Članak 1.

U Zakonu u odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 124/11 i 16/12) članak 1. mijenja se i glasi:

»Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.«.

Članak 2.

Članak 2. mijenja se i glasi:

»U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:

– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),

– pripadnici hrvatske nacionalne manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska nacionalna manjina),

– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo).«.

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

» Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i bez hrvatskog državljanstva.«.

Članak 4.

Članak 5. mijenja se i glasi:

» S ciljem promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i aktima strateškog planiranja preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.«.

Članak 5.

U članku 6. stavku 3. riječi: »hrvatske manjine« zamjenjuju se riječima: »hrvatske nacionalne manjine«.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u državama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 6.

U članku 7. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i integraciju hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim propisima Republike Hrvatska iz područja odgoja, obrazovanja i znanosti, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, rada i zapošljavanja, ali i druga prava sukladno posebnim propisima.

Stavak 4. se briše.

Članak 7.

Članak 10. mijenja se i glasi:

»Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju »Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske.«.

Članak 8.

Naslov iznad članka 12. i članak 12. mijenjaju se i glase:

»Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Provedba aktivnosti, projekata i mjera iz ovog Zakona u nadležnosti je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) i Ministarstva demografije i useljeništva kao i drugih tijela državne uprave, sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave .«.

Članak 9.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»Nadležnost Ureda je:

– koordinacija aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,

– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,

– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,

– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.

Članak 10.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine te hrvatskog iseljeništva .« .

Članak 11.

Članak 15. mijenja se i glasi:

» Ured priprema i podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, do 30. travnja tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu.«.

Članak 12.

U članku 16. podstavak 2. mijenja se i glasi:

» - tijela državne uprave nadležna za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i  digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu , prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo . «

Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:

» – Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske.«.

Dosadašnji podstavak 5. koji postaje podstavak 6. mijenja se i glasi:

» – druga tijela, institucije i organizacije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili je njihova djelatnost od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.«.

Članak 13.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u pojedinoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,

– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,

– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.«.

Članak 14.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:

– tri iz Srbije,

– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,

– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.«.

Članak 15.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:

– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,

– četiri iz Australije,

– tri iz Kanade,

– po dva iz Argentine i Čilea,

– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,

– jedan skupno za Dansku i Norvešku,

– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,

– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,

– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.«.

Članak 16.

Članak 22. mijenja se i glasi:

» Članovi Savjeta po položaju su:

–  državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,

– dužnosnici u tijelima državne uprave nadležnim za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i  digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu , prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,

– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,

– predstavnici sveučilišne zajednice,

– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,

– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,

– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),

– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,

– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,

– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,

– predstavnik Matice hrvatske,

– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,

– predstavnik znanstvenih institucija,

– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.

Članak 17.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta uredit će se poslovnikom, kojeg donosi Savjet.«.

Članak 18.

Članci od 25. do 29. brišu se.

Članak 19.

Naslov iznad članka 30. i članak 30. mijenjaju se i glase:

»Nadležna tijela državne uprave

Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.

Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za useljeništvo, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Ministarstvom demografije i useljeništva.«.

Članak 20.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske , kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona.

U obavljanju poslova vezanih za useljeništvo Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske surađuje s Ministarstvom demografije i useljeništva.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva državnog tajnika Ureda i ministra nadležnog za demografiju i useljeništvo.«.

Članak 21.

Iza članka 32. dodaje se članak 32. a koji glasi:

» Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Savjet mladih) s ciljem jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama hrvatskog iseljeništva, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatske zajednice diljem svijeta, promoviranja kulturnih, obrazovnih i poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj te osnaživanja za povratak u Hrvatsku.

Savjet mladih čine predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: imenovani predstavnici), te predstavnici državnih tijela i organizacija te udruga (dalje u tekstu: predstavnici po položaju).

Imenovani predstavnici su istaknuti pojedinci koji su snažno angažirani na promicanju hrvatskog identiteta i jačanju povezanosti s Republikom Hrvatskom.

Članovi Savjeta mladih po položaju su predstavnici tijela državne uprave, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.

Predsjednik i potpredsjednici Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske sudjeluju i u radu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet mladih predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu mladih određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,

– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,

– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.

Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:

– tri iz Srbije,

– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,

– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.

Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:

– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,

– četiri iz Australije,

– tri iz Kanade,

– po dva iz Argentine i Čilea,

– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,

– jedan skupno za Dansku i Norvešku,

– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,

– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,

– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.

Članovi Savjeta mladih po položaju su:

– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,

– predstavnici tijela državne uprave nadležnih za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i  digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu , prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo.,

– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,

– predstavnici sveučilišne zajednice,

– predstavnik Agencije za mobilnost i programe Europske unije,

– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,

– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,

– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),

– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,

– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,

– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,

– predstavnik Matice hrvatske,

– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,

– predstavnik znanstvenih institucija,

- predstavnik Savjeta mladih Republike Hrvatske,

– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.

Članove Savjeta mladih, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta mladih uredit će se poslovnikom, kojeg donosi Savjet mladih.«.

Članak 22.

Članak 33. mijenja se i glasi:

»Republika Hrvatska omogućuje Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje hrvatskoga jezika.

Republika Hrvatska omogućuje pohađanje hrvatske nastave pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.

Republika Hrvatska omogućuje korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu.

Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na donošenje posebnih upisnih kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove učenika i studenata hrvatskoga podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove.

Republika Hrvatska omogućava obavljanje studentskih poslova studentima Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Prava na obavljanje studentskih poslova studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju obavljanje studentskih poslova.

Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije te druge organizacije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika, studenata i mladih Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Državni tajnik Ureda donijet će pravilnik o stipendiranju studenata iz stavka 5. ovoga članka.«.

Članak 23.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»Republika Hrvatska informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te pružanjem informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.

Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.«.

Članak 24.

Naslovi iznad članaka i članci od 37. do 43. brišu se.

Članak 25.

U članku 46. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»S ciljem boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladih hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te obavljanja studentskih poslova.«.

Članak 26.

Članak 47. mijenja se i glasi:

» Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:

- suradnju udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i kulturnim institucijama izvan Republike Hrvatske,

- međusobnu suradnju hrvatskih udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske u svijetu,

- razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom,

- predstavljanje i promidžbu umjetničkog i kulturnog stvaralaštva nastalih u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj te umjetničke i kulturne baštine Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske,

- jačanje postojećih i poticanje uspostave novih hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama. «.

Članak 27.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva.«.

Članak 28.

U članku 51. iza riječi: » Ured « dodaju se riječi: »od nadležnih tijela državne uprave«.

Iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:

» - udrugama, institucijama i istaknutim kulturnim djelatnicima i umjetnicima hrvatskog podrijetla,

Dosadašnji podstavci od 2. do 5. postaju podstavci od 3. do 6.«

Dosadašnji podstavak 6. koji postaje podstavak 7. mijenja se i glasi:

» - sportskim udrugama, klubovima i istaknutim sportskim djelatnicima i sportašima hrvatskog podrijetla.«.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Nadležna tijela državne uprave dužna su Uredu dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (NN 42/18).«.

Članak 29.

Članak 52. mijenja se i glasi:

»Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te potiče ulaganja u Republiku Hrvatsku.

Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.

Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla potiče projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.«.

Članak 30.

Članak 53. mijenja se i glasi:

»Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz zajedničke programe i pomoć u korištenju fondova Europske unije.“.

Članak 31.

U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi:

» U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini, osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica.«.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

» Odredbe stavaka 2. i 3.  ovoga članka na odgovarajući način odnose se i na pripadnike hrvatske nacionalne manjine. «.

Članak 32.

Članak 55. mijenja se i glasi:

» Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i razvoja gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske prikuplja podatke o:

– novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– vanjsko-trgovinskim bilancama s državama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,

Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu i nadležnom tijelu za povratak i useljavanje dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.«.

Članak 33.

Naslov glave V. iznad članka 56. i članak 56. mijenjaju se i glas e:

» POTICANJE POVRATKA I USELJAVANJA PRIPADNIKA HRVATSKOG ISELJENIŠTVA U REPUBLIKU HRVATSKU

Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.«

Članak 34.

Iza članka 56. dodaju se naslovi i članci 56.a, 56.b, 56.c, 56.d, 56.e, 56.f, 56.g i 56.h koji glase:

»Unaprjeđenje poticajnog okruženja

Članak 56.a

Vlada Republike Hrvatske provodi mjere i pruža podršku razvojnim planovima jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave s ciljem unapređenja poticajnih uvjeta za povratak, useljavanje i integraciju pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske razvija poticajne uvjete za transfer znanja, investiranja i primjenjivanja tehnološkog, inovacijskog i drugog stečenog kapitala pripadnika hrvatskog iseljeništva koji se prenosi useljavanjem u Republiku Hrvatsku.

Reguliranje boravka useljenika i povratnika pripadnika

hrvatskog iseljeništava bez hrvatskog državljanstva

Članak 56.b

Republika Hrvatska omogućava useljenicima i povratnicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva reguliranje boravka u Republici Hrvatskoj pod povoljnijim uvjetima sukladno posebnom propisu uz prilaganje potvrde ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.

Reguliranje boravka

Članak 56.c

U svrhu reguliranja privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili reguliranja stalnog boravka, ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo može izdati potvrdu hrvatskom iseljeniku, članu obitelji hrvatskog iseljenika, potomku hrvatskog iseljenika ili članu obitelji potomka hrvatskog iseljenika.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i korisniku mjera, programa i projekata koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.

U smislu odredbi ovoga Zakona članovima obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner i maloljetno dijete.  

Potvrda ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo temeljem ovoga članka može se izdati s rokom važenja do dvije godine.  

Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članaka ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo sukladno posebnom propisu.

Podnošenje zahtjeva za izdavanjem potvrde za reguliranje boravka

Članak 56.d

O zahtjevu za izdavanjem potvrde iz članka 56.c stavka 1. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo.

Protiv odluke o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Uvjeti za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka

Članak 56.e

Uz zahtjev za izdavanjem potvrde za reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva prilaže se valjana putna isprava, izvadak iz matice rođenih, životopis, dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu te druga dokumentacija kojom se dokazuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva, preporuka diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske, udruga i institucija hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Korisnici mjera, programa i projekata osim dokaza iz stavka 1. ovoga članka prilažu i dokaz o korištenju mjere, programa i projekta koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.

Uz zahtjev za izdavanjem potvrde u svrhu reguliranja stalnog boravka prilaže se valjana strana putna isprava, dokaz o reguliranom privremenom boravku u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva zadnje tri godine u Republici Hrvatskoj i važeća biometrijska dozvola boravka. U rok neprekidnog boravka od tri godine uračunava se i vrijeme odobrenih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga uz potvrdu tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske odnosno ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo sukladno zakonu kojim se uređuje boravak stranaca u Republici Hrvatskoj.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o načinu izdavanja potvrde za reguliranje boravka iz stavka 1. i 3. ovoga članka i ispravama koje se prilažu zahtjevu.

Prava s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj

Članak 56.f

Temeljem odobrenog boravka u svrhu useljeništva i povratka hrvatskog iseljeništva odnosno stalnog boravka uz potvrdu ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo ostvaruje se pravo na rad i samozapošljavanje, pravo na programe obrazovanja, obrazovanje i studiranje kao i druga prava sukladno posebnim propisima.

Savjetodavna potpora

Članak 56.g

Povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva pruža se savjetodavna potpora u rješavanju statusnih pitanja u području reguliranja boravka i primitka u hrvatsko državljanstvo.

Specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti

Članak 56.h

Republika Hrvatska pruža podršku razvoju i provodi specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva za uključivanje u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska omogućuje i provodi program stipendiranja za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva radi učenja hrvatskoga jezika.

Republika Hrvatska omogućuje dostupnost informacija i savjetodavnu potporu useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva u prvim koracima njihove integracije u Republiku Hrvatsku.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi specijaliziranih integracijskih mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi programa stipendiranja učenja hrvatskog jezika iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu . «.

Članak 35.

Naslovi iznad članaka i članci od 57. do 61. brišu se.

Članak 36.

Naslov iznad članka i članak 63. mijenjaju se i glase:

»Zapošljavanje u skladu s potrebama tržišta rada

Članak 63.

Ministarstvo nadležno za rad odnosno ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi projekte  zapošljavanja povratnika, useljenika i pripadnika hrvatskoga iseljeništva.

Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj te u suradnji s drugim tijelima javne vlasti provodi edukacije i radionice za povratnike, useljenike i pripadnike hrvatskoga iseljeništva.«.

Članak 37.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnoj sigurnosti stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.«.

Članak 38.

Članak 65. briše se.

Članak 39.

U cijelom tekstu Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 124/11 i 16/12) riječ: »šport« u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuje se riječju: »sport« u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

» Državni tajnik Ureda će u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona,   donijeti pravilnik iz članka 33. koji je izmijenjen člankom 24. ovog Zakona .

Ministar nadležan za poslove demografije i useljeništva će u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik iz članka 56.h stavak 4. i 5. ovoga Zakona. «.

Članak 41.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:

Zagreb,                  2024.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 124/11 i 16/12), stupio je na snagu 29. listopada 2011. godine. Tim Zakonom uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Nadalje, tim Zakonom je propisano da je skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.

Dana 17. svibnja 2024. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024). Stupanjem na snagu ovog Zakona, Ministarstvo demografije i useljeništva, preuzelo je poslove iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva (dijaspore) u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj. U skladu s odredbama ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske će predložiti izmjene posebnih zakona kojima su pojedini poslovi stavljeni u nadležnost tijelima državne uprave, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Sukladno članku 25. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, („Narodne novine“, broj 85/20, 21, 21/23 i 57/2024), Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Središnji državni ured) obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske; koordinaciju  aktivnosti između nadležnih tijela državne uprave i drugih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; brigu za zaštitu prava i interesa te očuvanja i jačanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske; jačanje suradnje i izradu prijedloga komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske; obavlja poslove koji se odnose na vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske; planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Središnji državni ured obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.

Slijedom navedenog, radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, radi poboljšanja učinkovitosti provedbe važećih odredbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te ostvarenja normativnih preduvjeta u kojima bi Ministarstvo demografije i useljeništva moglo preuzeti pojedine poslove koji su im stavljeni u nadležnost, potrebno je donošenje ovoga Zakona.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.

Odredbom ovog članka mijenja se i dopunjuje predmet koji se uređuje Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Uz članak 2.

Odredbom ovog članka mijenja se naziv hrvatska manjina u hrvatska nacionalna manjina i hrvatsko iseljeništvo/dijaspora u hrvatsko iseljeništvo. Pojam dijaspora je suvišan, budući da se radi o istoznačnici pojma iseljeništvo.

Uz članak 3.

Ovim člankom se nastavno na članak 2. razrađuje u kojem statusnom položaju Hrvati izvan Republike Hrvatske mogu biti u Republici Hrvatskoj . Predlaže se da se ovaj Zakon odnosi na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i na Hrvate izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva.

Uz članak 4.

U ovom članku se pojam „strategija“ zamjenjuje sintagmom „akti strateškog planiranja“  te se vrši usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 , 151/22 ) kojim se uređuje priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Sukladno ovom zakonu, Akti strateškog planiranja su Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, program Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na akte strateškog planiranja čija je izrada, donošenje, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje propisano posebnim zakonom.

Uz članak 5.

Odredbom ovog članka u stavku 3. predlaže se riječi hrvatske manjine zamijeniti s riječima hrvatske nacionalne manjine budući da se u proteklih 12 godina semantičko polje pojma manjina značajno promijenilo te se kroz cijeli tekst zakona predlaže koristiti pojam hrvatska nacionalna manjina.

Predlaže se dodavanje novog stavka 5., a koji se odnosi na prebacivanje članka 59. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske iz glave V koja se isključivo odnosi na „Povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Republiku Hrvatsku“, budući da je navedenim člankom propisana skrb i zalaganje Republike Hrvatske za sve kategorije Hrvata izvan Republike Hrvatske, a što uključuje i praćenje stanja ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive te ih se štiti i pomaže, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.  

Uz članak 6.

Odredbom ovog članka predlaže se mijenjanje stavka 2. radi obuhvaćanja pojma integracije u području povratka, te stavka 4. radi proširenja područja u kojima Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju prava i obveze sukladno posebnim propisima te brisanje stavka 4.

Uz članak 7.

Odredbom ovog članka predlaže se umjesto Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske koji se nije uspio usvojiti tijekom prethodnog razdoblja važenja Zakona, organiziranje Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske. U tome bi tjednu kroz organizaciju širokog spektra događanja širom Hrvatske bila povećana vidljivost Hrvata izvan Republike Hrvatske te bi se javnosti ukazalo na postignuća i izazove Hrvata izvan Republike Hrvatske. Svake bi godine događanja trebalo organizirati u Zagrebu i još jednoj ili nekoliko županija kako bi se povećala vidljivost pojedinih hrvatskih županija i regija, od održavanja sjednice Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, preko izložbi, koncerata, tribina, znanstvenih skupova do sportskih i gospodarskih događanja.