PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOJ I PRIVREMENOJ ZAŠTITI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1.Ocjena stanja
Područje međunarodne i privremene zaštite u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23) (u daljnjem tekstu: Zakon), koji se primjenjuje od 2. srpnja 2015. godine, sa zadnjim izmjenama i dopunama od 1. travnja 2023. godine.
Privremena zaštita, u skladu s važećim Zakonom odobrava se u izvanrednim okolnostima, u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite, radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu. Privremena zaštita odobrava se na rok od godine dana, a taj se rok automatski produžuje na šest mjeseci, a najduže do godine dana. Iznimno, privremena zaštita može se, na temelju odluke Vijeća Europske unije, produžiti najviše za još godinu dana. U skladu sa Zakonom maksimalno trajanje privremene zaštite je tri godine.
Na nivou Unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, privremena zaštita prvi puta je aktivirana nakon agresije i vojne invazije Rusije na Ukrajinu, odobravanjem zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.
Privremena zaštita tako je prvi put aktivirana 4. ožujka 2022. godine Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 na početno razdoblje od godinu dana, znači do 4. ožujka 2023. godine, nakon čega je automatski produljena za još jednu godinu do 4. ožujka 2024. godine. Kako razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, Vijeće je dana 19. listopada 2023. godine donijelo Provedbenu odluku 2023/2409 o produljenju privremene zaštite za razdoblje od jedne godine, odnosno do 4. ožujka 2025. godine te potom 25. lipnja 2024. godine Provedbenu odluku (EU) 2024/1836 kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine.
U skladu s Provedbenim Odlukama Vijeća, Vlada Republike Hrvatske uvela je privremenu zaštitu u ožujku 2022. godine, a zadnjom Odlukom o produljenju od 29. veljače 2024. godine privremena zaštita u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine produžena je do 4. ožujka 2025. godine. Međutim, produljenje privremene zaštite do 4. ožujka 2026. godine nije moguće zbog zakonskog ograničenja trajanja privremene zaštite u Republici Hrvatskoj na tri godine.
Na dan 9. prosinca 2024. godine u Republici Hrvatskoj je odobrena privremena zaštita za 27 432 raseljenih osoba iz Ukrajine.
Nadalje, u lipnju ove godine stupilo je na snagu 10 zakonodavnih akata EU kojima se cjelovito reformira sustav upravljanja migracijama i azilom (Pakt o migracijama i azilu).
Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.) u članku 7. propisuje da države članice moraju imati nacionalne strategije kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštovanje svojih obveza na temelju prava Unije i međunarodnog prava, uzimajući pritom u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj. Članak 7. predviđa donošenje i dostavu Europskoj Komisiji nacionalnih strategija najkasnije do 12. lipnja 2025. godine, a nakon toga svakih pet godina.
Pored toga Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.) , u članku 16. propisuje nešto širi sadržaj nacionalnih strategija od onoga u članku 7. Uredbe (EU) 2024/1351 na način da one uključuju i analizu mjera potrebnih za odgovor na krizne situacije i situacije više sile u dotičnoj državi članici i njihovo rješavanje, uključujući mjere za zaštitu prava tražitelja međunarodne zaštite i korisnika međunarodne zaštite i drugih oblika zaštite.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Ovim Zakonom predlaže se izmijeniti članak 79. važećeg Zakona s obzirom da je na snazi zakonska odredba koja propisuje da je najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite tri godine, čime nije ostavljena mogućnost produljivanja privremene zaštite nakon 4. ožujka 2025. ili dok god postoji potreba, a o čemu odluku donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju odluke Vijeća EU.
U odnosu na zahtjeve Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) ovim Zakonom propisat će se izrada i donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja, njegov sadržaju, donositelj tog akta te rok za njegovo donošenje.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Prestanak privremene zaštite imao bi za posljedicu preopterećenost sustava azila znatnim povećanjem broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu jer bi, radi trenutnih okolnosti trajanja rata u Ukrajini, odnosno nemogućnosti povratka u Ukrajinu, sve osobe pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj, njih 27 432, podnijele zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite što bi predstavljalo veliko opterećenje za učinkovito funkcioniranje nacionalnog sustava azila. Svaki zahtjev za međunarodnu zaštitu se ispituje pojedinačno, u meritumu, uz puno poštivanje svih proceduralnih pravila. Procedure razlikuju registraciju namjere, podnošenje zahtjeva, saslušanje i donošenje odluke, što iziskuje određeno vrijeme za koje ove osobe ne bi uživale sve usluge (zdravstvene i socijalne) i punu zaštitu, koja se jamči osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom. Stoga se Direktivom o privremenoj zaštiti uspostavljaju minimalni standardi za odobrenje privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba, čime im se omogućava brži pristup svim zajamčenim uslugama. Na taj način Direktiva promiče mjere uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i preuzimanju posljedica prihvata.
Budući da je vjerojatno da se broj raseljenih osoba u Republici Hrvatskoj, koje uživaju privremenu zaštitu, neće smanjiti sve dok rat protiv Ukrajine bude trajao, potrebno je produljiti privremenu zaštitu kako bi se odgovorilo na situaciju osoba koje trenutačno uživaju privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj ili kojima će od 4. ožujka 2025. biti potrebna takva zaštita jer se njome osiguravaju neposredna zaštita i pristup usklađenom skupu prava. Produljenjem privremene zaštite pomoći će se i spriječiti preopterećenost sustava azila znatnim povećanjem broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje bi mogle podnijeti osobe koje do 4. ožujka 2025. uživaju privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj, ako bi privremena zaštita prestala do tog datuma, ili osobe koje bježe od rata u Ukrajini i koje bi u Uniju stigle nakon tog datuma, a prije 4. ožujka 2026.
Ovim Zakonom će se u važeći Zakon unijeti obveza izrade i donošenja nacionalnog akta strateškog planiranja za države članice kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da imaju djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštivanje svojih obveza na temelju prava Europske unije i međunarodnog prava uzimajući u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG DA SE ZAKON DONESE PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), predlaže se ovaj zakon donijeti po hitnom postupku, s obzirom da je Vijeće dana 25. lipnja 2024. godine donijelo Provedbenu odluku (EU) 2024/1836 kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine, kako bi se osiguralo pravovremeno donošenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine te uvjeti za provedbu dokumenata Europske unije.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA OIZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOJ I PRIVREMENOJ ZAŠTITI
Članak 1.
U Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine", br. 70/15., 127/17. i 33/23.) u članku 2. stavku 2. podstavku 5. briše se točka na kraju rečenice te se iza podstavka 5. dodaju podstavci 6. i 7. koji glase:
„- Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1351)
- Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1359).“.
Članak 2.
U članku 4. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: „(1)“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ostali izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a koji nisu posebno definirani, imaju jednako značenje kao izrazi definirani uredbama iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Članak 3.
U članku 10. stavku 3. iza riječi: „međunarodnu zaštitu“ dodaju se riječi: „ili zahtjeva za privremenu zaštitu“.
U stavku 5. iza riječi: „ međunarodne zaštite“ dodaju se riječi: „ili privremene zaštite“.
Članak 4.
Iza članka 19. dodaje se glava I.a s nazivom i članak 19.a koji glase:
„Glava I.a AKT STRATEŠKOG PLANIRANJA ZA PROVEDBU SUSTAVA UPRAVLJANJA AZILOM I MIGRACIJAMA
Članak 19.a
(1) Akt strateškog planiranja za provedbu sustava upravljanja azilom i migracijama je srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se utvrđuju posebni ciljevi i mjere politike temeljeni na relevantnim nacionalnim, višesektorskim i sektorskim strategijama, radi uspostave strateškog pristupa i osiguranja kapaciteta za djelotvornu provedbu sustava upravljanja azilom i migracijama.
(2) Akt strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka donosi se i sadržava elemente u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2024/1351 i člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1359.
(3) Akt strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske.“.
Članak 5.
U naslovu iznad članka 48. riječ: „premještanje“ zamjenjuje se riječima: „godišnja pričuva za solidarnost“.
U članku 48. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Odluku o vrsti, načinima i uvjetima primjene mjera solidarnosti iz članka 56. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1351 radi primjene načela solidarnosti i pravedne podijele odgovornosti, donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog Ministarstva i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.“.
Članak 6.
Članak 79. mijenja se i glasi:
„(1) Privremena zaštita odobrava se na vrijeme od jedne godine.
(2) Istekom roka iz stavka 1. ovoga članka privremena zaštita može se automatski produžiti na šest mjeseci, a najduže do godine dana, osim ako je privremena zaštita prestala sukladno stavku 4. točki 2. ovoga članka.
(3) Kada razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, na temelju odluke Vijeća Europske unije privremena zaštita može se produljiti u trajanju od najviše godinu dana.
(4) Privremena zaštita prestaje:
1. istekom dopuštenog vremena trajanja privremene zaštite ili
2. odlukom Vijeća Europske unije.“.
Članak 7.
U članku 85. stavku 1. riječi: „stavcima 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavcima 2. i 3.“.
PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 8.
Akt strateškog planiranja iz članka 4. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske će donijeti najkasnije do 12. lipnja 2025. godine.
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI
Članak 1.
Nadopunjuje se članak 2. stavak 2. važećeg Zakona navođenjem novih Uredbi i to: Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) i Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1359).
Članak 2.
Nadopunjuje se članak 4. novim stavkom kako bi se postigla veća pojmovna usklađenost Zakona s uredbama iz članka 2.
Članak 3.
Sukladno članku 16. Direktive Vijeća 2001/55/EZ države članice u najkraćem mogućem roku poduzimaju mjere kojima će maloljetnim osobama bez pratnje koje uživaju privremenu zaštitu osigurati potrebno zastupanje putem zakonskog skrbnika ili, prema potrebi, zastupanje putem organizacije koja je odgovorna za skrb o maloljetnicima i njihovu dobrobit, ili bilo kakvo drugo odgovarajuće zastupanje. U svrhu usklađivanja s Direktivom potrebno je dodati da se skrbnik dodjeljuje i maloljetnim osobama koje su podnijele zahtjev za privremenu zaštitu.
Članak 4.
Propisuje se obveza izrade i donošenja nacionalnog akta strateškog planiranja kojim se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da Republika Hrvatska ima djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštivanje svojih obveza na temelju prava Europske unije i međunarodnog prava uzimajući u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj. Određuje se i donositelj tog akta.
Članak 5.
Radi usklađivanja zakonodavstva s novom Uredbom (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) u nacionalni zakon prenosi se institut iz članka 56. navedene Uredbe „godišnja pričuva za solidarnost“. Ovaj mehanizam sastoji se od triju mjera jednake vrijednosti: premještanja, financijskih doprinosa i alternativnih mjera solidarnosti u području migracija, prihvata, azila, vraćanja i reintegracije te upravljanja granicama. Navedena Uredba predviđa donošenje provedbenog akta Vijeća o uspostavi godišnje pričuve za solidarnost, potrebne za uravnoteženo i djelotvorno odgovaranje na migracijsku situaciju u predstojećoj godini. Sudjelovanje u mehanizmu solidarnosti je obavezno za države članice te su one slobodne odabrati u kojoj od mjera solidarnosti će sudjelovati. Stoga se predlažu izmjene članka 48. važećeg Zakona kako bi se omogućilo sudjelovanje u više ponuđenih mjera, a ne samo u mjeri premještanja koju kao jedinu poznaje važeći Zakon.
Članak 6.
Sukladno članku 78. stavku 4. Zakona Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o uvođenju privremene zaštite na temelju odluke Vijeća Europske unije o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba. Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske privremena zaštita se odobrava na godinu dana. Istekom tog roka, privremena zaštita može se automatski, bez donošenja nove odluke Vlade produljiti za šest mjeseci, odnosno najduže do godine dana, ovisno o sigurnosnoj situaciji u zemlji iz koje dolaze raseljene osobe.
Ovim člankom mijenja se članak 79. važećeg Zakona kako bi se omogućilo donošenje nove Odluke Vlade Republike Hrvatske o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine do 4. ožujka 2026. godine ili dok god postoji potreba.
Članak 7.
Ovim člankom nomotehnički se usklađuje članak 85. s izmjenama u članku 79. Zakona
Članak 8.
Propisuje se da će Vlada Republike Hrvatske do 12. lipnja 2025. godine na prijedlog Ministarstva donijeti akt iz članka 4. ovoga Zakona. Navedeni rok za donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja proizlazi iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) kojim je propisano da države članice dostavljaju Komisiji svoje nacionalne strategije upravljanja azilom i migracijama šest mjeseci prije donošenja strategije navedene u članku 8. Uredbe.
Člankom 8. navedene Uredbe propisano da Komisija, na temelju nacionalnih strategija iz članka 7. sastavlja petogodišnju europsku strategiju upravljanja azilom i migracijama, a prvu strategiju donosi do 12. prosinca 2025. godine, a nakon toga svakih pet godina.
Članak 9.
Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
VI. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
– Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, (SL L 212, 7. 8. 2001.)
– Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji, (SL L 251, 3. 10. 2003.)
– Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te za sadržaj odobrene zaštite (preinačena), (SL L 337, 20. 12. 2011.)
– Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (preinačena), (SL L 180, 29. 6. 2013.)
– Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (preinačena), (SL L 180/96, 29. 6. 2013.).
(2) Ovim se Zakonom uređuje primjena sljedećih uredbi Europske unije:
– Uredba Komisije (EZ) br. 1560/2003 od 2. rujna 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica, (SL L 222, 5. 9. 2003.)
– Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava »Eurodac« za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (preinaka), (SL L 180, 29. 6. 2013.)
– Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka), (SL L 180, 29. 6. 2013.)
– Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 118/2014 od 30. siječnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1560/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica, (SL L 39, 8. 2. 2014.)
‒ Uredba (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010 (SL L 468, 30. 12. 2021.).
(3) Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uspostavlja neposrednu suradnju i razmjenu informacija s Europskom komisijom o provođenju direktiva iz stavka 1. ovoga članka i uredbi iz stavka 2. ovoga članka, sukladno njihovim odredbama o suradnji.
(4) Suradnja i razmjena informacija s Europskom komisijom iz stavka 3. ovoga članka provodit će se putem obrasca za izvješćivanje koji će ministar nadležan za unutarnje poslove propisati pravilnikom kojim se uređuju obrasci i zbirke podataka u postupku odobrenja međunarodne i privremene zaštite.
Značenje izraza
Članak 4.
Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Međunarodna zaštita obuhvaća azil iz točke 2. ovoga stavka i supsidijarnu zaštitu iz točke 3. ovoga stavka.
2. Azil je status koji se priznaje na temelju odluke nadležnog tijela o ispunjenju uvjeta iz članka 20. ovoga Zakona.
3. Supsidijarna zaštita je status koji se priznaje na temelju odluke nadležnog tijela o ispunjenju uvjeta iz članka 21. ovoga Zakona.
4. Privremena zaštita je zaštita hitnog i privremenog karaktera koja se uvodi na temelju odluke Vijeća Europske unije o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba sukladno članku 78. ovoga Zakona.
5. Tražitelj međunarodne zaštite (u daljnjem tekstu: tražitelj) je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: zahtjev) do izvršnosti odluke o zahtjevu. Iznimno, tražitelj može biti i državljanin države članice Europske unije kada je to propisano odredbama Protokola 24. Ugovora iz Lisabona.
6. Azilant je izbjeglica u smislu Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine (u daljnjem tekstu: Konvencija iz 1951.) kojoj je priznat azil iz točke 2. ovoga stavka.
7. Stranac pod supsidijarnom zaštitom je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojoj je priznata supsidijarna zaštita iz točke 3. ovoga stavka.
8. Stranac pod privremenom zaštitom je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojoj je odobrena zaštita iz točke 4. ovoga stavka.
9. Stranac u transferu je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja je u postupku primopredaje odgovornoj državi članici Europskoga gospodarskog prostora radi razmatranja njezinog zahtjeva.
10. Zemlja podrijetla je zemlja čije državljanstvo ima državljanin treće zemlje ili zemlja u kojoj je osoba bez državljanstva imala prethodno uobičajeno boravište. Ako državljanin treće zemlje ima više državljanstava, zemljom podrijetla smatrat će se svaka zemlja čiji je državljanin.
11. Uobičajeno boravište ima državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da ona u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.
12. Namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: namjera) je usmeno ili pismeno izražena volja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva za podnošenje zahtjeva sukladno članku 33. ovoga Zakona.
13. Naknadni zahtjev za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: naknadni zahtjev) je namjera izražena nakon izvršnosti odluke kojom se odlučilo o osnovanosti prethodnog zahtjeva sukladno članku 38. ovoga Zakona ili odluke kojom je postupak obustavljen sukladno članku 39. stavku 2. točki 4. ovoga Zakona.
14. Ranjive skupine su osobe lišene poslovne sposobnosti, djeca, djeca bez pratnje, starije i nemoćne osobe, teško bolesne osobe, osobe s invaliditetom, trudnice, samohrani roditelji s maloljetnom djecom, osobe s duševnim smetnjama te žrtve trgovanja ljudima, žrtve mučenja, silovanja ili drugog psihičkog, fizičkog i spolnog nasilja, kao što su žrtve sakaćenja ženskih spolnih organa.
15. Tražitelj kojem su potrebna posebna postupovna i/ili prihvatna jamstva je tražitelj koji s obzirom na svoje osobne okolnosti nije u potpunosti sposoban ostvarivati prava te izvršavati obveze iz ovoga Zakona bez odgovarajuće potpore.
16. Dijete je tražitelj, azilant, stranac pod supsidijarnom zaštitom i stranac pod privremenom zaštitom mlađi od 18 godina.
17. Dijete bez pratnje je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva mlađa od osamnaest godina, koja je ušla u Republiku Hrvatsku bez pratnje odrasle osobe odgovorne za njega u smislu roditeljske skrbi sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, sve dok se ne stavi pod skrb takve osobe, a uključuje i djecu koja su ostala bez pratnje nakon što su ušla u Republiku Hrvatsku.
18. Članom obitelji tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom smatra se:
– bračni ili izvanbračni drug prema propisima Republike Hrvatske, kao i osobe koje su u zajednici, koja se prema propisima Republike Hrvatske može smatrati životnim partnerstvom ili neformalnim životnim partnerstvom
– maloljetno zajedničko dijete bračnih i izvanbračnih drugova; njihovo zajedničko maloljetno posvojeno dijete; maloljetno dijete i maloljetno posvojeno dijete bračnog, izvanbračnog druga ili životnog partnera koji ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu
– punoljetna nevjenčana djeca tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti se za svoje potrebe
– roditelj ili drugi zakonski zastupnik djeteta
– srodnik prvog stupnja u ravnoj uzlaznoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu, ako se utvrdi da je ovisan o skrbi tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom.
19. Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.
20. Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila.
21. Izvršnost odluke o zahtjevu nastupa dostavom odluke tražitelju, ako tužba nije podnesena ili podnesena tužba nema odgodni učinak. Ako podnesena tužba ima odgodni učinak, odluka o zahtjevu postaje izvršna dostavom prvostupanjske presude upravnog suda.
Načelo najboljeg interesa djeteta
Članak 10.
(1) Prilikom provedbe odredbi ovoga Zakona postupat će se u skladu s načelom najboljeg interesa djeteta.
(2) Najbolji interes djeteta procjenjuje se uzimajući u obzir:
− dobrobit i društveni razvoj djeteta te njegovo podrijetlo
− zaštitu i sigurnost djeteta, osobito ako postoji mogućnost da je žrtva trgovanja ljudima
− mišljenje djeteta ovisno o njegovoj dobi i zrelosti
− mogućnost spajanja s obitelji i slično.
(3) Poseban skrbnik djeteta bez pratnje poduzet će, što je prije moguće nakon podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, sve potrebne radnje radi pronalaska članova obitelji i spajanja djeteta s obitelji, ako je to u njegovu interesu, uključujući kontaktiranje i suradnju s mjerodavnim ministarstvima, drugim državnim i inozemnim tijelima te nevladinim organizacijama.
(4) Poseban skrbnik dužan je poštivati načelo povjerljivosti u prikupljanju, obradi i razmjeni informacija o djetetu i članovima obitelji kako se ne bi ugrozila njihova sigurnost.
(5) Djetetu se tijekom postupka međunarodne zaštite osigurava pristup rekreacijskim aktivnostima, uključujući igru i rekreacijske aktivnosti primjerene njegovoj dobi te aktivnostima na otvorenom.
Preseljenje, humanitarni prihvat i premještanje
Članak 48.
(1) Odluku i program preseljenja ili humanitarnog prihvata državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu ili odobrenje međunarodne zaštite iz trećih zemalja donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog Ministarstva i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.
(2) Odluku o načinima i uvjetima premještanja državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu ili odobrenje međunarodne zaštite iz drugih država članica Europske unije, radi podjele tereta po principu solidarnosti, donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog Ministarstva i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.
(3) Državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koja bude preseljena sukladno stavku 1. ovoga članka ili premještena sukladno stavku 2. ovoga članka priznat će se privremena zaštita odnosno azil ili supsidijarna zaštita
Trajanje privremene zaštite
Članak 79.
(1) Najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite je tri godine.
(2) Privremena zaštita odobrava se na vrijeme od jedne godine.
(3) Istekom roka iz stavka 2. ovoga članka privremena zaštita može se automatski produžiti na šest mjeseci, a najduže do godine dana, osim ako je privremena zaštita prestala sukladno stavku 5. točki 2. ovoga članka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, privremena zaštita može se još produžiti za najviše godinu dana na temelju odluke Vijeća Europske unije.
(5) Privremena zaštita prestaje:
1. istekom najduljeg dopuštenog vremena trajanja privremene zaštite ili
2. odlukom Vijeća Europske unije.
Iskaznica stranca pod privremenom zaštitom
Članak 85.
(1) Strancu pod privremenom zaštitom izdaje se iskaznica na vrijeme od godine dana i može se produžavati sukladno članku 79. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona, a smatra se dozvolom boravka u Republici Hrvatskoj.
(2) Stranac pod privremenom zaštitom dužan je iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka vratiti Ministarstvu prestankom privremene zaštite.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo unutarnjih poslova
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona (EU)
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
-
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
-
2.
UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
1. Privremena zaštita, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23) (u daljnjem tekstu: Zakon) odobrava se u izvanrednim okolnostima, u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite, radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu. Privremena zaštita odobrava se na rok od godine dana, a taj se rok automatski produžuje na šest mjeseci, a najduže do godine dana. Iznimno, privremena zaštita može se, na temelju odluke Vijeća Europske unije, produžiti najviše za još godinu dana. U skladu sa Zakonom maksimalno trajanje privremene zaštite je tri godine.
Na nivou Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, prvi puta je aktivirana privremena zaštita nakon agresije i vojne invazije Rusije na Ukrajinu, odobravanjem zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.
Privremena zaštita tako je prvi put aktivirana dana 4. ožujka 2022. godine Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 na početno razdoblje od godinu dana, znači do 4. ožujka 2023. godine, nakon čega je automatski produljena za još jednu godinu do 4. ožujka 2024. godine.Kako razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, Vijeće je dana 19. listopada 2023. godine donijelo Provedbenu odluku 2023/2409 o produljenju privremene zaštite za razdoblje od jedne godine, odnosno do 4. ožujka 2025. godine, te potom 25. lipnja 2024. godine Provedbenu odluku (EU) 2024/1836 kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine.
U skladu s Provedbenim Odlukama Vijeća, Vlada Republike Hrvatske uvela je privremenu zaštitu u ožujku 2022. godine, a zadnjom Odlukom o produljenju od 29. veljače 2024. godine privremena zaštita u Republici Hrvatskoj zaraseljene osobe iz Ukrajine produžena je do 4. ožujka 2025. godine. Međutim, produljenje privremene zaštite do 4. ožujka 2026. godine nije moguće zbog zakonskog ograničenja trajanja privremene zaštite u Republici Hrvatskoj na tri godine.
Stoga su izmjene važećeg Zakona nužne kako bi se izmijenila odredba koja propisuje da je najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite tri godine, te time otvorila mogućnost produljenja privremene zaštite nakon 4. ožujka 2025. godine ili dok god postoji potreba. O uvođenju privremene zaštite kao i o produljenju, odluku donosi Vlada Republike Hrvatske u skladu s odlukama Vijeća EU.
2. U lipnju ove godine stupilo je na snagu 10 zakonodavnih akata EU kojima se cjelovito reformira sustav upravljanja migracijama i azilom (Pakt o migracijama i azilu).
Uredba (EU) 2024/1351Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.) u članku 7. propisuje da države članice moraju imati nacionalne strategije kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštovanje svojih obveza na temelju prava Unije i međunarodnog prava, uzimajući pritom u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj.Članak 7. predviđa donošenje i dostavu Europskoj Komisiji nacionalnih strategija najkasnije do 12. lipnja 2025. godine, a nakon toga svakih pet godina.
Pored toga Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.), u članku 16. propisuje nešto širi sadržaj nacionalnih strategija od onoga u članku 7. Uredbe (EU) 2024/1351 na način da one uključuju i analizu mjera potrebnih za odgovor na krizne situacije i situacije više sile u dotičnoj državi članici i njihovo rješavanje, uključujući mjere za zaštitu prava tražitelja međunarodne zaštite i korisnika međunarodne zaštite i drugih oblika zaštite.
Stoga je u Zakon potrebno dodati odredbe o izradi i donošenju nacionalnog akta strateškog planiranja, njegovom sadržaju, donositelju tog akta te roku za njegovo donošenje.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23)
Provedbena odluka Vijeća (EU) 2024/1836 od 25. lipnja 2024. o produljenju privremene zaštite kako je uvedena Provedbenom odlukom (EU) 2022/382 (SL L 3.7.2024.)
Uredba (EU) 2024/1351Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.)
Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.).
3.
UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
1. Prestanak privremene zaštite imao bi za posljedicu preopterećenost sustava azila znatnim povećanjem broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu jer bi, radi trenutnih okolnosti trajanja rata u Ukrajini, odnosno nemogućnosti povratka u Ukrajinu, sve osobe pod privremenom zaštitom podnijele zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite što bi predstavljalo veliko opterećenje za učinkovito funkcioniranje nacionalnog sustava azila. Predlaže se izmijeniti članak 79. važećeg Zakona kako bi se omogućilo donošenje nove Odluke Vlade Republike Hrvatske o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine do 4. ožujka 2026. godine.
2. Cilj predloženih dopuna važećeg Zakona je pravovremeno ispunjenje zahtjeva iz članka 7. Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.).
3.2.
Opis svrhe propisa
Kao i u točki 3.1..
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Druga normativna rješenja nisu moguća, s obzirom da se Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisuju načela, uvjeti i postupak odobrenja međunarodne zaštite i privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjeti i postupak poništenja i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite te se njime prenosi pravna stečevina Europske unije i osigurava primjena dokumenata Europske unije iz područja međunarodne i privremene zaštite.
Nenormativna rješenja nisu primjenjiva, budući da se naprijed navedena materija mora urediti zakonom.
3.4.
Izvor podataka:
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23)
4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Kao i točki 3.1..
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona nema učinak na gospodarstvo, s obzirom da normira pitanja od značaja za privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine i izradu i donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja u okviru sustava upravljanja azilom i migracijama.
-
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona nema učinak na održivi razvoj, s obzirom da normira pitanja od značaja za privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine i izradu i donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja u okviru sustava upravljanja azilom i migracijama.
-
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona ima učinke u području socijalne skrbi.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona ima učinak na zaštitu ljudskih prava.
Raseljene osobe iz Ukrajine
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
-
-
5.
ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
-
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
-
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Osobe pod privremenom zaštitom imaju pravo na prvu socijalnu uslugu, savjetovanje, psihosocijalno savjetovanje, smještaj i jednokratnu naknadu za samca.
Pristup socijalnim uslugama jamči se za cijelo vrijeme trajanja privremene zaštite.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Osigurava se pravo na siguran život u Republici Hrvatskoj raseljenim osobama koje su napustile Ukrajinu zbog sigurnosne situacije te se zbog oružanog sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu. Odobrenjem privremene zaštite osobama se jamči i zaštita od vraćanja u područja u kojima bi im bio ugrožen život, sloboda i ljudska prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
-
5.6.
Izvor podataka:
-
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Za Nacrt prijedloga zakona provedeno je javno savjetovanje njegovom objavom na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću.
Javno savjetovanje trajalo je od ________do ______________ 2024. godine
6.2.
7.
ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Omogućit će se produljenje privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.
Negativni učinci:
-
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Učinak Nacrta prijedloga zakona bit će vidljiv u razdoblju nakon početka njegove provedbe.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOJ I PRIVREMENOJ ZAŠTITI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
1.Ocjena stanja
Područje međunarodne i privremene zaštite u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23) (u daljnjem tekstu: Zakon), koji se primjenjuje od 2. srpnja 2015. godine, sa zadnjim izmjenama i dopunama od 1. travnja 2023. godine.
Privremena zaštita, u skladu s važećim Zakonom odobrava se u izvanrednim okolnostima, u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite, radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu. Privremena zaštita odobrava se na rok od godine dana, a taj se rok automatski produžuje na šest mjeseci, a najduže do godine dana. Iznimno, privremena zaštita može se, na temelju odluke Vijeća Europske unije, produžiti najviše za još godinu dana. U skladu sa Zakonom maksimalno trajanje privremene zaštite je tri godine.
Na nivou Unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, privremena zaštita prvi puta je aktivirana nakon agresije i vojne invazije Rusije na Ukrajinu, odobravanjem zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.
Privremena zaštita tako je prvi put aktivirana 4. ožujka 2022. godine Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 na početno razdoblje od godinu dana, znači do 4. ožujka 2023. godine, nakon čega je automatski produljena za još jednu godinu do 4. ožujka 2024. godine. Kako razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, Vijeće je dana 19. listopada 2023. godine donijelo Provedbenu odluku 2023/2409 o produljenju privremene zaštite za razdoblje od jedne godine, odnosno do 4. ožujka 2025. godine te potom 25. lipnja 2024. godine Provedbenu odluku (EU) 2024/1836 kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine.
U skladu s Provedbenim Odlukama Vijeća, Vlada Republike Hrvatske uvela je privremenu zaštitu u ožujku 2022. godine, a zadnjom Odlukom o produljenju od 29. veljače 2024. godine privremena zaštita u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine produžena je do 4. ožujka 2025. godine. Međutim, produljenje privremene zaštite do 4. ožujka 2026. godine nije moguće zbog zakonskog ograničenja trajanja privremene zaštite u Republici Hrvatskoj na tri godine.
Na dan 9. prosinca 2024. godine u Republici Hrvatskoj je odobrena privremena zaštita za 27 432 raseljenih osoba iz Ukrajine.
Nadalje, u lipnju ove godine stupilo je na snagu 10 zakonodavnih akata EU kojima se cjelovito reformira sustav upravljanja migracijama i azilom (Pakt o migracijama i azilu).
Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.) u članku 7. propisuje da države članice moraju imati nacionalne strategije kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštovanje svojih obveza na temelju prava Unije i međunarodnog prava, uzimajući pritom u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj. Članak 7. predviđa donošenje i dostavu Europskoj Komisiji nacionalnih strategija najkasnije do 12. lipnja 2025. godine, a nakon toga svakih pet godina.
Pored toga Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.) , u članku 16. propisuje nešto širi sadržaj nacionalnih strategija od onoga u članku 7. Uredbe (EU) 2024/1351 na način da one uključuju i analizu mjera potrebnih za odgovor na krizne situacije i situacije više sile u dotičnoj državi članici i njihovo rješavanje, uključujući mjere za zaštitu prava tražitelja međunarodne zaštite i korisnika međunarodne zaštite i drugih oblika zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Ovim Zakonom predlaže se izmijeniti članak 79. važećeg Zakona s obzirom da je na snazi zakonska odredba koja propisuje da je najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite tri godine, čime nije ostavljena mogućnost produljivanja privremene zaštite nakon 4. ožujka 2025. ili dok god postoji potreba, a o čemu odluku donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju odluke Vijeća EU.
U odnosu na zahtjeve Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) ovim Zakonom propisat će se izrada i donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja, njegov sadržaju, donositelj tog akta te rok za njegovo donošenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Prestanak privremene zaštite imao bi za posljedicu preopterećenost sustava azila znatnim povećanjem broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu jer bi, radi trenutnih okolnosti trajanja rata u Ukrajini, odnosno nemogućnosti povratka u Ukrajinu, sve osobe pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj, njih 27 432, podnijele zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite što bi predstavljalo veliko opterećenje za učinkovito funkcioniranje nacionalnog sustava azila. Svaki zahtjev za međunarodnu zaštitu se ispituje pojedinačno, u meritumu, uz puno poštivanje svih proceduralnih pravila. Procedure razlikuju registraciju namjere, podnošenje zahtjeva, saslušanje i donošenje odluke, što iziskuje određeno vrijeme za koje ove osobe ne bi uživale sve usluge (zdravstvene i socijalne) i punu zaštitu, koja se jamči osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom. Stoga se Direktivom o privremenoj zaštiti uspostavljaju minimalni standardi za odobrenje privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba, čime im se omogućava brži pristup svim zajamčenim uslugama. Na taj način Direktiva promiče mjere uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i preuzimanju posljedica prihvata.
Budući da je vjerojatno da se broj raseljenih osoba u Republici Hrvatskoj, koje uživaju privremenu zaštitu, neće smanjiti sve dok rat protiv Ukrajine bude trajao, potrebno je produljiti privremenu zaštitu kako bi se odgovorilo na situaciju osoba koje trenutačno uživaju privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj ili kojima će od 4. ožujka 2025. biti potrebna takva zaštita jer se njome osiguravaju neposredna zaštita i pristup usklađenom skupu prava. Produljenjem privremene zaštite pomoći će se i spriječiti preopterećenost sustava azila znatnim povećanjem broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje bi mogle podnijeti osobe koje do 4. ožujka 2025. uživaju privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj, ako bi privremena zaštita prestala do tog datuma, ili osobe koje bježe od rata u Ukrajini i koje bi u Uniju stigle nakon tog datuma, a prije 4. ožujka 2026.
Ovim Zakonom će se u važeći Zakon unijeti obveza izrade i donošenja nacionalnog akta strateškog planiranja za države članice kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da imaju djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštivanje svojih obveza na temelju prava Europske unije i međunarodnog prava uzimajući u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
IV. PRIJEDLOG DA SE ZAKON DONESE PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), predlaže se ovaj zakon donijeti po hitnom postupku, s obzirom da je Vijeće dana 25. lipnja 2024. godine donijelo Provedbenu odluku (EU) 2024/1836 kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine, kako bi se osiguralo pravovremeno donošenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine te uvjeti za provedbu dokumenata Europske unije.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA OIZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOJ I PRIVREMENOJ ZAŠTITI
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 1.
U Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine", br. 70/15., 127/17. i 33/23.) u članku 2. stavku 2. podstavku 5. briše se točka na kraju rečenice te se iza podstavka 5. dodaju podstavci 6. i 7. koji glase:
„- Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1351)
- Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1359).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 2.
U članku 4. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: „(1)“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ostali izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a koji nisu posebno definirani, imaju jednako značenje kao izrazi definirani uredbama iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 3.
U članku 10. stavku 3. iza riječi: „međunarodnu zaštitu“ dodaju se riječi: „ili zahtjeva za privremenu zaštitu“.
U stavku 5. iza riječi: „ međunarodne zaštite“ dodaju se riječi: „ili privremene zaštite“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 4.
Iza članka 19. dodaje se glava I.a s nazivom i članak 19.a koji glase:
„Glava I.a AKT STRATEŠKOG PLANIRANJA ZA PROVEDBU SUSTAVA UPRAVLJANJA AZILOM I MIGRACIJAMA
Članak 19.a
(1) Akt strateškog planiranja za provedbu sustava upravljanja azilom i migracijama je srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se utvrđuju posebni ciljevi i mjere politike temeljeni na relevantnim nacionalnim, višesektorskim i sektorskim strategijama, radi uspostave strateškog pristupa i osiguranja kapaciteta za djelotvornu provedbu sustava upravljanja azilom i migracijama.
(2) Akt strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka donosi se i sadržava elemente u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2024/1351 i člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1359.
(3) Akt strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 5.
U naslovu iznad članka 48. riječ: „premještanje“ zamjenjuje se riječima: „godišnja pričuva za solidarnost“.
U članku 48. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Odluku o vrsti, načinima i uvjetima primjene mjera solidarnosti iz članka 56. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1351 radi primjene načela solidarnosti i pravedne podijele odgovornosti, donosi Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog Ministarstva i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 6.
Članak 79. mijenja se i glasi:
„(1) Privremena zaštita odobrava se na vrijeme od jedne godine.
(2) Istekom roka iz stavka 1. ovoga članka privremena zaštita može se automatski produžiti na šest mjeseci, a najduže do godine dana, osim ako je privremena zaštita prestala sukladno stavku 4. točki 2. ovoga članka.
(3) Kada razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, na temelju odluke Vijeća Europske unije privremena zaštita može se produljiti u trajanju od najviše godinu dana.
(4) Privremena zaštita prestaje:
1. istekom dopuštenog vremena trajanja privremene zaštite ili
2. odlukom Vijeća Europske unije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 7.
U članku 85. stavku 1. riječi: „stavcima 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavcima 2. i 3.“.
PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 8.
Akt strateškog planiranja iz članka 4. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske će donijeti najkasnije do 12. lipnja 2025. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 1.
Nadopunjuje se članak 2. stavak 2. važećeg Zakona navođenjem novih Uredbi i to: Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) i Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1359).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 2.
Nadopunjuje se članak 4. novim stavkom kako bi se postigla veća pojmovna usklađenost Zakona s uredbama iz članka 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 3.
Sukladno članku 16. Direktive Vijeća 2001/55/EZ države članice u najkraćem mogućem roku poduzimaju mjere kojima će maloljetnim osobama bez pratnje koje uživaju privremenu zaštitu osigurati potrebno zastupanje putem zakonskog skrbnika ili, prema potrebi, zastupanje putem organizacije koja je odgovorna za skrb o maloljetnicima i njihovu dobrobit, ili bilo kakvo drugo odgovarajuće zastupanje. U svrhu usklađivanja s Direktivom potrebno je dodati da se skrbnik dodjeljuje i maloljetnim osobama koje su podnijele zahtjev za privremenu zaštitu.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 4.
Propisuje se obveza izrade i donošenja nacionalnog akta strateškog planiranja kojim se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da Republika Hrvatska ima djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštivanje svojih obveza na temelju prava Europske unije i međunarodnog prava uzimajući u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj. Određuje se i donositelj tog akta.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 5.
Radi usklađivanja zakonodavstva s novom Uredbom (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) u nacionalni zakon prenosi se institut iz članka 56. navedene Uredbe „godišnja pričuva za solidarnost“. Ovaj mehanizam sastoji se od triju mjera jednake vrijednosti: premještanja, financijskih doprinosa i alternativnih mjera solidarnosti u području migracija, prihvata, azila, vraćanja i reintegracije te upravljanja granicama. Navedena Uredba predviđa donošenje provedbenog akta Vijeća o uspostavi godišnje pričuve za solidarnost, potrebne za uravnoteženo i djelotvorno odgovaranje na migracijsku situaciju u predstojećoj godini. Sudjelovanje u mehanizmu solidarnosti je obavezno za države članice te su one slobodne odabrati u kojoj od mjera solidarnosti će sudjelovati. Stoga se predlažu izmjene članka 48. važećeg Zakona kako bi se omogućilo sudjelovanje u više ponuđenih mjera, a ne samo u mjeri premještanja koju kao jedinu poznaje važeći Zakon.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 6.
Sukladno članku 78. stavku 4. Zakona Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o uvođenju privremene zaštite na temelju odluke Vijeća Europske unije o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba. Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske privremena zaštita se odobrava na godinu dana. Istekom tog roka, privremena zaštita može se automatski, bez donošenja nove odluke Vlade produljiti za šest mjeseci, odnosno najduže do godine dana, ovisno o sigurnosnoj situaciji u zemlji iz koje dolaze raseljene osobe.
Ovim člankom mijenja se članak 79. važećeg Zakona kako bi se omogućilo donošenje nove Odluke Vlade Republike Hrvatske o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine do 4. ožujka 2026. godine ili dok god postoji potreba.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 7.
Ovim člankom nomotehnički se usklađuje članak 85. s izmjenama u članku 79. Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 8.
Propisuje se da će Vlada Republike Hrvatske do 12. lipnja 2025. godine na prijedlog Ministarstva donijeti akt iz članka 4. ovoga Zakona. Navedeni rok za donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja proizlazi iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L, 2024/1351, 22.5.2024.) kojim je propisano da države članice dostavljaju Komisiji svoje nacionalne strategije upravljanja azilom i migracijama šest mjeseci prije donošenja strategije navedene u članku 8. Uredbe.
Člankom 8. navedene Uredbe propisano da Komisija, na temelju nacionalnih strategija iz članka 7. sastavlja petogodišnju europsku strategiju upravljanja azilom i migracijama, a prvu strategiju donosi do 12. prosinca 2025. godine, a nakon toga svakih pet godina.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 9.
Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
VI. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
– Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, (SL L 212, 7. 8. 2001.)
– Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji, (SL L 251, 3. 10. 2003.)
– Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te za sadržaj odobrene zaštite (preinačena), (SL L 337, 20. 12. 2011.)
– Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (preinačena), (SL L 180, 29. 6. 2013.)
– Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (preinačena), (SL L 180/96, 29. 6. 2013.).
(2) Ovim se Zakonom uređuje primjena sljedećih uredbi Europske unije:
– Uredba Komisije (EZ) br. 1560/2003 od 2. rujna 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica, (SL L 222, 5. 9. 2003.)
– Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava »Eurodac« za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (preinaka), (SL L 180, 29. 6. 2013.)
– Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka), (SL L 180, 29. 6. 2013.)
– Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 118/2014 od 30. siječnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1560/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica, (SL L 39, 8. 2. 2014.)
‒ Uredba (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010 (SL L 468, 30. 12. 2021.).
(3) Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uspostavlja neposrednu suradnju i razmjenu informacija s Europskom komisijom o provođenju direktiva iz stavka 1. ovoga članka i uredbi iz stavka 2. ovoga članka, sukladno njihovim odredbama o suradnji.
(4) Suradnja i razmjena informacija s Europskom komisijom iz stavka 3. ovoga članka provodit će se putem obrasca za izvješćivanje koji će ministar nadležan za unutarnje poslove propisati pravilnikom kojim se uređuju obrasci i zbirke podataka u postupku odobrenja međunarodne i privremene zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Značenje izraza
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 4.
Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Međunarodna zaštita obuhvaća azil iz točke 2. ovoga stavka i supsidijarnu zaštitu iz točke 3. ovoga stavka.
2. Azil je status koji se priznaje na temelju odluke nadležnog tijela o ispunjenju uvjeta iz članka 20. ovoga Zakona.
3. Supsidijarna zaštita je status koji se priznaje na temelju odluke nadležnog tijela o ispunjenju uvjeta iz članka 21. ovoga Zakona.
4. Privremena zaštita je zaštita hitnog i privremenog karaktera koja se uvodi na temelju odluke Vijeća Europske unije o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba sukladno članku 78. ovoga Zakona.
5. Tražitelj međunarodne zaštite (u daljnjem tekstu: tražitelj) je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: zahtjev) do izvršnosti odluke o zahtjevu. Iznimno, tražitelj može biti i državljanin države članice Europske unije kada je to propisano odredbama Protokola 24. Ugovora iz Lisabona.
6. Azilant je izbjeglica u smislu Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine (u daljnjem tekstu: Konvencija iz 1951.) kojoj je priznat azil iz točke 2. ovoga stavka.
7. Stranac pod supsidijarnom zaštitom je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojoj je priznata supsidijarna zaštita iz točke 3. ovoga stavka.
8. Stranac pod privremenom zaštitom je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojoj je odobrena zaštita iz točke 4. ovoga stavka.
9. Stranac u transferu je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja je u postupku primopredaje odgovornoj državi članici Europskoga gospodarskog prostora radi razmatranja njezinog zahtjeva.
10. Zemlja podrijetla je zemlja čije državljanstvo ima državljanin treće zemlje ili zemlja u kojoj je osoba bez državljanstva imala prethodno uobičajeno boravište. Ako državljanin treće zemlje ima više državljanstava, zemljom podrijetla smatrat će se svaka zemlja čiji je državljanin.
11. Uobičajeno boravište ima državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da ona u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.
12. Namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: namjera) je usmeno ili pismeno izražena volja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva za podnošenje zahtjeva sukladno članku 33. ovoga Zakona.
13. Naknadni zahtjev za međunarodnu zaštitu (u daljnjem tekstu: naknadni zahtjev) je namjera izražena nakon izvršnosti odluke kojom se odlučilo o osnovanosti prethodnog zahtjeva sukladno članku 38. ovoga Zakona ili odluke kojom je postupak obustavljen sukladno članku 39. stavku 2. točki 4. ovoga Zakona.
14. Ranjive skupine su osobe lišene poslovne sposobnosti, djeca, djeca bez pratnje, starije i nemoćne osobe, teško bolesne osobe, osobe s invaliditetom, trudnice, samohrani roditelji s maloljetnom djecom, osobe s duševnim smetnjama te žrtve trgovanja ljudima, žrtve mučenja, silovanja ili drugog psihičkog, fizičkog i spolnog nasilja, kao što su žrtve sakaćenja ženskih spolnih organa.
15. Tražitelj kojem su potrebna posebna postupovna i/ili prihvatna jamstva je tražitelj koji s obzirom na svoje osobne okolnosti nije u potpunosti sposoban ostvarivati prava te izvršavati obveze iz ovoga Zakona bez odgovarajuće potpore.
16. Dijete je tražitelj, azilant, stranac pod supsidijarnom zaštitom i stranac pod privremenom zaštitom mlađi od 18 godina.
17. Dijete bez pratnje je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva mlađa od osamnaest godina, koja je ušla u Republiku Hrvatsku bez pratnje odrasle osobe odgovorne za njega u smislu roditeljske skrbi sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, sve dok se ne stavi pod skrb takve osobe, a uključuje i djecu koja su ostala bez pratnje nakon što su ušla u Republiku Hrvatsku.
18. Članom obitelji tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom smatra se:
– bračni ili izvanbračni drug prema propisima Republike Hrvatske, kao i osobe koje su u zajednici, koja se prema propisima Republike Hrvatske može smatrati životnim partnerstvom ili neformalnim životnim partnerstvom
– maloljetno zajedničko dijete bračnih i izvanbračnih drugova; njihovo zajedničko maloljetno posvojeno dijete; maloljetno dijete i maloljetno posvojeno dijete bračnog, izvanbračnog druga ili životnog partnera koji ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu
– punoljetna nevjenčana djeca tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti se za svoje potrebe
– roditelj ili drugi zakonski zastupnik djeteta
– srodnik prvog stupnja u ravnoj uzlaznoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu, ako se utvrdi da je ovisan o skrbi tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom.
19. Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.
20. Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila.
21. Izvršnost odluke o zahtjevu nastupa dostavom odluke tražitelju, ako tužba nije podnesena ili podnesena tužba nema odgodni učinak. Ako podnesena tužba ima odgodni učinak, odluka o zahtjevu postaje izvršna dostavom prvostupanjske presude upravnog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Načelo najboljeg interesa djeteta
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 10.
(1) Prilikom provedbe odredbi ovoga Zakona postupat će se u skladu s načelom najboljeg interesa djeteta.
(2) Najbolji interes djeteta procjenjuje se uzimajući u obzir:
− dobrobit i društveni razvoj djeteta te njegovo podrijetlo
− zaštitu i sigurnost djeteta, osobito ako postoji mogućnost da je žrtva trgovanja ljudima
− mišljenje djeteta ovisno o njegovoj dobi i zrelosti
− mogućnost spajanja s obitelji i slično.
(3) Poseban skrbnik djeteta bez pratnje poduzet će, što je prije moguće nakon podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, sve potrebne radnje radi pronalaska članova obitelji i spajanja djeteta s obitelji, ako je to u njegovu interesu, uključujući kontaktiranje i suradnju s mjerodavnim ministarstvima, drugim državnim i inozemnim tijelima te nevladinim organizacijama.
(4) Poseban skrbnik dužan je poštivati načelo povjerljivosti u prikupljanju, obradi i razmjeni informacija o djetetu i članovima obitelji kako se ne bi ugrozila njihova sigurnost.
(5) Djetetu se tijekom postupka međunarodne zaštite osigurava pristup rekreacijskim aktivnostima, uključujući igru i rekreacijske aktivnosti primjerene njegovoj dobi te aktivnostima na otvorenom.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Preseljenje, humanitarni prihvat i premještanje
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 48.
(1) Odluku i program preseljenja ili humanitarnog prihvata državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu ili odobrenje međunarodne zaštite iz trećih zemalja donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog Ministarstva i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.
(2) Odluku o načinima i uvjetima premještanja državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu ili odobrenje međunarodne zaštite iz drugih država članica Europske unije, radi podjele tereta po principu solidarnosti, donosi Vlada Republike Hrvatske, na zajednički prijedlog Ministarstva i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.
(3) Državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koja bude preseljena sukladno stavku 1. ovoga članka ili premještena sukladno stavku 2. ovoga članka priznat će se privremena zaštita odnosno azil ili supsidijarna zaštita
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Trajanje privremene zaštite
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 79.
(1) Najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite je tri godine.
(2) Privremena zaštita odobrava se na vrijeme od jedne godine.
(3) Istekom roka iz stavka 2. ovoga članka privremena zaštita može se automatski produžiti na šest mjeseci, a najduže do godine dana, osim ako je privremena zaštita prestala sukladno stavku 5. točki 2. ovoga članka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, privremena zaštita može se još produžiti za najviše godinu dana na temelju odluke Vijeća Europske unije.
(5) Privremena zaštita prestaje:
1. istekom najduljeg dopuštenog vremena trajanja privremene zaštite ili
2. odlukom Vijeća Europske unije.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Iskaznica stranca pod privremenom zaštitom
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 85.
(1) Strancu pod privremenom zaštitom izdaje se iskaznica na vrijeme od godine dana i može se produžavati sukladno članku 79. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona, a smatra se dozvolom boravka u Republici Hrvatskoj.
(2) Stranac pod privremenom zaštitom dužan je iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka vratiti Ministarstvu prestankom privremene zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
OBRAZAC ISK AZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo unutarnjih poslova
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona (EU)
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
-
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
-
2.
UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
1. Privremena zaštita, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23) (u daljnjem tekstu: Zakon) odobrava se u izvanrednim okolnostima, u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite, radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu. Privremena zaštita odobrava se na rok od godine dana, a taj se rok automatski produžuje na šest mjeseci, a najduže do godine dana. Iznimno, privremena zaštita može se, na temelju odluke Vijeća Europske unije, produžiti najviše za još godinu dana. U skladu sa Zakonom maksimalno trajanje privremene zaštite je tri godine.
Na nivou Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, prvi puta je aktivirana privremena zaštita nakon agresije i vojne invazije Rusije na Ukrajinu, odobravanjem zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.
Privremena zaštita tako je prvi put aktivirana dana 4. ožujka 2022. godine Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 na početno razdoblje od godinu dana, znači do 4. ožujka 2023. godine, nakon čega je automatski produljena za još jednu godinu do 4. ožujka 2024. godine. Kako razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, Vijeće je dana 19. listopada 2023. godine donijelo Provedbenu odluku 2023/2409 o produljenju privremene zaštite za razdoblje od jedne godine, odnosno do 4. ožujka 2025. godine, te potom 25. lipnja 2024. godine Provedbenu odluku (EU) 2024/1836 kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2026. godine.
U skladu s Provedbenim Odlukama Vijeća, Vlada Republike Hrvatske uvela je privremenu zaštitu u ožujku 2022. godine, a zadnjom Odlukom o produljenju od 29. veljače 2024. godine privremena zaštita u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine produžena je do 4. ožujka 2025. godine. Međutim, produljenje privremene zaštite do 4. ožujka 2026. godine nije moguće zbog zakonskog ograničenja trajanja privremene zaštite u Republici Hrvatskoj na tri godine.
Stoga su izmjene važećeg Zakona nužne kako bi se izmijenila odredba koja propisuje da je najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite tri godine, te time otvorila mogućnost produljenja privremene zaštite nakon 4. ožujka 2025. godine ili dok god postoji potreba. O uvođenju privremene zaštite kao i o produljenju, odluku donosi Vlada Republike Hrvatske u skladu s odlukama Vijeća EU.
2. U lipnju ove godine stupilo je na snagu 10 zakonodavnih akata EU kojima se cjelovito reformira sustav upravljanja migracijama i azilom (Pakt o migracijama i azilu).
Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.) u članku 7. propisuje da d ržave članice moraju imati nacionalne strategije kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštovanje svojih obveza na temelju prava Unije i međunarodnog prava, uzimajući pritom u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj. Članak 7. predviđa donošenje i dostavu Europskoj Komisiji nacionalnih strategija najkasnije do 12. lipnja 2025. godine, a nakon toga svakih pet godina.
Pored toga Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.), u članku 16. propisuje nešto širi sadržaj nacionalnih strategija od onoga u članku 7. Uredbe (EU) 2024/1351 na način da one uključuju i analizu mjera potrebnih za odgovor na krizne situacije i situacije više sile u dotičnoj državi članici i njihovo rješavanje, uključujući mjere za zaštitu prava tražitelja međunarodne zaštite i korisnika međunarodne zaštite i drugih oblika zaštite.
Stoga je u Zakon potrebno dodati odredbe o izradi i donošenju nacionalnog akta strateškog planiranja, njegovom sadržaju, donositelju tog akta te roku za njegovo donošenje.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23)
Provedbena odluka Vijeća (EU) 2024/1836 od 25. lipnja 2024. o produljenju privremene zaštite kako je uvedena Provedbenom odlukom (EU) 2022/382 (SL L 3.7.2024.)
Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.)
Uredba (EU) 2024/1359 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o kriznim situacijama i situacijama više sile u području migracija i azila i izmjeni Uredbe (EU) 2021/1147 (SL L 2024/1359, 22.5.2024.).
3.
UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
1. Prestanak privremene zaštite imao bi za posljedicu preopterećenost sustava azila znatnim povećanjem broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu jer bi, radi trenutnih okolnosti trajanja rata u Ukrajini, odnosno nemogućnosti povratka u Ukrajinu, sve osobe pod privremenom zaštitom podnijele zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite što bi predstavljalo veliko opterećenje za učinkovito funkcioniranje nacionalnog sustava azila. Predlaže se izmijeniti članak 79. važećeg Zakona kako bi se omogućilo donošenje nove Odluke Vlade Republike Hrvatske o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine do 4. ožujka 2026. godine.
2. Cilj predloženih dopuna važećeg Zakona je pravovremeno ispunjenje zahtjeva iz članka 7. Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013 (SL L 2024/1351, 22.5.2024.).
3.2.
Opis svrhe propisa
Kao i u točki 3.1..
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Druga normativna rješenja nisu moguća, s obzirom da se Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisuju načela, uvjeti i postupak odobrenja međunarodne zaštite i privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjeti i postupak poništenja i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite te se njime prenosi pravna stečevina Europske unije i osigurava primjena dokumenata Europske unije iz područja međunarodne i privremene zaštite.
Nenormativna rješenja nisu primjenjiva, budući da se naprijed navedena materija mora urediti zakonom.
3.4.
Izvor podataka:
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15, 127/17 i 33/23)
4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Kao i točki 3.1..
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona nema učinak na gospodarstvo, s obzirom da normira pitanja od značaja za privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine i izradu i donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja u okviru sustava upravljanja azilom i migracijama.
-
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona nema učinak na održivi razvoj, s obzirom da normira pitanja od značaja za privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine i izradu i donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja u okviru sustava upravljanja azilom i migracijama.
-
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona ima učinke u području socijalne skrbi.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nacrt prijedloga zakona ima učinak na zaštitu ljudskih prava.
Raseljene osobe iz Ukrajine
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
-
-
5.
ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
-
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
-
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Osobe pod privremenom zaštitom imaju pravo na prvu socijalnu uslugu, savjetovanje, psihosocijalno savjetovanje, smještaj i jednokratnu naknadu za samca.
Pristup socijalnim uslugama jamči se za cijelo vrijeme trajanja privremene zaštite.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Osigurava se pravo na siguran život u Republici Hrvatskoj raseljenim osobama koje su napustile Ukrajinu zbog sigurnosne situacije te se zbog oružanog sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu. Odobrenjem privremene zaštite osobama se jamči i zaštita od vraćanja u područja u kojima bi im bio ugrožen život, sloboda i ljudska prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
-
5.6.
Izvor podataka:
-
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Za Nacrt prijedloga zakona provedeno je javno savjetovanje njegovom objavom na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću.
Javno savjetovanje trajalo je od ________ do ______________ 2024. godine
6.2.
7.
ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Omogućit će se produljenje privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.
Negativni učinci:
-
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Učinak Nacrta prijedloga zakona bit će vidljiv u razdoblju nakon početka njegove provedbe.
8.
PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu:
-
9.
OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR
dr.sc. Davor Božinović
Datum: _______________ 2024.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova