KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA FRANCUSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA FRANCUSKI JEZIK
Svrha učenja i poučavanja francuskoga jezika
Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za samostalno stjecanje znanja i za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama. Učeći francuski jezik učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razumijevanje svoje i frankofonske kulture, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na cjelovitost i povezanost iskustva učenja primjenjivim u svijetu rada i u procesu daljnjeg učenja, razvoj samostalnosti, aktivno uključivanje u sam proces učenja, upoznavanje frankofonske kulture što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, razvija njegovu višejezičnost i višekulturnost, olakšava učenje drugih romanskih jezika te omogućuje konkurentnost na međunarodnome tržištu rada.
Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika stječu se kompetencije potrebne za određene kvalifikacije temeljene na potrebama svijeta rada, na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva, na mogućnostima nastavka obrazovanja, a i vrijednosti koje promiču znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje razumijevanje i kritičko promišljanje sebe i vlastitoga okruženja. Upoznajući frankofonsku kulturu učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba otvorena novim iskustvima i spoznajama. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje način života u frankofonskim zemljama, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati i cijeniti druge. Uporaba francuskog jezika povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva. Aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik uz čitalačku pismenost razvija poduzetnost i odgovornost, što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala.
Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika
Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj.
Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulu
Francuski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obavezan, izborni ili fakultativni predmet.
U predmetnome se kurikulu Francuskoga jezika za srednje strukovno obrazovanje nalaze inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja Francuskoga jezika i to za devetu do jedanaestu godinu odnosno dvanaestu godinu učenja sa 4 CSVET-a tjedno (280 CSVET-a/70 sati godišnje).
Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Ciljevi su poučavanja i učenja francuskoga jezika sljedeći:
– stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način
– osposobljavanje za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika u okviru struke, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za francuski jezik
- razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način
– stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koji će učeniku omogućiti funkcionalno ostvarivanje usmene i pisane komunikacije u struci
– razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja
– stjecanje društveno-kulturnih znanja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura
– razvoj višejezičnosti uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– razvoj znanja, vještina i stavova koji će učenika osposobiti za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika pa tako time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada
C. STRUKTURA - DOMENE PREDMETNOG KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik (Slika 1).
Slika 1. Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik u svim godinama učenja (KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2)
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima
– ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenog i pisanog međudjelovanja i vještinu jezičnoga posredovanja, odnosno jezične medijacije.
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću sa jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Francuski jezik struke
Jezično je posredovanje složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje i proizvodnju. U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pisano ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.
Razvojem komunikacijske kompetencije kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikul predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti.
Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura
– sposoban izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže odbaciti predrasude, osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i uporabe jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje francuskim jezikom i
– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju te je ustrajan i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju te tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikula.
Učenikovo napredovanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda zamišljeno je spiralno uz pretpostavku da ishodi i razrade ishoda u višim razredima uključuju one iz nižih razreda.
Ishodi se iscrpnije razrađuju u stupcu razrada ishoda. Navedene razrade ishoda postupno se razvijaju i usložnjavaju od nižih k višim razredima. Predložena razrada ishoda nije iscrpna, već ih nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda „dobar“ koji služi kao okvir za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.
Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
U kurikulu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim djelatnostima primanja ili proizvodnje. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji između 60 i 80 riječi, kratki tekst između 80 i 160 riječi, srednje dugi tekst između 160 i 200 riječi, a dugi tekst do 300 riječi. U djelatnosti pisanja vrlo kratki tekst broji između 40 i 60 riječi, kratki između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 150 riječi, a dugi tekst više od 150 riječi. U monologu kao obliku govorenja vrlo kratki tekst traje ½ - 1min, kratki 1 - 2 min, srednje dugi 2 - 3, dugi od 3 do 5 min. U međudjelovanju kao obliku govorenja duljina teksta određena je trajanjem razgovora: vrlo kratki iznosi 1 do 1 ½ min, kratki 1½ do 2½ min, srednje dugi 2½ do 4 min te dugi od 4 do 8 min.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog …), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje …), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost …) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka …). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema primajućim i proizvodnim jezičnim djelatnostima, a progresija odgojno-obrazovnih ishoda u toj domeni ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri primanju i proizvodnji tekstova.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda moguse prema potrebi provesti na materinskome jeziku, ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni u dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje rastom opsega i zahtjevnosti strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su i sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda iskazani na razini razreda. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda uključuju preporučene teme, jezične funkcije i tekstne vrste, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje francuskoga jezika. Jezični sadržaji nisu propisani niti su iscrpni, već se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika, ovladanosti francuskim jezikom, interesima i potrebama učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Navedeni sadržaji u pojedinome razredu podrazumijevaju ovladanost na razini uporabe, no mogu se pojaviti prije na razini prepoznavanja. Svi jezični sadržaji ciklički se ponavljaju i nadograđuju po razredima (viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predstavljaju temeljne smjernice za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda.
U Tablici 1. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.
FJ
Francuski jezik
SSŠ
Srednja strukovna škola
A.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.
Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Primjer 1.
SSŠ FJ B.2.3.
Srednja strukovna škola, Francuski jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod
Francuski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Uz ponavljanje djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SSŠ FJ A.1.2.
Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
SSŠ FJ A.1.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- opisuje i prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga poticaja
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor opće tematike i tematike njegove struke
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
SSŠ FJ A.1.6.
Učenik posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.
- objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa
Uz povremenu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima, izricanje prihvaćanja i odbijanja, prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva.
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.1.1.
Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
- objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura
- navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život građana
Uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
SSŠ FJ B.1.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima, osobito u onima koji se odnose na njegovu struku
Uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.1.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- promatra i uočava različite situacije u kojima dolazi do nesporazuma
- uspješno rješava jednostavne nesporazume
Djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija, posebice one vezane uz struku koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja.
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Francuski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.2.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio ili audiovizualnog teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.2.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.2.3.
Učenik piše dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst o općim temama i temama njegove struke
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.2.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst o općim temama i temama njegove struke
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.2.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o općim temama i temama njegove struke
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
SSŠ FJ A.2.6.
Učenik posreduje jednostavne koncepte i tekstove.
- objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama
Uz povremenu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu, izražavanje želje, mogućnosti i nesigurnosti.
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.2.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na hrvatski i druge jezike
Uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SSŠ FJ B.2.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika, osobito one koje se odnose na njegovu struku
Uz stalnu pomoć prepoznaje minimum učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.2.3.
Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
- razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja
- razvija razumijevanje za novo i drukčije
- pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju
Spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.2.1
Učenik primjenjujesložene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
- razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja.
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Francuski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o općim temama i temama njegove struke
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst o općim temama i temama njegove struke
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o općim temama i temama njegove struke
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SSŠ FJ A.3.6.
Učenik posreduje složenije koncepte i tekstove.
- objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama
Uz povremenu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe.
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Proširuju se i produbljuju sadržaji iz prethodnih razreda, a leksičke jedinice odabiru se vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te mogućim korelacijama s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.3.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društava
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SSŠ FJ B.3.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima, osobito u onima koji se odnose na njegovu struku
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima
Uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.3.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SSŠ FJ C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SSŠ FJ C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku, posebice one vezane uz struku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Francuski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenog audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni ekst.
SSŠ FJ A.1.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani ekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani ekst.
SSŠ FJ A.1.3.
Učenik piše dugi
i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama i temama njegove struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- opisuje svakodnevne temei događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa i temama struke
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima te temama i aktivnostima njegove struke, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
SSŠ FJ A.1.6.
Učenik posreduje vrlo jednostavne koncepte i vrlo jednostavne opće i/ili stručne tekstove.
- objašnjava značenje vrlo jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa
Uz povremenu pomoć posreduje vrlo jednostavne koncepte te vrlo jednostavne opće i/ili stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura
Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), izražavanje načina, mjesta i vremena.
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.1.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatskih i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SSŠ FJ B.1.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika, osobito interakcije vezane uz njegovu struku
Uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.1.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija, osobito onima vezanim uz struku kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Francuski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.2.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenog audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni ekst.
SSŠ FJ A.2.2.
Učenik razumije dugi i složeni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i složeni pisani ekst.
SSŠ FJ A.2.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama opće tematike i nepoznatim temama njegove struke
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama i temama struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.2.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.2.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru opće tematike i tematike njegove struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenom razgovoru.
SSŠ FJ A.2.6.
Učenik posreduje jednostavne koncepte i jednostavne opće i stručne tekstove.
- objašnjava značenje neprevodivih jednostavnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz povremenu pomoć posreduje jednostavne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća.
Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije.
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.2.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SSŠ FJ B.2.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima osobito poslovnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima osobito poslovnim susretima
Uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.2.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
- razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu opće tematike i tematike njegove struke
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Francuski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.3.1
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje izvornoga pisanoga ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove opće tematike i tematike njegove struke
- izražava svoje osobno mišljenje i stajalište
- opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst opće tematike i tematike njegove struke
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.5.
Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SSŠ FJ A.3.6.
Učenik posreduje srednje složene koncepte i srednje složene stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava značenje srednje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama
- djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta
Uz povremenu pomoć posreduje srednje složene opće i stručne koncepte te srednje složene opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost.
Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.3.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.
SSŠ FJ B.3.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje osobito ono vezano uz struku
te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.3.3.
Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
- razvija interes za učenje o drugima i od drugih
- poštuje stavove i vrijednosti drugih
- prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih
Spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SSŠ FJ C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku osobito onih sadržaja vezanih uz njegovu struku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija osobito onih informacija vezanih uz njegovu struku
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima osobito onih informacija vezanih uz njegovu struku
Uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još̌ izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Francuski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.4.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugog i srednje složenog izvornog audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- pokazuje razumijevanje jednostavne argumentacije o konkretnim i apstraktnim temama iz područja svojega profesionalnog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.4.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima određena mišljenja i stajališta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u izvornome tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.4.3.
Učenik piše dugi i složeni tekst.
- oblikuje i piše dugi i složeni tekst o velikome broju općih tema i tema njegove struke
- oblikuje i piše argumentativni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj osobito poslovnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i složeni tekst.
SSŠ FJ A.4.4.
Učenik govori dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- govori o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i složeni tekst.
SSŠ FJ A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku
- objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o poznatoj temi
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- uspješno komunicira s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru opće tematike i tematike njegove struke
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
SSŠ FJ A.4.6.
Učenik posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i stručnih tekstova o različitim temama
- djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta
Uz povremenu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, molbe, zapovijedi, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe potkrepljivanje mišljenja dokazima.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča,, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.4.1.
Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
- uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj
- uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici
Uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SSŠ FJ B.4.2.
Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
- aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima osobito onima vezanim uz njegovu struku, uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju
Uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SSŠ FJ B.4.3.
Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
- predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonskih i drugih kultura
- pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima
Uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SSŠ FJ C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SSŠ FJ C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova osobito tematike njegove struke
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku povezane s njegovom strukom
Uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Zajednički cilj svih nastavnih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesnoga korištenja jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvijanje vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja što čini osnovu uspješnoga strukovnoga obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika, jezik ujedno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, kurikul nastavnoga predmeta Francuski jezik prilagodljiv je i otvoren sadržajima svih odgojno-obrazovnih područja, posebice onima iz jezično-komunikacijskoga područja. Na razini nastavnih predmeta Francuski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Vezu sa svim nastavnim predmetima moguće je ostvariti, ne samo interdisciplinarnim povezivanjem francuskoga jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta, nego i integriranim poučavanjem jezika i sadržaja (fran. EMILE/eng. CLIL). Tako povezivanje francuskoga jezika sa sadržajima strukovnih predmeta dobiva dodanu vrijednost pri čemu učenici neposredno uočavaju konkretnu primjenjivost učenja francuskoga jezika u budućem zanimanju. Ovakav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim i profesionalnim orijentacijama.
Konceptualizacijom nastavnoga predmeta Francuski jezik omogućeno je ostvarivanje očekivanja definiranih kurikulima međupredmetnih tema. Odgojno-obrazovni ishodi kurikula Francuskoga jezika za srednje strukovne škole odražavaju i očekivanja definirana kurikulima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, dok se druge međupredmetne teme realiziraju putem sadržaja na francuskome jeziku.
Zahvaljujući rasprostranjenosti francuskoga jezika te činjenici da je to drugi najčešće učeni jezik u svijetu, moguće je ostvarivati različite međupredmetne projekte i programe s govornicima francuskoga jezika u zemlji i diljem svijeta kao partnerima s kojima će se razvijati strateška suradnja i razmjena dobre prakse na području struke.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju i učenju francuskoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.
U nastavi francuskoga jezika poučavanje i učenje temelji se na na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, iskustveno, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu te učenja u nastavi na radu za opće dobro i u nastavi uz rad, zauzima važno mjesto u svim razredima. Takvi oblici učenja, koji svim učenicima predstavljaju ostvarive izazove, usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika, osobito u profesionalnom okruženju, kao i za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o francuskome jeziku i frankofonskim kulturama, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge francuskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
S ciljem razvijanja učenikove višejezične i višekulturne kompetencije nastavnik u nastavu integrira i različite oblike višejezičnoga pristupa.
Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog, što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije francuskoga jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika francuskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Francuski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Francuski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi e načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloganastavnika
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju francuskoga jezika iznimno je važna.
Nastavnik je:
– voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje; odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
– mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
– medijator koji učenicima olakšava ovladavanje francuskim jezikom i razumijevanje frankofonskih kultura posredujući između hrvatskoga i francuskoga jezika te između hrvatske i frankofonskih kultura.
Suvremeni nastavnik francuskoga jezika planira, kombinira, po potrebi u radu mijenja i/ili prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja primjerene učenikovim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupima nastavnik potiče učenike na razmišljanje o ciljevima učenja, svojim mogućnostima i vlastitome učenju te ih usmjerava na povezivanje znanja i vještina i njihovu primjenu u drugim nastavnim općim i strukovnim predmetima i područjima.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Stoga nastavnik francuskoga jezika uključuje različite frankofonske sadržaje u nastavu francuskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike francuskoga jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim frankofonskim učenicima strukovnih škola diljem Europe i svijeta, osobito u profesionalnom okruženju. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla, osobito u profesionalnoj međukulturnoj komunikaciji.
Nastavnik francuskoga jezika stručnjak je koji ima visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju u francuskome jeziku, metodičku stručnost, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost uključuje i odgovornost prema učenicima, školi, radu kod poslodavca i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa i profesionalnog okruženja.
Njegova autonomija temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikula za srednje strukovne škole, izborom načina poučavanja, odabirom materijala za poučavanje te promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina profesionalnoga razvoja. Samostalnost nastavnika također podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi pojedine ishode ostvarili, ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sva strukovna zanimanja u kojima se poučava francuski jezik.
Sudjelovanjem u praktičnoj nastavi nastavnici dobivaju autentičan uvid u svakodnevni rad poslodavaca, stječu osobna iskustva u poslovnom svijetu koja će moći prenijeti svojim učenicima te dobivaju realnu sliku ekonomskoga konteksta i operativnih procesa na radnom mjestu. Osim toga, ostvaruju vrijedne kontakte s poslodavcima s kojima u budućnosti mogu dodatno surađivati pa tako mogu pružiti priliku učenicima da se zahvaljujući uporabi francuskoga jezika razvijaju na profesionalnom planu.
Materijali i izvori
Učenicima tijekom poučavanja i učenja u školskome, izvanškolskome kao i profesionalnom okruženju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja, uključujući digitalne, multimedijske i interaktivne izvore. Oni odgovaraju stupnju razvoja učenika, razini ovladanosti francuskim jezikom te su u skladu s njegovim interesima i potrebama.
Učenici kroz praktičan rad i komunikaciju s mentorima/nastavnicima i poslodavcima dobivaju uvid u stvarne kompetencije koje se traže od njih kao budućih zaposlenika.
Nastavnik se u nastavi koristi odobrenim udžbenicima i drugim pomoćnim nastavnim sredstvima. Međutim, bitan dio njegova rada uključuje i samostalan odabir relevantnih, smislenih i razumljivih nastavnih materijala, izvornih i/ili prilagođenih, koji odgovaraju planiranim aktivnostima usmjerenima ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kada okolnosti to dopuštaju, nastavnik pronalazi i primjenjuje nastavne materijale koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih nastavnih predmeta s francuskim jezikom.
U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Okružje za učenje
Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje te prati svoje učenje u sigurnome i poticajnome školskom i profesionalnom okružju. U takvu okružju njeguje se kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Nastavnik osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, a odstupanja se smatraju sastavnim dijelom ovladavanja francuskim jezikom, odnosno prilikama za učenje. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku francuskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i nastavnika: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome, izvanškolskome i profesionalnom okružju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi iz svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način. Ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, dok se ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju integrirano, tijekom čitava procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda nastavnik posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli minimalno zadovoljavajuću razinu usvojenosti.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije koja je važan čimbenik u profesionalnom okruženju. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u srednjim strukovnim školama, vodi se računa o razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju francuskoga jezika, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje strukovne škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U kurikulu za nastavni predmet Francuski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Francuskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Jezično posredovanje vrednuje se ovisno o vrsti teksta koji učenik proizvodi (govoreni ili pisani) i bilježi se u sklopu elementa vrednovanja koji se odnosi na odgovarajuću djelatnost: govorenje ili pisanje. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja, osobito u profesionalnom okruženju, a njihova se usvojenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje usvojenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Usvojenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje.
Elementi vrednovanja jezične su djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje trebaju biti određene prema razinama usvojenosti. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima usvojenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne rezultira ocjenom. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Francuskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine, kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja te rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir usvojenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Usvojenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost), ulazi u završnu ocjenu, ali se daje veća težina usvojenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tijekom učenja i poučavanja francuskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i usvojenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Usvojenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom (nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4, odličan - 5).
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA FRANCUSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA FRANCUSKI JEZIK
Svrha učenja i poučavanja francuskoga jezika
Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za samostalno stjecanje znanja i za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama. Učeći francuski jezik učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razumijevanje svoje i frankofonske kulture, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na cjelovitost i povezanost iskustva učenja primjenjivim u svijetu rada i u procesu daljnjeg učenja, razvoj samostalnosti, aktivno uključivanje u sam proces učenja, upoznavanje frankofonske kulture što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, razvija njegovu višejezičnost i višekulturnost, olakšava učenje drugih romanskih jezika te omogućuje konkurentnost na međunarodnome tržištu rada.
Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika stječu se kompetencije potrebne za određene kvalifikacije temeljene na potrebama svijeta rada, na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva, na mogućnostima nastavka obrazovanja, a i vrijednosti koje promiču znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje razumijevanje i kritičko promišljanje sebe i vlastitoga okruženja. Upoznajući frankofonsku kulturu učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba otvorena novim iskustvima i spoznajama. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje način života u frankofonskim zemljama, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati i cijeniti druge. Uporaba francuskog jezika povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva. Aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik uz čitalačku pismenost razvija poduzetnost i odgovornost, što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala.
Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika
Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj.
Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulu
Francuski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obavezan, izborni ili fakultativni predmet.
U predmetnome se kurikulu Francuskoga jezika za srednje strukovno obrazovanje nalaze inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja Francuskoga jezika i to za devetu do jedanaestu godinu odnosno dvanaestu godinu učenja sa 4 CSVET-a tjedno (280 CSVET-a/70 sati godišnje).
Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Ciljevi su poučavanja i učenja francuskoga jezika sljedeći:
– stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način
– osposobljavanje za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika u okviru struke, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za francuski jezik
- razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način
– stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koji će učeniku omogućiti funkcionalno ostvarivanje usmene i pisane komunikacije u struci
– razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja
– stjecanje društveno-kulturnih znanja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura
– razvoj višejezičnosti uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću
– razvoj znanja, vještina i stavova koji će učenika osposobiti za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika pa tako time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
C. STRUKTURA - DOMENE PREDMETNOG KURIKULA
Tri su domene predmetnoga kurikula Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik (Slika 1).
Slika 1. Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik u svim godinama učenja ( KURIKULI I MODULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2)
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.
.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
– stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima
– ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenog i pisanog međudjelovanja i vještinu jezičnoga posredovanja, odnosno jezične medijacije.
Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću sa jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Francuski jezik struke
Jezično je posredovanje složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje i proizvodnju. U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pisano ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.
Razvojem komunikacijske kompetencije kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikul predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti.
Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura
– sposoban izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže odbaciti predrasude, osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i uporabe jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje francuskim jezikom i
– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju te je ustrajan i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju te tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikula.
Učenikovo napredovanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda zamišljeno je spiralno uz pretpostavku da ishodi i razrade ishoda u višim razredima uključuju one iz nižih razreda.
Ishodi se iscrpnije razrađuju u stupcu razrada ishoda. Navedene razrade ishoda postupno se razvijaju i usložnjavaju od nižih k višim razredima. Predložena razrada ishoda nije iscrpna, već ih nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda „dobar“ koji služi kao okvir za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.
Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
U kurikulu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim djelatnostima primanja ili proizvodnje. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji između 60 i 80 riječi, kratki tekst između 80 i 160 riječi, srednje dugi tekst između 160 i 200 riječi, a dugi tekst do 300 riječi. U djelatnosti pisanja vrlo kratki tekst broji između 40 i 60 riječi, kratki između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 150 riječi, a dugi tekst više od 150 riječi. U monologu kao obliku govorenja vrlo kratki tekst traje ½ - 1min, kratki 1 - 2 min, srednje dugi 2 - 3, dugi od 3 do 5 min. U međudjelovanju kao obliku govorenja duljina teksta određena je trajanjem razgovora: vrlo kratki iznosi 1 do 1 ½ min, kratki 1½ do 2½ min, srednje dugi 2½ do 4 min te dugi od 4 do 8 min.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog …), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje …), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost …) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka …). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.
Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema primajućim i proizvodnim jezičnim djelatnostima, a progresija odgojno-obrazovnih ishoda u toj domeni ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri primanju i proizvodnji tekstova.
Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda mogu se prema potrebi provesti na materinskome jeziku, ovisno o jezičnoj razini učenika.
Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni u dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje rastom opsega i zahtjevnosti strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su i sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda iskazani na razini razreda. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda uključuju preporučene teme, jezične funkcije i tekstne vrste, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje francuskoga jezika. Jezični sadržaji nisu propisani niti su iscrpni, već se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika, ovladanosti francuskim jezikom, interesima i potrebama učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.
Navedeni sadržaji u pojedinome razredu podrazumijevaju ovladanost na razini uporabe, no mogu se pojaviti prije na razini prepoznavanja. Svi jezični sadržaji ciklički se ponavljaju i nadograđuju po razredima (viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predstavljaju temeljne smjernice za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda.
U Tablici 1. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.
FJ
Francuski jezik
SSŠ
Srednja strukovna škola
A.
Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.
Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.
Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.
Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.
Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Primjer 1.
SSŠ FJ B.2.3.
Srednja strukovna škola, Francuski jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Francuski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Uz ponavljanje djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.
SSŠ FJ A.1.2.
Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.
SSŠ FJ A.1.3.
Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- strukturira tekst u logičnu cjelinu
- sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.4.
Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- opisuje i prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga poticaja
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor opće tematike i tematike njegove struke
- postavlja pitanja i odgovara na njih
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.
SSŠ FJ A.1.6.
Učenik posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.
- objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa
Uz povremenu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima, izricanje prihvaćanja i odbijanja, prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva.
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.1.1.
Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
- objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura
- navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život građana
Uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.
SSŠ FJ B.1.2.
Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
- odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama
- primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima, osobito u onima koji se odnose na njegovu struku
Uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.1.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
- promatra i uočava različite situacije u kojima dolazi do nesporazuma
- uspješno rješava jednostavne nesporazume
Djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija, posebice one vezane uz struku koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja.
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Francuski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.2.1.
Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audio ili audiovizualnog teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.2.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.2.3.
Učenik piše dugi i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst o općim temama i temama njegove struke
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.2.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst o općim temama i temama njegove struke
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.2.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o općim temama i temama njegove struke
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
SSŠ FJ A.2.6.
Učenik posreduje jednostavne koncepte i tekstove.
- objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama
Uz povremenu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu, izražavanje želje, mogućnosti i nesigurnosti.
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.2.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na hrvatski i druge jezike
Uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SSŠ FJ B.2.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika, osobito one koje se odnose na njegovu struku
Uz stalnu pomoć prepoznaje minimum učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.2.3.
Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
- razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja
- razvija razumijevanje za novo i drukčije
- pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju
Spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.2.1
Učenik primjenjuje
složene strategije za slušanje i čitanje.- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
- razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja.
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Francuski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.3.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga audio i audiovizualnog izvornog teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o općim temama i temama njegove struke
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst o općim temama i temama njegove struke
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o općim temama i temama njegove struke
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.
SSŠ FJ A.3.6.
Učenik posreduje složenije koncepte i tekstove.
- objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama
Uz povremenu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe.
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Proširuju se i produbljuju sadržaji iz prethodnih razreda, a leksičke jedinice odabiru se vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te mogućim korelacijama s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.3.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društava
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SSŠ FJ B.3.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima, osobito u onima koji se odnose na njegovu struku
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima
Uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.3.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SSŠ FJ C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
SSŠ FJ C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku, posebice one vezane uz struku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima
Uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Francuski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.1.1.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenog audio i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni ekst.
SSŠ FJ A.1.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani ekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani ekst.
SSŠ FJ A.1.3.
Učenik piše dugi
i jednostavni tekst.
- oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama i temama njegove struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.4.
Učenik govori dugi i jednostavni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.
SSŠ FJ A.1.5.
Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa i temama struke
- izražava svoje mišljenje i osjećaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima te temama i aktivnostima njegove struke, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.
SSŠ FJ A.1.6.
Učenik posreduje vrlo jednostavne koncepte i vrlo jednostavne opće i/ili stručne tekstove.
- objašnjava značenje vrlo jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa
Uz povremenu pomoć posreduje vrlo jednostavne koncepte te vrlo jednostavne opće i/ili stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura
Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), izražavanje načina, mjesta i vremena.
Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.1.1.
Učenik istražuje utjecaje hrvatskih i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike
Uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.
SSŠ FJ B.1.2.
Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.
- uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora
- prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika, osobito interakcije vezane uz njegovu struku
Uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.1.3.
Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu
- analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura
- stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi
Spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.1.1.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.1.2.
Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.1.3.
Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
- istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima
- pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu
- koristi se različitim izvorima informacija, osobito onima vezanim uz struku kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju
Uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Francuski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.2.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni ekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenog audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
- uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni ekst.
SSŠ FJ A.2.2.
Učenik razumije dugi i složeni pisani tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i složeni pisani ekst.
SSŠ FJ A.2.3.
Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama opće tematike i nepoznatim temama njegove struke
- izražava svoje osobno mišljenje
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama i temama struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.2.4.
Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.2.5.
Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenom razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru opće tematike i tematike njegove struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenom razgovoru.
SSŠ FJ A.2.6.
Učenik posreduje jednostavne koncepte i jednostavne opće i stručne tekstove.
- objašnjava značenje neprevodivih jednostavnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.
Uz povremenu pomoć posreduje jednostavne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća.
Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije.
Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.2.1.
Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
- pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društva
- istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti
Uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.
SSŠ FJ B.2.2.
Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.
- istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima osobito poslovnim susretima
- uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima osobito poslovnim susretima
Uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.2.3.
Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
- uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje
- raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio
Uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ (2) C.2.1.
Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
- planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.
SSŠ FJ C.2.2.
Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
- planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje
- u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje
Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.2.3.
Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora
- razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu opće tematike i tematike njegove struke
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu
Uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Francuski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.3.1
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku
- uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.2.
Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje izvornoga pisanoga ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.3.3.
Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.
- oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove opće tematike i tematike njegove struke
- izražava svoje osobno mišljenje i stajalište
- opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst opće tematike i tematike njegove struke
- sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.4.
Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.
SSŠ FJ A.3.5.
Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.
SSŠ FJ A.3.6.
Učenik posreduje srednje složene koncepte i srednje složene stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava značenje srednje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama
- djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta
Uz povremenu pomoć posreduje srednje složene opće i stručne koncepte te srednje složene opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost.
Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.3.1.
Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.
- prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj
- procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika
Uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.
SSŠ FJ B.3.2.
Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
- na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje osobito ono vezano uz struku
te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju
- koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji
Uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.
SSŠ FJ B.3.3.
Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
- razvija interes za učenje o drugima i od drugih
- poštuje stavove i vrijednosti drugih
- prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih
Spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.3.1.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.
SSŠ FJ C.3.2.
Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.
- organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje
- ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije
Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.
SSŠ FJ C.3.3.
Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku osobito onih sadržaja vezanih uz njegovu struku
- istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija osobito onih informacija vezanih uz njegovu struku
- uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima osobito onih informacija vezanih uz njegovu struku
Uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još̌ izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Francuski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a
A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ A.4.1.
Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
- analizira i pokazuje razumijevanje dugog i srednje složenog izvornog audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- pokazuje razumijevanje jednostavne argumentacije o konkretnim i apstraktnim temama iz područja svojega profesionalnog interesa
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.
SSŠ FJ A.4.2.
Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
- pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke
- analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima određena mišljenja i stajališta
- izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u izvornome tekstu
Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.
SSŠ FJ A.4.3.
Učenik piše dugi i složeni tekst.
- oblikuje i piše dugi i složeni tekst o velikome broju općih tema i tema njegove struke
- oblikuje i piše argumentativni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- planira sadržaj, organizira i strukturira tekst
- sudjeluje u formalnoj osobito poslovnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se kreativnim tehnikama u pisanju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i složeni tekst.
SSŠ FJ A.4.4.
Učenik govori dugi i složeni tekst.
- planira, oblikuje i izgovara dugi i složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke
- usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere
- prepričava i opisuje detalje nekoga događaja
- opisuje svoje snove, nade i težnje
- govori o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i složeni tekst.
SSŠ FJ A.4.5.
Učenik sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
- započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku
- objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o poznatoj temi
- koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima
- pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju
- uspješno komunicira s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru opće tematike i tematike njegove struke
Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.
SSŠ FJ A.4.6.
Učenik posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i stručnih tekstova o različitim temama
- djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta
Uz povremenu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme.
Preporučeni jezični sadržaji : izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, molbe, zapovijedi, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe potkrepljivanje mišljenja dokazima.
Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.
Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča,, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.
Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.
Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.
Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.
Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.
Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ B.4.1.
Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
- uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj
- uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici
Uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.
SSŠ FJ B.4.2.
Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
- aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima osobito onima vezanim uz njegovu struku, uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju
Uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.
SSŠ FJ B.4.3.
Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
- predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonskih i drugih kultura
- pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla
- reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima
Uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar” na kraju razreda
SSŠ FJ C.4.1.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju
Uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.
SSŠ FJ C.4.2.
Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje.
- analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti
-ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju
-dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju
-raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju
Uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.
SSŠ FJ C.4.3.
Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
- kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja
- vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova osobito tematike njegove struke
- odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku povezane s njegovom strukom
Uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Preporučene strategije za slušanje i čitanje:
- zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva
- koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza
- vodi bilješke tijekom slušanja
- razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova
- nadgleda proces razumijevanja
- uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje
- postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje
- smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije
- sažima odslušani i pročitani tekst
- čita unakrsno (unaprijed i unatrag)
- ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje
- koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja
Preporučene strategije za govorenje i pisanje:
- koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje
- koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza
- priprema izražavanje pomoću skica
- oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja
- otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru
- traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst
- traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi
- smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije
- nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama
- planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada
- planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak
- revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta
- nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške
- koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije
- koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta
- isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja
- usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam „strategija“ kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.
Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.
Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.
Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.
Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.
Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Zajednički cilj svih nastavnih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesnoga korištenja jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvijanje vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja što čini osnovu uspješnoga strukovnoga obrazovanja.
Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika, jezik ujedno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, kurikul nastavnoga predmeta Francuski jezik prilagodljiv je i otvoren sadržajima svih odgojno-obrazovnih područja, posebice onima iz jezično-komunikacijskoga područja . Na razini nastavnih predmeta Francuski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Vezu sa svim nastavnim predmetima moguće je ostvariti, ne samo interdisciplinarnim povezivanjem francuskoga jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta, nego i integriranim poučavanjem jezika i sadržaja (fran. EMILE/eng. CLIL). Tako povezivanje francuskoga jezika sa sadržajima strukovnih predmeta dobiva dodanu vrijednost pri čemu učenici neposredno uočavaju konkretnu primjenjivost učenja francuskoga jezika u budućem zanimanju. Ovakav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim i profesionalnim orijentacijama.
Konceptualizacijom nastavnoga predmeta Francuski jezik omogućeno je ostvarivanje očekivanja definiranih kurikulima međupredmetnih tema. Odgojno-obrazovni ishodi kurikula Francuskoga jezika za srednje strukovne škole odražavaju i očekivanja definirana kurikulima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, dok se druge međupredmetne teme realiziraju putem sadržaja na francuskome jeziku.
Zahvaljujući rasprostranjenosti francuskoga jezika te činjenici da je to drugi najčešće učeni jezik u svijetu, moguće je ostvarivati različite međupredmetne projekte i programe s govornicima francuskoga jezika u zemlji i diljem svijeta kao partnerima s kojima će se razvijati strateška suradnja i razmjena dobre prakse na području struke.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja i poučavanja
Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju i učenju francuskoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.
U nastavi francuskoga jezika poučavanje i učenje temelji se na na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, iskustveno, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu te učenja u nastavi na radu za opće dobro i u nastavi uz rad, zauzima važno mjesto u svim razredima. Takvi oblici učenja, koji svim učenicima predstavljaju ostvarive izazove, usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika, osobito u profesionalnom okruženju, kao i za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o francuskome jeziku i frankofonskim kulturama, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge francuskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
S ciljem razvijanja učenikove višejezične i višekulturne kompetencije nastavnik u nastavu integrira i različite oblike višejezičnoga pristupa.
Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog, što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima, te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.
Za postizanje veće integracije francuskoga jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika francuskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Francuski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Francuski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi e načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Uloga nastavnika
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju francuskoga jezika iznimno je važna.
Nastavnik je:
– voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje; odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
– mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
– medijator koji učenicima olakšava ovladavanje francuskim jezikom i razumijevanje frankofonskih kultura posredujući između hrvatskoga i francuskoga jezika te između hrvatske i frankofonskih kultura.
Suvremeni nastavnik francuskoga jezika planira, kombinira, po potrebi u radu mijenja i/ili prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja primjerene učenikovim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupima nastavnik potiče učenike na razmišljanje o ciljevima učenja, svojim mogućnostima i vlastitome učenju te ih usmjerava na povezivanje znanja i vještina i njihovu primjenu u drugim nastavnim općim i strukovnim predmetima i područjima.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Stoga nastavnik francuskoga jezika uključuje različite frankofonske sadržaje u nastavu francuskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike francuskoga jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim frankofonskim učenicima strukovnih škola diljem Europe i svijeta, osobito u profesionalnom okruženju. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla, osobito u profesionalnoj međukulturnoj komunikaciji.
Nastavnik francuskoga jezika stručnjak je koji ima visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju u francuskome jeziku, metodičku stručnost, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost uključuje i odgovornost prema učenicima, školi, radu kod poslodavca i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa i profesionalnog okruženja.
Njegova autonomija temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikula za srednje strukovne škole, izborom načina poučavanja, odabirom materijala za poučavanje te promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina profesionalnoga razvoja. Samostalnost nastavnika također podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome je potrebno voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi pojedine ishode ostvarili, ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sva strukovna zanimanja u kojima se poučava francuski jezik.
Sudjelovanjem u praktičnoj nastavi nastavnici dobivaju autentičan uvid u svakodnevni rad poslodavaca, stječu osobna iskustva u poslovnom svijetu koja će moći prenijeti svojim učenicima te dobivaju realnu sliku ekonomskoga konteksta i operativnih procesa na radnom mjestu. Osim toga, ostvaruju vrijedne kontakte s poslodavcima s kojima u budućnosti mogu dodatno surađivati pa tako mogu pružiti priliku učenicima da se zahvaljujući uporabi francuskoga jezika razvijaju na profesionalnom planu.
Materijali i izvori
Učenicima tijekom poučavanja i učenja u školskome, izvanškolskome kao i profesionalnom okruženju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja, uključujući digitalne, multimedijske i interaktivne izvore. Oni odgovaraju stupnju razvoja učenika, razini ovladanosti francuskim jezikom te su u skladu s njegovim interesima i potrebama.
Učenici kroz praktičan rad i komunikaciju s mentorima/nastavnicima i poslodavcima dobivaju uvid u stvarne kompetencije koje se traže od njih kao budućih zaposlenika.
Nastavnik se u nastavi koristi odobrenim udžbenicima i drugim pomoćnim nastavnim sredstvima. Međutim, bitan dio njegova rada uključuje i samostalan odabir relevantnih, smislenih i razumljivih nastavnih materijala, izvornih i/ili prilagođenih, koji odgovaraju planiranim aktivnostima usmjerenima ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kada okolnosti to dopuštaju, nastavnik pronalazi i primjenjuje nastavne materijale koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih nastavnih predmeta s francuskim jezikom.
U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Okružje za učenje
Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje te prati svoje učenje u sigurnome i poticajnome školskom i profesionalnom okružju. U takvu okružju njeguje se kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Nastavnik osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, a odstupanja se smatraju sastavnim dijelom ovladavanja francuskim jezikom, odnosno prilikama za učenje. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku francuskoga jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i nastavnika: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome, izvanškolskome i profesionalnom okružju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi iz svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način. Ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, dok se ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju integrirano, tijekom čitava procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda nastavnik posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli minimalno zadovoljavajuću razinu usvojenosti.
Grupiranje učenika
Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije koja je važan čimbenik u profesionalnom okruženju. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u srednjim strukovnim školama, vodi se računa o razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju francuskoga jezika, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje strukovne škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U kurikulu za nastavni predmet Francuski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U Francuskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Jezično posredovanje vrednuje se ovisno o vrsti teksta koji učenik proizvodi (govoreni ili pisani) i bilježi se u sklopu elementa vrednovanja koji se odnosi na odgovarajuću djelatnost: govorenje ili pisanje. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja, osobito u profesionalnom okruženju, a njihova se usvojenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje usvojenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Usvojenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje.
Elementi vrednovanja jezične su djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje trebaju biti određene prema razinama usvojenosti. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima usvojenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne rezultira ocjenom. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Francuskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine, kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja te rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir usvojenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Usvojenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost), ulazi u završnu ocjenu, ali se daje veća težina usvojenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tijekom učenja i poučavanja francuskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i usvojenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Usvojenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom (nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4, odličan - 5).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH