ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 1.
U Zakonu u odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 124/11 i 16/12) članak 1. mijenja se i glasi:
»Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.«.
Članak 2.
Članak 2. mijenja se i glasi:
»U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:
– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),
– pripadnici hrvatske nacionalne manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska nacionalna manjina),
– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo).«.
Članak 3.
Članak 3. mijenja se i glasi:
»Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i bez hrvatskog državljanstva.«.
Članak 4.
Članak 5. mijenja se i glasi:
»S ciljem promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i aktima strateškog planiranja preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.«.
Članak 5.
U članku 6. stavku 3. riječi: »hrvatske manjine« zamjenjuju se riječima: »hrvatske nacionalne manjine«.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u državama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 6.
U članku 7. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i integraciju hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim propisima Republike Hrvatska iz područja odgoja, obrazovanja i znanosti, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, rada i zapošljavanja, ali i druga prava sukladno posebnim propisima.
Stavak 4. se briše.
Članak 7.
Članak 10. mijenja se i glasi:
»Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju »Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske.«.
Članak 8.
Naslov iznad članka 12. i članak 12. mijenjaju se i glase:
»Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Provedba aktivnosti, projekata i mjera iz ovog Zakona u nadležnosti je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) i Ministarstva demografije i useljeništva kao i drugih tijela državne uprave, sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.«.
Članak 9.
Članak 13. mijenja se i glasi:
»Nadležnost Ureda je:
– koordinacija aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,
– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,
– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,
– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.
Članak 10.
Članak 14. mijenja se i glasi:
»U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine te hrvatskog iseljeništva.«.
Članak 11.
Članak 15. mijenja se i glasi:
»Ured priprema i podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, do 30. travnja tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu.«.
Članak 12.
U članku 16. podstavak 2. mijenja se i glasi:
» - tijela državne uprave nadležna za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo. «
Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:
» – Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske.«.
Dosadašnji podstavak 5. koji postaje podstavak 6. mijenja se i glasi:
» – druga tijela, institucije i organizacijekoja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili je njihova djelatnost od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.«.
Članak 13.
Članak 19. mijenja se i glasi:
»Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u pojedinoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,
– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.«.
Članak 14.
Članak 20. mijenja se i glasi:
»Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.«.
Članak 15.
Članak 21. mijenja se i glasi:
»Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:
– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,
– četiri iz Australije,
– tri iz Kanade,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Dansku i Norvešku,
– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,
– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.«.
Članak 16.
Članak 22. mijenja se i glasi:
» Članovi Savjeta po položaju su:
– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,
– dužnosnici u tijelima državne uprave nadležnim za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnici sveučilišne zajednice,
– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
–predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik Matice hrvatske,
– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,
– predstavnik znanstvenih institucija,
–predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.
Članak 17.
Članak 24. mijenja se i glasi:
»Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta uredit će se poslovnikom, kojeg donosi Savjet.«.
Članak 18.
Članci od 25. do 29. brišu se.
Članak 19.
Naslov iznad članka 30. i članak 30. mijenjaju se i glase:
»Nadležna tijela državne uprave
Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.
Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za useljeništvo, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Ministarstvom demografije i useljeništva.«.
Članak 20.
Članak 31. mijenja se i glasi:
»Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona.
U obavljanju poslova vezanih za useljeništvo Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske surađuje s Ministarstvom demografije i useljeništva.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva državnog tajnika Ureda i ministra nadležnog za demografiju i useljeništvo.«.
Članak 21.
Iza članka 32. dodaje se članak 32. a koji glasi:
»Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Savjet mladih) s ciljem jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama hrvatskog iseljeništva, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatske zajednice diljem svijeta, promoviranja kulturnih, obrazovnih i poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj te osnaživanja za povratak u Hrvatsku.
Savjet mladih čine predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: imenovani predstavnici), te predstavnici državnih tijela i organizacija te udruga (dalje u tekstu: predstavnici po položaju).
Imenovani predstavnici su istaknuti pojedinci koji su snažno angažirani na promicanju hrvatskog identiteta i jačanju povezanosti s Republikom Hrvatskom.
Članovi Savjeta mladih po položaju su predstavnici tijela državne uprave, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Predsjednik i potpredsjednici Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske sudjeluju i u radu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet mladih predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu mladih određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,
– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.
Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.
Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:
– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,
– četiri iz Australije,
– tri iz Kanade,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Dansku i Norvešku,
– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,
– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.
Članovi Savjeta mladih po položaju su:
– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,
– predstavnici tijela državne uprave nadležnih za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo.,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnici sveučilišne zajednice,
– predstavnik Agencije za mobilnost i programe Europske unije,
– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
–predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik Matice hrvatske,
– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,
– predstavnik znanstvenih institucija,
- predstavnik Savjeta mladih Republike Hrvatske,
–predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.
Članove Savjeta mladih, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.
Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta mladih uredit će se poslovnikom, kojeg donosi Savjet mladih.«.
Članak 22.
Članak 33. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska omogućuje Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje hrvatskoga jezika.
Republika Hrvatska omogućuje pohađanje hrvatske nastave pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.
Republika Hrvatska omogućuje korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu.
Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na donošenje posebnih upisnih kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove učenika i studenata hrvatskoga podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove.
Republika Hrvatska omogućava obavljanje studentskih poslova studentima Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Prava na obavljanje studentskih poslova studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju obavljanje studentskih poslova.
Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije te druge organizacije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika, studenata i mladih Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Državni tajnik Ureda donijet će pravilnik o stipendiranju studenata iz stavka 5. ovoga članka.«.
Članak 23.
Članak 34. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te pružanjem informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.
Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.«.
Članak 24.
Naslovi iznad članaka i članci od 37. do 43. brišu se.
Članak 25.
U članku 46. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»S ciljem boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladih hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te obavljanja studentskih poslova.«.
Članak 26.
Članak 47. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:
- suradnju udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i kulturnim institucijama izvan Republike Hrvatske,
- međusobnu suradnju hrvatskih udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske u svijetu,
- razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom,
- predstavljanje i promidžbu umjetničkog i kulturnog stvaralaštva nastalih u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj te umjetničke i kulturne baštine Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske,
- jačanje postojećih i poticanje uspostave novih hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama. «.
Članak 27.
Članak 49. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva.«.
Članak 28.
U članku 51. iza riječi: »Ured« dodaju se riječi: »od nadležnih tijela državne uprave«.
Iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:
» - udrugama, institucijama i istaknutim kulturnim djelatnicima i umjetnicima hrvatskog podrijetla,
Dosadašnji podstavci od 2. do 5. postaju podstavci od 3. do 6.«
Dosadašnji podstavak 6. koji postaje podstavak 7. mijenja se i glasi:
» - sportskim udrugama, klubovima i istaknutim sportskim djelatnicima i sportašima hrvatskog podrijetla.«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Nadležna tijela državne uprave dužna su Uredu dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (NN 42/18).«.
Članak 29.
Članak 52. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te potiče ulaganja u Republiku Hrvatsku.
Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla potiče projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.«.
Članak 30.
Članak 53. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz zajedničke programe i pomoć u korištenju fondova Europske unije.“.
Članak 31.
U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi:
»U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini, osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini.«.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica.«.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
»Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način odnose se i na pripadnike hrvatske nacionalne manjine.«.
Članak 32.
Članak 55. mijenja se i glasi:
» Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i razvoja gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske prikuplja podatke o:
– novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– vanjsko-trgovinskim bilancama s državama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,
Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu i nadležnom tijelu za povratak i useljavanje dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.«.
Članak 33.
Naslov glave V. iznad članka 56. i članak 56. mijenjaju se i glase:
» POTICANJE POVRATKA I USELJAVANJA PRIPADNIKA HRVATSKOG ISELJENIŠTVA U REPUBLIKU HRVATSKU
Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.«
Članak 34.
Iza članka 56. dodaju se naslovi i članci 56.a, 56.b, 56.c, 56.d, 56.e, 56.f, 56.g i 56.h koji glase:
»Unaprjeđenje poticajnog okruženja
Članak 56.a
Vlada Republike Hrvatske provodi mjere i pruža podršku razvojnim planovima jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave s ciljem unapređenja poticajnih uvjeta za povratak, useljavanje i integraciju pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Vlada Republike Hrvatske razvija poticajne uvjete za transfer znanja, investiranja i primjenjivanja tehnološkog, inovacijskog i drugog stečenog kapitala pripadnika hrvatskog iseljeništva koji se prenosi useljavanjem u Republiku Hrvatsku.
Reguliranje boravka useljenika i povratnika pripadnika
hrvatskog iseljeništava bez hrvatskog državljanstva
Članak 56.b
Republika Hrvatska omogućava useljenicima i povratnicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva reguliranje boravka u Republici Hrvatskoj pod povoljnijim uvjetima sukladno posebnom propisu uz prilaganje potvrde ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.
Reguliranje boravka
Članak 56.c
U svrhu reguliranja privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili reguliranja stalnog boravka, ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo može izdati potvrdu hrvatskom iseljeniku, članu obitelji hrvatskog iseljenika, potomku hrvatskog iseljenika ili članu obitelji potomka hrvatskog iseljenika.
Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i korisniku mjera, programa i projekata koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.
U smislu odredbi ovoga Zakona članovima obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner i maloljetno dijete.
Potvrda ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo temeljem ovoga članka može se izdati s rokom važenja do dvije godine.
Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članaka ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo sukladno posebnom propisu.
Podnošenje zahtjeva za izdavanjem potvrde za reguliranje boravka
Članak 56.d
O zahtjevu za izdavanjem potvrde iz članka 56.c stavka 1. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo.
Protiv odluke o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Uvjeti za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka
Članak 56.e
Uz zahtjev za izdavanjem potvrde za reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva prilaže se valjana putna isprava, izvadak iz matice rođenih,životopis, dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu te druga dokumentacija kojom se dokazuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva, preporuka diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske, udruga i institucija hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.
Korisnici mjera, programa i projekata osim dokaza iz stavka 1. ovoga članka prilažu i dokaz o korištenju mjere, programa i projekta koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.
Uz zahtjev za izdavanjem potvrde u svrhu reguliranja stalnog boravka prilaže se valjana strana putna isprava, dokaz o reguliranom privremenom boravku u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva zadnje tri godine u Republici Hrvatskoj i važeća biometrijska dozvola boravka. U rok neprekidnog boravka od tri godine uračunava se i vrijeme odobrenih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga uz potvrdu tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske odnosno ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo sukladno zakonu kojim se uređuje boravak stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o načinu izdavanja potvrde za reguliranje boravka iz stavka 1. i 3. ovoga članka i ispravama koje se prilažu zahtjevu.
Prava s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj
Članak 56.f
Temeljem odobrenog boravka u svrhu useljeništva i povratka hrvatskog iseljeništva odnosno stalnog boravka uz potvrdu ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo ostvaruje se pravo na rad i samozapošljavanje, pravo na programe obrazovanja, obrazovanje i studiranje kao i druga prava sukladno posebnim propisima.
Savjetodavna potpora
Članak 56.g
Povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva pruža se savjetodavna potpora u rješavanju statusnih pitanja u području reguliranja boravka i primitka u hrvatsko državljanstvo.
Specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti
Članak 56.h
Republika Hrvatska pruža podršku razvoju i provodi specijaliziraneintegracijske mjere i aktivnosti za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva za uključivanje u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska omogućuje i provodi program stipendiranja za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva radi učenja hrvatskoga jezika.
Republika Hrvatska omogućuje dostupnost informacija i savjetodavnu potporu useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva u prvim koracima njihove integracije u Republiku Hrvatsku.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi specijaliziranih integracijskih mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi programa stipendiranja učenja hrvatskog jezika iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.«.
Članak 35.
Naslovi iznad članaka i članci od 57. do 61. brišu se.
Članak 36.
Naslov iznad članka i članak 63. mijenjaju se i glase:
»Zapošljavanje u skladu s potrebama tržišta rada
Članak 63.
Ministarstvo nadležno za rad odnosno ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi projekte zapošljavanja povratnika, useljenika i pripadnika hrvatskoga iseljeništva.
Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj te u suradnji s drugim tijelima javne vlasti provodi edukacije i radionice za povratnike, useljenike i pripadnike hrvatskoga iseljeništva.«.
Članak 37.
Članak 64. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnoj sigurnosti stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.«.
Članak 38.
Članak 65. briše se.
Članak 39.
U cijelom tekstu Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 124/11 i 16/12) riječ: »šport« u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuje se riječju: »sport« u odgovarajućem rodu, broju i padežu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
»Državni tajnik Ureda ćeu roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti pravilnik iz članka 33. koji je izmijenjen člankom 24. ovog Zakona.
Ministar nadležan za poslove demografije i useljeništva će u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik iz članka 56.h stavak 4. i 5. ovoga Zakona.«.
Članak 41.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
Zagreb, 2024.
O B R A Z L O Ž E NJ E
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 124/11 i 16/12), stupio je na snagu 29. listopada 2011. godine. Tim Zakonom uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Nadalje, tim Zakonom je propisano da je skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.
Dana 17. svibnja 2024. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024). Stupanjem na snagu ovog Zakona, Ministarstvo demografije i useljeništva, preuzelo je poslove iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva (dijaspore) u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj. U skladu s odredbama ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske će predložiti izmjene posebnih zakona kojima su pojedini poslovi stavljeni u nadležnost tijelima državne uprave, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Sukladno članku 25. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, („Narodne novine“, broj 85/20, 21, 21/23 i 57/2024), Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Središnji državni ured) obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske; koordinaciju aktivnosti između nadležnih tijela državne uprave i drugih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; brigu za zaštitu prava i interesa te očuvanja i jačanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske; jačanje suradnje i izradu prijedloga komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske; obavlja poslove koji se odnose na vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske; planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Središnji državni ured obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
Slijedom navedenog, radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, radi poboljšanja učinkovitosti provedbe važećih odredbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te ostvarenja normativnih preduvjeta u kojima bi Ministarstvo demografije i useljeništva moglo preuzeti pojedine poslove koji su im stavljeni u nadležnost, potrebno je donošenje ovoga Zakona.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Uz članak 1.
Odredbom ovog članka mijenja se i dopunjuje predmet koji se uređuje Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Uz članak 2.
Odredbom ovog članka mijenja se naziv hrvatska manjina u hrvatska nacionalna manjina i hrvatsko iseljeništvo/dijaspora u hrvatsko iseljeništvo. Pojam dijaspora je suvišan, budući da se radi o istoznačnici pojma iseljeništvo.
Uz članak 3.
Ovim člankom se nastavno na članak 2. razrađuje u kojem statusnom položaju Hrvati izvan Republike Hrvatske mogu biti u Republici Hrvatskoj. Predlaže se da se ovaj Zakon odnosi na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i na Hrvate izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva.
Uz članak 4.
U ovom članku se pojam „strategija“ zamjenjuje sintagmom „akti strateškog planiranja“ te se vrši usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17, 151/22) kojim se uređuje priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Sukladno ovom zakonu, Akti strateškog planiranja su Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, program Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na akte strateškog planiranja čija je izrada, donošenje, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje propisano posebnim zakonom.
Uz članak 5.
Odredbom ovog članka u stavku 3. predlaže se riječi hrvatske manjine zamijeniti s riječima hrvatske nacionalne manjine budući da se u proteklih 12 godina semantičko polje pojma manjina značajno promijenilo te se kroz cijeli tekst zakona predlaže koristiti pojam hrvatska nacionalna manjina.
Predlaže se dodavanje novog stavka 5., a koji se odnosi na prebacivanje članka 59. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske iz glave V koja se isključivo odnosi na „Povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Republiku Hrvatsku“, budući da je navedenim člankom propisana skrb i zalaganje Republike Hrvatske za sve kategorije Hrvata izvan Republike Hrvatske, a što uključuje i praćenje stanja ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive te ih se štiti i pomaže, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.
Uz članak 6.
Odredbom ovog članka predlaže se mijenjanje stavka 2. radi obuhvaćanja pojma integracije u području povratka, te stavka 4. radi proširenja područja u kojima Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju prava i obveze sukladno posebnim propisima te brisanje stavka 4.
Uz članak 7.
Odredbom ovog članka predlaže se umjesto Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske koji se nije uspio usvojiti tijekom prethodnog razdoblja važenja Zakona, organiziranje Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske. U tome bi tjednu kroz organizaciju širokog spektra događanja širom Hrvatske bila povećana vidljivost Hrvata izvan Republike Hrvatske te bi se javnosti ukazalo na postignuća i izazove Hrvata izvan Republike Hrvatske. Svake bi godine događanja trebalo organizirati u Zagrebu i još jednoj ili nekoliko županija kako bi se povećala vidljivost pojedinih hrvatskih županija i regija, od održavanja sjednice Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, preko izložbi, koncerata, tribina, znanstvenih skupova do sportskih i gospodarskih događanja.
Uz članak 8.
Odredbom ovog članka predlaže se izmjena dosadašnje odredbe budući da je Ured promijenio naziv, kao tijelo državne uprave, ustrojen Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, te propisuje jasnija nadležnost za provedbu Zakona o donosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koja uključuje i Ministarstvo demografije i useljeništva te druga tijela državne uprave sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Uz članak 9.
Odredbama ovog članka propisuje se nadležnost Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024). Stupanjem na snagu navedenog Zakona, Ministarstvo demografije i useljeništva preuzelo je poslove iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji se odnose na demografiju i poslove iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.
Odredbe podstavaka 6., 7. i 8. brišu se i prebacuju na odgovarajuće mjesto u Glavu V. u nadležnost Ministarstva demografije i useljeništva radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Odredba podstavka 12. brišu se jer se radi o redovitim poslovima provedbe državne politike koje prema Zakonu o sustavu državne uprave obavljaju sva tijela državne uprave.
Odredba podstavka 14. brišu se jer se radi o poslovima koji su već propisani Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Uz članak 10.
Stavci 1., 2., i 4. ovog članka brišu se jer je upravljanje državnim upravnim organizacijama u cijelost uređeno Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno ovlast Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave propisana je člankom 54. Zakona o sustavu državne uprave.
Uz članak 11.
U ovom članku se brišu riječi „strategije i“ radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17, 151/22) kojim se uređuje priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela; jer je izvještavanje o provedbi akata strateškog planiranja (ranije strategija) uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvoje Republike Hrvatske.
Uz članak 12.
Odredbom ovog članka u stavku 1. podstavku 2. proširuju se područja u nadležnosti ministarstva kao nositelja odnosa i suradnje, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024).
Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji uvodi Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske kao novog nositelja odnosa i suradnje.
U dosadašnjem podstavku 5. koji postaje podstavak 6. pored drugih tijela i institucija dodaju se i organizacije koje u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili je njihova djelatnost od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Uz članak 13.
Dosadašnja iskustva u radu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i migracije pripadnika hrvatskog iseljeništva te broja teritorijalnih jedinica u Bosni i Hercegovini uzrokuju potrebu izmjene, odnosno povećanje broja predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu.
Uz članak 14.
Odredbom ovog članka predlaže se riječi „hrvatske manjine“ zamijeniti s riječima „hrvatske nacionalne manjine“ budući da se u proteklih 12 godina semantičko polje pojma manjina značajno promijenilo te se kroz cijeli tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u odgovarajućem rodu i padežu predlaže koristiti pojam hrvatska nacionalna manjina.
Uz članak 15.
Izmjenama Zakona predviđa se povećanje broja predstavnika Hrvata iz Australije i Savezne Republike Njemačke za jednog člana, te imenovanje predstavnika iz Irske, a umjesto dosadašnjeg rješenja u kojem je jedan predstavnik u Savjetu predstavljao Hrvate iz Belgije, Danske, Luksemburga, Nizozemske i Norveške, predlaže se imenovanje dvaju predstavnika, od kojih će jedan predstavljati Hrvate u Danskoj i Norveškoj, a drugi Hrvate u Nizozemskoj, Belgiji i Luksemburgu. Jednako tako, umjesto dosadašnjeg rješenja u kojem je jedan predstavnik u Savjetu predstavljao Hrvate iz Bolivije, Ekvadora, Paragvaja, Perua, Urugvaja i Venezuele, predlaže se imenovanje dvaju predstavnika, od kojih će jedan predstavljati Hrvate u Boliviji, Ekvadoru i Peru, a drugi će predstavljati Hrvate u Paragvaju, Urugvaju i Venezueli.
Uz članak 16.
Odredbama ovog članka koji se odnosi na članove Savjeta po položaju u stavku 1., podstavku 1. vrši se usklađivanje s Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine, broj 66/19 i 115/23), u stavku 2. vrši se proširivanje u skladu s Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024).
U podstavku 9. riječi „predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve)“ zamjenjuje se riječima „predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu)“.
Iza podstavka 12. dodaje se novi podstavak 13. koji glasi: „predstavnik Matice hrvatske“. U podstavku 14. koji postaje podstavak 15. spajaju se dosadašnji podstavci 11. i 14. te se brišu riječi „(primjer: udruga „Prsten“ i druge)“.
Uz članak 17.
Odredbom ovog članka propisuje se da će se izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisati Poslovnikom uz propisivanje tko donosi navedeni Poslovnik.
Uz članak 18.
Navedenim odredbama članaka uređuju se pitanja koja se uređuju Poslovnikom, a ne Zakonom te je potrebno brisanje.
Uz članak 19.
Odredbama ovog članka naslov iznad članka 30. nadležna ministarstva“ zamjenjuju se riječima „nadležna tijela državne uprave“, a stavak 1. i 2. usklađuju se sa Zakonom o sustavu državne uprave te izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Uz članak 20.
Odredbama ovog članka mijenja se i nadopunjuje članak 31. U stavku 1. brišu se riječi „strategije i“ radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17, 151/22) kojim se uređuje priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela; jer je izvještavanje o provedbi akata strateškog planiranja (ranije strategija) i ostvarenje postavljenih ciljeva uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja.
Dodaje se stavak 2. kojim se u koordinaciju rada sa Odborom Hrvatskog sabora uvodi novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva, a u stavku 3. propisuje mogućnost da na sjednice Odbora Hrvatskog sabora budu pozvani čelnici Ureda i Ministarstva.
Uz članak 21.
Odredbama ovog članka predlaže se osnivanje Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske budući je prepoznata potreba za snažnijim uključivanjem mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske u kreiranje i provedbu politika, aktivnosti i programa u odnosu na mlade Hrvate izvan Republike Hrvatske te za osnaživanjem njihovog odnosa s Republikom Hrvatskom, obzirom da navedena kategorija nije zastupljena u radu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Njihovo formalno uključivanje kroz predloženi mehanizam doprinijelo bi izravnijoj komunikaciji, te kvalitetnijim specijaliziranim mjerama usmjerenim upravo toj subkategoriji, koja je od izuzetnog značaja za sprečavanje asimilacije Hrvata u državama u kojima oni žive kao pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva te za održivi povratak i ostanak mladih Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Uz članak 22.
U odredbama članka 33. koji se mijenja i nadopunjuje, dio odredbi usklađuje se sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, a dijelom odredbi nadopunjuje se članak koji uređuje nastojanja Republike Hrvatske u očuvanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta.
Stavkom 1. provodi se usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave jer nadležnost nad organizacijom besplatnog učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj preuzima Ministarstvo demografije i useljeništva.
Stavkom 2. i 3. dosadašnja uloga Ureda kao tijela državne uprave koje omogućava pohađanje hrvatske nastave među pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i koje omogućava korištenje e-obrazovanja i udžbenika izdiže se na razinu cjelokupnog sustava državne uprave, odnosno Republiku Hrvatsku.
Stavkom 5. mijenja se naziv čelnika Ureda i usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave i odredbama o upravljanju i rukovođenju tijelom državne uprave.
Stavak 6., 7. i 8. predstavljaju dopune u ovom članku koje se odnose na ranije stavke 1., 2. i 4. iz članka 60. koje se premještaju na odgovarajuće tematsko mjesto, a radi usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave jer nadležnost nad ovim odredbama izdiže se na razinu cjelokupnog sustava državne uprave, odnosno Republiku Hrvatsku.
Uz članak 23.
Odredbama ovo članka mijenja se stavak 1. članka 34. u kojem se obveza informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske propisuje na razini Republike Hrvatske, a ne samo Ureda.
Stavak 2. briše se budući da navedene odredbe nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave.
Uz članak 24.
Predlaže se brisanje navedenih članaka, budući da se utvrdilo da iste nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave, dok se izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o strancima unaprijedio položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske koji nemaju hrvatsko državljanstvo u pogledu ostvarivanja statusnih prava u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 25.
Odredba članka 61. iz Glave V premještena je u članak 46. stavak 2., radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Uz članak 26.
Odredbom ovog članka osuvremenjuju se odredbe vezano za kulturnu suradnju u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva.
Uz članak 27.
Odredbom ovog članka u stavku 1. usklađuje se nazivlje, a briše se stavak 2.
Uz članak 28.
Odredbama ovog članka propisuje se od koga Ured prikuplja podatke, propisuje se obveza tijelima državne uprave o dostavljanju podataka za evidencije te usklađuje nazivlje. Obzirom da u ovom članku prethodno nije bilo spomena o kulturi, dodaje se novi podstavak 2. koji se odnosi na kulturu.
Uz članak 29.
Odredbama ovog članka mijenjaju se odredbe stavka 1. članka 52. o poticanju ulaganja u Republiku Hrvatsku, a stavci 3., 5. i 6. brišu se budući da navedene odredbe nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave.
Uz članak 30.
Odredbom ovog članka osuvremenjuju se odredbe vezano za korištenje fondova Europske unije.
Uz članak 31.
Budući da postoji izgledna mogućnost financiranja gospodarskih projekata iz fondova Europske unije i za pripadnike hrvatske nacionalne manjine, odredbe stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se odnose i na pripadnike hrvatske nacionalne manjine.
Uz članak 32.
Odredbe ovog članka mijenjaju se radi usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave prema kojem i novo tijelo državne uprave za povratak i useljavanje vodi evidencije radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja u Republiku Hrvatsku u odnosu na povratnike i useljenike.
Uz članak 33.
Odredbama ovog članka mijenja se naslov glave V Zakona iznad članka 56. koji se također mijenja i nadopunjuje sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, kojim je propisano da Ministarstvo demografije i useljeništva u suradnji s drugim nadležnim tijelima obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 34.
Članak 56. a
Predložen članak usklađen s odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Članak 56. b, 56. c, 56. d i 56. e
Odredbe predloženih članaka zamjenjuju dosadašnji institut Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva te propisuju materijalne odredbe vezano za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva.
Članak 56. f
Odredbom ovog članka se propisuju prava pripadnika hrvatskog iseljeništva koji će imati odobrenje boravka u Republici Hrvatskoj temeljem potvrde Ministarstva demografije i useljeništva.
Članak 56. g i 56. h
Odredbe predloženih članaka usklađene su s odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave u vezi.
Uz članak 35.
Članci 57. i 58. kojima se uređuje ustrojavanje Ureda dobrodošlice brišu se.
Odredbe dosadašnjeg članka 59. premještene u članak 6. kao novi stavak 5. budući se Glava V isključivo odnosi na Povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, a predmetnom odredbom bilo je propisano da Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništva vodi brigu za sve kategorije Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Odredbe članka 60. premještene u članak 33. radi usklađivanja odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Odredbe članka 61. premještene u članak 46. radi usklađivanja odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Uz članak 36.
Odredbom ovog članka dodaje se Ministarstvo demografije i useljeništva, kao nadležno tijelo za ostvarivanje suradnje s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje kao i provođenje posebnih aktivnosti od interesa za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva na području tržišta rada u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 37.
Odredbom ovog članka predlaže se umjesto riječi „ugovora o socijalnom i zdravstvenom osiguranju“ koristiti termin „ugovor o socijalnoj sigurnosti“.
Uz članak 38.
Članak 65. briše se budući da navedene odredbe nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave.
Uz članak 39.
U važećim zakonodavnim i strateškim dokumentima, među ostalim i Zakonom o sportu („Narodne novine“, br. 141/22) koje je u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta, koristi se termin „sport“ e se predlaže izmjena riječi „šport“ u riječ „sport“ kroz cijeli tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u rodu i padežu.
Uz članak 40.
Odredbom stavka 1. ovog članka propisuje se rok za donošenje pravilnika iz nadležnosti.
Odredbom stavka 2. ovog članka propisuje se rok za donošenje pravilnika iz članka 56. h. stavka 4. i 5. ovoga Zakona.
Uz članak 41.
Ovim člankom propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 2.
U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:
– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),
– pripadnici hrvatske manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska manjina),
– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo/dijaspora).
Članak 3.
Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske:
– s hrvatskim državljanstvom,
– sa »Statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva« (u daljnjem tekstu: Status) i
– bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa.
Članak 5.
U cilju promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.
Članak 6.
Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i unaprjeđenje položaja hrvatske manjine u državama u kojima žive.
Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Republika Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske.
Članak 7.
Republika Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu politiku i šport.
Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim zakonima iz područja školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo.
Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 9.
Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj, tako i one izvan Republike Hrvatske, u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.
Članak 10.
Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju »Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske«.
II. NOSITELJI ODNOSA I SURADNJE
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 12.
Osniva se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Članak 13.
Djelokrug Ureda je:
– koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj,
– predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja,
– provođenje mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika,
– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,
– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i hrvatske manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,
– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,
– provođenje Strategije i predlaganje projekata i provedbenih planova, kao i nadzor njihove provedbe,
– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske i
– drugi poslovi propisani posebnim zakonom.
Članak 14.
Radom ureda upravlja predstojnik, u položaju zamjenika ministra, kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade, a koji je za svoj rad odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi.
Predstojnik ima jednog zamjenika.
U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine te hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljno propisati unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za rad Ureda.
Članak 15.
Ured priprema godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske koje se podnosi Hrvatskome saboru.
Članak 16.
Ostali nositelji odnosa i suradnje su:
– Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ministarstva nadležna za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije,
– Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora,
– Hrvatska matica iseljenika i
– druga tijela i institucije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili bi njihova djelatnost mogla biti od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 18.
Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju.
Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.
Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Članak 19.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine (primjer: iz Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih).
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– devet članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– sedamnaest članova predstavnika hrvatske manjine,
– dvadeset i devet članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Članak 20.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Makedonije, Rumunjske i Slovačke.
Članak 21.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore, po državama:
– pet iz Sjedinjenih Američkih Država,
– po tri iz Australije, Kanade i Savezne Republike Njemačke,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.
Članak 22.
Članovi Savjeta po položaju su:
– predstojnik Ureda i njegov zamjenik,
– zamjenici ministara u ministarstvima nadležnima za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, poduzetništvo, rad i mirovinski sustav, zdravstvo i socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnici sveučilišne zajednice,
– ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
– predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (primjer: udruga »Prsten« i druge).
Članak 24.
Savjet na svoju sjednicu može pozvati najviše predstavnike vlasti Republike Hrvatske, ministre i druge osobe od značaja za rad Savjeta.
Članak 25.
Predsjednik Savjeta bira se na prijedlog i iz redova predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisuju se Poslovnikom o radu Savjeta.
Članak 26.
Savjet podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske o zauzetim stajalištima i donesenim zaključcima.
Članak 27.
Prvu sjednicu Savjeta saziva predstojnik Ureda.
Prvom sjednicom predsjedava najstariji član Savjeta.
Na prvoj sjednici članovi Savjeta biraju predsjednika i četiri potpredsjednika koji su predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, hrvatske manjine, hrvatskih iseljenika/dijaspore iz europskih država te hrvatskih iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država.
Na prvoj sjednici Savjet donosi Poslovnik o radu, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.
Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta bez prava glasa.
Članak 28.
Savjet se sastaje najmanje jednom godišnje u Republici Hrvatskoj.
Savjet redovito raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i drugim pitanjima od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 29.
Administrativne i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.
Nadležna ministarstva
Članak 30.
Nadležna ministarstva koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.
Ministarstvo nadležno za vanjske poslove u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata izvan Republike Hrvatske, te uspostavlja, održava i promiče veze sa svim njihovim oblicima organiziranja u državama u kojima žive.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 31.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona i Strategije.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva predstojnik Ureda.
III. ZAŠTITA PRAVA I INTERESA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE TE JAČANJE NJIHOVIH ZAJEDNICA
Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta
Članak 33.
Republika Hrvatska omogućava Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje početnih semestara hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilnikom koji donosi predstojnik Ureda.
Ured omogućava pohađanje hrvatske nastave među hrvatskom manjinom i iseljeništvom/dijasporom, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.
Ured će omogućiti korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje učenika i studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, a sve u svrhu unapređenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu, u skladu s pravilnikom koji donosi predstojnik Ureda.
Informiranje i povezivanje
Članak 34.
Ured informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te osigurava distribuciju potrebnih informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Radi djelotvornog obavljanja poslova i informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Ured osniva administrativno-komunikacijsku mrežu između državnih tijela, Hrvatske matice iseljenika i drugih institucija u Republici Hrvatskoj, uključujući diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske.
Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.
Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva
Članak 37.
Uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva koji mogu dobiti Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca (rođena i posvojena) te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo.
Priznavanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo.
Članak 38.
Zahtjev za stjecanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva podnosi se Uredu putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Ured o zahtjevu odlučuje rješenjem. Protiv rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
O žalbama odlučuje Povjerenstvo sastavljeno od tri člana koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 39.
Pripadnici hrvatskog naroda, njihovi supružnici i djeca uz zahtjev prilažu dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu.
Stranci, prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, uz zahtjev prilažu odgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva (preporuke udruga i institucija hrvatskih zajednica, potvrde o članstvu u hrvatskim organizacijama i dr.).
Članak 40.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje dobivanjem hrvatskog državljanstva, odricanjem i oduzimanjem.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje oduzimanjem ako osoba svojim ponašanjem šteti ugledu Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica.
Članak 41.
Osobe kojima je priznat Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva u smislu ovoga Zakona neće se smatrati strancima pri ostvarivanju pogodnosti u području školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo, što će se urediti posebnim zakonima.
Nadležni ministri donose provedbene propise za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka.
Pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa
Članak 42.
Republika Hrvatska u skladu sa Zakonom o strancima, pripadnicima hrvatskog naroda bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa omogućava ubrzani postupak stjecanja privremenog boravka, radnih i poslovnih dozvola i druge pogodnosti sukladno posebnim zakonima.
Pogodnosti pri boravku u Republici Hrvatskoj
Članak 43.
Uvodi se »Hrvatska kartica« (Croatia Card) kojom zainteresirane institucije i gospodarski subjekti omogućavaju Hrvatima izvan Republike Hrvatske povoljniji pristup određenim uslugama, povoljnije uvjete turističkih putovanja, organiziranog boravka i sudjelovanja na kulturnim događanjima.
Predstojnik Ureda donosi pravilnik kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i način izdavanja »Hrvatske kartice«.
IV. RAZVOJ SURADNJE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 46.
Republika Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i pruža im potporu u svrhu očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te razvija kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, športsku i drugu suradnju.
Članak 49.
Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje problematike Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Športska suradnja
Članak 50.
Republika Hrvatska potiče i pomaže organiziranje športskih natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te promidžbu istih u medijima.
Republika Hrvatska prati mlade nadarene i vrhunske športaše Hrvate izvan Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u hrvatske klubove i nacionalne vrste.
Članak 51.
U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured prikuplja podatke i vodi evidencije o:
– školama i sveučilištima na kojima se predaje hrvatski jezik i kultura,
– znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,
– stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,
– lobistima za hrvatske interese,
– političarima i parlamentarnim predstavnicima hrvatskog podrijetla,
– športskim udrugama, klubovima i istaknutim športskim djelatnicima i športašima hrvatskog podrijetla.
Gospodarska suradnja
Članak 52.
Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unapređuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te potiče ulaganja u proizvodnju i turizam u Republici Hrvatskoj.
Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, izrađuje i provodi razvojne projekte na područjima od posebne državne skrbi, manje razvijenim područjima i drugim područjima od gospodarskog interesa.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, na područjima iz stavka 3. ovoga članka prioritetno potiče razvojne projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.
Financiranje razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka provodi se iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) i drugih poslovnih banaka za koje jamstva daju Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (u daljnjem tekstu: HAMAG) i jamstveni fondovi Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda, utvrđuje iznos rezerviranih financijskih sredstava (kvote) unutar sredstava HBOR-a i kvote jamstava od HAMAG-a i jamstvenih fondova Republike Hrvatske za provedbu razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 53.
Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim zemljama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz vlastite projekte i pomoć pri kandidiranju na natječajima za fondove Europske unije.
Članak 54.
Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku.
Sukladno važećim propisima, a u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima Hrvata u Bosni i Hercegovini, osigurat će se financiranje programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za razvojne projekte u Bosni i Hercegovini.
Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način odnosi se i na potrebite manjinske zajednice.
Članak 55.
Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodi sljedeće evidencije:
– o hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu i hrvatskim gospodarstvenicima povratnicima i useljenicima (adresar),
– o ulaganjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– o ulaganjima hrvatskih povratnika i useljenika,
– novčanih doznaka Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– vanjsko-trgovinske bilance sa zemljama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj, čiji su vlasnici ili osnivači Hrvati izvan Republike Hrvatske, kao povratnici ili vanjski ulagači.
Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.
V. POTICANJE POVRATKA HRVATSKIH ISELJENIKA I NJIHOVIH POTOMAKA U REPUBLIKU HRVATSKU I POTPORA POSEBNO UGROŽENIM SKUPINAMA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 56.
Republika Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka.
Članak 57.
U svrhu olakšavanja procesa integracije u hrvatsko društvo, unutar Ureda ustrojava se »ured dobrodošlice«, u okviru kojega povratnici i useljenici, kao i svi drugi zainteresirani Hrvati izvan Republike Hrvatske, mogu dobiti potrebne informacije i pomoć u rješavanju pravnih i drugih pitanja, što uključuje i pomoć mentora/savjetnika u prvim koracima integracije u hrvatsko društvo.
U okviru »ureda dobrodošlice« pružaju se i informacije o carinskim povlasticama pri uvozu predmeta kućanstva i gospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Republiku Hrvatsku, te o poreznim olakšicama za hrvatske povratnike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom nastanjenju i stupanju u poslovni odnos u Republici Hrvatskoj.
Članak 58.
Ured će izraditi posebni Program dobrodošlice i prihvata za one Hrvate iz iseljeništva/ dijaspore koji imaju namjeru povratka i useljenja.
Potpora posebno ugroženim skupinama
Članak 59.
Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku i integracije u hrvatsko društvo.
Privlačenje učenika i studenata
Članak 60.
Republika Hrvatska osigurava provedbu programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, stipendiranja učenika i studenata hrvatskog podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i njihov smještaj u đačke i studentske domove.
Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj na donošenje upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata iz Republike Hrvatske.
Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika i studenata Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Članak 61.
U svrhu boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladeži hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te stručne prakse i sezonskog rada učenika i studenata.
Zapošljavanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu s potrebama tržišta rada
Članak 63.
Ministarstvo nadležno za rad, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi projekte zapošljavanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, u skladu s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske.
U svrhu iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj, a Ured putem diplomatsko-konzularnih predstavništava iste čini dostupnima Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba
Članak 64.
Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom i zdravstvenom osiguranju stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.
Članak 65.
Ured prikuplja podatke i vodi evidenciju o hrvatskim povratnicima i useljenicima.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 1.
U Zakonu u odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 124/11 i 16/12) članak 1. mijenja se i glasi:
»Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 2.
Članak 2. mijenja se i glasi:
»U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:
– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),
– pripadnici hrvatske nacionalne manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska nacionalna manjina),
– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo).«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 3.
Članak 3. mijenja se i glasi:
» Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i bez hrvatskog državljanstva.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 4.
Članak 5. mijenja se i glasi:
» S ciljem promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i aktima strateškog planiranja preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 5.
U članku 6. stavku 3. riječi: »hrvatske manjine« zamjenjuju se riječima: »hrvatske nacionalne manjine«.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u državama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 6.
U članku 7. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i integraciju hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim propisima Republike Hrvatska iz područja odgoja, obrazovanja i znanosti, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, rada i zapošljavanja, ali i druga prava sukladno posebnim propisima.
Stavak 4. se briše.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 7.
Članak 10. mijenja se i glasi:
»Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju »Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 8.
Naslov iznad članka 12. i članak 12. mijenjaju se i glase:
»Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Provedba aktivnosti, projekata i mjera iz ovog Zakona u nadležnosti je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) i Ministarstva demografije i useljeništva kao i drugih tijela državne uprave, sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave .«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 9.
Članak 13. mijenja se i glasi:
»Nadležnost Ureda je:
– koordinacija aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,
– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,
– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,
– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 10.
Članak 14. mijenja se i glasi:
»U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine te hrvatskog iseljeništva .« .
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 11.
Članak 15. mijenja se i glasi:
» Ured priprema i podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, do 30. travnja tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 12.
U članku 16. podstavak 2. mijenja se i glasi:
» - tijela državne uprave nadležna za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu , prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo . «
Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:
» – Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske.«.
Dosadašnji podstavak 5. koji postaje podstavak 6. mijenja se i glasi:
» – druga tijela, institucije i organizacije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili je njihova djelatnost od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 13.
Članak 19. mijenja se i glasi:
»Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u pojedinoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,
– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 14.
Članak 20. mijenja se i glasi:
»Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 15.
Članak 21. mijenja se i glasi:
»Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:
– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,
– četiri iz Australije,
– tri iz Kanade,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Dansku i Norvešku,
– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,
– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 16.
Članak 22. mijenja se i glasi:
» Članovi Savjeta po položaju su:
– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,
– dužnosnici u tijelima državne uprave nadležnim za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu , prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnici sveučilišne zajednice,
– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik Matice hrvatske,
– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,
– predstavnik znanstvenih institucija,
– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 17.
Članak 24. mijenja se i glasi:
»Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta uredit će se poslovnikom, kojeg donosi Savjet.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 18.
Članci od 25. do 29. brišu se.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 19.
Naslov iznad članka 30. i članak 30. mijenjaju se i glase:
»Nadležna tijela državne uprave
Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.
Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za useljeništvo, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Ministarstvom demografije i useljeništva.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 20.
Članak 31. mijenja se i glasi:
»Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske , kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona.
U obavljanju poslova vezanih za useljeništvo Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske surađuje s Ministarstvom demografije i useljeništva.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva državnog tajnika Ureda i ministra nadležnog za demografiju i useljeništvo.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 21.
Iza članka 32. dodaje se članak 32. a koji glasi:
» Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Savjet mladih) s ciljem jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama hrvatskog iseljeništva, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatske zajednice diljem svijeta, promoviranja kulturnih, obrazovnih i poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj te osnaživanja za povratak u Hrvatsku.
Savjet mladih čine predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: imenovani predstavnici), te predstavnici državnih tijela i organizacija te udruga (dalje u tekstu: predstavnici po položaju).
Imenovani predstavnici su istaknuti pojedinci koji su snažno angažirani na promicanju hrvatskog identiteta i jačanju povezanosti s Republikom Hrvatskom.
Članovi Savjeta mladih po položaju su predstavnici tijela državne uprave, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Predsjednik i potpredsjednici Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske sudjeluju i u radu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet mladih predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu mladih određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,
– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.
Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.
Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:
– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,
– četiri iz Australije,
– tri iz Kanade,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Dansku i Norvešku,
– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,
– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.
Članovi Savjeta mladih po položaju su:
– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,
– predstavnici tijela državne uprave nadležnih za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu , prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo.,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnici sveučilišne zajednice,
– predstavnik Agencije za mobilnost i programe Europske unije,
– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik Matice hrvatske,
– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,
– predstavnik znanstvenih institucija,
- predstavnik Savjeta mladih Republike Hrvatske,
– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.«.
Članove Savjeta mladih, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.
Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta mladih uredit će se poslovnikom, kojeg donosi Savjet mladih.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 22.
Članak 33. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska omogućuje Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje hrvatskoga jezika.
Republika Hrvatska omogućuje pohađanje hrvatske nastave pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.
Republika Hrvatska omogućuje korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu.
Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na donošenje posebnih upisnih kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove učenika i studenata hrvatskoga podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove.
Republika Hrvatska omogućava obavljanje studentskih poslova studentima Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Prava na obavljanje studentskih poslova studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju obavljanje studentskih poslova.
Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije te druge organizacije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika, studenata i mladih Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Državni tajnik Ureda donijet će pravilnik o stipendiranju studenata iz stavka 5. ovoga članka.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 23.
Članak 34. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te pružanjem informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.
Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 24.
Naslovi iznad članaka i članci od 37. do 43. brišu se.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 25.
U članku 46. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»S ciljem boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladih hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te obavljanja studentskih poslova.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 26.
Članak 47. mijenja se i glasi:
» Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:
- suradnju udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i kulturnim institucijama izvan Republike Hrvatske,
- međusobnu suradnju hrvatskih udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske u svijetu,
- razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom,
- predstavljanje i promidžbu umjetničkog i kulturnog stvaralaštva nastalih u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj te umjetničke i kulturne baštine Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske,
- jačanje postojećih i poticanje uspostave novih hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama. «.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 27.
Članak 49. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 28.
U članku 51. iza riječi: » Ured « dodaju se riječi: »od nadležnih tijela državne uprave«.
Iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:
» - udrugama, institucijama i istaknutim kulturnim djelatnicima i umjetnicima hrvatskog podrijetla,
Dosadašnji podstavci od 2. do 5. postaju podstavci od 3. do 6.«
Dosadašnji podstavak 6. koji postaje podstavak 7. mijenja se i glasi:
» - sportskim udrugama, klubovima i istaknutim sportskim djelatnicima i sportašima hrvatskog podrijetla.«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Nadležna tijela državne uprave dužna su Uredu dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (NN 42/18).«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 29.
Članak 52. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te potiče ulaganja u Republiku Hrvatsku.
Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla potiče projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 30.
Članak 53. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz zajedničke programe i pomoć u korištenju fondova Europske unije.“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 31.
U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi:
» U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini, osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini.«.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica.«.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:
» Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način odnose se i na pripadnike hrvatske nacionalne manjine. «.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 32.
Članak 55. mijenja se i glasi:
» Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i razvoja gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske prikuplja podatke o:
– novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– vanjsko-trgovinskim bilancama s državama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,
Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu i nadležnom tijelu za povratak i useljavanje dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 33.
Naslov glave V. iznad članka 56. i članak 56. mijenjaju se i glas e:
» POTICANJE POVRATKA I USELJAVANJA PRIPADNIKA HRVATSKOG ISELJENIŠTVA U REPUBLIKU HRVATSKU
Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.«
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 34.
Iza članka 56. dodaju se naslovi i članci 56.a, 56.b, 56.c, 56.d, 56.e, 56.f, 56.g i 56.h koji glase:
»Unaprjeđenje poticajnog okruženja
Članak 56.a
Vlada Republike Hrvatske provodi mjere i pruža podršku razvojnim planovima jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave s ciljem unapređenja poticajnih uvjeta za povratak, useljavanje i integraciju pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Vlada Republike Hrvatske razvija poticajne uvjete za transfer znanja, investiranja i primjenjivanja tehnološkog, inovacijskog i drugog stečenog kapitala pripadnika hrvatskog iseljeništva koji se prenosi useljavanjem u Republiku Hrvatsku.
Reguliranje boravka useljenika i povratnika pripadnika
hrvatskog iseljeništava bez hrvatskog državljanstva
Članak 56.b
Republika Hrvatska omogućava useljenicima i povratnicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva reguliranje boravka u Republici Hrvatskoj pod povoljnijim uvjetima sukladno posebnom propisu uz prilaganje potvrde ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.
Reguliranje boravka
Članak 56.c
U svrhu reguliranja privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili reguliranja stalnog boravka, ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo može izdati potvrdu hrvatskom iseljeniku, članu obitelji hrvatskog iseljenika, potomku hrvatskog iseljenika ili članu obitelji potomka hrvatskog iseljenika.
Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i korisniku mjera, programa i projekata koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.
U smislu odredbi ovoga Zakona članovima obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner i maloljetno dijete.
Potvrda ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo temeljem ovoga članka može se izdati s rokom važenja do dvije godine.
Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članaka ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo sukladno posebnom propisu.
Podnošenje zahtjeva za izdavanjem potvrde za reguliranje boravka
Članak 56.d
O zahtjevu za izdavanjem potvrde iz članka 56.c stavka 1. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo.
Protiv odluke o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Uvjeti za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka
Članak 56.e
Uz zahtjev za izdavanjem potvrde za reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva prilaže se valjana putna isprava, izvadak iz matice rođenih, životopis, dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu te druga dokumentacija kojom se dokazuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva, preporuka diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske, udruga i institucija hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.
Korisnici mjera, programa i projekata osim dokaza iz stavka 1. ovoga članka prilažu i dokaz o korištenju mjere, programa i projekta koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.
Uz zahtjev za izdavanjem potvrde u svrhu reguliranja stalnog boravka prilaže se valjana strana putna isprava, dokaz o reguliranom privremenom boravku u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva zadnje tri godine u Republici Hrvatskoj i važeća biometrijska dozvola boravka. U rok neprekidnog boravka od tri godine uračunava se i vrijeme odobrenih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga uz potvrdu tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske odnosno ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo sukladno zakonu kojim se uređuje boravak stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o načinu izdavanja potvrde za reguliranje boravka iz stavka 1. i 3. ovoga članka i ispravama koje se prilažu zahtjevu.
Prava s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj
Članak 56.f
Temeljem odobrenog boravka u svrhu useljeništva i povratka hrvatskog iseljeništva odnosno stalnog boravka uz potvrdu ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo ostvaruje se pravo na rad i samozapošljavanje, pravo na programe obrazovanja, obrazovanje i studiranje kao i druga prava sukladno posebnim propisima.
Savjetodavna potpora
Članak 56.g
Povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva pruža se savjetodavna potpora u rješavanju statusnih pitanja u području reguliranja boravka i primitka u hrvatsko državljanstvo.
Specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti
Članak 56.h
Republika Hrvatska pruža podršku razvoju i provodi specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva za uključivanje u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska omogućuje i provodi program stipendiranja za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva radi učenja hrvatskoga jezika.
Republika Hrvatska omogućuje dostupnost informacija i savjetodavnu potporu useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva u prvim koracima njihove integracije u Republiku Hrvatsku.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi specijaliziranih integracijskih mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.
Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi programa stipendiranja učenja hrvatskog jezika iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu . «.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 35.
Naslovi iznad članaka i članci od 57. do 61. brišu se.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 36.
Naslov iznad članka i članak 63. mijenjaju se i glase:
»Zapošljavanje u skladu s potrebama tržišta rada
Članak 63.
Ministarstvo nadležno za rad odnosno ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi projekte zapošljavanja povratnika, useljenika i pripadnika hrvatskoga iseljeništva.
Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj te u suradnji s drugim tijelima javne vlasti provodi edukacije i radionice za povratnike, useljenike i pripadnike hrvatskoga iseljeništva.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 37.
Članak 64. mijenja se i glasi:
»Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnoj sigurnosti stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 38.
Članak 65. briše se.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 39.
U cijelom tekstu Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 124/11 i 16/12) riječ: »šport« u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuje se riječju: »sport« u odgovarajućem rodu, broju i padežu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 40.
» Državni tajnik Ureda će u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti pravilnik iz članka 33. koji je izmijenjen člankom 24. ovog Zakona .
Ministar nadležan za poslove demografije i useljeništva će u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik iz članka 56.h stavak 4. i 5. ovoga Zakona. «.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 41.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
Zagreb, 2024.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 124/11 i 16/12), stupio je na snagu 29. listopada 2011. godine. Tim Zakonom uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Nadalje, tim Zakonom je propisano da je skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.
Dana 17. svibnja 2024. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024). Stupanjem na snagu ovog Zakona, Ministarstvo demografije i useljeništva, preuzelo je poslove iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva (dijaspore) u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj. U skladu s odredbama ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske će predložiti izmjene posebnih zakona kojima su pojedini poslovi stavljeni u nadležnost tijelima državne uprave, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Sukladno članku 25. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, („Narodne novine“, broj 85/20, 21, 21/23 i 57/2024), Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Središnji državni ured) obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske; koordinaciju aktivnosti između nadležnih tijela državne uprave i drugih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; brigu za zaštitu prava i interesa te očuvanja i jačanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske; jačanje suradnje i izradu prijedloga komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske; obavlja poslove koji se odnose na vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske; planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Središnji državni ured obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
Slijedom navedenog, radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, radi poboljšanja učinkovitosti provedbe važećih odredbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te ostvarenja normativnih preduvjeta u kojima bi Ministarstvo demografije i useljeništva moglo preuzeti pojedine poslove koji su im stavljeni u nadležnost, potrebno je donošenje ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
IV. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 1.
Odredbom ovog članka mijenja se i dopunjuje predmet koji se uređuje Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 2.
Odredbom ovog članka mijenja se naziv hrvatska manjina u hrvatska nacionalna manjina i hrvatsko iseljeništvo/dijaspora u hrvatsko iseljeništvo. Pojam dijaspora je suvišan, budući da se radi o istoznačnici pojma iseljeništvo.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 3.
Ovim člankom se nastavno na članak 2. razrađuje u kojem statusnom položaju Hrvati izvan Republike Hrvatske mogu biti u Republici Hrvatskoj . Predlaže se da se ovaj Zakon odnosi na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i na Hrvate izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 4.
U ovom članku se pojam „strategija“ zamjenjuje sintagmom „akti strateškog planiranja“ te se vrši usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 , 151/22 ) kojim se uređuje priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Sukladno ovom zakonu, Akti strateškog planiranja su Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, program Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na akte strateškog planiranja čija je izrada, donošenje, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje propisano posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 5.
Odredbom ovog članka u stavku 3. predlaže se riječi hrvatske manjine zamijeniti s riječima hrvatske nacionalne manjine budući da se u proteklih 12 godina semantičko polje pojma manjina značajno promijenilo te se kroz cijeli tekst zakona predlaže koristiti pojam hrvatska nacionalna manjina.
Predlaže se dodavanje novog stavka 5., a koji se odnosi na prebacivanje članka 59. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske iz glave V koja se isključivo odnosi na „Povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Republiku Hrvatsku“, budući da je navedenim člankom propisana skrb i zalaganje Republike Hrvatske za sve kategorije Hrvata izvan Republike Hrvatske, a što uključuje i praćenje stanja ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive te ih se štiti i pomaže, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 6.
Odredbom ovog članka predlaže se mijenjanje stavka 2. radi obuhvaćanja pojma integracije u području povratka, te stavka 4. radi proširenja područja u kojima Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju prava i obveze sukladno posebnim propisima te brisanje stavka 4.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 7.
Odredbom ovog članka predlaže se umjesto Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske koji se nije uspio usvojiti tijekom prethodnog razdoblja važenja Zakona, organiziranje Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske. U tome bi tjednu kroz organizaciju širokog spektra događanja širom Hrvatske bila povećana vidljivost Hrvata izvan Republike Hrvatske te bi se javnosti ukazalo na postignuća i izazove Hrvata izvan Republike Hrvatske. Svake bi godine događanja trebalo organizirati u Zagrebu i još jednoj ili nekoliko županija kako bi se povećala vidljivost pojedinih hrvatskih županija i regija, od održavanja sjednice Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, preko izložbi, koncerata, tribina, znanstvenih skupova do sportskih i gospodarskih događanja.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 8.
Odredbom ovog članka predlaže se izmjena dosadašnje odredbe budući da je Ured promijenio naziv, kao tijelo državne uprave, ustrojen Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave , te propisuje jasnija nadležnost za provedbu Zakona o donosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koja uključuje i Ministarstvo demografije i useljeništva te druga tijela državne uprave sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 9.
Odredbama ovog članka propisuje se nadležnost Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024). Stupanjem na snagu navedenog Zakona, Ministarstvo demografije i useljeništva preuzelo je poslove iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji se odnose na demografiju i poslove iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj .
Odredbe podstavaka 6., 7. i 8. brišu se i prebacuju na odgovarajuće mjesto u Glavu V. u nadležnost Ministarstva demografije i useljeništva radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Odredba podstavka 12. brišu se jer se radi o redovitim poslovima provedbe državne politike koje prema Zakonu o sustavu državne uprave obavljaju sva tijela državne uprave.
Odredba podstavka 14. brišu se jer se radi o poslovima koji su već propisani Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 10.
Stavci 1., 2., i 4. ovog članka brišu se jer je upravljanje državnim upravnim organizacijama u cijelost uređeno Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno ovlast Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave propisana je člankom 54. Zakona o sustavu državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 11.
U ovom članku se brišu riječi „strategije i“ radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 , 151/22 ) kojim se uređuje priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela; jer je izvještavanje o provedbi akata strateškog planiranja (ranije strategija) uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvoje Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 12.
Odredbom ovog članka u stavku 1. podstavku 2. proširuju se područja u nadležnosti ministarstva kao nositelja odnosa i suradnje, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024).
Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji uvodi Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske kao novog nositelja odnosa i suradnje.
U dosadašnjem podstavku 5. koji postaje podstavak 6. pored drugih tijela i institucija dodaju se i organizacije koje u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili je njihova djelatnost od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 13.
Dosadašnja iskustva u radu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i migracije pripadnika hrvatskog iseljeništva te broja teritorijalnih jedinica u Bosni i Hercegovini uzrokuju potrebu izmjene, odnosno povećanje broja predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 14.
Odredbom ovog članka predlaže se riječi „hrvatske manjine“ zamijeniti s riječima „hrvatske nacionalne manjine“ budući da se u proteklih 12 godina semantičko polje pojma manjina značajno promijenilo te se kroz cijeli tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u odgovarajućem rodu i padežu predlaže koristiti pojam hrvatska nacionalna manjina.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 15.
Izmjenama Zakona predviđa se povećanje broja predstavnika Hrvata iz Australije i Savezne Republike Njemačke za jednog člana, te imenovanje predstavnika iz Irske, a umjesto dosadašnjeg rješenja u kojem je jedan predstavnik u Savjetu predstavljao Hrvate iz Belgije, Danske, Luksemburga, Nizozemske i Norveške, predlaže se imenovanje dvaju predstavnika, od kojih će jedan predstavljati Hrvate u Danskoj i Norveškoj, a drugi Hrvate u Nizozemskoj, Belgiji i Luksemburgu. Jednako tako, umjesto dosadašnjeg rješenja u kojem je jedan predstavnik u Savjetu predstavljao Hrvate iz Bolivije, Ekvadora, Paragvaja, Perua, Urugvaja i Venezuele, predlaže se imenovanje dvaju predstavnika, od kojih će jedan predstavljati Hrvate u Boliviji, Ekvadoru i Peru, a drugi će predstavljati Hrvate u Paragvaju, Urugvaju i Venezueli.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 16.
Odredbama ovog članka koji se odnosi na članove Savjeta po položaju u stavku 1., podstavku 1. vrši se usklađivanje s Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine, broj 66/19 i 115/23), u stavku 2. vrši se proširivanje u skladu s Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/2024).
U podstavku 9. riječi „predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve)“ zamjenjuje se riječima „ predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu)“.
Iza podstavka 12. dodaje se novi podstavak 13. koji glasi: „predstavnik Matice hrvatske“. U podstavku 14. koji postaje podstavak 15. spajaju se dosadašnji podstavci 11. i 14. te se brišu riječi „(primjer: udruga „Prsten“ i druge)“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 17.
Odredbom ovog članka propisuje se da će se izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisati Poslovnikom uz propisivanje tko donosi navedeni Poslovnik.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 18.
Navedenim odredbama članaka uređuju se pitanja koja se uređuju Poslovnikom, a ne Zakonom te je potrebno brisanje.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 19.
Odredbama ovog članka naslov iznad članka 30. nadležna ministarstva“ zamjenjuju se riječima „nadležna tijela državne uprave “, a stavak 1. i 2. usklađuju se sa Zakonom o sustavu državne uprave te izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 20.
Odredbama ovog članka mijenja se i nadopunjuje članak 31. U stavku 1. brišu se riječi „strategije i“ radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 , 151/22 ) kojim se uređuje priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela; jer je izvještavanje o provedbi akata strateškog planiranja (ranije strategija) i ostvarenje postavljenih ciljeva uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja.
Dodaje se stavak 2. kojim se u koordinaciju rada sa Odborom Hrvatskog sabora uvodi novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva, a u stavku 3. propisuje mogućnost da na sjednice Odbora Hrvatskog sabora budu pozvani čelnici Ureda i Ministarstva.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 21.
Odredbama ovog članka predlaže se osnivanje Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske budući je prepoznata potreba za snažnijim uključivanjem mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske u kreiranje i provedbu politika, aktivnosti i programa u odnosu na mlade Hrvate izvan Republike Hrvatske te za osnaživanjem njihovog odnosa s Republikom Hrvatskom, obzirom da navedena kategorija nije zastupljena u radu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Njihovo formalno uključivanje kroz predloženi mehanizam doprinijelo bi izravnijoj komunikaciji, te kvalitetnijim specijaliziranim mjerama usmjerenim upravo toj subkategoriji, koja je od izuzetnog značaja za sprečavanje asimilacije Hrvata u državama u kojima oni žive kao pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva te za održivi povratak i ostanak mladih Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 22.
U odredbama članka 33. koji se mijenja i nadopunjuje, dio odredbi usklađuje se sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave , a dijelom odredbi nadopunjuje se članak koji uređuje nastojanja Republike Hrvatske u očuvanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta.
Stavkom 1. provodi se usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave jer nadležnost nad organizacijom besplatnog učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj preuzima Ministarstvo demografije i useljeništva.
Stavkom 2. i 3. dosadašnja uloga Ureda kao tijela državne uprave koje omogućava pohađanje hrvatske nastave među pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i koje omogućava korištenje e-obrazovanja i udžbenika izdiže se na razinu cjelokupnog sustava državne uprave, odnosno Republiku Hrvatsku.
Stavkom 5. mijenja se naziv čelnika Ureda i usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave i odredbama o upravljanju i rukovođenju tijelom državne uprave.
Stavak 6., 7. i 8. predstavljaju dopune u ovom članku koje se odnose na ranije stavke 1., 2. i 4. iz članka 60. koje se premještaju na odgovarajuće tematsko mjesto, a radi usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave jer nadležnost nad ovim odredbama izdiže se na razinu cjelokupnog sustava državne uprave, odnosno Republiku Hrvatsku.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 23.
Odredbama ovo članka mijenja se stavak 1. članka 34. u kojem se obveza informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske propisuje na razini Republike Hrvatske, a ne samo Ureda.
Stavak 2. briše se budući da navedene odredbe nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 24.
Predlaže se brisanje navedenih članaka, budući da se utvrdilo da iste nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave, dok se izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o strancima unaprijedio položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske koji nemaju hrvatsko državljanstvo u pogledu ostvarivanja statusnih prava u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 25.
Odredba članka 61. iz Glave V premještena je u članak 46. stavak 2., radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 26.
Odredbom ovog članka osuvremenjuju se odredbe vezano za kulturnu suradnju u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 27.
Odredbom ovog članka u stavku 1. usklađuje se nazivlje, a briše se stavak 2.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 28.
Odredbama ovog članka propisuje se od koga Ured prikuplja podatke, propisuje se obveza tijelima državne uprave o dostavljanju podataka za evidencije te usklađuje nazivlje. Obzirom da u ovom članku prethodno nije bilo spomena o kulturi, dodaje se novi podstavak 2. koji se odnosi na kulturu.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 29.
Odredbama ovog članka mijenjaju se odredbe stavka 1. članka 52. o poticanju ulaganja u Republiku Hrvatsku, a stavci 3., 5. i 6. brišu se budući da navedene odredbe nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 30.
Odredbom ovog članka osuvremenjuju se odredbe vezano za korištenje fondova Europske unije.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 31.
Budući da postoji izgledna mogućnost financiranja gospodarskih projekata iz fondova Europske unije i za pripadnike hrvatske nacionalne manjine, o dredbe stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se odnose i na pripadnike hrvatske nacionalne manjine.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 32.
Odredbe ovog članka mijenjaju se radi usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave prema kojem i novo tijelo državne uprave za povratak i useljavanje vodi evidencije radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja u Republiku Hrvatsku u odnosu na povratnike i useljenike.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 33.
Odredbama ovog članka mijenja se naslov glave V Zakona iznad članka 56. koji se također mijenja i nadopunjuje sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, kojim je propisano da Ministarstvo demografije i useljeništva u suradnji s drugim nadležnim tijelima obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 34.
Članak 56. a
Predložen članak usklađen s odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Članak 56. b, 56. c, 56. d i 56. e
Odredbe predloženih članaka zamjenjuju dosadašnji institut Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva te propisuju materijalne odredbe vezano za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva.
Članak 56. f
Odredbom ovog članka se propisuju prava pripadnika hrvatskog iseljeništva koji će imati odobrenje boravka u Republici Hrvatskoj temeljem potvrde Ministarstva demografije i useljeništva.
Članak 56. g i 56. h
Odredbe predloženih članaka usklađene su s odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave u vezi.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 35.
Članci 57. i 58. kojima se uređuje ustrojavanje Ureda dobrodošlice brišu se.
Odredbe dosadašnjeg članka 59. premještene u članak 6. kao novi stavak 5. budući se Glava V isključivo odnosi na Povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, a predmetnom odredbom bilo je propisano da Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništva vodi brigu za sve kategorije Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Odredbe članka 60. premještene u članak 33. radi usklađivanja odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Odredbe članka 61. premještene u članak 46. radi usklađivanja odredbama Zakona o izmjenama dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 36.
Odredbom ovog članka dodaje se Ministarstvo demografije i useljeništva, kao nadležno tijelo za ostvarivanje suradnje s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje kao i provođenje posebnih aktivnosti od interesa za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva na području tržišta rada u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 37.
Odredbom ovog članka predlaže se umjesto riječi „ugovora o socijalnom i zdravstvenom osiguranju“ koristiti termin „ugovor o socijalnoj sigurnosti“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 38.
Članak 65. briše se budući da navedene odredbe nisu provedive u hrvatskom pravnom sustavu i sustavu državne uprave .
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 39.
U važećim zakonodavnim i strateškim dokumentima, među ostalim i Zakonom o sportu („Narodne novine“, br. 141/22) koje je u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta, koristi se termin „sport“ e se predlaže izmjena riječi „šport“ u riječ „sport“ kroz cijeli tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u rodu i padežu.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 40.
Odredbom stavka 1. ovog članka propisuje se rok za donošenje pravilnika iz nadležnosti.
Odredbom stavka 2. ovog članka propisuje se rok za donošenje pravilnika iz članka 56. h. stavka 4. i 5. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Uz članak 41.
Ovim člankom propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 2.
U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:
– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),
– pripadnici hrvatske manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska manjina),
– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo/dijaspora).
Članak 3.
Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske:
– s hrvatskim državljanstvom,
– sa »Statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva« (u daljnjem tekstu: Status) i
– bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa.
Članak 5.
U cilju promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.
Članak 6.
Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i unaprjeđenje položaja hrvatske manjine u državama u kojima žive.
Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Republika Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske.
Članak 7.
Republika Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu politiku i šport.
Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim zakonima iz područja školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo.
Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 9.
Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj, tako i one izvan Republike Hrvatske, u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.
Članak 10.
Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju »Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
II. NOSITELJI ODNOSA I SURADNJE
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 12.
Osniva se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Članak 13.
Djelokrug Ureda je:
– koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj,
– predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja,
– provođenje mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika,
– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,
– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i hrvatske manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,
– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,
– provođenje Strategije i predlaganje projekata i provedbenih planova, kao i nadzor njihove provedbe,
– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske i
– drugi poslovi propisani posebnim zakonom.
Članak 14.
Radom ureda upravlja predstojnik, u položaju zamjenika ministra, kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade, a koji je za svoj rad odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi.
Predstojnik ima jednog zamjenika.
U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine te hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljno propisati unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za rad Ureda.
Članak 15.
Ured priprema godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske koje se podnosi Hrvatskome saboru.
Članak 16.
Ostali nositelji odnosa i suradnje su:
– Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ministarstva nadležna za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije,
– Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora,
– Hrvatska matica iseljenika i
– druga tijela i institucije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili bi njihova djelatnost mogla biti od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 18.
Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju.
Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.
Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Članak 19.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine (primjer: iz Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih).
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:
– devet članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,
– sedamnaest članova predstavnika hrvatske manjine,
– dvadeset i devet članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Članak 20.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske manjine, po državama:
– tri iz Srbije,
– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,
– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Makedonije, Rumunjske i Slovačke.
Članak 21.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore, po državama:
– pet iz Sjedinjenih Američkih Država,
– po tri iz Australije, Kanade i Savezne Republike Njemačke,
– po dva iz Argentine i Čilea,
– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,
– jedan skupno za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku,
– jedan skupno za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.
Članak 22.
Članovi Savjeta po položaju su:
– predstojnik Ureda i njegov zamjenik,
– zamjenici ministara u ministarstvima nadležnima za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, poduzetništvo, rad i mirovinski sustav, zdravstvo i socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije,
– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,
– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
– predstavnici sveučilišne zajednice,
– ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,
– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,
– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
– predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve),
– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,
– predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore,
– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,
– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (primjer: udruga »Prsten« i druge).
Članak 24.
Savjet na svoju sjednicu može pozvati najviše predstavnike vlasti Republike Hrvatske, ministre i druge osobe od značaja za rad Savjeta.
Članak 25.
Predsjednik Savjeta bira se na prijedlog i iz redova predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisuju se Poslovnikom o radu Savjeta.
Članak 26.
Savjet podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske o zauzetim stajalištima i donesenim zaključcima.
Članak 27.
Prvu sjednicu Savjeta saziva predstojnik Ureda.
Prvom sjednicom predsjedava najstariji član Savjeta.
Na prvoj sjednici članovi Savjeta biraju predsjednika i četiri potpredsjednika koji su predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, hrvatske manjine, hrvatskih iseljenika/dijaspore iz europskih država te hrvatskih iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država.
Na prvoj sjednici Savjet donosi Poslovnik o radu, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.
Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta bez prava glasa.
Članak 28.
Savjet se sastaje najmanje jednom godišnje u Republici Hrvatskoj.
Savjet redovito raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i drugim pitanjima od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 29.
Administrativne i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.
Nadležna ministarstva
Članak 30.
Nadležna ministarstva koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom .
Ministarstvo nadležno za vanjske poslove u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata izvan Republike Hrvatske, te uspostavlja, održava i promiče veze sa svim njihovim oblicima organiziranja u državama u kojima žive.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 31.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona i Strategije.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva predstojnik Ureda.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
III. ZAŠTITA PRAVA I INTERESA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE TE JAČANJE NJIHOVIH ZAJEDNICA
Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta
Članak 33.
Republika Hrvatska omogućava Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje početnih semestara hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilnikom koji donosi predstojnik Ureda.
Ured omogućava pohađanje hrvatske nastave među hrvatskom manjinom i iseljeništvom/dijasporom, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.
Ured će omogućiti korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje učenika i studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, a sve u svrhu unapređenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu, u skladu s pravilnikom koji donosi predstojnik Ureda.
Informiranje i povezivanje
Članak 34.
Ured informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te osigurava distribuciju potrebnih informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Radi djelotvornog obavljanja poslova i informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Ured osniva administrativno-komunikacijsku mrežu između državnih tijela, Hrvatske matice iseljenika i drugih institucija u Republici Hrvatskoj, uključujući diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske.
Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.
Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva
Članak 37.
Uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva koji mogu dobiti Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca (rođena i posvojena) te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo.
Priznavanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo.
Članak 38.
Zahtjev za stjecanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva podnosi se Uredu putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Ured o zahtjevu odlučuje rješenjem. Protiv rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
O žalbama odlučuje Povjerenstvo sastavljeno od tri člana koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 39.
Pripadnici hrvatskog naroda, njihovi supružnici i djeca uz zahtjev prilažu dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu.
Stranci, prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, uz zahtjev prilažu odgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva (preporuke udruga i institucija hrvatskih zajednica, potvrde o članstvu u hrvatskim organizacijama i dr.).
Članak 40.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje dobivanjem hrvatskog državljanstva, odricanjem i oduzimanjem.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje oduzimanjem ako osoba svojim ponašanjem šteti ugledu Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica.
Članak 41.
Osobe kojima je priznat Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva u smislu ovoga Zakona neće se smatrati strancima pri ostvarivanju pogodnosti u području školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo, što će se urediti posebnim zakonima.
Nadležni ministri donose provedbene propise za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka.
Pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa
Članak 42.
Republika Hrvatska u skladu sa Zakonom o strancima, pripadnicima hrvatskog naroda bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa omogućava ubrzani postupak stjecanja privremenog boravka, radnih i poslovnih dozvola i druge pogodnosti sukladno posebnim zakonima.
Pogodnosti pri boravku u Republici Hrvatskoj
Članak 43.
Uvodi se »Hrvatska kartica« (Croatia Card) kojom zainteresirane institucije i gospodarski subjekti omogućavaju Hrvatima izvan Republike Hrvatske povoljniji pristup određenim uslugama, povoljnije uvjete turističkih putovanja, organiziranog boravka i sudjelovanja na kulturnim događanjima.
Predstojnik Ureda donosi pravilnik kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i način izdavanja »Hrvatske kartice«.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
IV. RAZVOJ SURADNJE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 46.
Republika Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i pruža im potporu u svrhu očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te razvija kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, športsku i drugu suradnju.
Članak 49.
Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje problematike Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Športska suradnja
Članak 50.
Republika Hrvatska potiče i pomaže organiziranje športskih natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te promidžbu istih u medijima.
Republika Hrvatska prati mlade nadarene i vrhunske športaše Hrvate izvan Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u hrvatske klubove i nacionalne vrste.
Članak 51.
U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured prikuplja podatke i vodi evidencije o:
– školama i sveučilištima na kojima se predaje hrvatski jezik i kultura,
– znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,
– stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,
– lobistima za hrvatske interese,
– političarima i parlamentarnim predstavnicima hrvatskog podrijetla,
– športskim udrugama, klubovima i istaknutim športskim djelatnicima i športašima hrvatskog podrijetla.
Gospodarska suradnja
Članak 52.
Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unapređuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te potiče ulaganja u proizvodnju i turizam u Republici Hrvatskoj.
Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, izrađuje i provodi razvojne projekte na područjima od posebne državne skrbi, manje razvijenim područjima i drugim područjima od gospodarskog interesa.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, na područjima iz stavka 3. ovoga članka prioritetno potiče razvojne projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.
Financiranje razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka provodi se iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) i drugih poslovnih banaka za koje jamstva daju Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (u daljnjem tekstu: HAMAG) i jamstveni fondovi Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda, utvrđuje iznos rezerviranih financijskih sredstava (kvote) unutar sredstava HBOR-a i kvote jamstava od HAMAG-a i jamstvenih fondova Republike Hrvatske za provedbu razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 53.
Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim zemljama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz vlastite projekte i pomoć pri kandidiranju na natječajima za fondove Europske unije.
Članak 54.
Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku.
Sukladno važećim propisima, a u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima Hrvata u Bosni i Hercegovini, osigurat će se financiranje programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za razvojne projekte u Bosni i Hercegovini.
Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način odnosi se i na potrebite manjinske zajednice.
Članak 55.
Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodi sljedeće evidencije:
– o hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu i hrvatskim gospodarstvenicima povratnicima i useljenicima (adresar),
– o ulaganjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– o ulaganjima hrvatskih povratnika i useljenika,
– novčanih doznaka Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– vanjsko-trgovinske bilance sa zemljama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,
– gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj, čiji su vlasnici ili osnivači Hrvati izvan Republike Hrvatske, kao povratnici ili vanjski ulagači.
Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
V. POTICANJE POVRATKA HRVATSKIH ISELJENIKA I NJIHOVIH POTOMAKA U REPUBLIKU HRVATSKU I POTPORA POSEBNO UGROŽENIM SKUPINAMA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 56.
Republika Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka.
Članak 57.
U svrhu olakšavanja procesa integracije u hrvatsko društvo, unutar Ureda ustrojava se »ured dobrodošlice«, u okviru kojega povratnici i useljenici, kao i svi drugi zainteresirani Hrvati izvan Republike Hrvatske, mogu dobiti potrebne informacije i pomoć u rješavanju pravnih i drugih pitanja, što uključuje i pomoć mentora/savjetnika u prvim koracima integracije u hrvatsko društvo.
U okviru »ureda dobrodošlice« pružaju se i informacije o carinskim povlasticama pri uvozu predmeta kućanstva i gospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Republiku Hrvatsku, te o poreznim olakšicama za hrvatske povratnike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom nastanjenju i stupanju u poslovni odnos u Republici Hrvatskoj.
Članak 58.
Ured će izraditi posebni Program dobrodošlice i prihvata za one Hrvate iz iseljeništva/ dijaspore koji imaju namjeru povratka i useljenja.
Potpora posebno ugroženim skupinama
Članak 59.
Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku i integracije u hrvatsko društvo.
Privlačenje učenika i studenata
Članak 60.
Republika Hrvatska osigurava provedbu programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, stipendiranja učenika i studenata hrvatskog podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i njihov smještaj u đačke i studentske domove.
Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj na donošenje upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata iz Republike Hrvatske.
Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika i studenata Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Članak 61.
U svrhu boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladeži hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te stručne prakse i sezonskog rada učenika i studenata.
Zapošljavanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu s potrebama tržišta rada
Članak 63.
Ministarstvo nadležno za rad, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi projekte zapošljavanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, u skladu s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske.
U svrhu iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj, a Ured putem diplomatsko-konzularnih predstavništava iste čini dostupnima Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba
Članak 64.
Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom i zdravstvenom osiguranju stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.
Članak 65.
Ured prikuplja podatke i vodi evidenciju o hrvatskim povratnicima i useljenicima.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske