1.

STRUČNI NOSITELJ:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

I tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Radi usklađenja statusnih pitanja svih pravosudnih dužnosnika i službenika u pravosudnim tijelima pojedina rješenja Zakona o državnom odvjetništvu potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 16/23., 155/23. i 36/24.)

Prilagodba unutarnje organizacije državnog odvjetništva zbog veće učinkovitosti u radu te usklađenje pojedinih statusnih pitanja državnoodvjetničkih dužnosnika i službenika sa sucima i sudskim službenicima.

2.2.

Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

I tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U svrhu daljnje informatizacije pravosudnog sustava, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije razvilo je uslugu e-komunikacija, koja korisnicima omogućava elektroničku komunikaciju sa sudovima. Informatizacija cjelokupnog pravosudnog sustava zahtijeva uvođenje e-komunikacije i u prekršajne postupke pred sudovima, zbog svih koristi koje će elektroničko komuniciranje sudionika postupka imati u odnosu na brzinu i ekonomičnost postupka.

Omogućavanje uvođenja e-komunikacije u prekršajni postupak pred sudovima zahtijeva intervenciju u zakonske odredbe koje reguliraju način podnošenja podnesaka i dostavu, kao i s njima povezane odredbe. Uvođenje e-komunikacije podrazumijeva slanje podnesaka putem informacijskog sustava prema sudu te dostavu dopisa i odluka od strane suda prema ostalim sudionicima kaznenog postupka (strankama, svjedocima, vještacima, tumačima…).

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona postići će se veća učinkovitost pravosudnog sustava, omogućiti brže vođenje prekršajnog postupka pred sudovima, efikasnija razmjena pismena, brže ostvarivanje prava te smanjenje troškova postupka.

2.3.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

I tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 36/24) odgođeno je stupanje na snagu odredbi o obveznom tonskom snimanju rasprave i sadržaju zapisnika do 1. svibnja 2025. godine. Radi osiguranja tehničkih preduvjeta za primjenu obveznog tonskog snimanja rasprave u kaznenom postupku, predlaže se odgoda stupanja na snagu predmetnih odredbi.

Analiza materijalno pravnih pretpostavki za određivanje posebnih dokaznih radnji, posebice revizija kataloga kaznenih djela za koja se posebne dokazne radnje mogu odrediti, u smislu obuhvata kaznenih djela koja propisuje Konvencija o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama,  kao i formalnih pretpostavki određivanja posebnih dokaznih radnji u vidu duljine njihovog trajanja.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku odgodit će se stupanje na snagu odredbi o obveznom tonskom snimanju rasprave (članak 409.a) i sadržaju zapisnika (članak 411.a), koje su u Zakon o kaznenom postupku unesene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 80/22). Nastavno, revidirat će se katalog kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje iz članka 334. Zakona o kaznenom postupku u smislu obuhvata kaznenih djela koja propisuje Konvencija o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, kao i odrediti duljina njihovog trajanja.

2.4.

Zakon o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet i uslugama povjerenja

II tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Donesena je nova Uredba (EU) 2024/1183 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostave europskog okvira za digitalni identitet.

Uspostava novog europskog okvira za digitalni identitet i provedba izmijenjenih uredbi  u području usluga povjerenja te konsolidacija pravne regulative na tu temu.

2.5.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima)

II tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Donesena nova Uredba (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima)

Transponiranje odredbi Uredbe u hrvatski pravni sustav, određivanje nacionalnog tijela kao koordinatora podatka i kontakt točke, propisivanje sankcija.

2.6.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

II tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Izmjene odredaba o zapošljavanju u državnoj službi i statusu državnih službenika

Veća mobilnost službenika i privlačenje kandidata za rad u državnoj službi

2.7.

Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika

II tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U radu na donošenju novog Zakona  razmotrit će se propisivanje mehanizama usklađenja osnovice za obračun plaće s porastom troškova života, uvođenja platnih razreda za pravosudne dužnosnike unutar iste vrste i stupnja pravosudnog tijela, potrebe dorade iznosa i međusobnog odnosa koeficijenata za obračun plaće te revidiranje opsega priznatih materijalnih prava pravosudnih dužnosnika.

Cjelovito uređenje sustava plaća i drugih materijalnih prava pravosudnih dužnosnika uz razmatranje te potrebne izmjene pojedinih važećih normativnih rješenja.

2.8.

II tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ustavni sud Republike Hrvatske je Odlukom U-I-2826/2023 ukinuo odredbe čl. 51. st. 2. i čl. 56. st. 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19.,  80/22. i 155/23.) koje se odnose na uvjete za imenovanje sudaca prvostupanjskih sudova (završena Državna škola za pravosudne dužnosnike) u dijelu u kojem su navedene odredbe sadržavale riječi: „i koja ne obnaša pravosudnu dužnost“.

S obzirom na navedeno potrebno je

redefinirati uvjete i postupak  imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova koji u trenutku prijave na oglas za određeno sudačko mjesto već obnašaju sudačku odnosno državnoodvjetničku dužnost.

2.9.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom  vijeću

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, broj 87/22.) propisano je da u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika mogu sudjelovati samo kandidati koji ne obnašaju pravosudnu dužnost. Istovjetne odredbe bile su sadržane i u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 80/22.) u odnosu na postupak imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova, ali je u postupku ocjene sukladnosti sa Ustavom Republike Hrvatske Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio njihovu neustavnost i ukinuo ih zbog diskriminatornosti u odnosu na državnoodvjetničke dužnosnike.

Kako postupci imenovanja pravosudnih dužnosnika moraju biti uređeni na bitno istovjetan način u Zakonu o Državnom sudbenom vijeću i u Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću, potrebno je pristupiti odgovarajućim izmjenama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću te propisati uvjete i postupak imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika koji u trenutku prijave na oglas za slobodno zamjeničko mjesto već obnašaju pravosudnu dužnost.

2.10.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

S obzirom na predviđene izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću ( „ Narodne novine”, broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19.,  80/22. i 155/23.) i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću ( „ Narodne novine”, broj 67/18., 126/19., 80/22. i 155/23.) u dijelu koji se odnosi na uvjete i postupak imenovanja pravosudnih dužnosnika, kao i na činjenicu da je završena Državna škola za pravosudne dužnosnike trenutno propisana kao uvjet za imenovanje pravosudnih dužnosnika u pravosudna tijela prvog stupnja te na činjenicu da je stručno usavršavanje u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike uređeno Zakonom o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine”, broj 52/19. i 30/23.), rad na prethodno navedenim zakonskim izmjenama iskoristit će se i za razmatranje položaja i uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike u sustavu ulaska u pravosudne dužnosti.

Potrebno je normativno utvrditi koncept Državne škole za pravosudne dužnosnike koji će predstavljati dodanu vrijednost stručnom usavršavanju kandidata za pravosudne dužnosnike  e pri tome izbjegavati ponavljanje provjera već usvojenih i utvrđenih znanja i vještina.

Daljnje jačanje objektivnosti i transparentnosti postupaka imenovanja pravosudnih dužnosnika te redefiniranje položaja i uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike u sustavu ulaska u pravosudne dužnosti.  

2.11.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju sporova

II tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23.; dalje: ZMRS) stupio je na snagu 29. lipnja 2023. kao rezultat reforme instituta mirenja provedene kroz normativne izmjene u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s ciljem poticanja svijesti o prednostima mirnog rješavanja sporova te jačanja kapaciteta sustava koji bi se bavio postupcima mirnog rješavanja sporova. ZMRS je propisao osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova (dalje: Centar) koji je kao javna ustanova osnovan rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave 24. srpnja 2023. Centar je javna ustanova koja radi ostvarenja svrhe ZMRS-a:

- potiče razvoj kulture mirnog rješavanja sporova i korištenje postupaka uređenih ZMRS-om

- daje i opoziva suglasnost institucijama za medijaciju

- daje suglasnost na programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješavanja sporova

- provodi, samostalno ili u suradnji s institucijama za medijaciju, stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora

- odlučuje o upisu i brisanju medijatora iz Registra medijatora

- vodi Registar medijatora te Registar institucija za medijaciju i izdaje potvrde iz navedenih registara

- osigurava djelotvornu suradnju s tijelima sudbene vlasti i institucijama za medijaciju

- posreduje u dodjeli predmeta na rješavanje institucijama za medijaciju

- imenuje, na zahtjev stranaka, osobe koje provode informativni sastanak o medijaciji i medijaciju

- izdaje potvrdu o pokušaju medijacije

- sustavno prikuplja podatke o postupcima mirnog rješavanja spora

- objavljuje informacije o mirnom rješavanju sporova, medijatorima i institucijama za medijaciju te pomaže strankama u izboru prikladne metode rješavanja spora.

Nakon više od godinu dana od stupanja na snagu ZMRS-a te osnivanja i djelovanja Centra utvrđeno je da postoji potreba za daljnjim normativnim uređenjem pitanja u vezi s postupcima mirnog rješavanja sporova kao i uređenjem pitanja organizacije i rada Centra.

Donošenjem zakona o izmjenama i dopunama  ZMRS-a nastoji se dodatno urediti provođenje postupaka mirnog rješavanja sporova te osnažiti ulogu i kapacitete Centra za mirno rješavanje sporova, sve kako bi se omogućilo da građani i poslovni subjekti takve postupke prepoznaju i češće koriste u rješavanju svojih sporova. Izmjenama i dopunama ZMRS-a nastoji se otkloniti utvrđene nedostatke postojećeg sustava, poboljšati i dodatno unaprijediti uvjete za sporazumno rješavanje sporova, smanjiti priljev predmeta na sudove te povećati povjerenje građana kako u mirno rješavanje sporova tako i u pravosudni sustav uopće.

2.12.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju

II tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Uredba (EU) 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju stupila je na snagu 9. travnja 2024.

Potrebno je osigurati provedbe obveza iz Uredbe na području za Republike Hrvatske kao države članice Europske unije.

Odrediti nadležno tijelo:

- koje vodi registar pravnih zastupnika registriranih na području Republike Hrvatske (za pružatelje usluga političkog oglašavanja koji nemaju poslovni nastan u Europskoj uniji),

- za praćenje usklađenosti s predmetnom Uredbom u dijelu u kojemu se odnosi na transparentnost prilikom korištenja tehnika ciljanja i tehnika isporuka političkih oglasa,

- za praćenje usklađenosti pružatelja posredničkih (digitalnih) usluga s Uredbom

Odrediti i odrediti druga nadležna tijela za primjenu i izvršavanje drugih aspekata (audiovizualnih, kibernetičkih i sl.) Uredbe.

Imenovati nacionalnu kontaktnu točku za potrebe svih aspekata Uredbe.

Propisati sankcije koje se mogu izreći obveznicima.

2.13.

Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

III tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Uređenje davanja ovlasti Vladi Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora sukladno ovlasti iz članka 88. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano da Hrvatski sabor može, najviše na godinu dana ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Navedene uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godine dana od dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije.

Na temelju ovoga zakona Vlada Republike Hrvatske steći će ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, uz uvažavanje materijalnih i vremenskih ograničenja.

2.14.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

III tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

S obzirom na navedeno, potrebno je pristupiti izmjenama odredbi Zakona o sudovima koje se odnose na rad sjednica sudskih odjela odnosno sjednica svih sudaca te na instrumente ujednačavanja sudske prakse.

Usklađenje mjerodavnih odredbi Zakona o sudovima s utvrđenjima Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21, vodeći računa o nužnosti osiguranja odgovarajućih instrumenata za ujednačavanje sudske prakse.

2.15.

III tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Implementiranje zaključaka Povjerenstva za praćenje primjene Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u odredbe Zakona, a sve sa svrhom uklanjanja nedostataka uočenih u praksi primjene.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama postići će se uklanjanje nedostataka uočenih u praksi primjene.

2.16.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (RM)

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U cilju poboljšanja operativnosti i efikasnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u progonu kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta te usklađivanja Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta sa Zakonom o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 67/18 i 21/22) i Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću (Narodne novine, broj 67/18, 126/19, 80/22 i 155/23) predlaže se donošenje Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i  dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Donošenjem Zakona o izmjenama i  dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta postići će se poboljšanje operativnosti i efikasnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u progonu kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta. Također će se postići daljnje usklađivanje Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta s organizacijskim propisima - Zakonom o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 67/18 i 21/22) i Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću (Narodne novine, broj 67/18, 126/19, 80/22 i 155/23).

2.17.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (RM)

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U svrhu ubrzanja i povećanja učinkovitosti kaznenog postupka, analizirat će se instituti kaznenog postupka u svim njegovim stadijima, a poseban naglasak bit će stavljen na:

1. širenje ovlasti policije na samostalno poduzimanje dokaznih radnji (preispitivanje koncepta hitnih dokaznih radnji),

2. reviziju mehanizama za izvansudsko (uvjetna odgoda kaznenog progona) i ubrzano rješavanje kaznenih predmeta (kazneni nalog, presuda na temelju sporazuma stranaka),

3. reviziju uloge optužnog vijeća u postupcima za lakša kaznena djela,

4. pojednostavljenje procesnih formalnosti rasprave, posebno u postupku za lakša kaznena djela, i davanje raspravnom sucu širih ovlasti za učinkovito i kontinuirano vođenje rasprave,

5. preispitivanje obveze žalbenog suda da po službenoj dužnosti preispituje prvostupanjsku presudu, posebno u onim slučajevima u kojima je okrivljenik na raspravi sudjelovao uz pomoć branitelja,

6. daljnju modernizaciju i digitalizaciju kaznenog postupka,

7. razmatranje uvođenja mogućnosti obnove kaznenog postupka na štetu okrivljenika u iznimnim slučajevima.

Također će se preispitati i zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu žrtve kaznenog djela, posebno kroz razmatranje sudjelovanja žrtve u postupcima koji se odnose na odlučivanje o mjerama ograničenja ili oduzimanja slobode okrivljenika, koje su ujedno i mjere zaštite žrtve te mogućnosti da se jasnije propiše ostvarivanje prava koja su žrtvama Zakonom zajamčena.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku postići će se ubrzanje i povećanje učinkovitosti postupka.

Revidiranje pojedinih instituta kaznenog postupka odrazit će se i na kaznene postupke za kaznena djela u predmetima iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i to u onom dijelu u kojem oni nisu regulirani Zakonom o Uredu za suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta, a s obzirom na njihovu supsidijarnu primjenu.

2.18.

Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (EU)

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Direktiva  (EU) 2024/1069 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja“) (dalje u tekstu: Direktiva) je stupila na snagu 7. svibnja 2024., a člankom 22. iste propisano je prenošenje u nacionalno zakonodavstvo do 7. svibnja 2026.

Na nivou svih država članica Europske unije, pa tako i Republike Hrvatske ne postoji nacionalno zakonodavstvo koje bi osiguravalo zaštitu osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka kako je predviđeno Direktivom.

Temelj zdravih i uspješnih demokracija pluralistička je demokratska rasprava, te je stoga građanima potrebno omogućiti aktivno sudjelovanje u javnoj raspravi bez straha da će protiv njih biti usmjereni zlonamjerni sudski postupci, koje pokreću moćni subjekti, kao što su pojedinci, lobiji, korporacije, političari i državna tijela.

Stoga je potrebno donijeti novi Zakon u koji će se na odgovarajući način prenijeti odredbe Direktive, u roku za donošenje koji predviđa Direktiva.

Donošenjem Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka osigurat će da su  uklonjene prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, među ostalim i novinarima, izdavačima, medijskim organizacijama, zviždačima i borcima za ljudska prava, kao i organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama, sindikatima, umjetnicima, istraživačima i članovima akademske zajednice, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja.

Donošenjem novog Zakona ponajprije će se jasno definirati što su to očito neosnovane tužbe ili zlonamjerni sudski postupci, što je javno djelovanje i koja su to pitanja od javnog interesa, tko su mete takvih sudskih postupaka te postupovna jamstva koja će biti na raspolaganju metama navedenih postupaka.

2.19.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača (RM)

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15., dalje u tekstu: Zakon) usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora dana 10. rujna 2015. te je stupio na snagu 1. siječnja 2016.

Opći cilj Zakona i uvođenja instituta stečaja potrošača je razviti sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim potrošačima za reprogramiranje njihovih obveza ili novi početak, a vjerovnicima omogućiti ravnomjerno namirenje njihovih tražbina. Posebni ciljevi Zakona su stvaranje uvjeta da se kroz neformalne (neinstitucionalne) i formalne (institucionalne) okvire postigne dogovor između vjerovnika i potrošača oko restrukturiranja postojećih tražbina, stvaranje uvjeta za odgovorno i ekonomski racionalno ponašanje potrošača te rasterećenje sustava od bezuspješnih i višestrukih ovršnih postupaka.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 67/2018., dalje u tekstu: ZID ZSP)  usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora 6. srpnja 2018. te je stupio na snagu 1. siječnja 2019.

Postavljeni ciljevi ZID ZSP su:

1)stvoriti uvjete da se osigura dovoljan broj zainteresiranih i stručnih osoba koje će voditi poslove povjerenika u postupcima stečaja potrošača te na taj način ostvariti opći i posebne ciljeve Zakona i

2) u kratkom roku deblokirati 100.000 građana koji su u dugotrajnoj blokadi i čiji dug s osnove glavnica ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna,  provesti jednak broj jednostavnih postupaka stečaja potrošača.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 36/2022., dalje u tekstu: ZID ZSP)  usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora 11. ožujka 2022. te je stupio na snagu 31. ožujka 2022.

Naglasak je na jačanju nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktiva (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama, te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Promjenom zakonodavstva propisana su rješenja kojima se uravnotežio postojeći sustav redovnog i jednostavnog postupka stečaja potrošača te su dodatno unaprijeđeni uvažavajući sve potrebe da se navedeni postupci provode brzo, učinkovito i ekonomično, da pošteni potrošači imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za otpust dugova te da se vjerovnicima omogući namirenje njihovih tražbina u najvećoj mogućoj mjeri, a da se pri tome očuva dostojanstvo potrošača.

Iako je zakonodavni okvir stečaja potrošača u proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj značajno poboljšan, među sudionicima uključenima u te postupke utvrđeno je kako bi bilo oportuno da se nadležnost za provođenje postupka stečaja potrošača promjeni na način da se isti vode na trgovačkim sudovima koji su specijalizirani za vođenje stečajnih postupaka.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača propisat će se, za provođenje postupaka stečaja potrošača, stvarna i mjesna nadležnost trgovačkog suda na čijem području potrošač ima prebivalište.

2.20.

Zakon o stalnim sudskim vještacima i stalnim sudskim tumačima

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zbog gotovo istovjetnog položaja i važnosti njihove uloge u provedbi postupaka pred pravosudnim tijelima svrhovitim i opravdanim smatra se donijeti jedinstveni zakon koji bi cjelovito uredio navedenu materiju, što podržavaju i strukovne udruge stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskim tumača te druga stručna javnost.

Cjelovito uređenje svih statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača u jedinstvenom propisu uz moguće revidiranje i izmjene važećeg uređenja pojedinih pitanja koja se odnose na ove kategorije. Novi normativni okvir trebao bi pozitivno utjecati i na kvalitetu rada ovih stručnjaka, a time i povećati učinkovitost postupaka pred pravosudnim tijelima u čijoj provedbi sudjeluju.

2.21.

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Sadašnji Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Službeni list SFRJ 6/1973 Narodne novine 53/1991) preuzet je sukcesijom 08. listopada 1991. te je tekst zakona potrebno osuvremeniti nomotehnički kao i stvoriti pretpostavke za nove metode nadovjere isprava u postupku legalizacije isprava izdanih odnosno ovjerenih u Republici Hrvatskoj.

Uvođenjem novog zakona stvoriti će se preduvjeti za digitalizaciju postupka legalizacije isprava izdanih odnosno ovjerenih u Republici Hrvatskoj kao i preduvjeti za uvođenje nadovjere takvih isprava elektroničkom potvrdom Apostille (e-Apostille), sukladno smjernicama i uputama Stalnog ureda Haške konferencije za međunarodno privatno pravo i e-APP protokolu, radi upotrebe tih isprava u međunarodnom prometu.

2.22.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Unaprjeđenje normativnog okvira kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i pravo na ponovnu uporabu informacija, uzimajući u obzir preporuke i prijedloge za moguća poboljšanja normativnog okvira navedene u Izvješću o ocjeni učinaka Zakona o pravu na pristup informacijama (izrađenog u okviru provedbe Reforme C2.6. R2 „Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama” u okviru NPOO-a)

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama ima za cilj unaprijediti normativni okvir kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i pravo na ponovnu uporabu informacija.

Reformu C2.6. R2 „Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama” u okviru NPOO-a, Povjerenik za informiranje dovršio je 2023. godine. Procjenu Zakona i njegovih učinaka iz perspektive korisnika i javnih tijela obavio je stručni tim ocjenjivača. Na temelju toga izrađeno je Izvješće o ocjeni učinaka Zakona koje sadrži preporuke i prijedloge za moguća poboljšanja normativnog okvira.

Kako bi se postojeći normativni okvir dodatno unaprijedio prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama uzeti će se u obzir preporuke i prijedlozi iz gore navedenog Izvješća s ciljem daljnjeg poboljšanja određenih instituta i odredaba postojećeg Zakona, sve s ciljem postizanja veće učinkovitosti u ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija.

2.23.

Zakon o registru birača

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o registru birača potrebno je uskladiti sa Zakon o prestanku važenja Zakona o matičnom broju koji je stupio na snagu 4.2.2023.

Ukidanje razlike između registra birača i popisa birača.

Jasnije uređivanje pitanja koja se odnose na državljane Republike Hrvatske kojima je odjavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je adresa u inozemstvu nepoznata upisuju se u tu evidenciju s oznakom države „NEPOZNATO“, a imajući u vidu da je u registru birača znatno povećan broj takvih birača.

Ukloniti neusklađenosti u pravnom poretku s obzirom da je Zakonom o registru birača propisano da se uz OIB birača upisuje i MBG, potrebno je u tom uskladiti Zakon o registru birača.

Omogućivanje biračima ostvarivanje njihovog biračkog na što jednostavniji način.

Sređivanje evidencije birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kao dijela registra birača.

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Zakon o pravosudnoj policiji i ovlaštenim službenim osobama u zatvorskom sustavu

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Odredbe kojima se reguliraju radnopravni odnosi službenika pravosudne policije u zatvorskom sustavu i ostalih ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te službenika osiguranja pravosudnih tijela nalaze se u više propisa kao što su Zakon o izvršavanju kazne zatvora, Zakon o sudovima, Zakon o državnim službenicima i dr. Budući da se radi o više zakona o kojima se, između ostalog, na različite načine propisuju prava i obveze iz državne službe za navedene službenike potrebno je donijeti zakon u kojem bi se na jednom mjestu jednoobrazno propisala prava i obveze.

Donošenjem novog Zakona o pravosudnoj policiji i ovlaštenim službenim osobama u zatvorskom sustavu bi se omogućilo u cijelosti jednoobrazno propisivanje prava i obveza službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu.

3.2.

Zakon o izvršavanju kazne zatvora

IV tromjesečje 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Donošenjem novog Zakona o pravosudnoj policiji i ostalim ovlaštenim službenim osobama u zatvorskom sustavu dolazi do potrebe za izmjenom više od 30 % odredbi Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Također, u novom Zakonu o izvršavanju kazne zatvora potrebno je dodatno unaprijediti odredbe kojima se uređuje izvršavanje kazne zatvora i red i sigurnost kaznenih tijela budući je jedna od mjera Pučke pravobraniteljice, u svojstvu Nacionalnog preventivnog mehanizma, unaprjeđenje odredaba Zakona o izvršavanju kazne zatvora o redu i sigurnosti.

Usklađivanje s novim Zakonom o pravosudnoj policiji i ostalim službenim osobama u zatvorskom sustavu te unaprjeđivanje odredbi o izvršavanju kazne zatvora čime će se izravno doprinijeti poboljšavanju prava osoba lišenih sloboda te dodatno uskladiti postupanja s međunarodnim standardima.

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis:

Datum:

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku