Uvod

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2022. godini iznosila je 3,2 milijardi eura, u vrijednosti iste biljna proizvodnja sudjeluje sa 60,5% a stočarstvo sa 34,7%. Prema posljednjim dostupnim podatcima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DZS) iz 2020. godine o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2020. godini stočarska proizvodnja je u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala sa 6,28 milijardi kuna, odnosno 34,38%. Udio svinjogojske proizvodnje u vrijednosti stočarske proizvodnje bio je 23,64% u iznosu od 1,48 milijardi kuna.

Na globalnoj razini Europska unija druga je po redu nakon Kine po pitanju proizvodnje svinjskog mesa, te doprinosi sa 18% svjetske proizvodnje svinjskog mesa. Na razini Europske unije prema podatcima DG AGRI proizvodnja svinjskog mesa tijekom 2023. godine iznosila je 20,6 milijuna tona, a smanjena je za 6% u odnosu na prethodnu godinu. Na smanjenje proizvodnje su utjecali poremećaji u opskrbi i povećanje cijena hrane za životinje, povećan broj pojavnosti afričke svinjske kuge u Europi, ali i smanjena potražnja od strane Kine uslijed oporavka domaće proizvodnje u toj državi.

Sedam država članica proizvodi 82% ukupne količine svinjskog mesa, najviše Španjolska sa proizvodnjom od 4.871 tisuću tona (24%), Njemačka sa proizvodnjom od 4.205 tisuća tona (20%), te Francuska sa proizvodnjom od 2.062 tisuće tona (10%).

Prema „EU Agricultural Outlook Report 2023-2035“, očekuje se smanjenje u proizvodnji svinjskog mesa za 0,9% po godini do 2035. godine. Također, očekuje se kako će prodaja biti na relativno visokim razinama obzirom na naviku konzumiranja svinjskog mesa među potrošačima u većini država članica.

Stopa samodostatnosti Europske unije u sektoru svinjskog mesa u 2023. godini iznosila je 124%, što je smanjenje za 2% u odnosu na 2022. godinu. Nasuprot visokoj samodostatnosti na razini Europske unije i usmjerenosti izvozu, Republika Hrvatska prosječno 40% potreba za svinjskim mesom podmiruje s područja drugih država članica.

Uz svinjsko meso Republika Hrvatska ovisna je o prasadi za punjenje tovnih kapaciteta uzgojenoj na području drugih država članica. Iako je Europska unija samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa, na razini Republike Hrvatske potrebno je težiti povećanju proizvodnje i smanjenju ovisnosti o fluktuacijama na unutarnjem tržištu.

Prema zbroju podataka o masi trupova svinja isporučenih na klanje u klaonice izravno sa farmi u Republici Hrvatskoj, klanju svinja na gospodarstvu i ekvivalentu trupa mase izvezenih svinja procjena proizvodnje svinjskog mesa u 2023. godini iznosi 111.768,50 tona. U odnosu na 2022. godinu kada je ista iznosila 123.677,40 tona, bilježi se smanjenje od 9,6%. Svinjogojsku proizvodnju Republike Hrvatske tijekom 2023. godine obilježila je pojava afričke svinjske kuge, te je uslijed primjene naređenih mjera došlo do usporavanja u isporuci svinja na klanje kao i značajnih poteškoća na tržištu.

Republika Hrvatska ima dugu tradiciju svinjogojske proizvodnje čemu svjedoče i tri izvorne i zaštićene pasmine svinja. Također, u potrošnji mesa po stanovniku najzastupljenije je svinjsko meso. Geografski položaj i klimatske prilike u Republici Hrvatskoj omogućuju dostatnu i konkurentnu proizvodnju žitarica za hranidbu svinja. S druge strane, zbog loše proizvodne strukture i niskog stupnja organizacije proizvodnje samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa kreće se oko 60%.

Kako bi se povećala samodostatnost u proizvodnji nužna je stabilizacija i razvoj sektora proizvodnje svinjskog mesa. Navedeno se planira postići kroz ulaganja u stvaranje novih proizvodnih kapaciteta, očuvanje i unaprjeđenje postojeće proizvodnje, poboljšane uvjete smještaja životinja, selekciju životinja, tehnološke procese, obnovljive izvore energije te ulaganja u klaonice i preradu na gospodarstvima. Također, u cilju jačanja položaja primarnih proizvođača potrebno je poticati udruživanje istih u proizvođačke organizacije, a nužnost je u prvoj godini provedbe Programa uspostaviti sektorsku organizaciju u sektoru svinjetine.

Obzirom da je sektor stočarstva iznimno osjetljiva grana primarne poljoprivredne proizvodnje, a posljednjih godina dodatno je izložen nizu tržišnih poremećaja koji su započeli provedbom mjera sprječavanja širenja bolesti COVID – 19, na što se nastavio značajan porast cijena energenata i stočne hrane kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Osim globalnih poremećaja sveukupnu stočarsku proizvodnju na nacionalnoj razini ugrozile su nepogode u vidu potresa i nepovoljnih klimatskih uvjeta koji su uzrokovali velike materijalne štete na stambenim i stočarskim objektima i poremećaje u proizvodnji stočne hrane, a što je značajno utjecalo na povećanje troškova proizvodnje. Slijedom navedenog, nužna je izrada i provedba cjelovitog programa stabilizacije i razvoja sektora.

U ovom Programu prikazani su sektorski ciljevi, prioriteti te mjere koji će osigurati stabilizaciju, jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje svinjskog mesa u narednom razdoblju. Program je strukturiran kroz dva cilja: povećanje broja krmača i dostatnosti u proizvodnji prasadi za tov i osiguravanje dostupnih objekata za klanje i prerade na gospodarstvu.

1. Strateški okvir

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine kroz strateški cilj 9. „Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva“ postavlja preduvjete da hrvatski sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodi više kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Podaci pokazuju da postoje prilike za rast koje se mogu ostvariti povećanjem količine i podizanjem kvalitete proizvoda, učinkovitijim povezivanjem primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu, posebno u segmentima tržišta svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.

Strategija poljoprivrede do 2030. („Narodne novine“ broj 26/22, u daljnjem tekstu: Strategija poljoprivrede) predstavlja hijerarhijski viši akt strateškog planiranja u poljoprivredi te služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika. Ovaj Program usklađen je s razvojnim smjerovima i strateškim ciljevima (SC) definiranim u Strategiji poljoprivrede:

SC I.: Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora

SC II.: Jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene

SC III.: Obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima

SC IV.: Poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027.

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. ( SP ZPP ) objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ( EFJP ) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR ).

Provedbom SP ZPP osigurati će se doprinos ciljevima Europskog zelenog plana uključujući Strategiju za bioraznolikost te strategiju Od polja do stola. U Republici Hrvatskoj su započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, modernizacije proizvodnje, generacijske obnove, primjene praksi prihvatljivih za okoliš i očuvanje prirode, povećanja prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda, kao i poboljšanja ruralne infrastrukture, što će se poticati i kroz intervencije SP ZPP-a. Poseban naglasak u planiranim intervencijama usmjeren je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okolišnog imaju i značajne gospodarske učinke. Potpore će posebno biti usmjerene na male i mlade s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.

Potporom za sudjelovanje poljoprivrednika u shemama kvalitete osigurava se veća kvaliteta i značajke samog proizvoda. Informativnim i promotivnim aktivnostima cilj je naglasiti dodatnu kvalitetu ili druga posebna svojstva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

2. Struktura proizvodnje svinjskog mesa u Republici Hrvatskoj

Brojno stanje svinja svih kategorija u Republici Hrvatskoj prati se temeljem podataka iz Dojave brojnog stanja svinja koju su, u skladu s propisima o označavanju i registraciji životinja, subjekti koji drže svinje dužni prijaviti u jedinstvenu bazu podataka, kao i temeljem podataka koji se prikupljaju prilikom provedbe godišnjih veterinarskih pregleda gospodarstava te prilikom provedbe kategorizacije objekata u odnosu na biosigurnosne mjere na farmi.

Od siječnja 2023. godine pri prikazu brojnog stanja svinja prestaje uvrštavanje podataka prikupljenih tijekom provedbe kontrole biosigurnosnih mjera na svinjogojskim farmama iz 2019. godine. Stoga, brojno stanje svinja u 2023. godini obuhvaća isključivo godišnje ili mjesečne dojave brojnog stanja svinja od strane posjednika i podatke o broju svinja temeljem veterinarskog pregleda gospodarstva 2022./2023. i podatke prikupljene prilikom rekategorizacije objekata u 2023. godini ovisno o tome koji je podatak novijeg datuma. Brojno stanje svinja svih kategorija prema navedenoj metodologiji na dan 1. lipnja 2023. godine, odnosno prije pojave afričke svinjske kuge, iznosilo je 840.268 grla, dok je isto na dan 3. prosinca 2023. godine iznosilo 937.412 grla. Iako je broj svinja smanjen uslijed provedbe mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge, broj subjekata koji izvršavaju obvezu prijave brojnog stanja svinja se povećava, stoga i broj svinja temeljem istih odražava realnije stanje obzirom na smanjenje sive zone.

Nastavno na navedeno, a temeljem podataka dojave brojnog stanja svinja i podataka prikupljenih u postupku ponovne kategorizacije gospodarstava koja drže svinje i veterinarskom pregledu gospodarstva koji se provodio tijekom 2023. godine, brojno stanje svinja svih kategorija na dan 1. rujna 2024. godine iznosi nešto više od 1.024.000 grla.

Proizvodnja prasadi

Na dan 31. prosinca 2023. godine na farmama u Republici Hrvatskoj prema dojavi brojnog stanja nalazila se ukupno 92.761 krmača i nazimica. Najviše krmača i nazimica nalazilo se na području Osječko-baranjske županije (32,37%) i Vukovarsko-srijemske županije (13,17%).

Broj farmi na kojima je registrirano držanje svinja iznosi 26.095, od ukupnog broja njih gotovo 20% nalazi se na području Osječko-baranjske županije, valja naglasiti kako se ukupan broj farmi odnosi na sva gospodarstva neovisno o tome da li se na njima nalaze krmače i nazimice ili isključivo tovne svinje.

Struktura farmi na kojima se uzgajaju krmače i nazimice je nepovoljna, o čemu govori podatak kako se manje od 5 grla uzgaja na više od 80% farmi dok je udio krmača i nazimica na istima u ukupnoj populaciji manji od 25%. Nasuprot tome gotovo 30% od ukupne populacije krmača i nazimica nalazi se na svega 13 farmi kapaciteta većih od 1.000 grla.

Grafikon . Broj krmača i nazimica po županijama (Dojava brojnog stanja 2023.)

Izvor: MPŠR; JRDŽ; Broj farmi na kojima su registrirane svinje odnosi se na sve farme, ne samo na farme na kojima se nalaze krmače i nazimice

U ukupnom broju svinja broj krmača i suprasnih krmača prema podatcima godišnje dojave brojnog stanja u 2023. godini iznosio je 70.071 grlo. U odnosu na prethodnu godinu broj krmača i suprasnih krmača povećan je za 9,6%.

Grafikon . Brojno stanje krmača prema dojavi JRDŽ

Izvor: JRDŽ; Dojava brojnog stanja od strane subjekata koji drže svinje

Krmače u kontroli proizvodnosti

Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti u 2023. godini iznosio je 29.071 grlo (GI HAPIH), što je 174 grla manje u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog broja krmača pod kontrolom, njih 87,66% nalazi se na velikim farmama dok se tek 3.588 krmača (12,34%) nalazi na obiteljskim gospodarstvima. Najveći broj krmača nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji (14.319) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (6.423), a najmanji u Zadarskoj (4) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (359).

Ukupno 24.807 krmača (85,3%) u kontroli pripada hibridnim uzgojnim programima (pic, topigs, danbred), dok preostale krmače pripadaju izvornim pasminama i hrvatskim uzgojnim programima u jednakom omjeru od nešto više od 7%.

Grafikon . Broj krmača u kontroli proizvodnosti po županijama (2023.)

Izvor: GI HAPIH 2023.

Prema podatcima HAPIH-a u 2023. godini prosječna proizvodnja prasadi po krmači na velikim farmama iznosila je 29,4 odbijene prasadi po krmači. Na pojedinim farmama proizvodnja prasadi po krmači premašila je brojku od 30 grla odbijene prasadi. Navedeni rezultati postignuti su primjenom suvremene tehnologije, kvalitetne genetike i dobrim upravljanjem farmama, te se mogu svrstati uz bok s proizvodnim rezultatima koje ostvaruju zemlje s najrazvijenijim svinjogojstvom. Za razliku od ostvarenih proizvodnih rezultata na velikim farmama, rezultati koji su zabilježeni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima značajno su niži i iznose prosječno 17 grla odbijene prasadi po krmači godišnje. Navedeni rezultati ne uključuju proizvodnju krmača terminalnih pasmina i hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina.

Slabiji proizvodni rezultati na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uglavnom su posljedica korištenja nižih tehnoloških rješenja, manjeg broja krmača na farmama i upravljanja farmama. Jedan od razloga slabijih proizvodnih rezultata svakako je i korištenje manje produktivne genetike od one koja se koristi na velikim farmama.

Proizvodnja tovnih svinja

Osim u proizvodnji prasadi nepovoljna struktura gospodarstava karakteristična je i za sektor proizvodnje tovnih svinja. Tijekom 2023. godine sa farmi evidentiranih u JRDŽ-u isporučeno je na klanje ukupno 849.128 grla svinja. Od ukupnog broja isporučenih svinja, udio tovnih svinja iznosio je 85,60% u broju grla, te 94,86% u ukupnoj težini trupova sa 69.698,62 tona.

Obzirom na promjenu dinamike klanja svinja i posebice izvoza tijekom 2023. godine, uslijed pojave bolesti afričke svinjske kuge, primjereno je pri analizi strukture subjekata koji su isporučili tovne svinje na klanje i/ili svinje u izvoz koristiti podatke iz 2022. godine.

Tovne svinje na klanje i/ili svinje u izvoz tijekom 2022. godine isporučila su 1.903 subjekta. Od ukupno 1.077.676 isporučenih svinja svega 62 subjekta, odnosno njih 3,25% isporučilo je više od 1.000 svinja, a isporučili su ukupno 1.014.476 grla, odnosno njih 94,13%. Ukupno 75,5% grla isporučilo je 11 najvećih subjekata čija je godišnja isporuka veća od 10.000 grla.

Značajno je istaknuti kako je 10 ili manje tovljenika isporučilo 67,2% subjekata (1.279 subjekata) a isporučili su tek 0,39% od ukupnog broja grla. Nasuprot tome najveći subjekt isporučio je 290.000 grla odnosno 27,14% ukupne isporuke tovnih svinja. Prema lokaciji farme najviše svinja isporučeno je s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Brodsko-posavske županije.

Grafikon . Broj subjekata koji su isporučili više od 10 tovnih svinja i udio u isporuci

Izvor: MPŠR; KOLK

Grafikon . Isporuka svinja prema županiji farme

Izvor: MPŠR

Prema podatcima o razvrstavanju svinjskih trupova na liniji klanja, od ukupnog broja isporučenih svinja u 2023. godini trupovi od 666.133 grla svinja isporučenih na klanje sa farmi na području Republike Hrvatske razvrstani su u kategoriju T1.

Od ukupnog broja 48,96% trupova bilo je klase „S“ (udio mišićnog tkiva trupa od 60% i više),a 46,96% trupova klase „E“ (udio mišićnog tkiva trupa 55% i više ali manje od 60%), odnosno ukupno 95,92% klasiranih trupova imalo je udio mišićnog tkiva trupa 55% ili više. U usporedbi s 2018. godinom kada je 91,43% trupova od ukupnog broja bilo klase „S“ ili „E“ bilježi se povećanje udjela od gotovo 4,5%.  

Tablica . Kakvoća trupova domaćih svinja kategorije T1

  Odobreni objekti za klanje svinja

Tijekom 2023. godine na području Republike Hrvatske klanje svinja provođeno je u 83 različita odobrena objekta koji se nalaze na području 18 različitih županija. Obzirom na pojavu afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj 2023. godine i poremećaje u dinamici klanja svinja uslijed naređenih mjera, prikladno je pri analizi objekata za klanje koristiti podatke iz 2022. godine.

Tijekom 2022. godine klanje tovnih svinja provođeno je u ukupno 82 različita objekata na području 17 županija i grada Zagreba. Najveći broj objekata nalazi se na području Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke i Zadarske županije. Iako se na području Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije nalaze ukupno 24 objekata, razvidno je kako se radi o objektima malog kapaciteta u kojima je zaklano 2,05% od ukupnog broja tovljenika. Najviše tovnih svinja zaklano je u Zagrebačkoj županiji (56,85%) gdje se nalazi 16 objekata, te Međimurskoj županiji (24,95%) gdje se nalaze 3 objekta. Županije na kojima nisu zabilježeni objekti u kojima se kolju svinje su Požeško-slavonska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska.

Uz objekte u Tablici na području Karlovačke županije nalazi se jedan objekt te na području Zadarske županije dva objekta koji kolju svinje isključivo kategorija odojci i/ili prasad.

Tablica . Broj klaonica i razvrstanih trupova svinja kategorije T1 i T2 prema županiji

Izvor: KOLK

3. Proizvodnja svinjskog mesa u Republici Hrvatskoj

U procjeni proizvodnje svinjskog mesa za 2023. godinu korišteni su podatci o zbroju mase trupova svinja isporučenih na klanje sa farmi u Republici Hrvatskoj, klanju svinja na gospodarstvu i ekvivalenta trupa mase izvezenih svinja, što zbrojeno iznosi 111.768,50 tona svinjskog mesa. U odnosu na podatke iz 2022. godine kada je ista iznosila 123.677,40 tona, bilježi se smanjenje od 9,6%. Tijekom 2023. godine došlo je do usporavanja u isporuci svinja na klanje kao i značajnih poteškoća u prometovanju svinja uslijed primjene naređenih mjera kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge.

3.1. Klanje svinja u klaonicama

U 2023. godini u klaonicama je zaklano 1.061.491 svinja svih kategorija ukupne mase 77.166,85 tona, što je za 85.605 trupova manje u odnosu na 2022. godinu, odnosno 7,4%. Od navedenog broja 212.36 trupova ukupne mase od 3.695,36 tona je iz uvoza izravno na klanje.

Tablica . Pregled klanja u klaonicama – odnos klasiranih trupova RH i uvoza izravno na klanje

Tablica . Pregled klanja u klaonicama – kategorije T1 i T2 u odnosu na sve kategorije

Izvor: MPŠR-KOLK

3.2. Klanje svinja na gospodarstvu

Značajan broj svinja u Republici Hrvatskoj kolje se na domaćinstvima. Prema podatcima dobivenim temeljem analiza dostavljenih uzoraka mesa na prisustvo trihinele, u 2023. godini zaklano je ukupno 100.962 svinje svih kategorija od čega 99.263 tovljenika.

Tablica . Pregled klanja svinja na gospodarstvima

Izvor: MPŠR - Podatci o testiranju na prisutnost trihinele

3.3. Izvoz živih svinja

Pri procjenama proizvodnje važno je uzeti u obzir i podatke o broju svinja koje su izvezene u treće zemlje ili su zaklane u drugim državama članicama Europske unije. Od ukupno 316.435 grla svinja (isključujući rasplodna grla) 78,6% odnosi se na svinje mase veće od 50 kg, najčešće tovnih kategorija.

Tablica . Prikaz izvoza živih svinja prema težini žive vage (do 50kg; više od 50 kg)

Izvor: Vanjsko-trgovinska razmjena

Nasuprot izvozu tovnih kategorija svinja, u Republiku Hrvatsku uvoze se žive svinje za punjenje tovnih kapaciteta kao i odojci i prasad za klanje. U navedene svrhe tijekom 2023. godine uvezeno je 526.830 grla svinja.

Tablica . Prikaz broja svinja uvezenih za daljnji uzgoj u RH

Izvor: Vanjsko-trgovinska razmjena  

Tablica . Prikaz broja odojaka i prasadi uvezenih izravno na klanje (unutar 72 h)

Izvor: KOLK
 

3.4. Razmjena svinjskog mesa 2018. - 2023.

U 2023. godini uvezeno je 102.214,88 tona svinjskog mesa ukupne vrijednosti 327,98 milijuna eura, dok je izvezeno 9.225,8 tona svinjskog mesa ukupne vrijednosti 32,12 milijuna eura. U odnosu na 2022. godinu vrijednost uvoza povećana je za 30,75% a vrijednost izvoza smanjena je za 11,86%. Uspoređujući količine uvoz je manji za 0,75% dok je izvoz smanjen za 26,92%.

Tablica . Razmjena svinjskog mesa i svinjske masnoće

Izvor: VT razmjena; obrada MPŠR

3.5. Razmjena živih svinja 2018. - 2023.

Tijekom 2023. godine u odnosu na 2022. godinu izvoz živih svinja bio je za 8,99% manji u broju izvezenih svinja (317.922 grla: 349.341 grla), dok je vrijednost izvoza bila 13,02% veća (66,71 mil. € : 59,03 mil €).  Uvoz živih svinja u istom razdoblju bio je 18,82% manji u broju uvezenih svinja (534.076 grla: 657.928 grla), dok mu je vrijednost bila veća za 32,67% (47,16 mil. €: 35,54 mil. €).

Od ukupnog broja izvezenih svinja tijekom 2023. godine 78,01% čini kategorija svinja mase veće od uključivo 50 kg, nasuprot tome od ukupnog broja uvezenih svinja 96,96% broja grla su svinje mase manje od 50 kg. Najviše živih svinja uvezeno je iz Nizozemske i Danske, zbrojeno 72,80% od ukupnog broja uvezenih svinja, potom slijedi Mađarska sa udjelom od 13,60%.

Najviše živih svinja izvezeno je u Mađarsku, odnosno 72,33% od ukupnog broja izvezenih grla. Od ukupno izvezenog broja svinja mase veće od uključivo 50 kg (osim svinja koje su se barem jednom oprasile mase veće od uključivo 160 kg) 78,29% grla izvezeno je u Mađarsku (težine 23.752 tone). U istom razdoblju u Republiku Hrvatsku iz Mađarske uvezeno je 15.003 tona svinjskog mesa što čini 14,7% ukupnog uvoza. Obzirom da navedena količina uvezenog mesa čini približno 63% ukupne težine izvezenih svinja, može se zaključiti da se veći dio mesa od izvezenih svinja vraća u Hrvatsku, a da se svinje u Mađarsku šalju zbog usluge klanja.

Grafikon . Struktura izvoza i uvoza živih svinja tijekom 2023. godine (u broju grla)

Izvor: VT razmjena; obrada MPŠR

Tablica . Razmjena živih svinja 2018. do 2023. godine

Izvor: VT razmjena; obrada MPŠR
 

3.6. Bilanca i samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa

Potrošnja svinjskog mesa zbroj je ukupne proizvodnje svinjskog mesa i uvoza svinjskog mesa od kojeg je oduzet izvoz svinjskog mesa. Potrošnja po glavi stanovnika kvocijent je potrošnje svinjskog mesa i broja stanovnika.

Prema podatcima Europske komisije potrošnja svinjskog mesa iskazana u maloprodajnoj težini po stanovniku kontinuirano se smanjuje. Tijekom 2018. godine iznosila je 34,5 kg, dok je u 2022. godini iznosila 31,8 kg. Prema kratkoročnoj procjeni u 2023. godini očekuje se daljnje smanjenje potrošnje svinjskog mesa te je očekivano kako će iznositi 30,0 kg po stanovniku.  

Tablica . Prikaz potrošnje i samodostatnosti na razini EU (EK)

Izvor: EK;*težina proizvoda na razini maloprodaje pretvorba iz težine trupa K=0,78

Prema podatcima Proizvodno potrošnih bilanci poljoprivredno prehrambenih proizvoda za 2022. Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prosječna potrošnja mesa u razdoblju od 2018. – 2022. godini iznosi 100 kg/stanovniku. U potrošnji mesa po kategorijama najzastupljenije je svinjsko meso, a zatim meso peradi te goveđe meso. Prosječna samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa u razdoblju od 2018. do 2022. godine iznosila je 60,8%, to jest razvidno je kako domaća proizvodnja ne pokriva potrebe odnosno domaću potrošnju.

Tablica . Prikaz potrošnje mesa na razini Republike Hrvatske

Izvor: DZS, MPŠR; Obrada: Agronomski fakultet u Zagrebu; ;*težina proizvoda na razini maloprodaje pretvorba iz težine trupa K=0,78

Tablica . Samodostatnost mesa po kategorijama u razdoblju 2018.-2022. godine

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prema proizvodno potrošnim bilancama poljoprivredno prehrambenih proizvoda za 2020., 2021. i 2022. godinu izrađenih od strane Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno podataka o bruto domaćoj proizvodnji i potrošnji svinjskog mesa razvidna je velika ovisnost o uvozu svinjskog mesa.

Tablica . Proizvodno potrošna bilanca svinjskog mesa od 2020. do 2022. godine

Izvor podataka: DZS 2021., 2022., 2023. Obrada: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

4. Vizija sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj

  Povećana proizvodnja svinjskog mesa kroz povećanje broja rasplodnih krmača na hrvatskim farmama uz stalno poboljšavanje dobrobiti životinja na farmama, održivo upravljanje resursima, bolji položaj primarnih proizvođača te povećanje proizvodnje i potrošnje domaćih proizvoda s dodanom vrijednošću.

5. Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika (SWOT)

Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika  prikazana je u Strategiji poljoprivrede , koja predstavlja viziju razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030. godine. Izdvojen je i prilagođen opis stavki koje su primjenjive na sektor svinjogojstva u Republici Hrvatskoj.

6. Čimbenici unaprjeđenja sektora proizvodnje svinjskog mesa

  Proizvođačke organizacije

Primarni poljoprivredni proizvođači se nalaze u nepovoljnijem položaju na tržištu te bi svoju poziciju mogli ojačati kroz udruživanje. Potreba o udruživanju primarnih poljoprivrednih proizvođača je sveprisutna tema, a definirano je i regulirano Uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta (Uredba EU br. 1308/2013). U Republici Hrvatskoj je navedena regulativa preuzeta kroz Pravilnik o proizvođačkim organizacijama i drugim oblicima udruženja proizvođača primarnih poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“ broj 56/24).

Proizvođačka organizacija je udruženje primarnih poljoprivrednih proizvođača koji se bave proizvodnjom jednog ili više proizvoda iz jednog ili više sektora poljoprivredne proizvodnje u skladu Uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta (Uredba EU br, 1308/2013), osnovana na inicijativu istih, kojoj su isti dobrovoljno pristupili i čije poslovanje isti kontroliraju na demokratičan i nediskriminatoran način, a sa svrhom unaprjeđenja vlastitog poslovanja i povećanja tržišne konkurentnosti.

  Sektorske organizacije

Na inicijativu proizvođačke/ih organizacije i/ili zadruga uključenjem sektora prerade, a poželjno i trgovine može se pristupiti osnivanju sektorskih organizacija koje predstavljaju složeniji, vertikalni, oblik udruživanja. Sektorske organizacije obavljaju neke od sljedećih aktivnosti:

- poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanje sažetih statističkih podataka o troškovima proizvodnje, cijenama, uključujući, prema potrebi, indekse cijena, opseg i trajanje prethodno sklopljenih ugovora te pružanjem analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;

- predviđanje proizvodnog potencijala i bilježenje javnih tržišnih cijena;

- pomoć u boljem usklađivanju načina plasiranja proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživačke studije i tržišna istraživanja;

- istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;

- sastavljanje standardnih obrazaca ugovora, u skladu s pravilima Unije, za prodaju poljoprivrednih proizvoda kupcima i/ili za nabavu prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta;

- promicanje potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i vanjskim tržištima i/ili pružanje informacija o tim proizvodima, itd.

Nužno je osnažiti i promovirati udruživanje proizvođača čime se jača njihova pregovaračka pozicija, a time i povećava sigurnost proizvodnje.

Uzgojna udruženja

Uzgajivači se udružuju i u svrhu genetskog unaprjeđenja svinja, odnosno u cilju stvaranja uzgojno valjanih životinja kroz priznavanje statusa priznatog uzgojnog udruženja ili organizacije sukladno Uredbi (EU) br. 2016/1012. Potrebno je osnažiti rad priznatih uzgojnih udruženja koja sudjeluju u provedbi uzgojnih te poticati primarne proizvođače u sektoru svinjogojstva za uključivanje i aktivan rad u okviru istih. Prema podatcima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu od ukupnog broja krmača u kontroli proizvodnosti krmače hrvatskih uzgojnih programa čine tek nešto više od 7% od ukupnog broja. Više od 85% krmača pripada hibridnim uzgojnim programima. U Republici Hrvatskoj u sektoru svinjogojstva priznato je pet uzgojnih udruženja. Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske kao krovno udruženje županijskih udruga uzgajivača svinja, Udruga uzgajivača svinja pasmine Mangulica, te tri udruženja koja provode uzgojne programe za izvorne pasmine svinja: Udruga uzgajivača crne slavonske svinje „Fajferica“; Plemenita opčina turopoljska i Udruga uzgajivača svinja „Banijska šara“.

Pozicioniranje na tržištu

U suradnji s jedinicama lokalne samouprave, uz poticanje udruživanja, potrebno je poticati razvoj klaoničkih kapaciteta ali i lokalnih prerađivačkih objekata kroz ulaganja u revitalizaciju tradicionalnih i lokalnih proizvoda i njihov marketing te kroz ulaganja u prijelaz na „zelenu“ i ekološku poljoprivredu. Udruživanjem dionika u lancu opskrbe hranom olakšava se otvaranje novih kanala prodaje za prepoznatljive proizvode s dodanom vrijednošću (hoteli, restorani, specijalizirana prodajna mjesta), a i vanjska tržišta koja prepoznaju takve proizvode.

Na razini Europske unije uspostavljen je jedinstveni sustav koji omogućava zaštitu naziva tradicionalnih proizvoda čija kvaliteta i posebne značajke nastaju pod utjecajem čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje ili su pak proizvedeni prema tradicionalnim recepturama ili metodama proizvodnje. Takvi proizvodi označeni su znakom za zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet. Upravo taj znak na ambalaži proizvoda, neposredno uz naziv. Navedeni sustav označavanja potrošaču jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.

Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta -Hrvatska“ svježe svinjsko meso. Svinjsko meso označeno ovom oznakom proizveli su proizvođači koji su tijekom proizvodnje pratili i ispunili specifične zahtjeve proizvodne propisane u Specifikaciji proizvoda, a sukladnost proizvoda sa pravilima iz Specifikacije potvrđuje delegirano tijelo ovlašteno od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Specifični zahtjevi, navedeni u Specifikaciji proizvoda, predstavljaju nadstandarde u odnosu na uobičajen način proizvodnje istog proizvoda. Ovakav nacionalni sustav je upravo garancija da se kupuje domaći proizvod za čiju kvalitetu su zaslužni visoki standardi u načinu proizvodnje i prerade proizvoda, briga za okoliš i dobrobit životinja kao i najkraće moguće vrijeme puta od polja i farmi do stola.  

Dobrobit životinja u svinjogojstvu

Na razini Europske unije sukladno regulativi propisani su minimalni uvjeti za zaštitu životinja koje se uzgajaju ili drže u svrhu proizvodnje, te su preuzete u nacionalno zakonodavstvo u svrhu osiguravanja primjerenih uvjeta držanja i postupanja sa domaćim životinjama. Osiguravanje dobrobiti životinja posebno je važno u sektoru svinjogojstva obzirom intenzivan sustav proizvodnje.

Važnost dobrobiti životinja s ciljem poboljšanja uvjeta držanja i uzgoja u intenzivnim stočarskim sustavima prepoznata je u Republici Hrvatskoj, te je u izmjene Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.– 2020. uvrštena mjera 14 Dobrobit životinja, čija je provedba započela u svibnju 2018. godine. Odnosno omogućena je dodjela potpore korisnicima za provođenje propisanih dodatnih zahtjeva i obveza u uzgoju i držanju domaćih životinja, koji su iznad temeljnih zakonskih odredbi za pojedinu vrstu životinje.  U sektoru svinjogojstva moguće je ostvariti plaćanja za kategorije odbijena prasad, krmače i nazimice, te svinje za tov. Tijekom 2020. godine provedene su konzultacije s predstavnicima sektora i provedeni pregovori s Europskom komisijom koji su rezultirali bitnim izmjenama mjere. Od 2021. godine kao rezultat rekalkulacija mjera povećani su iznosi plaćanja za neke od zahtjeva dobrobiti u svinjogojstvu, a uključena su i tri nova zahtjeva u kategoriji krmače i nazimice koje korisnici mogu odabrati. Najvažnije, omogućeno je u kategoriji odbijena prasad i kategoriji svinje za tov uvažavanje turnusnog karaktera proizvodnje, odnosno plaćanje prema stvarnom broju UG koja su prošla kroz objekt tijekom godine

U okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. kroz intervenciju 70.06. Plaćanja za dobrobit životinja osiguran je nastavak provedbe mjere i poticanja proizvođača svinja na primjenu aktivnosti koje nadilaze propisane standarde i uobičajenu poljoprivrednu praksu.

Primjena visokih standarda dobrobiti u skladu je sa rastućim zahtjevima potrošača koji žele konzumirati proizvode od domaćih životinja uzgojenih u skladu sa njihovim prirodnim potrebama. Također, sve češća praksa postaje označavanje mesa u odnosu na način uzgoja životinja i primjenu mjera dobrobiti životinja kao jamstvo potrošačima.

Obzirom na važnost mjera dobrobiti životinja i poticanje primarnih proizvođača na njihovu primjenu, nužno je kontinuirano praćenje i unaprjeđenje potpora za iste.

  Obnovljivi izvori energije na farmama

S obzirom na veliki broj tehničkih opcija i sistemskih rješenja za korištenje obnovljive energije na farmama u kombinaciji s različitim veličinama i vrstama farmi (broj grla, zemljišne površine prema načinu korištenja) i okolišnim uvjetima (klima, tlo, infrastruktura) daljnji razvoj korištenja obnovljive energije na farmama vjerojatno će poprimiti različite oblike i puteve.

Razvoj bioplinskih postrojenja te korištenje energije sunca i vjetra također sve više zahtijevaju mjere podrške u pogledu prostornog planiranja, infrastrukture i različitih poslovnih modela.

U skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine prioritetna poboljšanja ruralne infrastrukture i usluga, između ostalog, uključivat će i obnovljive izvore energije, postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije (biodigestori i fotonaponske ploče na objektima koji su smješteni na poljoprivrednim gospodarstvima).

Europski zeleni plan

Europski zeleni plan uključuje dvije ključne strategije: Strategija od polja do stola i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Obveze i ciljevi najavljeni u ovim strategijama zahtijevaju prilagodbe duž cijelog lanca, počevši od primarne poljoprivrede, prerade hrane i maloprodaje, pa do prehrambenih usluga i obrazaca potrošnje (Izvor: Barreiro-Hurle i sur., 2021).

Strategijom od polja do stola se namjerava preusmjeriti postojeći prehrambeni sustav EU-a prema održivom modelu i doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050. (Izvor: https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/from-farm-to-fork/ ). Uzimajući u obzir sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom kao prioritete, glavni su ciljevi strategije:

- osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i hranjivu hranu unutar granica mogućnosti planeta

- prepoloviti upotrebu pesticida i gnojiva te prodaju antimikrobnih sredstava

- povećati količinu zemljišta namijenjenog za ekološku poljoprivredu

- promicati održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu

- smanjiti gubitak i rasipanje hrane

- suzbiti prijevare povezane s hranom u lancu opskrbe

- poboljšati dobrobit životinja.

Implikacije Strategije od polja do stola i Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. na poljoprivredu EU-a u velikoj će mjeri ovisiti o tome kako se provode. Prelazak na održiv prehrambeni sustav može donijeti koristi za okoliš, zdravlje i društvo te omogućiti pravedniju raspodjelu gospodarske koristi. Međutim, Studije Sveučilišta Wageningen (Bremmer i sur., 2021; Jongeneel i sur., 2022) ukazuju na rizike kroz smanjenu proizvodnju usjeva i opskrbu stočnom hranom, koje mogu dovesti do smanjenja broja životinja te imati negativan utjecaj na strukturu troškova (konkurentnost) stočara EU, čime se otvara put za rast uvoza i smanjenje izvoza.

Nositelji provedbe

Nositelji provedbe ovog Programa su:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR)  – provođenje politika, kreiranje i provođenje poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i veterinarstvu. AKIS koordinacijsko tijelo sastavnica je Ministarstva;

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) – operativno provodi mjere potpora;

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) – kontrole proizvodnosti, podrška radu i razvoju uzgojnih udruženja, razvojno-istraživačke aktivnosti, aktivna uloga u diseminaciji znanja;

Uzgojna udruženja i organizacije i druga udruženja – udruživanje i suradnja u uzgoju te udruživanja s drugim ciljevima.

Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske – krovno udruženje županijskih udruga uzgajivača svinja

Proizvođačke organizacije (PO) – osnovni oblik dobrovoljnog udruživanja proizvođača nastao na inicijativu i kontroliran od strane istih, sa svrhom jačanja tržišne konkurentnosti;

Sektorska organizacija (SO) – složeniji oblik udruživanja predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i najmanje jednom od sljedećih faza lanca opskrbe: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju proizvoda;

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) - interesno zastupanje poljoprivrednika;

Hrvatska gospodarska komora (HGK) / Klaonička industrija – udruživanje kroz sektorske organizacije i podizanje konkurentnosti čitavog sektora od primarne proizvodnje do tržišta;

JL(R)S – Županije, gradovi i općine – provođenje lokalnih i područnih (regionalnih) politika, mjere potpore na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini;

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) - poticanje razvitka gospodarstva osiguravanjem kredita;

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) - jamstveni programi;

7. Ciljevi, prioriteti i mjere

Cilj 1. Povećanje broja krmača i dostatnosti u proizvodnji prasadi za tov

Kako bi se povećala samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa, primarno je potrebno povećati broj krmača odnosno proizvodnju prasadi. Prema podatcima godišnje dojave brojnog stanja svinja u 2023. godini broj krmača i suprasnih krmača iznosio je nešto više od 70 tisuća grla. U svrhu smanjenja ovisnosti o uvozu svinja kategorija odojci i prasad izravno na klanje, uvozu svinja za daljnji uzgoj, te povećanja samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa broj krmača do 2030. godine planira se povećati na 100 tisuća grla. Uz očuvanje i unaprjeđenje malih gospodarstava ne smije se zanemariti značaj velikih sustava koji uz primjenu visokih tehnoloških standarda čine većinski udio opskrbe svinjskim mesom.

Prioritet 1.1. Ulaganja u nove kapacitete za uzgoj krmača

Najzahtjevniji tehnološki postupci provode se u proizvodnji prasadi, a objekti u kojima se drže krmače moraju biti na visokoj tehnološkoj razini posebice kada se radi o visoko proizvodnim genotipovima svinja. U objektima je nužno osigurati primjereno osvjetljenje, mikroklimu, odjeljke prilagođene proizvodnji, adekvatnu opremu te adekvatne uvjete držanja u skladu sa dobrobiti životinja. Kako bi se povećao broj krmača nužno je potpore za ulaganja u primarnu proizvodnju usmjeriti na izgradnju reprocentara, kao i potpore za uspostavu mladih poljoprivrednika obzirom na nepovoljnu dobnu strukturu gospodarstava. U okviru ovoga prioriteta od posebnog značaja je provedba sektorski usmjerenih natječaja kako bi se ostvarila provedba zadanog cilja.

Prioritet 1.2. Očuvanje i unaprjeđenje postojeće svinjogojske proizvodnje

Obzirom na nepovoljnu strukturu gospodarstava na kojima se uzgajaju svinje potrebno je osnažiti proizvođače i omogućiti povećanje postojeće proizvodnje. Uz navedeno nužno je staviti naglasak na veću produktivnost u proizvodnji prasadi uz kontinuirano povećavanje standarda dobrobiti na svinjogojskim farmama. Uz propisane mjere dobrobiti na farmama koje su proizvođači dužni osigurati, od 2018. godine omogućena je potpora za uvođenje nadstandarda dobrobiti u uzgoju svinja. Potpore je potrebno kontinuirano prilagođavati i revidirati sukladno tržišnim uvjetima ali i rastućim zahtjevima potrošača za humanijim postupanjem sa životinjama koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje hrane.

Udruživanjem u proizvođačke organizacije proizvođači su u mogućnosti objediniti svoju ponudu i poboljšati poziciju na tržištu. Kako bi se smanjio uvoz prasadi za punjenje tovnih kapaciteta nužno je osigurati na domaćem tržištu dovoljan broj prasadi zajedničke genetike, standardiziranog uzgoja i zdravstvenog statusa, a što je moguće upravo kroz uspostavu proizvođačkih organizacija.

Uslijed pojave afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske razvidno je kako je nužno provesti ulaganja u podizanje biosigurnosnih mjera na farmama u svrhu zaštite nacionalne proizvodnje i opskrbe svinjskim mesom. Od velike važnosti je i očuvanje uzgoja izvornih i zaštićenih pasmina svinja, ne samo sa stajališta bioraznolikosti već i proizvodnje visoko vrijednih tradicionalnih proizvoda od svinjskog mesa.

Prioritet 1.3. Ulaganja u zaokružene proizvodne cikluse

Proizvodnja svinja u zatvorenom ciklusu osigurava stabilnost dohotka zbog umanjene izloženosti poremećajima na tržištu. Ovakav sustav proizvodnje manje je izložen unosu uzročnika bolesti iz drugih uzgoja što doprinosi lakšoj kontroli zdravstvenog stanja životinja, smanjenoj potrebi liječenja i manjem mortalitetu.

Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 1. Povećanje broja krmača i dostatnosti u proizvodnji prasadi za tov

- Prioritetna ulaganja u izgradnju novih kapaciteta za držanje krmača i proizvodnju prasadi, te ulaganja u postojeće farme i njihovu rekonstrukciju radi podizanja standarda za držanje životinja i biosigurnosnih uvjeta, održivosti proizvodnje, konkurentnosti, kao i povećanja kapaciteta farmi

- Ulaganja u izgradnju spremišta za hranu

- Ulaganja u izgradnju spremišta za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja

- Ulaganja mladih poljoprivrednika u primarnu svinjogojsku proizvodnju

- Jačanje gospodarstva koja drže krmače kroz ulaganje u tovne kapacitete u svrhu zaokruživanja proizvodnog procesa

- Potpore za postizanje i osiguranje viših standarda dobrobiti životinja

- Ulaganja u obnovljive izvore energije

- Uspostava proizvođačkih organizacija

- Potpore za obnovu proizvodnog potencijala u proizvodnji prasadi

- Programi revitalizacije za posebno ugrožena područja uslijed pojave afričke svinjske kuge i potpore za revitalizaciju uzgoja izvornih pasmina svinja

Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 1

Provedbom prioriteta 1.1. osigurati će se sredstva za izgradnju novih farmi te pratećih gospodarskih objekata i njihovo opremanje. Kroz prioritet 1.2. provest će se mjere u svrhu  unaprjeđenja i očuvanja postojećeg uzgoja te obnovu proizvodnog potencijala. Prioriteti 1.3. usmjeren je na ulaganja u tovne kapacitete na gospodarstvima koja se bave proizvodnjom prasadi u svrhu zaokruživanja proizvodnog procesa.

Nositelji provedbe mjera iz Cilja 1

Tablica . Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 1. Povećanje broja krmača kroz godine provedbe Programa

Cilj 2. Osiguravanje dostupnih objekata za klanje i preradu na gospodarstvu

Kako bi se poljoprivrednim gospodarstvima omogućili dostupni i dostatni klaonički kapaciteti, koji nerijetko izostaju, nužno je provesti ulaganja u objekte za klanje. Nedostupni klaonički kapaciteti karakteristični su i za sektor proizvodnje goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa, stoga se u okviru ovoga cilja planiraju ulaganja u klaonice čija namjena ne bi trebala biti isključivo klanje svinja već i ostalih papkara.

Od ukupno 85 odobrenih objekata u kojima su se tijekom 2022. godine klale svinje, njih 31 odobreno je prema prilagođenim propisima o hrani životinjskog podrijetla, a nalaze se najčešće u južnom području Republike Hrvatske.

Za sektor svinjogojstva karakteristična je i prerada mesa u visoko vrijedne tradicionalne proizvode koje je moguće uključiti u sustave kvalitete. Stoga je potrebno omogućiti ostvarivanje dodane vrijednost i većih prihod za gospodarstvo ulaganjima u preradu mesa na gospodarstvu.

Prioritet 2.1. Ulaganja u objekte za klanje

Odobreni objekti za klanje i preradu ključan su element u lancu proizvodnje hrane, a osim samog procesa klanja životinja i klaoničke obrade trupova osiguravaju zdravstvenu ispravnost mesa za ljudsku potrošnju. Uz to što osiguravaju čist i siguran okoliš za procese klanja životinja i obradu, predstavljaju i važnu kontrolnu točku identifikaciju potencijalnih problema koji mogu utjecati na zdravlje ljudi kao i na zdravlje i dobrobit životinja.

Na određenim područjima Republike Hrvatske postoji nedostatak klaonica papkara ili su postojeći kapaciteti klanja nedostatni. Ulaganjima u izgradnju klaonica, za koje je također može biti osigurana određena fleksibilnost uvjeta u postupku odobravanja, poljoprivrednim gospodarstvima će se omogućiti dostupni i dostatni klaonički kapaciteti. Navedeno je posebno bitno za gospodarstva koja zbog specifičnosti proizvodnje (npr. proizvodnja teških svinja) ili lokacije farme nemaju mogućnost na financijski prihvatljiv način provesti klanje svinja.

Obzirom da je u klaonicama papkara malog kapaciteta dozvoljeno obavljati i uslužno klanje iste mogu biti i izvor dodatnog prihoda, stoga je ulaganjem u male klaonice moguće osigurati klaoničke kapacitete za niz gospodarstava na istom području. Iste klaoničke i preradbene kapacitete trebaju i mogu koristiti primarni proizvođači za plasman iz govedarske te ovčarske i kozarske proizvodnje. Ovaj prioritet nužno je provoditi koordinirano sa zajedničkim ciljevima i jedinstvenim financijskim planom.

Prioritet 2.2. Poticanje razvoja prerade na gospodarstvima

Razvojem tržišta lokalnih proizvoda izravno se štiti domaća poljoprivredna proizvodnja. Stvaranjem novih proizvoda s dodanom vrijednošću povećava se mogućnost plasmana proizvoda kroz HoReCa lanac te kroz izvoz. Prihvaćanje zelenih poljoprivrednih praksi imat će pozitivan utjecaj na ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene te može osigurati zadržavanje i zapošljavanje mladih.  

Prioritet 2.3. Organizacija tržišta (osnivanje i jačanje rada sektorske organizacije) i promocija domaće proizvodnje

Kako bi se doprinijelo povećanju sigurnosti proizvodnje kroz podizanje konkurentnosti i poboljšanja pozicije primarnih proizvođača u vrijednosnom lancu nužno je i osnivanje sektorske organizacije u sektoru svinjskog mesa. Dodatno, s ustavi kvalitete uspostavljeni na razini Europske unije i na nacionalnoj razini jamstvo su potrošačima za kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i poznatog podrijetla. Uključivanjem u sustave kvalitete proizvođačima se omogućava bolje pozicioniranje proizvoda na tržištu.

Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 2. Osiguravanje dostupnih objekata za klanje i preradu na gospodarstvu

a. Potpora za ulaganja u izgradnju objekata za klanje

b. Prioritetna ulaganja izgradnju i opremanje objekata za preradu mesa na gospodarstvu

c. Prioritetna ulaganja u klaoničke kapacitete u vlasništvu PO i zadruga

d. Ulaganja u obnovljive izvore energije i očuvanje okoliša

e. Potpora za osnivanje i rad sektorske organizacije

f. Potpora za sudjelovanje u sustavima kvalitete

g. Aktivnosti informiranja i promoviranja

Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 2

Provedbom prioriteta 2.1. osigurati će se sredstva za izgradnju klaoničkih kapaciteta, prioritet će se provoditi koordinirano obzirom da iste klaoničke kapacitete mogu koristiti i proizvođači iz govedarske te ovčarske i kozarske proizvodnje. Kroz prioritet 2.2. provesti će se ulaganja u preradu, dok je prioritet 2.3. usmjeren na potpore za sudjelovanje u sustavima kvalitete, za aktivnosti informiranja i promoviranja i za kratke lance opskrbe i lokalna tržišta, kao i potpore za osnivanje i rad sektorske organizacije u sektoru svinjetine.

Nositelji provedbe mjera iz Cilja 2

Tablica . Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 2. Osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i prerade na gospodarstvu kroz godine provedbe Programa

Tablica . Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje ciljeva kroz godine provedbe Programa

8. Izvori financiranja za provedbu Programa

Financijska sredstva za provedbu ovog Programa, osigurat će se u Državnom proračunu, no glavni izvor financiranja bit će fondovi Europske unije u financijskoj perspektivi 2023. do 2027. godine.

Financijski okvir za provedbu Programa treba usklađivati svake godine, ali i tijekom godine ovisno o iskazanim potrebama i mogućnostima financiranja iz pojedinih izvora .

Povećanje broja krmača i dostatnosti u proizvodnji prasadi za tov:

- Financiranje ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju – ulaganja u reprocentre i ulaganja u tovilišta u svrhu zaokružene proizvodnje

- Financiranje obnove narušenog proizvodnog potencijala i očuvanja izvornih pasmina

- Financiranje dobrobiti životinja – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

- Državne potpore za iznimno osjetljive sektore

- Financiranje uspostave proizvođačkih organizacija

- Prioritizacija ulaganja u mlade poljoprivrednike

Osiguravanje dostupnih objekata za klanje i preradu na gospodarstvu:

- Financiranje ulaganja u izgradnju klaonica

- Financiranje ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda na gospodarstvu i stvaranje dodane vrijednosti

- Financiranje osnivanja i rada sektorske organizacije

- Financiranje sudjelovanja poljoprivrednika u sustavima kvalitete i potpore za kratke lance opskrbe i  lokalna tržišta

9. Očekivana postignuća provedbom Programa

Provedbom predloženih ciljeva u ovom Programu, a u skladu sa smjernicama Strategije poljoprivrede, predviđa se zaustavljanje negativnih trendova u broju rasplodnih krmača, odnosno nedostatne proizvodnje prasadi za tov kao i povećanje samodostatnosti u sektoru svinjskog mesa. Procjenjuje se da će provedba Strategije i Programa dovesti do povećanja broja krmača na 100 tisuća grla i smanjenja ovisnosti o uvozu prasadi za tov, te povećati broj tovljenika proizvedenih u Republici Hrvatskoj. Sukladno navedenim ciljevima procjenjuje se kako će samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa Republike Hrvatske po provedbi mjera Programa iznositi 75%.

Za bolji pristup tržištu nužan je razvoj proizvodnih i prodajnih kanala u okviru proizvođačkih i sektorskih organizacija, koje je potrebno osnažiti i promovirati. Za nastup na tržištu je značajno objedinjavanje ponude kroz bolje organiziranje primarnih proizvođača, a jednako i prerađivača te organiziranje kontinuiranih promotivnih kampanja s ciljem informiranja potrošača i pronalaženja novih kanala plasmana.

Kako bi se iskoristile prednosti i realizirali potencijali u proizvodnji svinjskog mesa, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradit će provedbene dokumente (Akcijske planove) za svako financijsko razdoblje, koje će uključivati planirane mjere i financijska sredstva. Izradit će se dva akcijska plana po razdobljima: 1) 2025. – 2027. i 2) 2028. – 2030. godine.