Dokument „Politika otvorenih podataka Republike Hrvatske“ definira načela i ciljeve za otvaranje i ponovnu uporabu podataka javnog sektora u Republici Hrvatskoj. Politika naglašava važnost otvorenih podataka kao temelja za digitalnu transformaciju, inovacije, gospodarski rast te jačanje transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti. Dokument pokriva pravni okvir EU-a i Republike Hrvatske te propisuje načine osiguravanja dostupnosti visokovrijednih skupova podataka. Također, definiraju se mehanizmi koordinacije i praćenja provedbe politike, ulogu Portala otvorenih podataka, kao i planove za budući razvoj i suradnju na nacionalnoj i europskoj razini.
Ključne riječi: otvoreni podaci, visokovrijedni skupovi podataka, Portal otvorenih podataka, ponovna uporaba podataka, Koordinacija za provedbu.
Politikom otvorenih podataka definiraju se načela, ciljevi i učinak otvaranja i ponovne uporabe podataka javnog sektora u Republici Hrvatskoj. U današnjem digitalnom dobu podaci predstavljaju izvor informacija koje imaju moć potaknuti inovacije, osnažiti gospodarski rast te transformirati način na koji se obavljaju poslovi i upravlja društvom. Unapređenje digitalnog gospodarstva i digitalizacija javne uprave ključni su preduvjeti digitalne transformacije društva, podizanja konkurentnosti gospodarstva i učinkovitosti tijela javne vlasti. Ostvarenje tih ciljeva nepobitno je vezano za iskorištavanje potencijala podataka koje ta tijela prikupljaju, obrađuju i stvaraju. Otvaranje pristupa podacima tijela javne vlasti potiče stvaranje dodatne društvene vrijednosti kroz tehnološki, znanstveni i gospodarski razvoj društva, jača transparentnost tijela javne vlasti, smanjuje rizik od korupcije te predstavlja značajnu uštedu zahvaljujući korištenju postojećih resursa.
Razumijevajući ključnu ulogu podataka u suvremenom svijetu, Republika Hrvatska prepoznaje vrijednost otvorenih podataka kao katalizatora za razvoj inovativnih usluga, unaprjeđenje učinkovitosti i održivosti različitih sektora te promicanje transparentnosti i odgovornosti u tijelima javne vlasti. Koncept otvorenih podataka počiva na javno dostupnim podacima koji čine zajedničko dobro svih dionika društva, a čija je ponovna uporaba pravno regulirana.
Republika Hrvatska posvećena je načelima otvorenih podataka, što se očituje kroz implementaciju europskog zakonodavstva o ponovnoj uporabi informacija tijela javne vlasti i dosadašnjim aktivnostima u otvaranju podataka.
1.1.Svrha
Donošenjem Politike otvorenih podataka, Vlada Republike Hrvatske potiče dijeljenje podataka tijela javne vlasti s građanima, znanstvenicima, poslovnim subjektima i ostalim dionicima, u svrhu poboljšanja društvenih interakcija, poticanja inovacija i razvoja novih proizvoda i usluga, u skladu s načelima integrirane i zadane otvorenosti. Politika otvorenih podataka Republike Hrvatske usmjerena je na stvaranje temelja za pravedan, dostupan i djelotvoran pristup podacima tijela javne vlasti. Očekivani učinci uključuju poboljšanje kvalitete javnih usluga, poticanje inovacija i povećanje znanja i vještina u području podataka.
1.2.Primjena
Politika otvorenih podataka namijenjena je tijelima javne vlasti sukladno članku 5. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15, 69/22).
1.3.Nadležnost
Za sva pitanja vezana uz Politiku otvorenih podataka nadležno je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, ili na open.data@gov.hr .
2.Pregled pravnog okvira za otvorene podatke
2.1.Pravni okvir EU za otvorene podatke
Europska unija prepoznala je važnost otvorenih podataka i usvojila niz zakonodavnih akata i inicijativa kako bi potaknula njihovo korištenje i ponovnu uporabu. Posebna je pozornost posvećena reguliranju ograničavajućih čimbenika u kontekstu razmjene podataka.
Ključni dokument vezan za otvorene podatke na razini Europske unije je Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora [1] (dalje u tekstu: Direktiva o otvorenim podacima). Direktiva o otvorenim podacima utvrđuje opće uvjete za ponovnu uporabu informacija koje javna tijela u državama članicama posjeduju, izrađuju ili primaju, a s ciljem povećanja dostupnosti i transparentnosti informacija javnog sektora, smanjenja prepreka za ponovnu uporabu, uspostavljanja pravednih tržišnih uvjeta i poticanja razvoja europskog tržišta informacija. Direktiva uvodi i načelo da sve informacije javnog sektora trebaju biti otvorene, osim ako postoje opravdani razlozi za ograničavanje pristupa ili njihove ponovne uporabe. Također, propisuje da se informacije javnog sektora moraju objavljivati u strojno čitljivim i standardiziranim formatima te da nije dopušteno naplaćivati naknade za ponovnu uporabu, osim ako to nije nužno za pokrivanje troškova reprodukcije, dostave i diseminacije podataka. Direktiva se u sadašnjem obliku primjenjuje na sve sektore javne uprave, uključujući obrazovanje, istraživanje i kulturu.
Na Direktivu o otvorenim podacima naslanja se Europska strategija za podatke[2], usvojena 2020. godine, koja predstavlja viziju EU-a za stvaranje jedinstvenog europskog prostora podataka kojim će se omogućiti protok podataka unutar Europske unije i izvan njezinih granica te osigurati poštivanje vrijednosti i legislative EU-a u tom području. Strategija ima četiri glavna cilja: poticati razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora u strateškim sektorima i područjima javnog interesa, omogućiti ulaganja u podatkovnu infrastrukturu i interoperabilnost, omogućiti pristup i ponovnu uporabu podataka visoke kvalitete te osnažiti podatkovne sposobnosti i vještine građana Europske unije. Strategija također predlaže niz mjera i inicijativa za ostvarenje tih ciljeva, primjerice uspostavu regulatornog okvira za upravljanje podacima, stvaranje europskih oblaka podataka, potporu inovacijama i istraživanjima u području podataka te jačanje međunarodne suradnje u području podataka.
Prvi od dva glavna zakonska akta na razini EU-a koji utječu na politiku otvorenih podataka jest Uredba (EU) 2022/868 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (dalje u tekstu: Akt o upravljanju podacima), usmjerena na stvaranje procesa i struktura koji olakšavaju dijeljenje podataka između tvrtki, pojedinaca i javnog sektora.
Uredba (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828[3] (dalje u tekstu: Akt o podacima) druga je glavna pravna inicijativa koja je rezultat Europske strategije o podacima iz 2020. godine. Akt o podacima utvrđuje pravila o tome tko može upotrebljavati podatke, tko im može pristupiti i u koje svrhe u svim gospodarskim sektorima EU, čime potiče rast podatkovnog gospodarstva EU.
U kontekstu poticanja razmjene i upotrebe podataka na europskoj razini važno je ovu Politiku razmatrati zajedno sa sljedećim direktivama koje uređuju pristup i upravljanje podacima u određenim područjima:
Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka[4]usmjerena na reguliranje, odnosno pravnu zaštitu baza podataka unutar EU, posebno onih koje predstavljaju značajna ulaganja resursa.
Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ[5], usmjerena na pristup javnosti informacijama o okolišu, javnosti jamči pristup informacijama o okolišu koje posjeduju javna tijela, nastoji povećati njihovu transparentnost te promicati sudjelovanje javnosti u odlukama relevantnima za okoliš, a u konačnici kroz pristup informacijama unaprijediti zaštitu okoliša.
Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE direktiva) (dalje u tekstu: INSPIRE direktiva)[6], od država članica zahtijeva standardizaciju skupova prostornih podataka te osiguravanje njihove dostupnosti i interoperabilnosti za prekograničnu upotrebu, a u svrhu kvalitetnijeg donošenja odluka za politike zaštite okoliša.
2.2.Pravni okvir Republike Hrvatske za otvorene podatke
Republika Hrvatska prepoznala je značaj otvorenih podataka i poduzela niz koraka kako bi uskladila svoj pravni okvir s europskim zakonodavstvom i standardima. U tom kontekstu najvažniji je Zakon o pravu na pristup informacijama[7] (Narodne novine, broj 25/13, 85/15, 69/22, dalje u tekstu: ZPPI). ZPPI propisuje da se informacije koje posjeduju tijela javne vlasti moraju objavljivati pravodobno, biti transparentne i lako dostupne te da se moraju uspostaviti uvjeti za ponovnu uporabu informacija. Nadalje, ZPPI-jem se utvrđuju mehanizmi nadzora i zaštite prava na pristup informacijama te je propisana obveza objave otvorenih podataka na nacionalnom portalu otvorenih podataka, u strojno čitljivim i standardiziranim formatima. ZPPI se primjenjuje na sva tijela javne vlasti i to na svim razinama, uključujući i javna poduzeća.
Najvažniji podzakonski akti ZPPI-ja su Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija[8] (Narodne novine, broj 67/17), koji propisuje vrste dozvola i sadržaj njihovih uvjeta za ponovnu uporabu informacija koje su u posjedu tijela javnog sektora, i Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija[9] (Narodne novine, broj 87/18), kojaregulira troškove koji se mogu naplatiti prilikom ponovne uporabe informacija u posjedu tijela javnog sektora.
Relevantno je spomenuti i Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka[10] (Narodne novine, broj 56/13, 52/18, 50/20), kojim se potiče dijeljenje prostornih podataka na interoperabilan način i definiraju osnovna načela uspostave Nacionalne infrastrukture prostornih podataka u Republici Hrvatskoj, a Direktiva 2007/2/EZ (dalje u tekstu: Direktiva INSPIRE) prenosi u nacionalno zakonodavstvo. Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi[11] (Narodne novine, broj 92/14, dalje u tekstu: ZODII) stvara tehničke preduvjete za otvaranje podataka koji se mogu prikupljati, obrađivati i koristiti kroz državnu informacijsku infrastrukturu.
Na strateškoj razini, otvoreni podaci prepoznati su i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine[12] (Narodne novine, broj 13/21), kroz strateški cilj 11. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine[13] (Narodne novine, broj 2/23), kao krovni nacionalni strateški dokument u kontekstu digitalne transformacije društva i gospodarstva, adresira otvorene podatke prvenstveno kroz prioritetna područja provedbe javnih politika 1.2Digitalizacija javnih usluga za poduzetnike te osiguravanje dostupnosti anonimiziranih javnih podataka i 2.3. Postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave uz omogućavanje pristupa otvorenim podacima građanima i poduzećima.
Osim navedenoga, u okviru nacionalnih obveza vezanih za otvorene podatke, važno je spomenuti i Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast[14]. Iako Akcijski plan nije zakonski obvezujući dokument, svaka zemlja članica međunarodne inicijative OGP pridruživanjem se obvezala izrađivati i primjenjivati akcijske planove u suradnji s civilnim društvom, a sve s namjerom promicanja transparentnosti i sudjelovanja građana. U prethodnom Akcijskom planu za razdoblje 2022.-2023. godine provodi se mjera Kontinuirano otvaranje podataka, koja za cilj ima povećanje broja otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka RH, posebice onih koje je Europska komisija definirala kao visokovrijedne skupove podataka, kao i povećanje kvalitete svih objavljenih skupova podataka.
Politika otvorenih podataka uzima u obzir i sljedeće dvije preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (dalje u tekstu: OECD). Preporuka Vijeća OECD-a o poboljšanju pristupa i učinkovitijoj upotrebi informacija javnog sektora[15] (OECD/LEGAL/0362, usvojena 30. travnja 2008.) potiče države članice na osiguravanje otvaranja i dijeljenja podataka u posjedu tijela javne vlasti kako bi se potaknule inovacije, gospodarski rast i razvoj novih usluga. Preporuka potiče transparentnost, interoperabilnost i standardizaciju kako bi se olakšalo korištenje tih podataka. Preporuka Vijeća OECD-a o unaprjeđenju pristupa i dijeljenja podataka[16] (OECD/LEGAL/0463, usvojena 6. listopada 2021.) usmjerena je na poticanje država članica na unaprjeđenje pristupa i dijeljenja podataka općenito, a ne samo podataka javnog sektora. Preporučuje se razvoj politika koje potiču otvaranje i dijeljenje podataka te usvajanje standarda kako bi se olakšala razmjena podataka između javnog i privatnog sektora. Cilj je potaknuti inovaciju, rast gospodarstva te razvoj novih proizvoda i usluga putem dijeljenja podataka, istovremeno poštujući pitanja privatnosti i sigurnosti podataka.
3.Načela Politike otvorenih podataka
Načela Politike otvorenih podataka postavljaju temelje transparentnosti, sigurnosti i suradnje u politici otvorenih podataka. Kroz devet načela, od kojih je prvih šest istovjetno onima u Međunarodnoj povelji o otvorenim podacima[17], naglašava se važnost pristupačnosti, interoperabilnosti, zaštite, partnerstava te educiranja u procesu objavljivanja podataka. Transparentnost i otvorenost omogućuju lakši pristup informacijama, dok standardizirani formati i tehnološka rješenja osiguravaju kompatibilnost i lakše dijeljenje nacionalnim i prekograničnim korisnicima. Zaštita privatnosti, poticanje suradnje te edukacija ključni su za daljnji razvoj i primjenu otvorenih podataka.
