene za sljedeću kalendarsku godinu, transfer (tj. kupovina i prodaja jedinica godišnje emisijske kvote (jedinica AEA) među državama članicama, dodatna upotreba neto uklanjanja/ponora iz sektora LULUCF , koja je utvrđena Uredbom (EU) 2018/842, izmijenjenom Uredbom (EU) 2023/839, čime se uspostavlja veza između ESR-a i sektora LULUCF), mogućnost korištenja sigurnosne rezerve do najviše 105 Mt CO ₂ eq na kraju drugog obvezujućeg razdoblja, 2026. - 2030. U tim uredbama opisuju se navedene fleksibilne mogućnosti i utvrđuju uvjeti pod kojima ih države članice mogu koristiti.

U skladu s odredbama Uredbe (EU) 2018/842 i Uredbe (EU) 2023/857 Europska komisija utvrđuje ostvaruje li država članica dovoljan napredak u ispunjavanju svojih obaveza smanjenja ESR emisija i ako to nije slučaj, država članica ima obavezu u roku od tri mjeseca Europskoj komisiji podnijeti plan korektivnih mjera. Nadalje, ukoliko su državi članici emisije iz ESR sektora više od dozvoljene kvote, a prekomjerne emisije nije nadoknadila fleksibilnim mehanizmima, koji su joj na raspolaganju, uključujući kupovinu jedinica od druge države članice, propisana je kazna na način da se iznosu ESR emisija države članice u sljedećoj godini dodaje količina koja je jednaka iznosu viška ESR emisija iznad kvote pomnoženim s koeficijentom 1,08, koje onda mora smanjiti mjerama ili za koje mora kupiti dodatne jedinice od druge države članice.

Prema zadnjem Izvješću o emisijama stakleničkih plinova (NIR 2024), Republika Hrvatska u 2022. godini ima emisije stakleničkih plinova veće za 1 526,326 kt CO ₂ eq od dopuštene nacionalne godišnje kvote za tu godinu.

Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF)

Uredbom (EU) 2018/841 i Uredbom (EU) 2023/839 utvrđen je za razdoblje 2021. - 2030. opći cilj povećanja uklanjanja/ponora u Europskoj uniji do vrijednosti od najmanje -310 Mt CO ₂ eq i pojedinačni ciljevi povećanja uklanjanja/ponora pojedinih država članica. Republika Hrvatska ima obvezu do 2030. godine povećati ponore tako da oni u 2030. godini ne budu manji od vrijednosti –5 527 kt CO ₂ eq. Posebno se ističe obveza svake države članice da joj vrijednost emisija u sektoru LULUCF nikada ne premašuje vrijednost ponora stakleničkih plinova u svim obračunskim kategorijama zemljišta. Ukoliko bilo koje godine u razdoblju 2021. - 2025. vrijednost ponora Republike Hrvatske u sektoru LULUCF padne ispod vrijednosti emisija, automatski se za tu vrijednost za koliko su te godine emisije veće od ponora umanjuje nacionalna godišnja emisijska kvota Republike Hrvatske za sektore izvan sustava trgovanja za sljedeću kalendarsku godinu. Time je uspostavljena veza između sektora ESR-a i sektora LULUCF.

Kako bi se Republici Hrvatskoj (i drugim državama članicama) olakšalo postizanje cilja povećanja ponora u sektoru LULUCF, Uredba (EU) 2018/841 i Uredba (EU) 2023/839 , utvrđuju mogućnost korištenja određenih fleksibilnih mogućnosti (brisanje/umanjenje nacionalne godišnje emisijske kvote za onu vrijednost za koju su emisije veće od ponora, prijenos (kupovina/prodaja) viška ponora, korištenje ponora iz šumskog zemljišta kojim se gospodari za namirenje viška emisija u sektoru LULUCF. U ovim Uredbama opisuju se navedene fleksibilne mogućnosti i utvrđuju uvjeti pod kojima ih države članice mogu koristiti.

Prema ovim Uredbama Europska komisija utvrđuje 2027. i 2032. godine da li država članica ostvaruje dovoljan napredak u ispunjavanju svojih obaveza održavanja vrijednosti emisija ispod vrijednosti ponora u sektoru LULUCF i ako to nije slučaj, država članica ima obvezu u roku od tri mjeseca Europskoj komisiji podnijeti plan korektivnih mjera.

Nakon prvog obvezujućeg razdoblja (2021. - 2025.) države članice imaju obvezu do 15. ožujka 2027. Europskoj komisiji podnijeti izvješće o usklađenosti za svaku obračunsku kategoriju zemljišta, čiji je sadržaj utvrđen gore navedenim uredbama (procjena politika i mjera, način na koji je uzeto u obzir načelo ''ne nanositi bitnu štetu'' pri donošenju politika i mjera, procjena sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, pojedinosti o namjeri korištenja fleksibilnih mogućnosti itd.). Nakon drugog obvezujućeg razdoblja Republika Hrvatska treba Europskoj komisiji dostaviti i drugo izvješće o usklađenosti najkasnije do 15. ožujka 2032. godine.

U slučaju da su u prvom obvezujućem razdoblju (2021. - 2025.) emisije veće od ponora, a u drugom obvezujućem razdoblju (2026. – 2030.) neto uklanjanja nisu na putanji ostvarenja propisanog cilja u 2030. (neto uklanjanje u iznosu od –5 527 kt CO ₂ eq) države članice pa tako i Republika Hrvatska mora napraviti korektivni plan s popisom mjera kako doći do zadanih ciljeva.

Ako u drugom obvezujućem razdoblju (2026. – 2030.) Republika Hrvatska u 2030. godini ne ostvari propisanu vrijednost neto uklanjanja od –5 527 kt CO ₂ eq, iznos jednak iznosu u tonama ekvivalenta CO ₂ viška neto emisija stakleničkih plinova, pomnožen s faktorom 1,08, dodaje se iznosu neto emisije stakleničkih plinova koji ta država članica prijavi 2030., kako je definirano u članku 13.c Uredbe (EU) 2023/839.

U Registru Unije bilježe se količine emisija i uklanjanja za svaku obračunsku kategoriju zemljišta i kategoriju izvješćivanja za zemljišta u svakoj državi članici, izvješće o usklađenosti koje se temelji na godišnjim skupovima podataka i bilanci ukupnih emisija i ukupnih uklanjanja za razdoblja 2021. - 2025. i 2026. – 2030., za svaku od obračunskih kategorija zemljišta, upotreba fleksibilnih mogućnosti i procjena usklađenosti na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2023/839.

Uredba zahtjeva prelazak na više razine izvješćivanja, uz obvezu postizanja najviše razine 3 do 2030. godine, za što Republika Hrvatska mora osigurati vrlo detaljne podatke iz svih kategorija sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

Certificiranje uklanjanja ugljika

Novom Uredbom o certificiranju uklanjanja ugljika su uspostavljena zajednička EU pravila za certifikaciju trajnog uklanjanja ugljika, gospodarenja ugljikom i skladištenja ugljika u proizvodima što bi trebalo pomoći u većem prihvaćanju ovog certifikata, koji je dobrovoljan.

Sektori u EU sustavu trgovanja emisijama

S obzirom na to da se odredbama EU ETS direktive, koja se mijenjala u okviru paketa ''Spremni za 55'', u velikoj mjeri izmjenjuju odredbe propisane važećim Zakonom 2019., potrebno je donijeti novi klimatski zakon kako bi se u nacionalno zakonodavstvo prenijele odredbe sljedeće dvije direktive:

- Direktiva (EU) 2023/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinu cilju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu i odgovarajuće provedbe globalne tržišno utemeljene mjere (SL L 130, 16. 5. 2023.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/958)i

- Direktiva (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije (SL L 130, 16. 5. 2023.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/959).

Postrojenja

EU ETS je tržišni mehanizam koji se temelji na principu ''onečišćivač plaća'' na način da se za svaku tonu ispuštenog stakleničkog plina plaća jedna emisijska jedinica s ciljem poticanja smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Energetski intenzivne industrije, sektor proizvodnje električne energije i zrakoplovni sektor u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2013. prate emisije i verificiraju ih, te u iznosu njihovih emisija iz prethodne kalendarske godine predaju jednaku količinu emisijskih jedinica u Registar Unije. U Republici Hrvatskoj EU ETS-om obuhvaćena su 42 postrojenja i  3 operatora zrakoplova.

Postrojenja (industrija, proizvodnja električne energije i operatori zrakoplova) koja su obuhvaćena EU ETS-om već su upoznata s godišnjim ciklusom usklađivanja s EU ETS obvezama vezanim za praćenje, izvješćivanje, verifikaciju emisija i predaju emisijskih jedinica u Registar Unije. Učinci na konkurentnost industrije ublažavaju se usmjerenijom besplatnom dodjelom emisijskih jedinica. Međutim, kako se klimatska ambicija povećava, besplatna dodjela emisijskih jedinica će se smanjivati te će obveznici EU ETS-a morati kupovati na tržištu sve više emisijskih jedinica, kako bi bili usklađeni s EU pravilima. Štoviše, zbog cjelokupnog smanjenja ponude emisijskih jedinca na tržištu povećat će se i cijena emisijskih jedinica na tržištu (prosječna cijena u 2023. godini bila je 83,60 EUR/tCO ₂ ).

Mali emiteri (s količinom emisija u određene tri godine manjom od 25 000 tCO ₂ godišnje), iako nisu nužno MSP-ovi, mogu se izuzeti iz postojećeg EU ETS-a ako primjenjuju ekvivalentne mjere.

Pojedinim postrojenjima u EU ETS, koja proizvode robu u sektorima u skladu s Mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama u daljnjem tekstu: CBAM), besplatna dodjela emisijskih jedinica će se smanjivati  na način da će do kraja 2025. godine dobivati 100 % besplatnih jedinica, ali već u 2026. godini će dobiti 97,5 %, u 2027. 95 %, u 2028. 90 %, u 2029. 77,5 %, u 2030. 51,5 %, u 2031. 39 %, u 2032. 26,5 % i u 2033. godini 14 %. Stoga od 2034. godine postrojenja u sektorima obuhvaćenim CBAM-om (cement, aluminij, gnojivo, proizvodnja električne energije, željezo i čelik), više neće dobivati emisijske jedinice koje se besplatno dodjeljuju.

Nadalje, kako bi osigurali svoju konkurentnost, subjekti uključeni u EU ETS morati će sve više ulagati u nove zelene tehnologije proizvodnih procesa primjenom troškovno učinkovitih tehnika kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova. U tom kontekstu besplatna dodjela emisijskih jedinica stacionarnim postrojenjima od 2026. nadalje će biti uvjetovana ulaganjima u tehnologije za povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija, posebno za velike potrošače energije. Osim toga, kako bi se dodatno povećali poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova za postrojenja s visokim intenzitetom emisija stakleničkih plinova, od 2026. nadalje besplatna dodjela emisijskih jedinica za 20 % stacionarnih postrojenja s najvećim intenzitetom emisija u okviru referentne vrijednosti za određeni proizvod, bit će uvjetovana, među ostalim, donošenjem i provedbom planova za klimatsku neutralnost.

S obzirom na to da će subjekti koji su uključeni u EU ETS sve više financijskih sredstava izdvajati za kupovinu emisijskih jedinica kako bi pokrili svoje cjelokupne emisije stakleničkih plinova, učinci na konkurentnost ublažavati će se i dalje korištenjem financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi za projekte koji doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbe klimatskim promjenama putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Od 2021. na raspolaganju su i značajna sredstva iz Modernizacijskog  i Inovacijskog fonda.

Republici Hrvatskoj je iz Modernizacijskog fonda na raspolaganju 3,14 % ukupne količine fonda emisijskih jedinica, odnosno oko 14,6 milijuna emisijskih jedinica, što se procjenjuje na milijardu eura za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Točan iznos ovisiti će o postignutoj cijeni emisijskih jedinica na tržištu. Izmjenom EU ETS direktive koja je stupila na snagu 2023. godine, dodatnih 2,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od 2024. do 2030. godine je namijenjeno za potrebe Modernizacijskog fonda, od čega 2,3 % pripada Republici Hrvatskoj te joj je na raspolaganju još dodatnih ~350 milijuna EUR. Nadalje, izmjenom EU ETS direktive, područje primjene Modernizacijskog fonda je usklađeno s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da ulaganja moraju biti usklađena s ciljevima Europskog zelenog plana i Europskog zakona o klimi (Uredba (EU) 2021/1119) te se ukidaju potpore ulaganjima povezanima s proizvodnjom energije iz svih fosilnih goriva.

Zrakoplovni sektor

Predloženim Zakonom prenose se odredbe EU ETS direktive koje propisuju da će operateri zrakoplova od 2027. godine morati kupovati cjelokupnu količinu emisijskih jedinica na tržištu, jer više neće biti besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica za zrakoplovstvo, a što će svakako utjecati na njihove poslovne aktivnosti i konkurentnost. Time se pridonosi poticanju dekarbonizacije komercijalnog zračnog prijevoza te će tranzicija s korištenja fosilnih goriva imati značajnu ulogu u postizanju te dekarbonizacije. Međutim, s obzirom na visoku razinu tržišnog natjecanja među operaterima zrakoplova, tržište održivih zrakoplovnih goriva u Uniji koje je tek u razvoju i značajnu razliku u cijeni između fosilnog kerozina i održivih zrakoplovnih goriva, tu će se tranziciju trebati dodatno poticati. Stoga će tijekom razdoblja od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2030. biti rezervirano 20 milijuna emisijskih jedinica kako bi ih se dodijelilo za pokrivanje dijela preostale razlike u cijeni između fosilnog kerozina i prihvatljivih, održivih zrakoplovnih goriva za pojedinačne operatere zrakoplova. U Republici Hrvatskoj se navedeno odnosi na tri operatora zrakoplova.

Osim emisija CO ₂ , zrakoplovstvo utječe na klimu i emisijama drugih stakleničkih plinova, kao što su emisije dušikovih oksida (NOx), čestica čađe, sumporova dioksida i vodene pare, ali i putem atmosferskih procesa uzrokovanih takvim emisijama. Utjecaj na klimu emisija koje nisu emisije CO ₂ ovisi o vrsti korištenog goriva i motora, o lokaciji emisija, posebno o visini zrakoplova na kojoj putuje i njegovu položaju u smislu zemljopisne širine i dužine, kao i o vremenu i vremenskim uvjetima ispuštanja tih plinova. Stoga će od 1. siječnja 2025. operatori zrakoplova jednom godišnje morati izvješćivati o učincima zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO ₂ .  

Sredstvima Inovacijskog fonda će se podržavati projekti istraživanja, razvoja i uvođenja rješenja dekarbonizacije, među ostalim i tehnologija s nultom stopom emisija, kako bi se smanjili učinci sektora zrakoplovstva na klimu i okoliš i podupirati elektrifikaciju i mjere za smanjenje ukupnih učinaka zrakoplovstva.

Pomorski sektor

Pomorski promet doprinosi emisijama u EU-u s 3 - 4 % te je stoga EU ETS direktiva izmijenjena kako bi se i pomorski promet uključio u EU ETS s ciljem ispunjenja klimatskih ciljeva EU-a i Pariškog sporazuma.  

EU ETS će obuhvatiti polovicu emisija brodova većih od 5 000 bruto tona koji dolaze u luku pod jurisdikcijom države članice, polovicu iz isplovljavanja iz jurisdikcije države članice, sve emisije putovanja između dvije luke  pod jurisdikcijom države članice i sve emisije unutar luke pod jurisdikcijom države članice. Pokrivenost udjela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava učinkovitost EU ETS-a. Kako bi se osiguralo nesmetano uključivanje sektora u EU ETS, brodarske kompanije će postupno predavati emisijske jedinice te će tako u 2025. godini morati predati 40 % verificiranih emisija iz 2024. godine, u 2026. godini 70 % verificiranih emisija iz 2025. godine, a u 2027. i nadalje 100 % verificiranih emisija iz prethodne godine.

Proširenje područja primjene EU ETS direktive na pomorski promet dovest će do promjena u troškovima takvog prijevoza. Svi će dijelovi Unije biti pogođeni tim proširenjem opsega, budući da roba koja se pomorskim putem prevozi u luke unutar Unije i iz njih ima podrijetlo ili odredište u različitim državama članicama, uključujući države članice koje nemaju izlaz na more.

Otoci koji nemaju cestovne ili željezničke veze s kopnom ovisniji su o pomorskom prometu od drugih regija i njihova povezanost ovisi o pomorskim vezama. Kako bi se otocima s malim brojem stanovnika pomoglo da ostanu povezani nakon uključivanja djelatnosti pomorskog prometa u EU ETS, dana je mogućnost da država članica zatraži privremeno odstupanje od obveza predaje emisijskih jedinica od pomorskog prometa prema otocima koji imaju broj stanovnika manji od 200 000 osoba sa stalnim boravištem. U Republici Hrvatskoj se to izuzeće odnosi na 71 luku.

S obzirom na povećane troškove pomorskog prometa uključenjem u EU ETS i zbog nepostojanja globalne tržišno utemeljene mjere, postoji rizik od izbjegavanja pristajanja u luke EU-a što neće umanjiti troškove emisija iz djelatnosti pomorskog prometa već može dovesti i do dodatnih emisija zbog dodatne udaljenosti plovidbe radi izbjegavanja EU ETS obveza. Stoga je uvedeno ograničenje od 300 nautičkih milja od luke u nadležnosti države članice. Osim toga, isključivanje iz definicije ''luke pristajanja'' trebalo bi se primjenjivati samo na zaustavljanja kontejnerskih brodova u određenim lukama izvan Unije u kojima većinu kontejnerskog prometa čini prekrcaj kontejnera. Za takve se pošiljke rizik od izbjegavanja obveza zbog nepostojanja mjera ublažavanja sastoji i od premještanja lučkih čvorišta u luke izvan Unije, čime se zapravo pogoršavaju učinci izbjegavanja obveza.

Kako bi se brodarskim kompanijama i lukama pomoglo u smanjenju emisija, izmjenom EU ETS direktive, Inovacijski fond će pružiti potporu ulaganjima u dekarbonizaciju pomorskog prometa, uključujući ulaganja u energetsku učinkovitost brodova, luka i kratke obalne plovidbe, elektrifikaciju sektora, održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra.

Novi sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ETS2)

Trgovanje emisijama će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima koje nisu obuhvaćene postojećim EU ETS-om. Stoga će se na razini EU-a uspostaviti poseban, ali usporedan ETS2 kako bi se izbjeglo bilo kakvo narušavanje dobrog funkcioniranja postojećeg EU ETS-a (stacionarna postrojenja, zrakoplovstvo i pomorski promet). Na taj način uspostavlja se učinkovit sustav za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija iz navedenih sektora.

Da bi se uspostavio potreban provedbeni okvir i pružio razuman vremenski okvir za postizanje cilja u 2030. godini, EU sustav trgovanja emisijama iz sektora zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnih sektora započeti će 2025. godine s obvezama praćenja i izvješćivanja o emisijama. Regulirani subjekti kao obveznici EU ETS2 sustava, kojih će u Republici Hrvatskoj biti 115, moraju ishoditi dozvolu za emisije stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama za godine od 2024. do 2026. Trgovanje emisijskim jedinicama i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2027. godine. Takav redoslijed će omogućiti organiziran i učinkovit početak trgovanja emisijama iz navedenih sektora, a uz to će omogućiti i uspostavu mjera kako bi se osiguralo socijalno pravedno uvođenje ETS2 s ciljem ublaženja utjecaja cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza.

Zbog velikog broja malih emitera u sektorima zgradarstva, cestovnog prometa i dodatnim sektorima, točku regulacije nije moguće uspostaviti na razini subjekata koji izravno emitiraju stakleničke plinove, kao što je slučaj sa stacionarnim postrojenjima i zrakoplovstvom te pomorstvu. Stoga je zbog tehničke izvedivosti i administrativne učinkovitosti primjerenije točku regulacije uspostaviti na nešto višoj razini u lancu opskrbe gorivom. Obveza usklađenosti u okviru ETS2 nastat će u trenutku kada se goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u tim sektorima puste u potrošnju.

Da bi se postigla djelotvorna društveno pravedna nadoknada, prihodi od dražbi iz ETS2 koristiti će se u svrhe povezane s klimom i čistom energijom dajući pri tome prednost djelovanjima koja mogu doprinijeti rješavanju društvenih učinaka uvođenja ETS2 na najranjivije skupine građana i mikro poduzeća. U tu svrhu se uspostavlja Socijalni fond za klimatsku politiku i izrađuje se nacionalni Socijalni plan za klimatsku politiku iz kojeg će se financirati mjere i ulaganja za smanjenje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza u kontekstu doprinosa ispunjenja nacionalnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Ovim se Zakonom određuju nadležnost i odgovornost za funkcioniranje postojećeg EU ETS-a uz njegovo proširenje na pomorski promet te funkcioniranje novog EU sustava trgovanja (ETS2) koji će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima koje nisu obuhvaćene postojećim EU ETS-om.

Ovaj Zakon na primjeren način preuzima odredbe koje su u skladu s direktivama donesenim do kraja 2023. godine i osigurava prijenos u pravni poredak Republike Hrvatske odredbi Direktive (EU) 2023/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinu cilju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu i odgovarajuće provedbe globalne tržišno utemeljene mjere (SL L 130, 16. 5. 2023.), Direktive (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije (SL L 1 30, 16. 5. 2023.).

Fluorirani staklenički  plinovi i tvari koje oštećuju ozonski sloj

Prema novoj EU Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima i EU Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj o postupnom smanjivanju tvari koje uzrokuju globalno zagrijavanje i oštećuju ozonski omotač, potrošnja fluorougljika (HFC) bit će u potpunosti ukinuta do 2050. Uvodi se potpuna zabrana stavljanja na tržište nekoliko kategorija proizvoda i opreme koji sadrže HFC, npr. od 2027. potpuna zabrana malih (<12kW) monoblok dizalica topline i klima uređaja koji sadrže flourirane plinove s potencijalom globalnog zatopljenja (GWP) od 150 i više, a od 2032. potpuna zabrana. Od 2025. bit će zabranjeno servisiranje  rashladne opreme koja koristi fluorirane plinove s visokim GWP-om, osim ako se prikupljeni plinovi ne oporabe ili obnove, u kojem slučaju se smiju koristiti do 2030. Slična se zabrana uvodi za servisiranje opreme za klimatizaciju i dizalice topline od 2026., s mogućnošću korištenja oporabljenih ili obnovljenih plinova do 2032. Izuzeci su predviđeni u slučajevima kada je ova oprema potrebna za ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva. Zabrana servisiranja stacionarne rashladne opreme namijenjene hlađenju proizvoda na temperature ispod -50 °C pomoću fluoriranih plinova s nižim GWP-om primjenjivat će se od 2032, uz trajnu mogućnost korištenja oporabljenih ili obnovljenih plinova za potrebe servisiranja. Uvodi se i obveza izobrazbe, certificiranja i periodičkog usavršavanja servisera i za opremu punjenu alternativama fluoriranim stakleničkim plinovima uključujući prirodne radne tvari. Tvari koje oštećuju ozonski sloj su zabranjene uz  strogo ograničena izuzeća kada se koriste kao procesni agensi u laboratorijima i za zaštitu od požara u posebnim primjenama kao što su vojna oprema i zrakoplovi.

Financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja

Za provedbu Zakona i nacionalnih obveza u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova koristiti će se, među ostalim, financijska sredstva dobivena prodajom emisijskih jedinica na dražbama u sklopu EU sustava trgovanja emisijama. Namjena trošenja sredstava je propisana Direktivom (EU) 2023/959 i u skladu s time su države članice obvezne koristiti sva financijska sredstva dobivena od prodaje na dražbama. Dio emisijskih jedinica na razini EU se dražbuje za Modernizacijski fond, a države članice, korisnice Modernizacijskog fonda, mogu dio emisijskih jedinica za dražbu također koristiti za financiranje u sklopu Modernizacijskog fonda. Republika Hrvatska pridružuje 20 % svojih emisijskih jedinica iz volumena za prodaju na dražbi u EU sustavu trgovanja emisijama iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva volumenu emisijskih jedinica Modernizacijskog fonda. S obzirom na uvođenje novog EU sustava trgovanja emisijama iz sektora zgradarstva, cestovnog prometa i dodatnih sektora i volumena emisijskih jedinica koje će biti dodijeljene Republici Hrvatskoj. Novi EU sustav trgovanja emisijama započinje s trgovanjem 2027. godine, s iznimkom moguće odgode ako cijene plina i nafte porastu na razinu iz ožujka 2022., u kojem slučaju se početak trgovanja odgađa do 2028.

Socijalni fond za klimatsku politiku novi je alat za financijsku potporu ranjivim kućanstvima i poduzećima na koje će najviše utjecati uvođenje novog EU sustava trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i goriva za dodatne sektore.

Fond će pomoći u rješavanju energetskog siromaštva i poboljšati pristup mobilnosti i prijevozu s nultom i niskom emisijom u EU. Republika Hrvatska će 25 % vrijednosti troškova Socijalnog plana za klimatsku politiku financirati prihodima iz ETS2 sustava.  

b. Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom

Ovim se Zakonom određuju nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, emisije stakleničkih plinova, praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, sektori izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, proširenje postojećeg EU sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, uspostava novog EU sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, Registar Unije, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, informacijski sustav, upravni i inspekcijski nadzor. staklenički plinovi, financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, informacijski sustav, upravni i inspekcijski nadzor.

Polazeći od navedene ocjene stanja i potrebe za usklađenjem s novom pravnom stečevinom Europske unije koja nije obuhvaćena postojećim Zakonom, ovaj Zakon na primjeren način preuzima odredbe koje su u skladu s direktivama donesenim do kraja 2023. godine te prenosi u pravni poredak odredbe Direktive (EU) 2023/958 i Direktive (EU) 2023/959.

U cilju omogućavanja neposredne provedbe uredbi i odluka Europske unije, ovaj Zakon na primjeren način preuzima utvrđena nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela za neposrednu provedbu akata Europske unije koji su doneseni do rujna 2024., te utvrđuje nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela, upravni i inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe za neposrednu provedbu novih akata Europske unije.

c. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Slijedom navedenog, očekuju se sljedeće pozitivne posljedice donošenja Zakona:

- usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije na području klimatskih promjena, ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, a proces će se nastaviti donošenjem provedbenih propisa i planskih dokumenata

- unaprjeđenje institucionalnih uvjeta za donošenje strateških dokumenata u području zaštite klime i ozonskog sloja

- unaprjeđenje postojećeg sustava praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova te uspostava sustava za praćenje i izvješćivanje za novi EU sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova

- uspostava Socijalnog fonda za klimatsku politiku

- unaprjeđenje sustava inspekcijskog nadzora

- bolja provedba zakonskih odredbi vezano područje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog sloja.

d. Konačnim prijedlogom Zakona omogućit će se:

- izrada i dostavljanje Komisiji do 1. siječnja 2029. dugoročne niskougljične strategije s 30-godišnjom perspektivom usklađene s Unijinim ciljem klimatske neutralnosti sukladno zahtjevu izmijenjenoj Uredbi (EU) 2018/1999. Za izradu navedene niskougljične strategije nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, dok je za izradu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana nadležno Ministarstvo gospodarstva u suradnji sa Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije

- unapređenje zakonodavnog okvira u svrhu stvaranja uvjeta za bolju horizontalnu i vertikalnu integraciju prilagodbe klimatskim promjenama

- usklađivanje nacionalnih dokumenata sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama, izrada procjene izloženosti klimatskim promjenama, procjena osjetljivosti na klimatske promjene i procjene rizika od klimatskih promjena i prijedloge mjera prilagodbe klimatskim promjenama za nacionalne razvojne dokumente i razvojne dokumente pojedinih područja i djelatnosti, izvješćivanje o provedenim aktivnostima prilagodbe, izrada programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja županija, Grada Zagreb i velikih gradova

- osnivanje i financiranje nacionalnog centra za prilagodbu klimatskim promjenama kao upravne organizacije Ministarstva, kao stručnog tijela koje će pomoći u provedbi Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i davati stručnu podršku tijelima te voditi nacionalnu informacijsko-edukacijsku mrežnu platformu o prilagodbi klimatskim promjenama

- unaprjeđenje izvješćivanja o emisijama, provedbi politika i mjera za njihovo smanjenje te provedbi mjera prilagodbe klimatskim promjenama

- da Republika Hrvatska ispuni svoje obveze smanjenja emisija iz sektora izvan sustava trgovanja sukladno zahtjevima Uredbe (EU) 2018/842 i Uredbe (EU) 2023/857, jer se sukladno praksi u drugim državama članicama, ovim Zakonom predlaže utvrđivanje postotka smanjenja emisija po godinama koji svaki sektor u ESR-u mora ostvariti u cilju. Također se tijelima državne uprave nadležnim za sektore u ESR-u, u kojima se emisije i dalje povećavaju ili se ne smanjuju prema ESR zadanim ciljevima i doprinose prekoračenju dozvoljene kvote, nameće obveza osiguranja financijskih sredstava u državnom proračunu za kupovinu jedinica kojima će se pokriti višak emisija, a koje preostanu nakon korištenja predviđenih fleksibilnih mehanizama

- provedba odredbi Uredbe (EU) 2018/841 izmijenjene Uredbom (EU) 2023/839, kojima se utvrđuje područje primjene, obveze i ciljevi država članica i Europske unije u povećanju uklanjanja/ponora u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), određuju obračunske kategorije zemljišta za prvo obvezujuće razdoblje, 2021. - 2025., i drugo obvezujuće razdoblje, 2026. - 2030., potom pravila za obračun emisija i ponora u sektoru LULUCF i posebno za pojedine kategorije zemljišta (pošumljeno i iskrčeno zemljište, zemljište pod usjevima kojim se gospodari, travnjaci kojima se gospodari, močvarno zemljište kojim se gospodari i šumsko zemljište kojim se gospodari) te drvne proizvode (harvest wood products, HWP) i prirodne nepogode kao i fleksibilne mogućnosti i uvjeti njihovog korištenja

- provedba javnih certifikacijskih shema za uklanjanje ugljika, koje odobrava Europska komisija prema propisanim kriterijima

- šumoposjednicima, poljoprivrednicima i upraviteljima zemljišta dodatne gospodarske aktivnosti te s tim u vezi i dodatnu zaradu te povećanje njihove ekološke ambicije na razini poljoprivrednog gospodarstva

- pomoć poduzećima u izvješćivanju u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti te pružiti veću transparentnost tvrdnjama javnih i privatnih organizacija o klimatskoj neutralnosti kako bi se izbjegao manipulativni zeleni marketing

- provedba novih obveza i pravila za operatere postrojenja i operatora zrakoplova te pomorskog sektora u EU ETS-u

- financiranje modernizacije poslovanja postojećih i novih obveznika ETS-a, s ciljem zaštite njihove konkurentnosti

- proširenje EU ETS-a, kojim se u sustav trgovanja uključuju i emisije iz zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnih sektora

- provedba novih obveza vezano za smanjenje emisija koje proizlaze iz korištenja fluoriranih stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj

- financiranje niskougljične tranzicije jer se Zakonom propisuje namjena trošenja financijskih sredstava dobivenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi, u skladu s Direktivom (EU) 2023/959

- provedba Socijalnog fonda za klimatsku politiku, jer se Zakonom propisuje obveza izrade i dostave Socijalnog plana za klimatsku politiku Europskoj komisiji na odobrenje

- transparentnost ulaganja koja se financiranju prihodima od dražbi i iz Modernizacijskog fonda.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske uslijed potrebnog povećanja administrativnih i tehničkih kapaciteta tijela državne uprave nadležnog za klimatske promjene kao i za uspostavu nacionalnog centra za prilagodbu klimatskim promjenama.

IV. RAZLOZI DONOŠENJA ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Prema odredbi članka 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora (,,Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/218, 53/20, 119/20, Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj 123/20 i Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj 86/23), zakon se može iznimno donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.

Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku obzirom da postoje otvoreni postupci povrede prava Europske unije protiv Republike Hrvatske, koji su u fazi pisma službene obavijesti: povreda broj 2024/0064 zbog neobavješćivanja Europske komisije o mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2023/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 10 svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinu cilju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu i odgovarajuće provedbe globalne tržišno utemeljene mjere (SL L 130. 16. 5. 2023.), te povrede broj 2024/0065 i povrede broj 2024/0189 zbog neobavješćivanja Europske komisije o mjerama prenošenja Direktive (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi i funkcioniranju sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije (SL L 130, 16. 5. 2023.).

Hitnim donošenjem Zakona omogućit će se žurna primjena novih obveza koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz novog klimatskog zakonodavstva usvojenog tijekom 2023. i 2024. godine, a koje propisuje nove ciljeve i obveze državama članicama slijedom EU povećanog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova, za najmanje 55% do 2030. godine.

KONAČNI PRIJEDLOG ZakonA o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja

DIO PRVI

OSNOVNE ODREDBE

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuju nadležnosti i odgovornosti za: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, postizanje klimatskih ciljeva i nadležnosti u njihovom ostvarivanju, dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, praćenje i izvješćivanje o emisijama i ponorima stakleničkih plinova, mjerama za njihovo smanjenje, o prilagodbi klimatskim promjenama i dezertifikaciji, izvješćivanje o emisijama vezanih za mehanizam za graničnu naknadu na ugljik, sektore izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, Registar Unije, financijske mehanizme koji proizlaze iz EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, praćenje i izvješćivanje o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima, financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, informacijski sustav za klimatske promjene, zemljište i zaštitu ozonskog sloja te upravni i inspekcijski nadzor.

Pravni akti Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. D irektiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25. 10. 2003.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/87/EZ)

2. Direktiva 2004/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice, s obzirom na projektne mehanizme Kyotskog protokola (SL L 338, 13. 11. 2004.)

3. Direktiva 2006/123/EZ od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27. 12. 2006.)

4. Direktiva 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi uključivanja zrakoplovnih djelatnosti u sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (SL L 8, 13. 1. 2009.)

5. Direktiva 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u svrhu poboljšanja i proširenja sustava Zajednice za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (SL L 140, 5. 6. 2009.)

6. Direktiva 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19. 3. 2018.)

7. Direktiva (EU) 2023/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinu cilju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu i odgovarajuće provedbe globalne tržišno utemeljene mjere (Tekst značajan za EGP) (SL L 130, 16. 5. 2023.)

8. Direktiva (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije (Tekst značajan za EGP) (SL L 130, 16. 5. 2023.)

(2) Ovim se Zakonom uređuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije u području klimatskih promjena:

1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2139 оd 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 422, 9.12.2021.)

2. Odluke Komisije 2005/381/EZ od 4. svibnja 2005. o donošenju upitnika za izvješćivanje o primjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive 96/61/EZ (priopćena pod brojem dokumenta C(2005) 1359) (Tekst značajan za EGP) (SL L 126, 19. 5. 2005.) kako je izmijenjena i dopunjena Odlukom Komisije 2006/803/EZ od 23. studenoga 2006. o izmjeni Odluke 2005/381/EZ o uvođenju upitnika za izvješćivanje o primjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (priopćeno pod brojem dokumenta C(2006) 5546) (Tekst značajan za EGP) (SL L 126, 19. 5. 2005.)

3. Odluke 2006/780/EZ od 13. studenoga 2006. o izbjegavanju dvostrukoga brojanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju sustava Zajednice za trgovanje emisijama za projektne aktivnosti na temelju Kyotskog protokola u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2006) 5362) (SL L 316, 16. 11. 2006.)

4. Uredbe Komisije (EU) br. 550/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju određenih ograničenja koja se primjenjuju na korištenje međunarodnih emisijskih kredita iz projekata koji uključuju industrijske plinove, na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 149, 8. 6. 2011.)

5. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 od 2. svibnja 2013. o uspostavi Registra Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, odlukama Komisije br. 280/2004/EZ i br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o ukidanju uredbi Komisije (EU) br. 920/2010 i br. 1193/2011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 122, 3. 5. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 389/2013)

6. Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo te informacijama o mjerama u vezi tih djelatnosti (SL L 165, 18. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Odluka 529/2013/EU)

7. Uredbe Komisije (EU) br. 1123/2013 оd 8. studenoga 2013. o utvrđivanju prava korištenja međunarodnih jedinica sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 299, 9. 11. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 1123/2013)

8. Provedbene odluke Komisije 2014/166/EU оd 21. ožujka 2014. o izmjeni Odluke Komisije 2005/381/EZ u pogledu upitnika za izvješćivanje o primjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 1726) (Tekst značajan za EGP) (SL L 89, 25. 3. 2014.)

9. Uredbe (EU) br. 421/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice s ciljem provedbe međunarodnog sporazuma o primjeni jedinstvene globalne tržišno utemeljene mjere na emisije iz međunarodnog zrakoplovstva do 2020. (SL L 129, 30. 4. 2014.)

10. Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 123/55, 19. 5. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/757)

11. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2015/1844 оd 13. srpnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 389/2013 u pogledu tehničke provedbe Kyotskog protokola nakon 2012. (Tekst značajan za EGP) (SL L 268, 15. 10. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU)  2015/1844)

12. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1928 оd 4. studenoga 2016. o određivanju prevezenog tereta za kategorije brodova osim putničkih, ro-ro i kontejnerskih brodova na temelju Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (Tekst značajan za EGP) (SL L 299/22, 5. 11. 2016.)

13. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2071 оd 22. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu metoda praćenja emisija ugljikova dioksida i pravila za praćenje drugih relevantnih informacija (Tekst značajan za EGP )(SL L 320, 26. 11. 2016.)

14. Uredbe (EU) br. 2392/2017 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. (SL L 350, 29. 12. 2017.)

15. Uredbe (EU) br. 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/841)

16. Uredbe (EU) br. 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/842)

17. Odluka Vijeća (EU) 2018/2027 od 29. studenoga 2018. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva u pogledu prvog izdanja Međunarodnih standarda i preporučene prakse u području zaštite okoliša – Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) (SL L 325/25, 20. 12. 2018.) (U daljnjem tekstu: Odluka Vijeća (EU) 2018/2027)

18. Uredbe (EU) br. 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/1999)

19. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2018/2066 оd 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 31. 12. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2018/2066)

20. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2018/2067 оd 19. prosinca 2018. o verifikaciji podataka i akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 31. 12. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2018/2067)

21. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/331 оd 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 59/8, 27. 2. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2019/331)

22. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/856 od 26. veljače 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Inovacijskog fonda (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 28. 5. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2019/856)

23. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/1122 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Registra Unije (Tekst značajan za EGP) (SL L 177, 2. 7. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2019/1122)

24. Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1124 оd 13. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/1122 u pogledu funkcioniranja Registra Unije na temelju Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 177, 2.7.2019, p. 66–76) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2019/1124)

25. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/1842 оd 31. listopada 2019. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dodatnih aranžmana za prilagodbe dodjele besplatnih emisijskih jedinica zbog promjena razine aktivnosti (SL L 282, 4. 11. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2019/1842)

26. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1044 оd 8. svibnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu vrijednosti potencijalâ globalnog zagrijavanja i smjernica za inventare te u pogledu sustava inventara Unije i o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 666/2014 (Tekst značajan za EGP)

27. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1001 оd 9. srpnja 2020. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu djelovanja Modernizacijskog fonda kojim se podupiru ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti određenih država članica (SL L 221,

28. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1208 оd 7. kolovoza 2020. o strukturi, formatu, postupcima dostavljanja i reviziji informacija koje države članice dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 749/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 278, 26. 8. 2020.) (U daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1208)

29. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/2084 оd 14. prosinca 2020. o izmjeni i ispravljanju Provedbene uredbe (EU) 2018/2067 o verifikaciji podataka i akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 423, 15. 12. 2020.)

30. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/2085 оd 14. prosinca 2020. o izmjeni i ispravku Provedbene uredbe (EU) 2018/2066 o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 423, 15. 12. 2020.)

31. Provedbene odluke Komisije (EU) 2020/2126 od 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021. – 2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 426, 17. 12. 2020.) (u daljnjem tekstu: Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126)

32. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/268 оd 28. listopada 2020. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025. (Tekst značajan za EGP) (SL L 60, 22. 2. 2021.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/268)

33. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9. 7. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119)

34. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2021/1204 od 10. svibnja 2021. o izmjeni Delegirane Uredbe (EU) 2019/856 u pogledu postupaka podnošenja zahtjeva i postupaka odabira u okviru Inovacijskog fonda (Tekst značajan za EGP)(SL L 261/4,22.7.2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2021/1204)

35. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/388 оd 8. ožujka 2022. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2066 o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP)(SL L 79, 9. 3. 2022.)

36. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/919 оd 8. lipnja 2022. o izmjeni Odluke Komisije 2005/381/EZ u pogledu upitnika za izvješćivanje o primjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2022) 3604) (Tekst značajan za EGP)(SL L 159/52, 14. 6. 2022.)

37. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1371 оd 5. kolovoza 2022. o ispravku određenih jezičnih verzija Provedbene uredbe (EU) 2018/2066 o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 206, 8. 8. 2022.)

38. Uredbe (EU) 2023/435 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 u pogledu poglavlja o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost i o izmjeni uredaba (EU) br. 1303/2013, (EU) 2021/1060 i (EU) 2021/1755 te Direktive 2003/87/EZ (SL L 63, 28. 2. 2023.)

39. Uredbe (EU) 2023/839 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o izvješćivanju i usklađenosti i utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 107, 21. 4. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/839)

40. Uredbe (EU) 2023/857 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Tekst značajan za EGP) (SL L 111, 26. 4. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/857)

41. Odluke Komisije (EU) 2023/863 od 26. travnja 2023. o utvrđivanju količina koje odgovaraju 20 % ukupnog premašenja određenih država članica u razdoblju od 2013. do 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 112, 27. 4. 2023.) (u daljnjem tekstu: Odluka Komisije (EU) 2023/863)

42. Uredbe (EU) 2023/955 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku i o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1060 (SL L 130/1, 16. 5. 2023.)

43. Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023.o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (Tekst značajan za EGP) (SL L 130, 16. 5. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/956)

44. Uredbe (EU) 2023/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 radi uključivanja djelatnosti pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama te radi praćenja, izvješćivanja i verifikacije emisija dodatnih stakleničkih plinova i emisija iz dodatnih vrsta brodova (Tekst značajan za EGP) ) (SL L 130, 16. 5. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredbe (EU) 2023/957)

45. Provedbene odluke Komisije (EU) 2023/1319 od 28. lipnja 2023. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/2126 radi revizije godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2023. – 2030. (Tekst značajan za EGP) (SL L 163, 29. 6. 2023.) (u daljnjem tekstu: Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/1319)

46. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/1773 оd 17. kolovoza 2023.o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveza izvješćivanja za potrebe mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama tijekom prijelaznog razdoblja (Tekst značajan za EGP) (SL L 228/94, 15.9.2023)  

47. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/2122 оd 17. listopada 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/2066 u pogledu ažuriranja praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 2023/2122, 18. 10. 2023.)

48. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/2297 оd 26. listopada 2023. o utvrđivanju susjednih luka za prekrcaj kontejnera u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 27. 10. 2023.)

49. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/2441 оd 31. listopada 2023. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sadržaja i formata planova klimatske neutralnosti potrebnih za odobrenje besplatne dodjele emisijskih jedinica (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 3. 11. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2023/2441)

50. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/2449 оd 6. studenoga 2023. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu predložaka za planove praćenja, izvješća o emisijama, djelomična izvješća o emisijama, dokumente o usklađenosti i izvješća na razini društva te o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1927 (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 7. 11. 2023.)

51. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2537 od 15. rujna 2023. O izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/856 o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Inovacijskog fonda (SL Serije L, 20. 11. 2023.)

52. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/2599 оd 22. studenoga 2023. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu upravljanja brodarskim društvima koje provode upravljačka tijela nadležna za brodarsko društvo (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 23. 11. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2023/2599)

53. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/2606 оd 22. studenoga 2023. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1001 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu djelovanja Modernizacijskog fonda kojim se podupiru ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti određenih država članica (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 23. 11. 2023.)

54. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2776 оd 12. listopada 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za praćenje emisija stakleničkih plinova i drugih relevantnih informacija iz pomorskog prometa (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 14. 12. 2023.)

55. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2023/2830 оd 17. listopada 2023. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem pravila o vremenskom rasporedu, upravljanju i drugim aspektima dražbi emisijskih jedinica stakleničkih plinova (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L 20. 12. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2023/2830)

56. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2849 оd 12. listopada 2023. o dopuni Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za dostavljanje objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanje o njima (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 15. 12. 2023.)

57. Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/2895 оd 19. prosinca 2023. o utvrđivanju popisa otoka i luka iz članka 12. stavka 3.-d Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i popisa transnacionalnih ugovora o javnim uslugama ili transnacionalnih obveza pružanja javnih usluga iz članka 12. stavka 3.-c te direktive (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 22. 12. 2023.)

58. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2917 оd 20. listopada 2023. o aktivnostima verifikacije, akreditaciji verifikatora i odobravanju planova praćenja, koje provode upravljačka tijela u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2072 (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 29. 12. 2023. ) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2917)

59. Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1642 оd 14. lipnja 2023. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/1122 u pogledu modernizacije funkcioniranja Registra Unije (Tekst značajan za EGP) (SL L 206, 21.8.2023, p. 1–9) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1642)

60. Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2904 оd 25. listopada 2023. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/1122 o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Registra Unije

61. Provedbene odluke Komisije (EU) 2024/411 оd 30. siječnja 2024. o popisu brodarskih društava kojim se određuje upravljačko tijelo nadležno za brodarsko društvo u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 2024/411, 31. 01. 2024.)

62. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/873 оd 30. siječnja 2024. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/331 u pogledu prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica (Tekst značajan za EGP) (SL Serije I, 2024/873, 4. 4. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2024/873)

63. Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/873 od 30. siječnja 2024. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/331 u pogledu prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica (Službeni list Europske unije L, 2024/873, 4.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2024/873)

64. Uredbe (EU) 2024/795 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ te uredaba (EU) 2021/1058, (EU) 2021/1056, (EU) 2021/1057, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) 2021/1060, (EU) 2021/523, (EU) 2021/695, (EU) 2021/697 i (EU) 2021/241 (SL L, 2024/795, 29. 2. 2024.)

65. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/1281 оd 7. svibnja 2024. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2020/1208 o strukturi, formatu, postupcima dostavljanja i reviziji informacija koje države članice dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/1281)

66. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/1321 od 8. svibnja 2024. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/2067 u pogledu verifikacije podataka i akreditacije verifikatora (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 2024/1321, 13. 5. 2024.)

67. Odluke Komisije (EU) 2024/1797 od 27. lipnja 2024 o izmjeni Odluke (EU) 2023/2440 u pogledu prilagodbe količine emisijskih jedinica i prijenosa emisijskih jedinica u Inovacijski fond (SL Serije L, 2024/1797, 28. 6. 2024.)

68. Odluke Komisije od 5. srpnja 2024. C(2024) 4781 kojom se središnjem administratoru Registra Unije nalaže da u taj registar unese nacionalne tablicedodjele emisijskih jedinica za zrakoplovstvo za 2024. i 2025.

69. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/1879 оd 9. srpnja 2024. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna zahtjeva u vezi s neutralizacijom za potrebe CORSIA-e (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L , 10. 7. 2024.)

70. Uredbe (EU) 2024/xxx Europskog parlamenta i Vijeća od xx. o uspostavi okvira Unije za certifikaciju trajnog uklanjanja ugljika, gospodarenja ugljikom i skladištenja ugljika u proizvodima (Uredba (EU) o certificiranju uklanjanja ugljika).

(3) Ovim se Zakonom uređuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije u području flouriranih stakleničkih plinova i zaštite ozonskog sloja:

a. Uredbe Komisije (EZ) br. 1497/2007 od 18. prosinca 2007. o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, standardnih zahtjeva za provjeru propuštanja nepokretnih protupožarnih sustava koji sadrže određene fluorirane stakleničke plinove (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 18. 12. 2007.)

b. Uredbe Komisije (EZ) br. 1516/2007 od 19. prosinca 2007. o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, standardnih zahtjeva u pogledu provjere propuštanja nepokretne opreme za hlađenje i klimatizaciju i dizalica topline, koje sadrže određene fluorirane stakleničke plinove (Tekst značajan za EGP) (SL L 335, 19. 12. 2007.)

c. Uredbe Komisije (EZ) br. 304/2008 od 2. travnja 2008. o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, minimalnih zahtjeva i uvjeta za uzajamno priznavanje certifikacije poduzeća i osoblja u pogledu nepokretnih protupožarnih sustava i vatrogasnih aparata koji sadrže određene fluorirane stakleničke plinove (Tekst značajan za EGP) (SL L 92, 3. 4. 2008.)

d. Uredbe Komisije (EZ) br. 306/2008 od 2. travnja 2008. o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, minimalnih zahtjeva i uvjeta za uzajamno priznavanje certifikacije osoblja koje iz opreme rekuperira otapala na bazi određenih fluoriranih stakleničkih plinova (Tekst značajan za EGP) (SL L 92, 3. 4. 2008.)

e. Uredbe Komisije (EZ) br. 307/2008 od 2. travnja 2008. o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, minimalnih zahtjeva za programe osposobljavanja i uvjeta za uzajamno priznavanje potvrda o osposobljavanju za osoblje u pogledu klimatizacijskih sustava u određenim motornim vozilima koji sadrže određene fluorirane stakleničke plinove (Tekst značajan za EGP) (SL L 92, 3. 4. 2008.)

f. Odluke Komisije od 18. lipnja 2010. o upotrebi kontroliranih tvari kao procesnih agensa na temelju članka 8. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2010) 3847) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 3. 7. 2010.)

g. Uredbe Komisije (EU) br. 291/2011 od 24. ožujka 2011. o neophodnim laboratorijskim i analitičkim uporabama kontroliranih tvari koje nisu klorofluorougljikovodici u Uniji na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (Tekst značajan za EGP) (SL L 79, 24. 3. 2011.)

h. Uredbe Komisije (EU) br. 537/2011 od 1. lipnja 2011. o mehanizmu za raspodjelu količina kontroliranih tvari odobrenih za laboratorijsku i analitičku primjenu u Uniji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (Tekst značajan za EGP) (SL L 147, 1. 6. 2011.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 537/2011)

i. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2065 оd 17. studenoga 2015. o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, formata kojim se države članice koriste za obavješćivanje o svojim programima osposobljavanja i certifikacije (Tekst značajan za EGP) (SL L 301, 18. 11. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2015/2065)

j. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2066 оd 17. studenoga 2015. o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, minimalnih zahtjeva i uvjeta za uzajamno priznavanje certifikacije fizičkih osoba koje obavljaju ugradnju, servisiranje, održavanje, popravak ili stavljanje izvan pogona električnih rasklopnih uređaja koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, ili prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova iz električnih rasklopnih uređaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 301, 18. 11. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2015/2066)

k. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/879 оd 2. lipnja 2016. o utvrđivanju detaljnih pravila, u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, u pogledu izjave o sukladnosti za stavljanje na tržište rashladne i klimatizacijske opreme te opreme za dizalice topline punjene fluorougljikovodicima i verifikaciji te izjave koju obavlja neovisni revizor (Tekst značajan za EGP) (SL L 146, 3. 6. 2016.)

l. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/1375 оd 25. srpnja 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1191/2014 o određivanju oblika i načina podnošenja izvješća iz članka 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima (Tekst značajan za EGP) (SL L 194, 26. 7. 2017.)

m. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1992 оd 14. prosinca 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1191/2014 u pogledu izvješćivanja iz članka 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 o podacima u vezi s fluorougljikovodicima koji su stavljeni na tržište u Ujedinjenoj Kraljevini i u Uniji 27 država članica (Tekst značajan za EGP) (SL L 320, 17. 12. 2018.)

n. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2023 оd 17. prosinca 2018. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2017/1984 o utvrđivanju, u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima, referentnih vrijednosti, u pogledu referentnih vrijednosti za razdoblje od 30. ožujka 2019. do 31. prosinca 2020. za proizvođače ili uvoznike s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini koji su zakonito stavili na tržište fluorougljikovodike od 1. siječnja 2015., kako su prijavili u skladu s tom Uredbom (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 8801) (Tekst značajan za EGP) (SL L 323, 19. 12. 2018.)

o. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/522 оd 27. ožujka 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1191/2014 u pogledu izvješćivanja o podacima o proizvodnji i o uvozu i izvozu plinova koji sadržavaju fluorougljikovodike u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 86, 28. 3. 2019.)

p. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/661 оd 25. travnja 2019. o osiguravanju neometanog funkcioniranja elektroničkog registra kvota za stavljanje fluorougljikovodika na tržište (Tekst značajan za EGP) (SL L 112, 26. 4. 2019.).

q. Uredbe (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća od  7. veljače 2024. o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL, Serije L, 20. 2. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2024/573)

r. Uredbe (EU) 2024/590 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1005/2009 (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 20. 2. 2024.)

s. Provedbena odluka Komisije (EU) 2024/2053 оd 30. srpnja 2024. o dodjeli prava za proizvodnju fluorougljikovodika u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima proizvođačima koji su 2022. proizveli takve tvari (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 1. 8. 2024.)

t. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/2195 od 4. rujna 2024. kojom se utvrđuje format za podnošenje izvješća o podacima iz članka 26. Uredbe (EU) 2024/573 o fluoriranim stakleničkim plinovima Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1191/2014. (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2024/1195) (SL Serije L, 5. 9. 2024.)

u. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/2215 оd 6. rujna 2024. kojom se, u skladu s Uredbom (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju minimalni zahtjevi za izdavanje potvrda fizičkim i pravnim osobama i uvjeti za uzajamno priznavanje takvih potvrda, u pogledu stacionarnih oprema za hlađenje, klimatizaciju i dizalicu topline, organske Rankineove cikluse i rashladne jedinice kamiona hladnjača, prikolica hladnjača, rashladnih lakih vozila, intermodalnih kontejnera hladnjača i željezničkih vagona koji sadrže fluorirane stakleničke plinove ili njihove alternative i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2067 (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 9. 9. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2024/2215.

v. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/2174 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu formata oznaka za određene proizvode i opremu koji sadrže fluorirane stakleničke plinove i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2068 (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 3. 9. 2024.)

w. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/2473 оd 19. rujna 2024. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu registracije na portalu F-gas i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/661 (Tekst značajan za EGP) (SL Serije L, 20. 9. 2024.)

GLAVA II.

KLIMATSKE POLITIKE

Članak 3.

Nadležno tijelo za provedbu akata iz članka 2. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona je tijelo državne uprave nadležno za klimatske promjene (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. bazna godina za operatora zrakoplova je prva kalendarska godina poslovanja operatora zrakoplova koji je počeo poslovati nakon 1. siječnja 2006., a u svim drugim slučajevima to je kalendarska godina koja započinje 1. siječnja 2006.

2. brodarsko društvo je brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja navedene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o provedbi Međunarodnog pravilnika o upravljanju sigurnošću unutar Zajednice i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3051/95 (SL L 64, 4. 3. 2006.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 336/2006)

3. brod za kružno putovanje je putnički brod koji nema palubu za teret i koji je osmišljen isključivo za komercijalni prijevoz putnika s noćenjem tijekom putovanja morem

4. CORSIA je Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO)

5. CBAM deklaracija je deklaracija koju ovlašteni CBAM deklarant podnosi u okviru mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, a sadrži informacije o uvezenoj CBAM robi u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2023/956

6 . CBAM izvješće je dokument koji sadržava informacije o uvezenoj CBAM robi u skladu s člankom 35. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2023/956

7. CBAM roba znači roba navedena u Prilogu I. Uredbe (EU) 2023/956

8. deklarant koji izvješćuje znači bilo koja od sljedećih osoba:

(a) uvoznik koji podnosi carinsku deklaraciju za puštanje robe u slobodni promet u svoje ime i za svoj račun;

(b) osoba koja ima odobrenje za podnošenje carinske deklaracije iz članka 182. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013.o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269/1, 10.10. 2013.) i koja prijavljuje uvoz robe;

(c) neizravni carinski zastupnik, ako carinsku deklaraciju podnosi neizravni carinski zastupnik imenovan u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 952/2013, ako uvoznik ima poslovni nastan izvan Unije ili ako je neizravni carinski zastupnik pristao na obveze izvješćivanja u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) 2023/956

9. dobavljač je pravna osoba ili obrtnik koja stavlja gorivo i energiju na tržište i koja se, po zakonu kojim se uređuju trošarine, smatra trošarinskim obveznikom. Ako za gorivo ili energiju nije potrebno plaćati trošarine, dobavljač je pravna osoba ili obrtnik koja je u skladu s posebnim propisom kojim se ureduje sustav oporezivanja trošarinama ishodila akt nadležnog tijela da može u okviru svoje djelatnosti nabavljati energente i električnu energiju bez plaćanja trošarine. Za dobavljača se smatra i proizvođač koji sam eksploatira i proizvodi gorivo ili energiju na području Republike Hrvatske. U smislu ovoga Zakona, dobavljačem se smatra i pravna osoba ili obrtnik koji stavlja na tržište nova osobna vozila namijenjena prodaji ili leasingu

10. dozvola za emisije stakleničkih plinova je dozvola koja se izdaje u skladu s ovim Zakonom

11. država članica za upravljanje  je država članica Europske unije odgovorna za obavljanje poslova upravljanja sustavom trgovanja emisijskim jedinicama s obzirom na operatore zrakoplova

12. emisija je ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu iz različitih izvora

13. emisija stakleničkih plinova u EU sustavu trgovanja emisijskim jedinicama je ispuštanje stakleničkih plinova iz izvora u postrojenju ili ispuštanje iz zrakoplova pri obavljanju zrakoplovne djelatnosti navedene u Dodat ku I. ovoga Zakona ili iz brodova pri obavljanju djelatnosti pomorskog prometa navedene u Dodatku I. ovoga Zakona, plinova određenih za te djelatnosti ili ispuštanje stakleničkih plinova koje odgovara djelatnosti iz Dodatka II. ovoga Zakona

14. emisijska jedinica je pravo na emisiju jedne tone ekvivalenta ugljikova dioksida (CO ₂ ) tijekom određenog razdoblja i koje se može prenositi u skladu s odredbama ovoga Zakona

15. geološko skladištenje je podzemno skladištenje u geološkim strukturama koje služe za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida (CO ₂ )

16. godišnja emisijska kvota su najveće dopuštene godišnje emisije stakleničkih plinova države članice iz sektora izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama, kako su definirani Uredbom (EU) br. 2018/842 i Uredbom (EU) 2023/857, utvrđene za svaku godinu od 2021. do 2030. u skladu s člankom 4. stavkom 3. i člankom 10. Uredbe br. 2018/842

17. gorivo z nači svaki energent sukladno posebnom propisu kojim se uređuje visina trošarine na energente i električnu energiju te svaki drugi proizvod koji je namijenjen upotrebi, ponuđen na prodaju ili se upotrebljava kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjev, uključujući za proizvodnju električne energije

18. izgaranje je svaka oksidacija goriva, bez obzira na način na koji se proizvedena toplinska, električna ili mehanička energija koristi i sve druge izravno povezane djelatnosti, uključujući pročišćavanje otpadnih plinova

19. javnost je jedna ili više osoba, u skladu s nacionalnim propisima ili praksom, udruge, organizacije ili skupine osoba

20. jedinica godišnje emisijske kvote ( engl. AEA) je dio godišnje emisijske kvote utvrđene za neku državu članicu, koji je jednak jednoj toni ekvivalenta ugljikova dioksida (t CO ₂ eq)

21. Klimatska neutralnost je ravnoteža između emisija i uklanjanja stakleničkih plinova čime su emisije svedene na nultu neto razinu

22. k limatske promjene su promjene klime koje se izravno ili neizravno pripisuju ljudskom djelovanju, koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koje nastaju povrh prirodne promjenjivosti klime uočene tijekom usporedivih vremenskih razdoblja

23. klimatski sustav je složeni sustav koji se sastoji od pet glavnih sastavnica: atmosfere, hidrosfere, kriosfere, kopnene površine i biosfere te interakcija između njih

24. Konvencija je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (engl. UNFCCC), donesena u lipnju 1992. godine u Rio de Janeiru

25. Konvencija UNCCD-a (engl. United Nations Convention to Combat Desertification) je Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi, usvojena u Parizu 17. lipnja 1994.

26. luka pristajanja je luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike ili luka u kojoj se odobalni brod zaustavlja kako bi zamijenio posadu; izuzeta su zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade broda koji nije odobalni brod, smještaja u suhom doku ili popravaka broda ili njegove opreme ili oboje, zaustavljanja u luci jer je brodu potrebna pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke, zaustavljanja isključivo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja te zaustavljanja kontejnerskih brodova u susjednim lukama za prekrcaj kontejnera koje su navedene u provedbenom aktu Komisije kojim se utvrđuje popis susjednih luka za prekrcaj kontejnera

27. Montrealski protokol je međunarodni ugovor o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, donesen u rujnu 1987. godine u Montrealu

28. novo postrojenje u razdoblju trgovanja od 2021. do 2025. godine je svako postrojenje u kojem se obavlja djelatnost kojom se ispuštaju staklenički plinovi i koje je ishodilo dozvolu za emisije stakleničkih plinova nakon 30. lipnja 2019.

29. novo postrojenje u razdoblju trgovanja od 2026. do 2030. godine je svako postrojenje u kojem se obavlja djelatnost kojom se ispuštaju staklenički plinovi i koje je ishodilo dozvolu za emisije stakleničkih plinova nakon 30. lipnja 2024.

30. održiva zrakoplovna goriva („SAF-ovi”) znači zrakoplovna goriva kako je definirano u članku 3. Uredbe (EU) 2023/2405 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o osiguravanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za održiv zračni prijevoz (ReFuelEU Aviation) (Tekst značajan za EGP)( L 2405 31.10.2023, 1)

31. operater postrojenja je svaka pravna osoba koja upravlja postrojenjem ili ga nadzire ili, ako to predviđaju nacionalni propisi, osoba kojoj je povjerena odlučujuća gospodarska ovlast nad tehničkim funkcioniranjem postrojenja

32. operator komercijalnog zračnog prijevoza je operator koji uz naknadu pruža usluge redovitog ili izvanrednog zračnog prijevoza putnika, tereta ili poštanskih pošiljaka

33. operator zrakoplova je pravna osoba koja obavlja zrakoplovnu djelatnost, koristeći zrakoplov ili vlasnik zrakoplova ako identitet te osobe nije poznat ili ga vlasnik nije naveo

34. osoba znači svaku fizičku osobu u svojstvu radnika kod pravne osobe ili obrtnika

35. ovlašteni CBAM deklarant znači osoba koju je ovlastilo nadležno tijelo u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2023/956

36. podatak o djelatnosti je brojčana vrijednost koja daje ukupnu količinu proizvoda, potrošenog energenta ili sirovine ili količinu obavljenog posla za određenu djelatnost

37. ponor je svaki postupak, djelatnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanjaju staklenički plinovi, aerosoli ili prethodnici stakleničkih plinova

38. postrojenje je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se obavljaju jedna ili više djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona i bilo koje druge izravno pridružene djelatnosti tehnički povezane s djelatnostima koje se obavljaju na toj lokaciji i koje mogu imati utjecaj na emisije i onečišćenje

39. pripisane emisije iz zrakoplovstva su emisije iz svih letova u okviru zrakoplovnih djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktive 2003/87/EZ odnosno odlaznih letova iz zračne luke smještene na državnom području države članice i dolaznih letova iz treće zemlje u tu zračnu luku

40. prilagodba klimatskim promjenama je prilagodba prirodnih ili socioekonomskih sustava postojećim ili očekivanim klimatskim promjenama s ciljem smanjenja ranjivosti i mogućih štetnih učinaka, povećanja otpornosti na klimatske promjene, sposobnosti prilagodbe i iskorištavanja trenutnih ili predviđenih pozitivnih učinaka klimatskih promjena

41 projekt je ulaganje u fizičku imovinu i/ili u aktivnosti s jasno definiranim opsegom i ciljevima, kao što su infrastruktura, nabava opreme, strojeva ili drugi kapitalni rashodi, razvoj tehnologije, specifično istraživanje i inovacije ili obnova radi povećanja energetske učinkovitosti.

42. putovanje znači putovanje kako je definirano u članku 3. točki (c) Uredbe (EU) 2015/757

43. puštanje u potrošnju znači puštanje u potrošnju kako je definirano u propisu kojim se uređuje sustav oporezivanja trošarinama.

44. regulirani subjekt znači svaka fizička ili pravna osoba, osim krajnjeg potrošača goriva, koja obavlja djelatnost navedenu u Dodatku II. ovoga Zakona i koja pripada jednoj od sljedećih kategorija:

- ako gorivo prolazi kroz trošarinsko skladište, sukladno propisu kojim se uređuje sustav oporezivanja trošarinama, ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta je obveznik plaćanja trošarine u pogledu koje je nastupila obveza obračuna u skladu s propisom kojim se uređuje sustav oporezivanja trošarinama,

- ako prva podtočka ove točke nije primjenjiva, bilo koja druga osoba koja je obveznik plaćanja trošarine u pogledu koje je nastupila obveza obračuna sukladno propisu kojim se uređuje sustav oporezivanja trošarinama a u vezi s gorivima obuhvaćenima člancima 62. do 66. ovoga Zakona

- ako prve dvije podtočke ove točke nisu primjenjive, bilo koja druga osoba koju tijelo državne uprave nadležno za financije registrira da je obveznik plaćanja trošarine, uključujući sve osobe izuzete od plaćanja trošarine sukladno posebnom propisu kojim se uređuje sustav oporezivanja trošarinama ili

- ako prethodne podtočke nisu primjenjive ili ako je nekoliko osoba solidarno odgovorno za plaćanje iste trošarine, bilo koja druga osoba koju odredi tijelo državne uprave nadležno za financije

45. sektori izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova su sektori koji obuhvaćaju kategorije izvora stakleničkih plinova prema IPCC-u koje uključuju energetiku, industrijske procese i upotrebu proizvoda, poljoprivredu i otpad, kako je utvrđeno na temelju Uredbe (EU) 2018/1999, isključujući djelatnosti navedene u Dodatku II. ovoga Zakona, osim djelatnosti '' pomorski promet ''

46. servisiranje je djelatnost prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme, dizalica topline, nepokretnih protupožarnih sustava i aparata za gašenje požara koji sadržavaju kontrolirane tvari definirane Uredbom (EU) 2024/590 ili fluorirane stakleničke plinove definirane Uredbom (EU) 2024/573

47. sposobnost prilagodbe je potencijal ili sposobnost sustava da reagira i prilagodi se učincima klimatskih promjena suočavanjem s negativnim posljedicama, minimiziranjem opsega i pojave moguće štete ili iskorištavanjem novih mogućnosti koje donose klimatske promjene

48. staklenički efekt je prirodna pojava koju izazivaju staklenički plinovi prirodnog i antropogenog porijekla svojom sposobnošću da učinkovito apsorbiraju i emitiraju termalno infracrveno zračenje u svim pravcima, uključujući i prema dolje prema površini Zemlje, te time zadržavaju toplinu unutar cijelog donjeg sloja atmosfere (troposfere)

49. staklenički plinovi su prirodni i antropogeni plinoviti sastojci atmosfere koji apsorbiraju i emitiraju zračenje specifičnih valnih duljina termalnog infracrvenog zračenja kojeg emitira Zemljina površina, a apsorbira sama atmosfera ili oblaci, i koji se prema odredbama Konvencije nadziru. Navedena karakteristika stakleničkih plinova izaziva staklenički efekt. Staklenički plinovi su: ugljikov dioksid (CO ₂ ), metan (CH ₄ ), didušikov oksid (N ₂ O), fluorougljikovodici (HFC-i), perfluorougljici (PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF6).

50. stranka Priloga I. je stranka navedena u Prilogu I. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime

51. stručno osposobljena osoba je osoba koja je završila program osposobljavanja i položila stručni ispit za obavljanje djelatnosti prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje, održavanja i/ili servisiranja opreme i uređaja koji sadržavaju tvari koje oštećuju ozonski sloj ili fluorirane stakleničke plinove ili o njima ovise te upotpunjavala i usavršavala svoje znanje

52. tona ekvivalenta ugljikova dioksida (t CO ₂ eq) je jedinica mase bilo kojeg stakleničkog plina navedenog u Prilogu V. Dijelu 2. Uredbe (EU) 2018/1999, koja se dobije kad se masa stakleničkog plina pomnoži s potencijalom globalnog zagrijavanja (GWP) karakterističnim za taj staklenički plin

53. ublažavanje klimatskih promjena su napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje uklanjanja/ponora stakleničkih plinova i skladištenja stakleničkih plinova prirodnim putem ili tehnološkim postupcima

54. učinci zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO ₂ su učinci ispuštanja dušikovih oksida (NO _x ), čestica čađe, spojeva oksidiranog sumpora tijekom izgaranja goriva na klimu te učinci vodene pare, uključujući kondenzacijske tragove, iz zrakoplova koji obavlja zrakoplovnu djelatnost iz Dodatka I. ovoga Zakona

55. ugrađene emisije znači izravne emisije ispuštene tijekom proizvodnje robe i neizravne emisije iz proizvodnje električne energije koja se troši tijekom procesa proizvodnje, izračunane u skladu s metodama utvrđenima u Prilogu IV. Uredbe (EU) 2023/956 i dodatno utvrđene u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 7. navedene uredbe.

56. upravljačko tijelo nadležno za brodarsko društvo je:

(a) ako je brodarsko društvo registrirano u državi članici, to je država članica u kojoj je brodarsko društvo registrirano

(b) ako brodarsko društvo nije registrirano u državi članici, to je država članica s najvećim procijenjenim brojem pristajanja u luke u okviru putovanja koja je obavilo to brodarsko društvo u prethodne četiri godine praćenja i koja su obuhvaćena područjem primjene utvrđenim u članku 59. stavku 2. ovoga Zakona

(c) ako brodarsko društvo nije registrirano u državi članici i u prethodne četiri godine praćenja nije obavilo nijedno putovanje obuhvaćeno područjem primjene utvrđenim u članku 59. stavku 2. ovoga Zakona, to je država članica u kojoj je brod brodarskog društva započeo ili završio svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene utvrđenim u tom članku

57. verifikator je pravna osoba koja provodi verifikacijske aktivnosti u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2067 i njenim izmjenama i dopunama i koju je akreditiralo nacionalno akreditacijsko tijelo u skladu s Uredbom (EU) 765/2008 i njezinim izmjenama i dopunama

58. visokoučinkovita kogeneracija je kogeneracija koja se temelji na potrošnji korisne topline i uštedi primarne energije prema posebnom propisu kojim se uređuje tržište električne energije

(2) Uvoz proizvoda iz treće države na carinsko područje Europske unije, na području Republike Hrvatske smatra se stavljanjem na tržište.

(3) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i pojmovi koji imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u propisima u članku 2. ovoga Zakona.

(4) Izrazi koji se koriste u ovom propisu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Dugoročni klimatski cilj

Članak 5.

Dugoročni klimatski cilj Republike Hrvatske u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama je postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, u skladu s člankom 2. Uredbe (EU) 2021/1119 te postizanje otpornosti na klimatske promjene u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2021/1119.

Temelji ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja

Članak 6.

(1) Ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama i zaštita ozonskog sloja, u svrhu održivog razvoja, temelji se na načelima zaštite okoliša određenim zakonom kojim se uređuje područje zaštite okoliša i zahtjevima međunarodnog prava i pravne stečevine Europske unije.

(2) Za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje područje zaštite okoliša i drugih propisa, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Mjere ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja

Članak 7.

Mjere za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja određuju se radi:

a. zaštite klimatskog sustava kao i ostvarenja ciljeva i izvršenja obveza Republike Hrvatske u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (u daljnjem tekstu: Konvencija), Pariškim sporazumom, Montrealskim protokolom i Konvencijom Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (u daljnjem tekstu: Konvencija UNCCD-a), kojih je Republika Hrvatska stranka i pravom Europske unije

2. uspostave nacionalnog sustava za ispunjavanje obaveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma i prava Europske unije u području klimatskih promjena te mehanizama za praćenje njihovog ispunjavanja

3. jačanja otpornosti Republike Hrvatske na klimatske promjene

4. smanjenja emisija stakleničkih plinova Republike Hrvatske i povećanja uklanjanja stakleničkih plinova iz atmosfere ponorima putem prirodnih i tehnoloških procesa

5. sprječavanja i smanjivanja onečišćenja koja utječu na ozonski sloj i klimatske promjene

6. korištenja učinkovitijih tehnologija s obzirom na potrošnju energije te poticanja uporabe obnovljivih izvora energije

7. sudjelovanja u međunarodnoj suradnji u području ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja

8. osiguravanja dostupnosti javnosti informacija o emisijama i ponorima stakleničkih plinova te potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj i o fluoriranim stakleničkim plinovima i

9. jačanja javne svijesti o klimatskim promjenama, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama.

Nadležnosti za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja

Članak 8.

(1) Učinkovitost ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja osiguravaju Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u nutar svoje i ovim Zakonom određene nadležnosti.

(2) Upravne i stručne poslove ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja te provedbu mjera ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja provode i osiguravaju tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležna za obavljanje poslova zaštite okoliša te pravne osobe s javnim ovlastima.

(3) Građani, kao pojedinci i/ili organizirani u strukovne udruge i akademska zajednica pridonose svojim djelovanjem ostvarivanju ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja.

Osnivanje stručnog povjerenstva i/ili radne skupine

Članak 9.

Za potrebe izrade prijedloga nacionalnih strategija, planova, programa, izvješća, nacrta prijedloga nacionalnih propisa i propisa Europske unije, odluku o osnivanju stručnog povjerenstva i/ili radne skupine donosi ministar nadležan za klimatske promjene.

DIO DRUGI

UPRAVLJANJE KLIMATSKIM POLITIKAMA

GLAVA I.

TEMELJNI AKTI

Temeljni akti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja

Članak 10.

Temeljni akti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja su:

1. Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija niskougljičnog razvoja)

2. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama)

3. Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

4. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Integrirani energetski i klimatski plan)

5. Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja.

Nadležnost za provedbu Uredbe (EU) 2018/1999

Članak 11.

Za provedbu Uredbe (EU) 2018/1999 nadležni su Ministarstvo i tijelo državne uprave nadležno za energetiku, svaki u svom djelokrugu.

Strategija niskougljičnog razvoja

Članak 12.

(1) Strategijom niskougljičnog razvoja utvrđuju se smjernice dugoročnoga gospodarskog i socijalnog niskougljičnog razvoja i postizanja klimatske neutralnosti 2050. godine u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1119, člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999, člankom 4. Uredbe (EU) 2018/842 i člankom 4. Uredbe (EU) 2018/841 te utvrđivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvažavajući postojeće stanje i preuzete međunarodne obveze.

(2) Republika Hrvatska obvezna je izrađivati, podnositi Komisiji i ažurirati svoju Strategiju niskougljičnog razvoja s perspektivom od barem 30 godina u obliku, rokovima i s ciljevima u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999.

(3) Strategija niskougljičnog razvoja sadrži:

1. analizu postojećega gospodarskog, socijalnog i okolišnog i klimatskog stanja

2. načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta niskougljičnog razvoja

3. mjere za smanjenje emisija i povećanje ponora stakleničkih plinova vezano za korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo

4. osnovne ciljeve i mjere niskougljičnog razvoja gospodarstva i niskougljičnog socijalnog razvoja

5. ocjenu osnovnih utjecaja Strategije niskougljičnog razvoja na gospodarstvo, društvo i okoliš

6. smjernice za primijenjena znanstvena istraživanja iz područja ublažavanja klimatskih promjena

7. stručna tijela koja će biti uključena u provedbu Strategije niskougljičnog razvoja

8. način provedbe i odgovornost za provedbu Strategije niskougljičnog razvoja

9. okvir za praćenje i vrednovanje provedbe Strategije niskougljičnog razvoja.

(4) Nositelj izrade Strategije niskougljičnog razvoja je Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima nadležnim za poslove energetike, prometa, poljoprivrede, šumarstva, gospodarenja otpadom, industrije, infrastrukture, graditeljstva, prostornog uređenja i turizma.

(5) Strategija niskougljičnog razvoja se prema potrebi ažurira svakih pet godina.

(6) Strategiju niskougljičnog razvoja Ministarstvo podnosi Komisiji u skladu s rokovima propisanim u članku 15. stavku 1. Uredbe (EU)  2018/1999.

Integrirani energetski i klimatski plan

Članak 13.

(1) Integrirani energetski i klimatski plan je provedbeni dokument Strategije niskougljičnoga razvoja iz članka 12. ovoga Zakona.

(2) Nositelj izrade Integriranog energetskog i klimatskog plana je tijelo državne uprave nadležno za energetiku u suradnji s Ministarstvom.

(3) Republika Hrvatska obvezna je izrađivati i dostavljati Komisiji nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana te, prema potrebi njegova ažuriranja, uz njega prilagati sažetke stajališta ili privremenih stajališta javnosti, utvrđivati prilike za regionalnu suradnju te se prije njegova donošenja savjetovati sa susjednim državama, drugim državama članicama ili trećim zemljama, u obliku i rokovima u skladu s člancima 3. do 14. i Prilogom I. Uredbe (EU) 2018/1999.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za energetiku u suradnji s Ministarstvom izvješćuje Komisiju o stanju provedbe Integriranog energetskog i klimatskog plana pomoću Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1999.

(5) Integrirani energetski i klimatski plan, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za energetiku, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, donosi odlukom Vlada Republike Hrvatske.

(6) Nadležna tijela iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju transparentnost postupka izrade Integriranog energetskog i klimatskog plana  putem višerazinskog dijaloga u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2018/1999 u kojemu lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, poslovna zajednica, ulagatelji i drugi relevantni dionici te šira javnost mogu aktivno sudjelovati i raspravljati o različitim scenarijima predviđenima za energetsku i klimatsku politiku, uključujući i dugoročnu perspektivu, te preispitati napredak.

(7) Integrirani energetski i klimatski plan objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Prilagodba klimatskim promjena

Članak 14.

(1) Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje primjerenih mjera prilagodbe klimatskim promjenama radi jačanja otpornosti na klimatske promjene i sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati, kao i iskorištavanje mogućih pozitivnih učinaka klimatskih promjena.

(2) Prilagodba klimatskim promjenama obavlja se provedbom mjera prilagodbe u svim sektorima koji su ranjivi na utjecaje klimatskih promjena.

(3) Mjere prilagodbe provode sva tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadležnim za poslove meteorologije, zaštite okoliša, klimatskih promjena, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike, industrije, prometa, infrastrukture, prostornog uređenja i planiranja, zaštite prirode, mora, turizma, obrazovanja, kulture, financija, unutarnjih poslova, civilne zaštite, demografije, znanosti, zaštite na radu i zaštitu ljudskog zdravlja.

(4) Mjere prilagodbe iz stavka 2. ovoga članka se definiraju na osnovi analize izloženosti, analize osjetljivosti, analize ranjivosti i procjene rizika.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama

Članak 15.

(1) Strategija prilagodbe klimatskim promjenama određuje ciljeve i prioritete za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, a sadrži:

1. klimatske modele i projekcije buduće klime

2. procjenu utjecaja klimatskih promjena na društvo i okoliš

3. procjenu ranjivosti i rizika

4. prioritetne mjere i aktivnosti

5. međunarodne obveze i međunarodnu suradnju Republike Hrvatske

6. smjernice za znanstvena istraživanja iz područja procjene utjecaja i prilagodbe klimatskim promjenama

7. procjenu sredstava za provedbu

8. analizu troškova i koristi provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama

9. okvir za koordinaciju, praćenje i vrednovanje s pokazateljima.

(2) Nositelj izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama je Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima  nadležnim za poslove meteorologije, zaštite prirode, zaštite okoliša, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike, industrije, prostornog uređenja, prometa, mora, infrastrukture, graditeljstva, turizma, obrazovanja, kulture, financija, unutarnjih poslova, civilne zaštite, demografije, znanosti, zaštite na radu i zaštite ljudskog zdravlja.

(3) Strategija prilagodbe klimatskim promjenama se prema potrebi ažurira svakih pet godina.

(4) Ministarstvo izvješćuje Komisiju o statusu primjene mjera prilagodbe u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2018/1999.

Integriranje klimatskih ciljeva

Članak 16.

(1) Nacionalni razvojni dokumenti i razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim u Strategiji niskougljičnog razvoja i Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama.

(2) Dokumenti iz stavka 1. ovoga članka trebaju proći proces klimatskog potvrđivanja tijekom njihove izrade što podrazumijeva osiguravanje da su dokumenti i ulaganja u infrastrukturu koja proizlaze iz tih dokumenata u skladu s klimatskim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, što minimalno obuhvaća procjenu izloženosti klimatskim promjenama, procjenu osjetljivosti na klimatske promjene, procjenu ranjivosti na klimatske promjena, procjenu klimatskih rizika i prijedlog mjera prilagodbe klimatskim promjenama kao i procjenu i opis postizanja klimatske neutralnosti sukladno nacionalnim ciljevima.

(3) Smjernice za proces klimatskog potvrđivanja iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za klimatske promjene.

(4) Ministarstvo na svojim mrežnim stranicama objavljuje smjernice za proces klimatskog potvrđivanja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadležna za poslove meteorologije, zaštite prirode, zaštite okoliša, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike, industrije, infrastrukture, graditeljstva, prostornog uređenja, prometa, mora, turizma, obrazovanja, kulture, financija, unutarnjih poslova, civilne zaštite, demografije, znanosti, zaštite na radu i zaštite ljudskog zdravlja dužna su svake dvije godine, u skladu s rokovima za dostavu izvješća iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona, izvješćivati Ministarstvo o aktivnostima vezano za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2018/1999.

Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

Članak 17.

(1) Na temelju Strategije prilagodbe klimatskim promjenama donosi se Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za petogodišnje razdoblje.

(2) Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske Odlukom za razdoblje od pet godina.

(3) Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(4) Nadzor nad provedbom Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama provodi Ministarstvo.

(5) Stručne i znanstvene podloge te analize za potrebe izrade i ažuriranja Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama izrađuje nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama.

Nadležnosti u donošenju program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja

Članak 18.

(1) Predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba i velikoga grada donosi program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja.

(2) Županije, Grad Zagreb i veliki gradovi dostavljaju Ministarstvu raspoložive podatke o mjerama vezano za niskougljični razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama svake dvije godine, u skladu s rokovima za dostavu izvješća iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.

Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja

Članak 19.

Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja određuje ciljeve i prioritete za provedbu mjera ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja u skladu s područnim, odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja te opisuje institucionalni okvir i mehanizam koordinacije kako bi se osigurala učinkovita provedba mjera, a obavezno sadrži:

- opis trenutne klime i projekcija buduće klime za područje

- procjenu utjecaja klimatskih promjena na društvo i okoliš po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja

- na osnovu analize izloženosti, osjetljivosti i ranjivosti na klimatske promjene procijeniti rizik od klimatskih promjena

- procjenu emisija stakleničkih plinova

- mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova

- mjere za prilagodbu klimatskim promjenama

- način provedbe, redoslijed ostvarivanja, obveznike provedbe mjera i rokove izvršavanja mjera

- potrebe za daljnja istraživanja, analize i izradu stručnih podloga iz područja procjene utjecaja i prilagodbe klimatskim promjenama kao i utjecaja na klimatske promjene

- smjernice za primjenu mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s područnim, odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja

- procjenu sredstava za provedbu i redoslijed korištenja sredstava

- analizu troškova i koristi provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama i mjera smanjenja emisija stakleničkih plinova.

GLAVA II.

NACIONALNI CENTAR ZA PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA

Poslovi nacionalnog centra za prilagodbu klimatskim promjenama

Članak 20.

(1) U svrhu provedbe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama iz članka 15. ovoga Zakona ustrojava se nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama, a radi pružanja stručne i istraživačke podrške te izobrazbe o klimatskim promjenama sukladno odredbama ovoga Zakona i temeljnim dokumentima o klimatskim promjenama te sukladno odredbama propisa i strateškim dokumentima iz područja klimatskih promjena.

(2) Nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama je upravna organizacija Ministarstva.

(3) Poslovi nacionalnog centra za prilagodbu klimatskim promjenama među ostalim obuhvaćaju i :

-  izradu pokazatelja i razvoja sustava za praćenje i ocjenjivanje provedbe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

- pružanja stručne podrške tijelima državne uprave i pravnim tijelima s javnim ovlastima iz područja analize rizika od klimatskih promjena i mjera prilagodbe klimatskim promjenama  

- prikupljanje i objedinjavanje informacija o rizicima od klimatskih promjena

- izradu stručnih podloga i analiza za potrebe izrade temeljnih dokumenata o klimatskim promjenama iz članka 10. ovoga Zakona    

- sudjelovanje i vođenje projekata od nacionalnog, EU i međunarodnog značaja  

- poslove informiranja i izobrazbe o utjecajima, rizicima i prilagodbi klimatskim promjenama  

- sudjelovanje u razvoju Informacijskog sustava za klimatske promjene, korištenje zemljišta i zaštitu ozonskog sloja iz članka 115. ovoga Zakona  

- vođenje nacionalne informacijsko-edukacijske mrežne platforme o prilagodbi klimatskim promjenama

- izradu podloga za potrebe izvješćivanja iz članka 22. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona.  

GLAVA III.

PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE IZ PODRUČJA KLIMATSKIH PROMJENA

Uvjeti za osiguravanje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama

Članak 21.

(1) Smanjivanje emisija stakleničkih plinova na teritoriju Republike Hrvatske osigurava se provođenjem Strategije niskougljičnog razvoja, Integriranog energetskog i klimatskog plana, razvojnih dokumenata pojedinih sektora i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postupnim ograničavanjem emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama, dodjeljivanjem utvrđene godišnje emisijske kvote Republici Hrvatskoj za sektore izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama, koja se ne smije premašiti, mjerama u sektorima izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama, mjerama u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva te drugim mjerama koje pridonose ublažavanju klimatskih promjena.

(2) Prilagodba klimatskim promjenama na teritoriju Republike Hrvatske osigurava se provođenjem Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, razvojnih dokumenata pojedinih sektora i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svim ranjivim sektorima.

(3) Praćenje emisija i ponora stakleničkih plinova i mjera za njihovo smanjenje odnosno povećanje od ključne su važnosti za praćenje napretka u postizanju niskougljične tranzicije, ocjenu usklađenosti s ispunjenjem obveza koje Republika Hrvatska ima prema međunarodnim sporazumima i EU zakonodavstvu te je izvješćivanje o navedenom ključni alat za poticanje promjena na nacionalnoj i lokalnoj razini.

(4) Praćenjem klimatskih promjena i projekcija budućih klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj, utjecaj na sektore, ranjivost, osjetljivost, te provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama od ključne je važnosti za osiguranje otpornosti na klimatske promjene i smanjenja gubitaka i šteta povezanih s klimatskim promjenama.

Izvješća i podaci za praćenje emisija i ponora stakleničkih plinova i prilagodbe klimatskim promjenama

Članak 22.

(1) Za praćenje emisija i ponora stakleničkih plinova ključni su detaljni i točni podaci o djelatnostima, izvorima emisija i ponorima dok su za prilagodbu klimatskim promjenama ključni podaci o utjecaju i ranjivosti na klimatske promjene.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka koriste se za planiranje i vođenje politike i mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka koriste se za izradu sljedećih izvješća prema Uredbi (EU) 2018/1999:

1. integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku u skladu s člankom 17. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/1999

2. nacionalnih izvješća prema Konvenciji i dvogodišnjih izvješća o transparentnosti u skladu s člankom 17. stavkom 2. i člankom 41. Uredbe (EU)  2018/1999

3. izvješća o politikama i mjerama za ublažavanje klimatskih promjena u skladu s člankom 18. Uredbe (EU)  2018/1999

4. izvješća o projekcijama emisija stakleničkih plinova u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2018/1999

5. izvješća o planiranim mjerama i primjeni Strategije prilagodbe u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2018/1999

6. izvješća o financijskoj i tehnološkoj potpori zemljama u razvoju u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2018/1999

7. izvješća o korištenju prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica i prava na korištenje jedinica iz projekata u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2018/1999  

8. preliminarnih izvješća o inventaru stakleničkih plinova u skladu s člankom 26. stavcima 3. i 5. Uredbe (EU) 2018/1999

9. konačnih izvješća o inventaru stakleničkih plinova, uključujući i uklanjanja pomoću ponora, u skladu s člankom 26. stavcima 3., 4. i 5. Uredbe (EU) 2018/1999

10. približnih izvješća o inventaru stakleničkih plinova u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1999.

(4) Izvješća iz stavka 3. ovoga članka izrađuju se u skladu s Konvencijom te odlukama i smjernicama Konvencije i Pariškog sporazuma te se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva.

Poslovi i zadaće Ministarstva

Članak 23.

(1) Za provedbu Uredbe (EU) 2018/1999, Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1208, Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2066, Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/1281 i Odluke br. 529/2013/EU nadležno je Ministarstvo .

(2) U svrhu provedbe propisa iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo obavlja sljedeće poslove:

1. nositelj je izrade izvješća iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona, koja objavljuje na mrežnim stranicama u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999

2. nositelj je izrade  izvješća o korištenju prihoda od prodaje i prava na korištenje jedinica iz projekata iz članka 22. stavka 3. točke 7. ovoga Zakona u skladu s člankom 19. Uredbe (EU)  2018/1999 te člankom 5. i Prilogom II. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1208, na temelju podataka koje mu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dostavlja do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu

3. dostavlja izvješća iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona Europskoj komisiji (u daljnjem tekstu: Komisija) i Tajništvu Konvencije u skladu s člancima 15., 17., 18., 19., 26. i 41. Uredbe (EU) 2018/1999

4. vodi nacionalni sustav inventara u skladu s člankom 37. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1999

5. vodi nacionalni informacijski sustav za zemljište , kao dio nacionalnog sustava inventara iz točke 4. ovoga stavka

6. uspostavlja nacionalni sustav za izvješćivanje o politikama i mjerama i za izvješćivanje o projekcijama antropogenih emisija stakleničkih plinova po izvorima i uklanjanjima ponorima u skladu s člankom 39. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1999

7. dostavlja informacije i surađuje s Komisijom u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2018/1999 i pravno obvezujućih propisa Europske unije donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 2018/1999

8. u okviru procesa revizije odgovara na pitanja, dostavlja informacije i surađuje s Komisijom i Tajništvom Konvencije u skladu s člancima 37. i 38. Uredbe (EU) br. 2018/1999, Konvencijom i relevantnim odlukama Konvencije i Pariškog sporazuma.

(3) U svrhu provedbe Uredbe (EU) 2018/1999 i pravno obvezujućih akata Europske unije donesenih na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 Ministarstvo surađuje s tijelima i osobama iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i drugim tijelima.

Dostava podataka za izradu izvješća

Članak 24.

(1) Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadležna za poslove zaštite okoliša, energetike, gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva, mora, prometa, poslove službene statistike, trgovačka društva koja upravljaju cestovnom i željezničkom infrastrukturom te trgovačko društvo Hrvatske šume d. o. o., Hrvatske vode i svi poslovni subjekti, koji prikupljaju i/ili posjeduju podatke o djelatnostima po sektorima, kojima se ispuštaju ili uklanjaju staklenički plinovi, potrebne za izradu izvješća članka 22. stavka 3. ovoga Zakona moraju te podatke dostaviti Ministarstvu.

(2) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju podatke iz stavka 1. ovoga članka bez naknade, u skladu s rokovima propisanim uredbom iz članka 31. ovoga Zakona, u opsegu i formatu koji Ministarstvo objavljuje na mrežnim stranicama.

(3) Podatke potrebne za izradu izvješća iz članka 22. stavka 3. točaka 8. i 9. ovoga Zakona moraju subjekti navedeni u stavku 1. ovoga članka dostaviti Ministarstvu do 30. rujna tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(4) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka dužni su, putem svojih predstavnika u Povjerenstvu iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona, na način propisan uredbom iz članka 31. ovoga Zakona, sudjelovati u svim fazama pripreme i dostave izvješća iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona kao i u pregledu tih izvješća koju provodi Europska komisija i Tajništvo Konvencije.

Osnivanje, struktura i zadaće Povjerenstva

Članak 25.

(1) Za potrebe praćenja izrade izvješća iz članka 22. stavka 3. točaka 8. i 9. ovoga Zakona, davanja mišljenja na ta izvješća i sudjelovanja u pregledu tih izvješća osniva se Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čine predstavnici tijela državne uprave nadležnih za pojedine sektore te stručnih i znanstvenih institucija, koji su nadležni za pitanja praćenja emisija stakleničkih plinova.

(3) Za praćenje i ocjenu provedbe i planiranja politike i mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, davanja mišljenja na izvješća iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona i sudjelovanja u pregledu tih izvješća osniva se Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čine tri radne skupine: Koordinacijska radna skupina, Tehnička radna skupina za ublažavanje klimatskih promjena i Tehnička radna skupina za prilagodbu klimatskim promjenama.

(5) Koordinacijsku radnu skupinu povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka čine predstavnici nadležnih tijela državne uprave na razini rukovoditelja upravnih organizacija  i stručnih službi Vlade Republike Hrvatske.

(6) Tehničke radne skupine povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka čine predstavnici tijela državne uprave nadležnih za pojedine sektore i pitanja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, stručnih i znanstvenih institucija te predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, gospodarstva, nevladinih udruga i civilnog društva koji djeluju u području klimatskih promjena.

(7) Institucije iz stavaka 5. i 6.ovoga članka uključene u Povjerenstva iz stavaka 1. i 3. ovoga članka, na prijedlog Ministarstva , utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukama kojima se utvrđuju i zadaće tih povjerenstava.

(8) Članove povjerenstava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka temeljem Odluke iz stavka 7. ovoga članka imenuje ministar nadležan za klimatske promjene rješenjima.

(9) Članovima povjerenstava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka koji nisu predstavnici tijela državne uprave pripada naknada za rad.

(10) Sredstva za naknade članova iz stavka 8. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a iznos naknade utvrđuje se odlukama iz stavka 7. ovoga članka.

Nadležnosti Ministarstva vezano za pitanje dezertifikacije

Članak 26.

(1) U skladu sa Zakonom o potvrđivanju konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi, člancima 23. i 26. Konvencije UNCCD-a, Odlukom 11/COP.1 i drugim odlukama Konferencije stranaka Konvencije UNCCD-a, kao i Izjavom Zajednice u skladu s člankom 34. stavcima 2. i 3. Konvencije UNCCD-a, Ministarstvo nadležno je za izradu izvješća o mjerama poduzetim za provedbu Konvencije UNCCD-a i njihovu dostavu Tajništvu Konvencije UNCCD-a na način i u rokovima utvrđenim Odlukom 15/COP.13 i drugim odlukama Konferencije stranaka Konvencije UNCCD-a.

(2) Tijela državne uprave i   pravne osobe s javnim ovlastima te znanstvene i stručne institucije nadležne za poslove zaštite okoliša, gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva, meteorologije, poslove službene statistike, trgovačko društvo Hrvatske šume d. o. o., Hrvatske vode i svi poslovni subjekti koji prikupljaju i/ili posjeduju podatke za izradu izvješća iz stavka 1. ovoga članka moraju te podatke dostaviti Ministarstvu u obliku i rokovima propisanim uredbom iz članka 31. ovoga Zakona.

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama

Članak 27.

(1) Ministarstvo je nadležno za provedbu Uredbe (EU) 2023/956 u dijelu koji se odnosi na provjeru zaprimljenih informacija o pokretanju i rezultatima preispitivanja CBAM deklaracija u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2023/956 što se odnosi na ugrađene emisije u CBAM robi i njihovo utvrđivanje u skladu s člankom 19. stavkom 4. Uredbe (EU) 2023/956.

(2) Carinska uprava je nadležno za zaprimanje informacija o nepotpunom ili netočnom CBAM izvješću u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2023/956 i odredbama Provedbene uredbe (EU) 2023/1773 koja se odnosi na prijelazno razdoblje u provedbi CBAM mehanizma od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2025. godine i dostavlja Ministarstvu na provjeru u skladu s člankom 35. stavkom 4. Uredbe (EU) 2023/956.

(3) Ministarstvo pruža Carinskoj upravi stručnu potporu u pitanju analize izračuna ugrađenih emisija u CBAM deklaraciji ili CBAM izvješću.

(4) Rezultate preispitivanja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući dodatnu analizu podataka o ugrađenim emisijama u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2023/956, Ministarstvo dostavlja Carinskoj upravi kao temelj za odluku iz članka 19. stavka 5 Uredbe (EU) 2023/956.

(5) Analizu informacija iz stavka 2. ovoga članka, koja se odnosi na dodatnu analizu podataka o ugrađenim emisijama u CBAM izvješću, Ministarstvo dostavlja  Carinskoj upravi kao temelj za daljnje postupanje u skladu s člankom 35. stavcima 5. i 6. Uredbe (EU) 2023/956.

(6) Ministarstvo deklarantima koji izvješćuju u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2023/1773 i ovlaštenim CBAM deklarantima daje stručnu podršku vezano za izradu CBAM izvješća o CBAM robi i izradu CBAM deklaracija u dijelu koji se odnosi na izračun i izvješćivanje o ugrađenim emisijama.

GLAVA IV.

SEKTORI IZVAN SUSTAVA TRGOVANJA EMISIJSKIM JEDINICAMA STAKLENIČKIH PLINOVA

Sektori koje pokriva uredba o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova (ESR)

Članak 28 .

(1) Za provedbu Uredbe (EU) 2018/842, Uredbe (EU) 2023/857, Provedbene odluke Komisije (EU) 2020/2126, Provedbene odluke Komisije (EU) 2023/1319 i Odluke Komisije (EU) 2023/863 nadležna su tijela državne uprave nadležna za klimatske promjene, energetiku, industriju, fluorirane stakleničke plinove, zgradarstvo, cestovni promet, poljoprivredu i gospodarenje otpadom.

(2) Tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka svako u svom području djelatnosti i nadležnosti za sektore energetiku, industriju, fluorirane stakleničke plinove, zgradarstvo, cestovni promet, poljoprivredu i gospodarenje otpadom obavezna su do 2030. doprinijeti ostvarenju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 16,7 % u odnosu na razinu emisija u 2005. sukladno članku 1. stavku 3. Uredbe (EU) 2023/857.

(3) Za svaku godinu u razdoblju od 2021. do 2030. godine količina emisija stakleničkih plinova koja se ispušta iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama ograničava se do visine nacionalne godišnje emisijske kvote sukladno članku 1. stavku 3. Uredbe (EU) 2023/857 , Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/2126, Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2023/1319 i drugim vezanim propisima Komisije.

(4) Nacionalne godišnje emisijske kvote iz stavka 3. ovoga članka, korištenje fleksibilnih mogućnosti i provjere usklađenosti bilježe se na posebnom nacionalnom računu u Registru Unije.

(5) Ministarstvo na godišnjoj razini nadzire ispunjenje obveza iz stavaka 2. i 3. ovoga članka na temelju izvješća iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona i verificiranih izvješća iz članka 68. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona i obavještava tijela državne uprave nadležna za sektore iz stavka 2. ovoga članka o statusu ispunjenja obveza i o prekoračenju određenog postotka iz stavka 8. ovog članka.

(6) Mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova iz stavaka 2. i 3. ovoga članka propisuju se Strategijom niskougljičnog razvoja iz članka 12. ovoga Zakona i nacionalnim Integriranim energetskim i klimatskim planom iz članka 13. ovoga Zakona.

(7) Kvantificirane vrijednosti ciljeva smanjenja emisija u pojedinim sektorima u svrhu ispunjenja obveza iz stavaka 2. i 3. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske odlukom na temelju podataka o emisijama u pojedinim sektorima koje dostavlja Ministarstvo.

(8) Odlukom iz stavka 7. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske određuje p ostotak za koji svaki pojedini sektor u nekoj godini treba smanjiti emisije u cilju ispunjavanja obaveze iz stavka 3. ovoga članka, a sukladno nadležnosti iz stavka 1. ovoga članka.  

(9) Postotak iz stavka 8. ovoga članka određuje se uzimajući u obzir udio emisija tog sektora u ukupnim emisijama stakleničkih plinova kako su utvrđene u zadnjem izvješću o inventaru stakleničkih plinova, s ciljem kontinuiranog smanjivanja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i ispunjenja cilja iz stavka 2. ovoga članka, a uzimajući u obzir potencijal smanjenja emisija stakleničkih plinova iz različitih sektora te utjecaj na socijalne i ekonomske prilike.

(10) Sektorske ciljeve i postotke iz stavaka 7. i 8. ovoga članka Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(11) Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave iz stavka 1. ovoga članka izrađuje plan korektivnih mjera sukladno članku 1. stavku 7. Uredbe (EU) 2023/857, ako se utvrdi da Republika Hrvatska ne ostvaruje dovoljan napredak u ispunjavanju svojih obaveza iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(12) Republika Hrvatska za ispunjenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz stavka 2. ovoga članka može, prema potrebi, koristiti fleksibilne mogućnosti utvrđene člancima 5., 7. i 11. Uredbe (EU) 2018/842 i člankom 1. stavcima 4. i 6. Uredbe (EU) 2023/857, uključujući prodaju, odnosno kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote putem bilateralnog transfera ili provedbe projekata u skladu s člankom 5. stavcima 4., 5. i 7. Uredbe (EU) 2018/842 i člankom 1. stavkom 4. Uredbe (EU) 2023/857

(13) Za prodaju, odnosno kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote putem bilateralnog transfera ili provedbe projekata u skladu s člankom 5. stavcima 4., 5. i 7. Uredbe (EU) 2018/842 i člankom 1. stavkom 4. Uredbe (EU) 2023/857, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva , odlukom osniva radnu skupinu.

(14) Tijelo državne uprave iz stavka 1. ovoga članka nadležno za sektor za koji se, izvješćem iz stavka 5. ovoga članka, utvrdi da nije smanjilo emisije sukladno Odluci iz stavka 8. ovoga članka, a nakon iscrpljivanja mogućnosti korištenja ostalih fleksibilnih mogućnosti iz stavka 12. ovoga članka dužno je u proračunu osigurati financijska sredstva za kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote putem bilateralnog transfera ili provedbe projekata.

(15) U slučaju da su emisije iz sektora iz stavka 2. ovoga članka neke godine više od dodijeljene nacionalne godišnje emisijske kvote i za kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote bilateralnim transferom nisu osigurana financijska sredstva sukladno stavku 14 . ovoga članka te je zbog toga Republici Hrvatskoj u obliku kazne u sljedećoj kalendarskoj godini ukupna emisija iz sektora iz stavka 2. ovoga članka povećana za vrijednost koja se dobije kad se višak emisija pomnoži s koeficijentom 1,08 sukladno članku 9. stavku 1. točki a. Uredbe (EU) 2018/842, nadležno tijelo državne uprave koje nije smanjilo emisije u skladu s postotkom iz stavka 8. ovoga članka i nije osiguralo financijska sredstva za kupovinu jedinica odgovorno je za dodatna smanjenja emisija i osiguranje dodatnih financijskih sredstava za bilateralni transfer.

(16) Sredstva ostvarena prodajom dijela nacionalne godišnje emisijske kvote iz stavka 12. ovoga članka su namjenska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj u sektorima iz stavka 2. ovoga članka, sukladno članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) 2023/857.

(17) Način raspolaganja viškom emisijskih jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote, način posuđivanja i pohrane dijela nacionalne godišnje emisijske kvote iz članka 5. stavaka 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2018/842 i članka 1. stavka 4. Uredbe (EU) 2023/857, način prodaje, odnosno kupovine jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote bilateralnim transferom s drugim državama članicama sukladno članku 5. stavcima 3., 4. i 5. Uredbe (EU) 2018/842 i članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) 2023/857, način dodatne upotrebe neto uklanjanja iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva iz članka 7. Uredbe (EU) 2018/842 i članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2023/857, način korištenja jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote proizašlih iz provedbe projekata ili programa za ublažavanje emisija stakleničkih plinova iz članka 5. stavaka 7. i 8. Uredbe (EU) 2018/842, način izvješćivanja Komisije o prihodima ostvarenim prijenosima dijela nacionalne godišnje emisijske kvote i o namjeri korištenja fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 7. i 11. Uredbe (EU) 2018/842 i članka 1. stavcima 4. i 6. uredbe (EU) 2023/857, propisuje se uredbom iz članka 31. ovoga Zakona.

Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF)

Članak 29.

(1) Za provedbu Uredbe (EU) br. 2018/841, Uredbe (EU) 2023/839, Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/268 i Odluke br. 529/2013/EU nadležna su tijela državne uprave nadležna za klimatske promjene, zaštitu prirode, poljoprivredu i šumarstvo, svako u svom djelokrugu.

(2) Za razdoblje od 2021. do 2025. godine i od 2026. do 2030. godine Republika Hrvatska mora osigurati da u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva:

a) ukupne emisije ne premašuju ukupna uklanjanja u svim obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) 2023/839, a kako je utvrđeno u članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) 2023/839 i

b) vrijednost neto uklanjanja u 2030. godini iznosi -5 527 kt CO _2eq u skladu s odredbama članka 1. stavka 4. te Priloga III. Uredbe (EU) 2023/839.

(3) Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave nadležnim za poljoprivredu i šumarstvo izrađuje obračun emisija i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) 2023/839 sukladno pravilima za obračun utvrđenim u člancima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Uredbe (EU) 2018/841 i članku 1. stavcima 5., 6., 7., 8. i 9. Uredbe (EU) 2023/839.

(4) Republika Hrvatska za ispunjenje cilja iz stavka 2. ovoga članka može, prema potrebi, koristiti fleksibilne mogućnosti utvrđene člankom 1. stavcima 10. i 11. Uredbe (EU) 2023/839, uključujući prodaju, odnosno kupovinu viška uklanjanja iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

(5) Za izvršenje prijenosa uklanjanja iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva iz stavka 4. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske odlukom osniva radnu skupinu iz članka 28. stavka 13. ovoga Zakona.

(6) Sredstva ostvarena prodajom viška uklanjanja iz stavka 4. ovoga članka su namjenska sredstva predviđena za borbu protiv klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj sukladno članku 1. stavkom 10. Uredbe (EU) 2023/839.

(7) Način raspolaganja viškom uklanjanja, način korištenja fleksibilnih mogućnosti iz članka 1. stavaka 9., 10. i 11. Uredbe (EU) 2023/839 te način izvješćivanja Komisije o korištenju zemljišta i o namjeri korištenja fleksibilnih mogućnosti propisuje se uredbom iz članka 31. ovoga Zakona.

(8) Ministarstvo u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za poljoprivredu i šumarstvo podnosi Komisiji izvješće o usklađenosti u obliku i rokovima utvrđenim člankom 14. Uredbe (EU) 2018/841 i člankom 1. stavkom 12. Uredbe (EU) 2023/839.

(9) Ministarstvo u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za poljoprivredu i šumarstvo izrađuje plan korektivnih mjera sukladno članku 1. stavku 11. Uredbe (EU) 2023/839 ako se utvrdi da Republika Hrvatska ne ostvaruje dovoljan napredak u ispunjavanju svojih obveza iz stavka 2. ovoga članka.

(10) Ako u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva neke godine ponori nisu na putanji ostvarenja cilja iz stavka 2. podstavka b. ovoga članka i manjak uklanjanja treba namiriti kupovinom uklanjanja od drugih država članica, tijelo državne uprave nadležno za poljoprivredu i šumarstvo osigurava financijska sredstva u državnom proračunu za kupovinu manjka uklanjanja.

(11) U slučaju da nakon sveobuhvatnog preispitivanja 2032. godine Europska komisija utvrdi da Republika Hrvatska nije ostvarila vrijednost neto uklanjanja iz stavka 2. podstavka b. ovoga članka zbog toga što manjak uklanjanja nije namiren kupovinom uklanjanja iz stavka 4. ovoga članka , primjenjuje se kazna sukladno članku 1. stavku 11. Uredbe (EU) 2023/839 prema kojem se iznos viška neto emisija stakleničkih plinova pomnožen s faktorom 1,08 dodaje iznosu neto emisija stakleničkih plinova prijavljenog za 2030. T ijelo državne uprave nadležno za poljoprivredu i šumarstvo dužno je osigurati dodatna financijska sredstava za kupovinu dodatnog uklanjanja.  

(12) Količine emisija i uklanjanja za svaku od obračunskih kategorija zemljišta , upotreba fleksibilnih mogućnosti i procjena usklađenosti bilježe se na posebnom nacionalnom računu u Registru Unije sukladno članku 1. stavku 13. Uredbe (EU) 2023/839.

(13) Tijelo državne uprave nadležno za poljoprivredu i šumarstvo imenuje stručnjake s kojima se, uz stručnjake Ministarstva, Europska komisija savjetuje prije donošenja delegiranih akata sukladno članku 16. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/841.

Certificiranje uklanjanja ugljika

Članak 30.

(1) Pravnim i fizičkim osobama mogu se u skladu s odredbama ovoga Zakona i uredbe (EU) o certificiranju uklanjanja ugljika dodijeliti certifikati o trajnom uklanjanju ugljika, gospodarenja ugljikom i skladištenja ugljika u proizvodima.

(2) Sustav certifikacije uklanjanja ugljika razlikuje javne i privatne certifikacijske sheme koje odobrava Europska komisija sukladno čl. 13. Uredbe (EU) o certificiranju uklanjanja ugljika.

(3) Ministarstvo zaprima zahtjeve za priznavanje javnih certifikacijskih shema koje provjerava i podnosi ih Komisiji na odobravanje.

(4) Ministarstvo u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za šumarstvo i poljoprivredu i tijelom državne uprave nadležnim za energetiku i industriju i drugim nadležnim tijelima surađuje na obradi zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Hrvatska akreditacijska agencija provodi akreditaciju tijela za certifikaciju, nadzire ih u cilju zadržavanja osposobljenosti za rad u akreditiranom području te o rezultatima provedenih nadzora obavještava Ministarstvo.

(6) Postupak zaprimanja zahtjeva, sastav i način rada stručnog povjerenstva i druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje pravilnikom ministar nadležan za klimatske promjene.

Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova

Članak 31.

(1) Način praćenja emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom.

(2) Uredba iz stavka 1. ovoga članka uređuje uspostavu nacionalnog sustava inventara i njegovo funkcioniranje, uspostavu nacionalnog informacijskog sustava za zemljište i njegovo funkcioniranje, poslove i njihovu raspodjelu na dionike, način i metodologiju praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova i njihovom uklanjanju ponorima, način i metodologiju izvješćivanja prema Konvenciji UNCCD-a, godišnji program prikupljanja podataka o djelatnostima po sektorima, program prikupljanja podataka za izvješćivanje prema Konvenciji UNCCD-a i rokove njegove izrade, rokove za izradu i dostavu izvješća iz članka 22. ovoga Zakona Ministarstvu, Tajništvu Konvencije i Europskoj komisiji, način sudjelovanja i rokove za dostavu odgovora vezano za reviziju izvješća iz članka 22. ovoga Zakona Tajništvu Konvencije i Europskoj komisiji, način izračuna i izrade inventara emisija stakleničkih plinova, način i rokove dostavljanja podataka Ministarstvu, uspostavu nacionalnog sustava za politiku, mjere i projekcije i njegovo funkcioniranje, način izrade izvješća o politici i mjerama, projekcijama, dvogodišnjeg i nacionalnog izvješća.

DIO TREĆI

EU SUSTAV TRGOVANJA EMISIJSKIM JEDINICAMA STAKLENIČKIH PLINOVA