Sukladno tome, načela Politike otvorenih podataka Republike Hrvatske su:
1. Zadana otvorenost – Ovo načelo ističe da bi podaci trebali biti objavljeni i prije nego što se zahtjev za pristup informacijama uputi prema javnom tijelu.
2. Pravovremenost i potpunost – Ovo načelo naglašava da su otvoreni podaci vrijedni samo ako su relevantni - odnosno ažurni i potpuni. Koliko god je to moguće, podržava se objava podataka u obliku u kojem su nastali.
3. Pristupačnost i korisnost – Načelo ističe da bi objavljeni podaci trebali biti u strojno čitljivom obliku, lako pretraživi putem Portala otvorenih podataka, ali i ostalih podatkovnih portala i u skladu s načelima digitalne pristupačnosti, odnosno dostupni svim korisnicima bez obzira na privremene ili trajne vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. Koliko god je to moguće, objavljeni podaci bi trebali biti besplatni, uz definiranje uvjeta korištenja po modelu Otvorene dozvole Republike Hrvatske. U iznimnim slučajevima trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad ustrojstvenih jedinica od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile znatan dio svojih troškova u vezi s obavljanjem svojih javnih zadaća.
4. Usporednost i interoperabilnost – Podaci imaju multiplikacijski efekt. Što je više kvalitetnih skupova podataka, lakše ih je kombinirati te njihova potencijalna vrijednost postaje veća. Za ovo načelo ključna je upotreba uobičajenih standarda i formata za podatke ili propisa koji su doneseni na europskoj ili nacionalnoj razini za skupove visokovrijednih podataka. Time se pruža maksimalna vrijednost tih podataka za korisnike koji podatke mogu koristiti i kombinirati bez ikakvih tehničkih, pravnih ili financijskih prepreka.
5. Učinkovitije upravljanje javnim sektorom i mogućnost djelovanja građana – Otvoreni podaci omogućuju javnom sektoru praćenje rada drugih javnih institucija, a građanima bolji uvid u rad tijela javne vlasti prilikom sudjelovanja u praćenju i evaluaciji javnih politika, kao i otvorenih podataka. Ovakva transparentnost može poboljšati javne usluge.
6. Uključiv razvoj i inovacije – Otvoreni podaci mogu djelovati na gospodarski razvoj i inovacije. Na primjer, korištenje otvorenih podataka može djelovati na efikasnije rezultate u uzgoju poljoprivrednih kultura ili djelovati na razvoj inovacija kojima bi se moglo ublažiti posljedice klimatskih promjena i omogućiti učinkovitija prilagodba na klimatske promjene. Ujedno, mnogi poslovni subjekti mogu zaraditi korištenjem otvorenih podataka, što će povećati javne prihode potrebne za financiranje tijela javne vlasti.
7. Zaštita privatnosti i sigurnost – Ovo načelo ističe nužnost zaštite privatnosti pojedinaca te sigurnosti podataka. S obzirom na osjetljivost određenih informacija, važno je podatke objavljivati na način koji štiti privatnost te poduzimati adekvatne mjere zaštite podataka od neovlaštenog pristupa ili zloupotrebe.
8. Suradnja i partnerstva – Načelo naglašava važnost suradnje između različitih sektora, institucija i organizacija kako bi se osiguralo bolje upravljanje i dijeljenje podataka. Partnerstva olakšavaju razmjenu znanja, resursa i iskustava te potiču bolje korištenje otvorenih podataka.
9. Edukacija i svijest – Ovo načelo ističe potrebu za edukacijom i informiranjem o važnosti otvorenih podataka. To uključuje educiranje dionika o vrijednosti, načinima korištenja i objavi otvorenih podataka te promicanje svijesti o njihovoj primjeni u inovacijama, istraživanju i razvoju novih usluga. Edukacija potiče širu primjenu otvorenih podataka i njihovo bolje razumijevanje u zajednici.
Primjenom načela otvorenih podataka uspostavljaju se standardi pristupa informacijama, promiču visoki standardi zaštite podataka, potiče suradnja te osnažuje svijest o važnosti otvorenih podataka. Kroz jasna načela transparentnosti, standardiziranih formata, zaštite privatnosti, suradnje i edukacije, stvaramo okruženje koje potiče bolje upravljanje podacima, olakšava razmjenu znanja i potiče širu primjenu otvorenih podataka za dobrobit svih korisnika.
4.Otvoreni podaci i njihova ponovna uporaba u Republici Hrvatskoj
Obveza objave informacija tijela javne vlasti za ponovnu uporabu u strojno čitljivom obliku propisana je 2015. godine izmjenama ZPPI-ja, kada je i uspostavljen Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske[18] (dalje u tekstu: Portal otvorenih podataka). Početkom 2024. godine na portalu je dostupno više od 2.500 skupova podataka namijenjenih ponovnoj uporabi.
Rast broja aplikacija koje koriste otvorene podatke može se potaknuti povećanjem ponude skupova podataka, s naglaskom na visokovrijedne skupove podataka, kao i poticanjem svijesti i interesa za otvorene podatke.
U kontekstu provedbe Politike otvorenih podataka, a u svrhu povećanja korisnosti objavljenih podataka, Republika Hrvatska razmotrit će otvaranje visokovrijednih skupova podataka, dodatno unaprjeđenje funkcionalnosti Portala otvorenih podataka, kao i preporuke navedene u izvješćima koja prate stanje otvorenih podataka.
4.1.Visokovrijedni skupovi podataka
Ključna novost koju je donijela Direktiva o otvorenim podacima nalazi se u definiranju pojma visokovrijednih skupova podataka kao iznimno važnih skupova podataka za društvo, okoliš i gospodarstvo, s fokusom na njihovu primjenu u razvoju inovativnih usluga, stvaranju novih radnih mjesta te poticanju ekonomskog rasta, što je transponirano u ZPPI. ZPPI je propisao i obvezu tijela javne vlasti da visokovrijedne podatke objave u strojno čitljivom formatu, omogućujući pristup putem odgovarajućih API (aplikacijsko programsko sučelje, eng. Application Programming Interface) servisa te olakšavajući njihovo masovno preuzimanje.
Dodatno, Europska Komisija je 20. siječnja 2023. godine objavila Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2023/138 od 21. prosinca 2022. o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka i modaliteta njihova objavljivanja i ponovne uporabe[19] (dalje u tekstu: Provedbena uredba). Ova Provedbena uredba sadrži popis visokovrijednih skupova podataka koje tijela javne vlasti moraju učiniti dostupnima za ponovnu upotrebu bez naknade u roku od 16 mjeseci od trenutka stupanja na snagu uredbe. Ista je u Službenom listu Europske unije objavljena 20.1.2023. te stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave.
ZPPI i Provedbena uredba identificiraju ključne tematske kategorije visokovrijednih skupova podataka, odnosno skupove podataka unutar tematskih kategorija. Među njima su:
1. Geoprostorni podaci – Ova kategorija obuhvaća skupove podataka kao što su administrativne jedinice, geografska imena, adrese, zgrade, katastarske čestice, referentne parcele i poljoprivredne parcele.
2. Promatranje Zemlje i okoliš – Ovom kategorijom obuhvaćeni su skupovi podataka o promatranju Zemlje, uključujući podatke iz svemira ili dobivene daljinski, kao i zemaljske ili in situ podatke, a i podaci o okolišu i klimi obuhvaćeni temama podataka INSPIRE direktive. To uključuje hidrografiju, zaštićene lokacije, visinu, geologiju, prekrivenost tla, ortofotografiju te mnoge druge INSPIRE teme.
3. Meteorološki podaci – Skupovi podataka unutar ove tematske kategorije obuhvaćaju podatke dobivene motrenjima (mjerenja i opažanja) na meteorološkim postajama, klimatološke podatke, upozorenja na opasne vremenske pojave, radarske podatke i podatke numeričkog prognostičkog modela (NPM).
4. Statistički podaci – Ova kategorija obuhvaća statističke podatke poput nacionalnih računa, državnih izdataka i prihoda, indeksa potrošačkih cijena, zaposlenosti, nezaposlenosti, stanovništva, fertiliteta, mortaliteta, tekućih troškova zdravstvene zaštite i podataka o siromaštvu.
5. Trgovačka društva i vlasništvo nad trgovačkim društvima – Ova tematska kategorija obuhvaća skupove podataka koji sadrže osnovne informacije, dokumente i financijske izvještaje trgovačkih društava.
6. Mobilnost – Kategorija obuhvaća informacije o prometnim mrežama poput cestovnih, zračnih, željezničkih i vodnih prometnih sustava te podatke o pripadajućoj infrastrukturi. Riječ je o skupovima podataka unutar teme podataka INSPIRE prometne mreže.
4.2.Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske
Portal otvorenih podataka predstavlja podatkovni čvor putem kojeg se prikupljaju, kategoriziraju i distribuiraju otvoreni podaci javnog sektora. Cilj uspostave Portala poboljšati je širenje javnih i otvorenih podataka putem jedinstvenog i centralnog mjesta te omogućiti izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija koje bi koristile te podatke. Portal je povezan sa službenim portalom za europske podatke European data[20] te se skupovi s hrvatskog nacionalnog portala mogu pronaći i na europskom. Unaprjeđenje portala 2021. godine utjecalo je na pojačan angažman tijela javne vlasti, što je rezultiralo povećanjem broja objavljenih skupova podataka na Portalu.
Na Portalu otvorenih podataka dostupan je i centralni transformacijski servis (CTS) koji korisnicima omogućava automatsku objavu i osvježavanje skupova podataka.
Svi skupovi otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka objavljeni su u skladu s nacionalnom dozvolom za otvorene podatke – Otvorenom dozvolom.
Osim nacionalnog portala posvećenog svim podacima, vlastite portale otvorenih podataka vodi nekoliko gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a skupovi podataka s tih portala dostupni su i na Portalu otvorenih podataka. Osim tih portala postoje i tematski portali koji objedinjavaju podatke po nekom zajedničkom kriteriju poput Geoportala Nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Isti predstavlja početno mjesto za pronalaženje, razumijevanje i korištenje prostornih podataka na području RH. Dugoročni je cilj takve portale povezati s Portalom otvorenih podataka kako bi se iz perspektive korisnika osigurala bolja zastupljenost različitih vrsta podataka te iskoristio angažman i trud koji je u nekim područjima već uložen.
Promatrajući područje Izvješća Europske komisije o zrelosti otvorenih podataka za 2023. godinu[21] koja se odnosi na funkcionalnosti portala otvorenih podataka, Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske svrstan je ispod prosječne ocjene drugih sličnih portala u državama obuhvaćenim izvještajem. Nedostaci utvrđeni Izvješćem djelomice uključuju funkcionalnosti koje su implementirane nadogradnjom krajem 2023. godine, ali i ukazuju na potrebu implementacije dodatnih funkcionalnosti za postizanje većeg učinka portala. Kada je u pitanju korištenje portala, postojeći nedostaci u ovom području mogu se poboljšati praćenjem statistika i ponašanja korisnika portala. Što se tiče dostupnosti podataka, poboljšanja bi se mogla realizirati na osnovu bolje suradnje s tijelima javne vlasti radi objavljivanja podataka, objave visokovrijednih skupova podataka ažuriranih u stvarnom vremenu te objavljivanjem popisa resursa tih tijela na portalu, uključujući i popise registara koji se ne mogu objaviti kao otvoreni podaci.
4.3.Izvješća o stanju otvorenih podataka u Hrvatskoj
Prema Izvješću o zrelosti otvorenih podataka za 2023. godinu (Open Data Maturity 2023[22]), koje Europska komisija svake godine provodi za sve članice EU kroz četiri područja: politika, utjecaj, portal i kvaliteta podataka, u Hrvatskoj postoji značajan prostor za napredovanje u razini zrelosti otvorenih podataka. Zaključak Izvješća preporuke su za unapređenje koje obuhvaćaju: i) stvaranje nacionalne strategije (politike) za otvorene podatke te njezino usklađivanje s drugim relevantnim strategijama digitalizacije i modernizacije javne uprave, ii) osnivanje nacionalnog tima za upravljanje otvorenim podacima, te iii) organiziranje događanja posvećenih otvorenim podacima kako bi se potaknula objava i uporaba podataka te promovirale najbolje prakse u objavi i korištenju podataka.
Prema informacijama iz indeksa 2023 OECD Open, Useful and Re-usable data (OURdata) Index[23], Hrvatska ima prostora za unaprjeđenje u području otvorenih podataka, posebice stoga što su otvoreni podaci jedno od prioritetnih područja nacionalne digitalne politike.
Prema ZPPI-ju, Povjerenik za informiranje prati provedbu tog Zakona te podnosi izvješće Hrvatskom saboru o njegovoj provedbi. Izvješće o provedbi ZPPI-ja za 2023. godinu[24] Povjerenika za informiranje obuhvaća i ocjenu stanja vezanu za otvorene podatke u Republici Hrvatskoj. Naglašava se potreba izmjene postojećeg ili izrade novog zakonskog okvira za pristup informacijama, s naglaskom na redefiniranje zakonskih obveza sukladno pojedinim kategorijama tijela javne vlasti. S ciljem iskorištavanja gospodarskog i društvenog potencijala ponovne uporabe podataka, potrebno je omogućiti pristup registrima i bazama podataka tijela javne vlasti te preuzimanje skupova podataka u otvorenom, strojno čitljivom i pristupačnom obliku, uz poseban naglasak na otvaranje visokovrijednih skupova podataka. Osim toga, potrebno je nastaviti s uklanjanjem tehničkih prepreka kako bi se osigurali preduvjeti za ponovnu uporabu, edukacijom službenika u tijelima javne vlasti te promicanjem otvorenih podataka u javnosti, kako bi se potaknuo interes za korištenje otvorenih podataka u području inovacija, znanstvenih istraživanja i stvaranja novih usluga.
Zaključno, prema izvješćima o stanju otvorenih podataka koje provode Europska komisija, OECD i Povjerenik za informiranje, Republika Hrvatska ulaže napore u edukaciju iz područja pristupa i ponovne uporabe informacija, poticanje objave i ponovne uporabe informacija i unapređenje funkcionalnosti Portala otvorenih podataka. Međutim, kako bi se poboljšalo stanje vezano uz otvorene podatke, potrebno je poboljšati koordinaciju u objavi otvorenih podataka, uložiti daljnje napore u osiguravanju dostupnosti visokovrijednih skupova podataka, kao i svih ostalih skupova podataka, ukloniti prepreke za objavu podataka te osigurati ažurnost skupova podataka. Isto tako, nužno je potaknuti i svijest o mogućnostima korištenja otvorenih podataka kako bi se kreirao politički, društveni, okolišni i ekonomski utjecaj prilikom njihovog korištenja.
4.4.Sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima
Uz tematiku otvorenih podataka nužno je spomenuti i sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima. Europski podatkovni prostori su zajednički okviri za razmjenu i korištenje podataka unutar i između država članica Europske unije, u određenim sektorima i područjima javnog interesa. Cilj im je omogućiti bolje iskorištavanje podataka za društveno i gospodarsko dobro, uz poštivanje temeljnih prava i vrijednosti EU.
Kako bi se iskoristila vrijednost podataka u korist europskog gospodarstva i društva, Europskom strategijom za podatke utvrđen je put prema stvaranju zajedničkih europskih podatkovnih prostora u nizu strateških područja: zdravlje, poljoprivreda, proizvodnja, energija, mobilnost, financije, javna uprava, vještine, europski oblak za otvorenu znanost. Podatkovni prostor zelenog plana također naglašava da je ispunjavanje ciljeva zelenog plana ključan prioritet. Od tada su se pojavili i podatkovni prostori u drugim važnim područjima kao što su mediji i kulturna baština. Podatkovni će prostori postupno biti međusobno povezani kako bi se stvorilo jedinstveno tržište za podatke. Europska unija je 2022. godine na temelju Europske strategije za podatke započela s uspostavom četrnaest europskih podatkovnih prostora, koji se odnose na sljedeća područja[25]: poljoprivreda, kulturna baština, energija, financije, zeleni dogovor, zdravlje, jezik, proizvodnja, mediji, mobilnost, javna uprava, istraživanje i inovacije, vještine i turizam.
Sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima podrazumijeva pristupanje zajedničkim pravilima, standardima i infrastrukturi za razmjenu i korištenje podataka te doprinos stvaranju i održavanju tih prostora kroz objavljivanje, dijeljenje i ponovnu uporabu podataka te kroz sudjelovanje u zajedničkim projektima i inicijativama. Sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima donosi brojne koristi za države članice, kao što su povećanje dostupnosti i kvalitete podataka, povećanje inovacija i konkurentnosti, povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih usluga i politika te povećanje suradnje i solidarnosti.
Republika Hrvatska prepoznala je važnost sudjelovanja u europskim podatkovnim prostorima i poduzela niz koraka kako bi prilagodila svoj nacionalni okvir za sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima. Među njima je i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom u području podataka, pridruživanje europskim inicijativama i projektima u području podataka, razvoj nacionalnih prostora podataka u skladu s europskim podatkovnim prostorima te jačanje kapaciteta i suradnje u području podataka.
5.Prioritetni ciljevi i učinci Politike otvorenih podataka
Politika otvorenih podataka ključni je alat u suvremenom društvu koje teži transparentnosti, inovacijama i učinkovitosti.
Sukladno tome, definiraju se tri prioritetna cilja:
1. Povećanje količine i kvalitete otvorenih podataka – Ovaj cilj usmjeren je na proaktivnu objavu većeg broja relevantnih podataka tijela javne vlasti dostupnih javnosti u obliku koji je koristan, lako pristupačan te visoke kvalitete i interoperabilan s prekograničnim istovjetnim podacima, kada god je to moguće. To uključuje osnaživanje procesa prikupljanja, analize i distribucije podataka kako bi se osigurala njihova relevantnost i pouzdanost za širok spektar korisnika.
2. Povećanje ponovne uporabe otvorenih podataka – Ovaj cilj stavlja naglasak na edukaciju i informiranje javnosti, uključujući privatni i javni sektor te građane, o važnosti i potencijalu otvorenih podataka. Cilj je potaknuti interes i svijest o mogućnostima korištenja otvorenih podataka, potičući time njihovu širu primjenu kako bi ih koristio što veći broj korisnika, bilo da se radi o inovacijama, istraživanju ili stvaranju novih usluga.
3. Povećanje suradnje i partnerstva u području otvorenih podataka – Ovaj cilj teži stvaranju jače suradnje između javnog sektora, privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva. Cilj je potaknuti dijeljenje znanja, resursa i iskustava kako bi se osiguralo bolje upravljanje, standardizacija i objava otvorenih podataka, kao i primjera dobre prakse, uz istovremeno smanjenje prepreka za njihovu uspješnu primjenu.
Očekivani učinci koje bi Politika otvorenih podataka trebala imati na različite aspekte društvenog i gospodarskog razvoja uključuju:
a.Poboljšanje transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti – ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje građanima, poslovnim subjektima i civilnom društvu praćenje i ocjenjivanje rada i rezultata tijela javne vlasti te sudjelovanje u podatkovno informiranom donošenju odluka i rješavanju problema. Time se povećava povjerenje i zadovoljstvo javnim uslugama i politikama te se smanjuje rizik od korupcije i zlouporabe podataka.
b.Poticanje inovacija privatnog i civilnog sektora– poslovnim subjektima, posebno malim i srednjim, kao i udrugama civilnog društva, ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje razvoj novih digitalnih proizvoda, usluga i rješenja koja zadovoljavaju potrebe i očekivanja korisnika te rješavaju društvene i gospodarske izazove.
c.Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javnih usluga i politika – ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje tijelima javne vlasti da poboljšaju planiranje, provedbu i evaluaciju javnih usluga i politika te da pruže prilagođene i integrirane e-usluge građanima i poduzećima. Time se povećava kvaliteta i učinkovitost javne uprave te se optimiziraju troškovi i resursi.
d.Povećanje znanja i vještina u području podataka – ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje istraživačima, obrazovnim institucijama i drugim zainteresiranim dionicima da provode znanstvena i druga istraživanja te da stvaraju i šire podatkovno znanje i vještine. Time se povećava podatkovna pismenost i kultura te se doprinosi razvoju ljudskog kapitala i društvenog napretka.
6.Koordinacija za provedbu Politike otvorenih podataka
6.1.Uspostava Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka
Koordinacija za provedbu Politike otvorenih podataka je tijelo zaduženo za nadzor, koordinaciju i unaprjeđenje provedbe Politike otvorenih podataka. Glavna svrha Koordinacije je osigurati da se podaci koje prikupljaju i obrađuju tijela javne vlasti učine dostupnima javnosti na otvoren i ponovo iskoristiv način. Ova Koordinacija djeluje kako bi potaknula usklađenost sa zakonodavnim i strateškim dokumentima, omogućila bolju dostupnost podataka te osigurala tehničku i organizacijsku potporu tijelima javne vlasti u tom procesu.
Čelnik tijela nadležnog za digitalnu transformaciju odlukom će osnovati Koordinaciju za provedbu Politike otvorenih podataka od najmanje pet članova:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – dva člana;
Povjerenik za informiranje – dva člana
Državna geodetska uprava – jedan član.
U sklopu odluke može se utvrditi i sudjelovanje drugih tijela javne vlasti u smislu ZPPI-ja u sastavu Koordinacije.
Koordinacijom predsjeda predstavnik tijela nadležnog za digitalnu transformaciju, dok će ostali članovi biti imenovani na prijedlog čelnika institucije čiji su predstavnici.
Glavne zadaće Koordinacije su:
izrada prijedloga Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka,
praćenje provedbe mjera iz Akcijskog plana,
ažuriranje i revizija Politike otvorenih podataka,
osiguravanje ostvarenja ciljeva i učinaka Politike otvorenih podataka,
utvrđivanje i ažuriranje popisa visokovrijednih skupova podataka,
donošenje preporuka i smjernica za otvaranje podataka javnog sektora,
poticanje suradnje i razmjene iskustava među tijelima javnog sektora u objavi otvorenih podataka,
promicanje i poticanje ponovne uporabe podataka u privatnom sektoru, civilnom društvu i građanima,
podnošenje godišnjeg izvješća o statusu provođenja Akcijskog plana i napretka vezanog za korištenje otvorenih podataka u RH u okviru godišnjeg izvješća o radu i razvoju državne informacijske strukture.
Ostale zadaće Koordinacije utvrđuju se na temelju odluke koju donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za digitalnu transformaciju
Akcijski plan za provedbu Politike otvorenih podataka na prijedlog Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka donosi Vlada RH za razdoblje od dvije godine. Nakon proteka dvije godine Koordinacija, putem radne skupine u kojoj sudjeluju tijela javne vlasti, izrađuje prijedlog novog Akcijskog plana za naredno razdoblje. Prilikom izrade Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka uzet će se u obzir direktive, akti i smjernice Europske unije, analize i preporuke Europske komisije te preporuke OECD-a koji se tiču otvorenih podataka.
Popis visokovrijednih skupova podataka uzimat će u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2023/138 i studije koje identificiraju potencijalne visokovrijedne podatke. Koordinacija će utvrditi popis najkasnije šest mjeseci od donošenja Politike otvorenih podataka te ga objaviti na Portalu otvorenih podataka. Koordinacija će po potrebi ažurirati popis, pri čemu će se na sastancima Koordinacije minimalno jednom godišnje raspravljati o potrebi ažuriranja istog. Popis visokovrijednih skupova podataka sadržavat će minimalno naziv skupa podataka, nadležno tijelo javne vlasti za objavu skupa podataka i status objave skupa podataka.
Koordinacijom predsjeda predstavnik tijela državne uprave nadležnog za digitalnu transformaciju, dok će ostali članovi iz drugih tijela javne vlasti biti imenovani na prijedlog čelnika tijela kojih su predstavnici. Kako bi se osiguralo da sastanci Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka imaju stalnu prisutnost predstavnika, imenovat će se zamjenik za svakog člana Koordinacije. Koordinacija se sastaje najmanje dva puta godišnje, a saziva je predsjedavajući član Koordinacije.
Koordinacija po potrebi može osnivati dodatne radne skupine po pojedinim ciljevima, mjerama ili aktivnostima politike, odnosno tematskim područjima. Koordinacija može u rad radnih skupina uključiti predstavnike tijela javne vlasti, posebice ona koja su nadležna za objavu visokovrijednih skupova podataka, predstavnike tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, akademske zajednice, privatnog sektora i civilnog društva.
6.2.Vremenski okvir Politike otvorenih podataka
Politika otvorenih podataka odnosi se na razdoblje od pet godina od trenutka njenog donošenja. Nakon tog razdoblja, revidira se i donosi nova Politika otvorenih podataka, usklađena u regulatornom, tehnološkom i drugim potrebnim aspektima. Koordinacija za provedbu Politike otvorenih podataka prema potrebi može predložiti ažuriranje, odnosno reviziju Politike otvorenih podataka i prije isteka navedenog razdoblja. Donošenjem ove Politike otvorenih podataka prestaje važiti Politika otvorenih podataka donesena 19.07.2018.
7.Zaključak
Politika otvorenih podataka Republike Hrvatske predstavlja značajan korak prema digitalnoj transformaciji društva i javne uprave, istovremeno osnažujući gospodarski rast, inovacije i transparentnost. Otvaranjem pristupa podacima koje prikupljaju i obrađuju tijela javne vlasti, omogućuje se stvaranje novih usluga, razvoj poslovnih prilika te povećanje odgovornosti i povjerenja građana u javne institucije
Ključni prioriteti politike, kao što su povećanje količine i kvalitete otvorenih podataka, poticanje njihove ponovne uporabe te jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora, postavljaju temelje za daljnji napredak. Očekivani učinci uključuju poboljšanje učinkovitosti javnih usluga, poticanje inovacija, kao i stvaranje novih mogućnosti za istraživanje i obrazovanje.
Prema procjenama Europske komisije , tržište otvorenih podataka u 2019. iznosilo je 184 milijardi eura, a očekuje se da će do 2025. iznositi do 334 milijardi eura. Također, u razdoblju između 2019. i 2025., postoji potencijal rasta od gotovo milijun novih zaposlenika koji su direktno ili indirektno povezani s otvorenim podacima.
Provedba ove politike ovisit će o kontinuiranoj koordinaciji i suradnji između svih dionika, uključujući tijela javne vlasti, privatni sektor, akademsku zajednicu i građane. Stoga je važno nastaviti razvijati mehanizme za praćenje i evaluaciju njezinih učinaka, kao i osigurati potrebne resurse za njezinu učinkovitu implementaciju. Politika otvorenih podataka u Hrvatskoj ima potencijal značajno doprinijeti razvoju digitalnog gospodarstva i unapređenju kvalitete života građana, čime Hrvatska postaje dio globalnog trenda otvorenosti i transparentnosti podataka.
[20] Provedbena Uredba Komisije (EU) 2023/138 оd 21. prosinca 2022. o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka i modaliteta njihova objavljivanja i ponovne uporabe
Siječanj 2025.
Politika otvorenih podataka Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Sažetak
Dokument „Politika otvorenih podataka Republike Hrvatske“ definira načela i ciljeve za otvaranje i ponovnu uporabu podataka javnog sektora u Republici Hrvatskoj. Politika naglašava važnost otvorenih podataka kao temelja za digitalnu transformaciju, inovacije, gospodarski rast te jačanje transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti. Dokument pokriva pravni okvir EU-a i Republike Hrvatske te propisuje načine osiguravanja dostupnosti visokovrijednih skupova podataka. Također, definiraju se mehanizmi koordinacije i praćenja provedbe politike, ulogu Portala otvorenih podataka, kao i planove za budući razvoj i suradnju na nacionalnoj i europskoj razini.
Ključne riječi : otvoreni podaci, visokovrijedni skupovi podataka, Portal otvorenih podataka, ponovna uporaba podataka, Koordinacija za provedbu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Sadržaj
Sažetak
1. Uvod
1.1. Svrha
1.2. Primjena
1.3. Nadležnost
2. Pregled pravnog okvira za otvorene podatke
2.1. Pravni okvir EU za otvorene podatke
2.2. Pravni okvir Republike Hrvatske za otvorene podatke
3. Načela Politike otvorenih podataka
4. Otvoreni podaci i njihova ponovna uporaba u Republici Hrvatskoj
4.1. Visokovrijedni skupovi podataka
4.2. Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske
4.3. Izvješća o stanju otvorenih podataka u Hrvatskoj
4.4. Sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima
5. Prioritetni ciljevi i učinci Politike otvorenih podataka
6. Koordinacija za provedbu Politike otvorenih podataka
6.1. Uspostava Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka
6.2. Vremenski okvir Politike otvorenih podataka
7. Zaključak
Reference
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
1. Uvod
Politikom otvorenih podataka definiraju se načela, ciljevi i učinak otvaranja i ponovne uporabe podataka javnog sektora u Republici Hrvatskoj. U današnjem digitalnom dobu podaci predstavljaju izvor informacija koje imaju moć potaknuti inovacije, osnažiti gospodarski rast te transformirati način na koji se obavljaju poslovi i upravlja društvom. Unapređenje digitalnog gospodarstva i digitalizacija javne uprave ključni su preduvjeti digitalne transformacije društva, podizanja konkurentnosti gospodarstva i učinkovitosti tijela javne vlasti. Ostvarenje tih ciljeva nepobitno je vezano za iskorištavanje potencijala podataka koje ta tijela prikupljaju, obrađuju i stvaraju. Otvaranje pristupa podacima tijela javne vlasti potiče stvaranje dodatne društvene vrijednosti kroz tehnološki, znanstveni i gospodarski razvoj društva, jača transparentnost tijela javne vlasti, smanjuje rizik od korupcije te predstavlja značajnu uštedu zahvaljujući korištenju postojećih resursa.
Razumijevajući ključnu ulogu podataka u suvremenom svijetu, Republika Hrvatska prepoznaje vrijednost otvorenih podataka kao katalizatora za razvoj inovativnih usluga, unaprjeđenje učinkovitosti i održivosti različitih sektora te promicanje transparentnosti i odgovornosti u tijelima javne vlasti. Koncept otvorenih podataka počiva na javno dostupnim podacima koji čine zajedničko dobro svih dionika društva, a čija je ponovna uporaba pravno regulirana.
Republika Hrvatska posvećena je načelima otvorenih podataka, što se očituje kroz implementaciju europskog zakonodavstva o ponovnoj uporabi informacija tijela javne vlasti i dosadašnjim aktivnostima u otvaranju podataka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
1.1. Svrha
Donošenjem Politike otvorenih podataka, Vlada Republike Hrvatske potiče dijeljenje podataka tijela javne vlasti s građanima, znanstvenicima, poslovnim subjektima i ostalim dionicima, u svrhu poboljšanja društvenih interakcija, poticanja inovacija i razvoja novih proizvoda i usluga, u skladu s načelima integrirane i zadane otvorenosti. Politika otvorenih podataka Republike Hrvatske usmjerena je na stvaranje temelja za pravedan, dostupan i djelotvoran pristup podacima tijela javne vlasti. Očekivani učinci uključuju poboljšanje kvalitete javnih usluga, poticanje inovacija i povećanje znanja i vještina u području podataka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
1.2. Primjena
Politika otvorenih podataka namijenjena je tijelima javne vlasti sukladno članku 5. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15, 69/22).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
1.3. Nadležnost
Za sva pitanja vezana uz Politiku otvorenih podataka nadležno je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, ili na open.data@gov.hr .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
2. Pregled pravnog okvira za otvorene podatke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
2.1. Pravni okvir EU za otvorene podatke
Europska unija prepoznala je važnost otvorenih podataka i usvojila niz zakonodavnih akata i inicijativa kako bi potaknula njihovo korištenje i ponovnu uporabu. Posebna je pozornost posvećena reguliranju ograničavajućih čimbenika u kontekstu razmjene podataka.
Ključni dokument vezan za otvorene podatke na razini Europske unije je Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora [1] (dalje u tekstu: Direktiva o otvorenim podacima). Direktiva o otvorenim podacima utvrđuje opće uvjete za ponovnu uporabu informacija koje javna tijela u državama članicama posjeduju, izrađuju ili primaju, a s ciljem povećanja dostupnosti i transparentnosti informacija javnog sektora, smanjenja prepreka za ponovnu uporabu, uspostavljanja pravednih tržišnih uvjeta i poticanja razvoja europskog tržišta informacija. Direktiva uvodi i načelo da sve informacije javnog sektora trebaju biti otvorene, osim ako postoje opravdani razlozi za ograničavanje pristupa ili njihove ponovne uporabe. Također, propisuje da se informacije javnog sektora moraju objavljivati u strojno čitljivim i standardiziranim formatima te da nije dopušteno naplaćivati naknade za ponovnu uporabu, osim ako to nije nužno za pokrivanje troškova reprodukcije, dostave i diseminacije podataka. Direktiva se u sadašnjem obliku primjenjuje na sve sektore javne uprave, uključujući obrazovanje, istraživanje i kulturu.
Na Direktivu o otvorenim podacima naslanja se Europska strategija za podatke[2] , usvojena 2020. godine, koja predstavlja viziju EU-a za stvaranje jedinstvenog europskog prostora podataka kojim će se omogućiti protok podataka unutar Europske unije i izvan njezinih granica te osigurati poštivanje vrijednosti i legislative EU-a u tom području. Strategija ima četiri glavna cilja: poticati razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora u strateškim sektorima i područjima javnog interesa, omogućiti ulaganja u podatkovnu infrastrukturu i interoperabilnost, omogućiti pristup i ponovnu uporabu podataka visoke kvalitete te osnažiti podatkovne sposobnosti i vještine građana Europske unije. Strategija također predlaže niz mjera i inicijativa za ostvarenje tih ciljeva, primjerice uspostavu regulatornog okvira za upravljanje podacima, stvaranje europskih oblaka podataka, potporu inovacijama i istraživanjima u području podataka te jačanje međunarodne suradnje u području podataka.
Prvi od dva glavna zakonska akta na razini EU-a koji utječu na politiku otvorenih podataka jest Uredba (EU) 2022/868 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (dalje u tekstu: Akt o upravljanju podacima) , usmjerena na stvaranje procesa i struktura koji olakšavaju dijeljenje podataka između tvrtki, pojedinaca i javnog sektora.
Uredba (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828[3] (dalje u tekstu: Akt o podacima) druga je glavna pravna inicijativa koja je rezultat Europske strategije o podacima iz 2020. godine. Akt o podacima utvrđuje pravila o tome tko može upotrebljavati podatke, tko im može pristupiti i u koje svrhe u svim gospodarskim sektorima EU, čime potiče rast podatkovnog gospodarstva EU.
U kontekstu poticanja razmjene i upotrebe podataka na europskoj razini važno je ovu Politiku razmatrati zajedno sa sljedećim direktivama koje uređuju pristup i upravljanje podacima u određenim područjima:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
2.2. Pravni okvir Republike Hrvatske za otvorene podatke
Republika Hrvatska prepoznala je značaj otvorenih podataka i poduzela niz koraka kako bi uskladila svoj pravni okvir s europskim zakonodavstvom i standardima. U tom kontekstu najvažniji je Zakon o pravu na pristup informacijama[7] (Narodne novine, broj 25/13, 85/15, 69/22, dalje u tekstu: ZPPI ). ZPPI propisuje da se informacije koje posjeduju tijela javne vlasti moraju objavljivati pravodobno, biti transparentne i lako dostupne te da se moraju uspostaviti uvjeti za ponovnu uporabu informacija. Nadalje, ZPPI-jem se utvrđuju mehanizmi nadzora i zaštite prava na pristup informacijama te je propisana obveza objave otvorenih podataka na nacionalnom portalu otvorenih podataka, u strojno čitljivim i standardiziranim formatima. ZPPI se primjenjuje na sva tijela javne vlasti i to na svim razinama, uključujući i javna poduzeća.
Najvažniji podzakonski akti ZPPI-ja su Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija[8] (Narodne novine, broj 67/17), koji propisuje vrste dozvola i sadržaj njihovih uvjeta za ponovnu uporabu informacija koje su u posjedu tijela javnog sektora, i Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija[9] (Narodne novine, broj 87/18), koja regulira troškove koji se mogu naplatiti prilikom ponovne uporabe informacija u posjedu tijela javnog sektora.
Relevantno je spomenuti i Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka[10] (Narodne novine, broj 56/13, 52/18, 50/20), kojim se potiče dijeljenje prostornih podataka na interoperabilan način i definiraju osnovna načela uspostave Nacionalne infrastrukture prostornih podataka u Republici Hrvatskoj, a Direktiva 2007/2/EZ (dalje u tekstu: Direktiva INSPIRE) prenosi u nacionalno zakonodavstvo. Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi[11] (Narodne novine, broj 92/14, dalje u tekstu: ZODII) stvara tehničke preduvjete za otvaranje podataka koji se mogu prikupljati, obrađivati i koristiti kroz državnu informacijsku infrastrukturu.
Na strateškoj razini, otvoreni podaci prepoznati su i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine[12] (Narodne novine, broj 13/21), kroz strateški cilj 11. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine[13] (Narodne novine, broj 2/23), kao krovni nacionalni strateški dokument u kontekstu digitalne transformacije društva i gospodarstva, adresira otvorene podatke prvenstveno kroz prioritetna područja provedbe javnih politika 1.2 Digitalizacija javnih usluga za poduzetnike te osiguravanje dostupnosti anonimiziranih javnih podataka i 2.3. Postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave uz omogućavanje pristupa otvorenim podacima građanima i poduzećima.
Osim navedenoga, u okviru nacionalnih obveza vezanih za otvorene podatke, važno je spomenuti i Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast[14] . Iako Akcijski plan nije zakonski obvezujući dokument, svaka zemlja članica međunarodne inicijative OGP pridruživanjem se obvezala izrađivati i primjenjivati akcijske planove u suradnji s civilnim društvom, a sve s namjerom promicanja transparentnosti i sudjelovanja građana. U prethodnom Akcijskom planu za razdoblje 2022.-2023. godine provodi se mjera Kontinuirano otvaranje podataka , koja za cilj ima povećanje broja otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka RH, posebice onih koje je Europska komisija definirala kao visokovrijedne skupove podataka, kao i povećanje kvalitete svih objavljenih skupova podataka.
Politika otvorenih podataka uzima u obzir i sljedeće dvije preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (dalje u tekstu: OECD). Preporuka Vijeća OECD-a o poboljšanju pristupa i učinkovitijoj upotrebi informacija javnog sektora[15] (OECD/LEGAL/0362, usvojena 30. travnja 2008.) potiče države članice na osiguravanje otvaranja i dijeljenja podataka u posjedu tijela javne vlasti kako bi se potaknule inovacije, gospodarski rast i razvoj novih usluga. Preporuka potiče transparentnost, interoperabilnost i standardizaciju kako bi se olakšalo korištenje tih podataka. Preporuka Vijeća OECD-a o unaprjeđenju pristupa i dijeljenja podataka[16] (OECD/LEGAL/0463, usvojena 6. listopada 2021.) usmjerena je na poticanje država članica na unaprjeđenje pristupa i dijeljenja podataka općenito, a ne samo podataka javnog sektora. Preporučuje se razvoj politika koje potiču otvaranje i dijeljenje podataka te usvajanje standarda kako bi se olakšala razmjena podataka između javnog i privatnog sektora. Cilj je potaknuti inovaciju, rast gospodarstva te razvoj novih proizvoda i usluga putem dijeljenja podataka, istovremeno poštujući pitanja privatnosti i sigurnosti podataka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
3. Načela Politike otvorenih podataka
Načela Politike otvorenih podataka postavljaju temelje transparentnosti, sigurnosti i suradnje u politici otvorenih podataka. Kroz devet načela, od kojih je prvih šest istovjetno onima u Međunarodnoj povelji o otvorenim podacima[17] , naglašava se važnost pristupačnosti, interoperabilnosti, zaštite, partnerstava te educiranja u procesu objavljivanja podataka. Transparentnost i otvorenost omogućuju lakši pristup informacijama, dok standardizirani formati i tehnološka rješenja osiguravaju kompatibilnost i lakše dijeljenje nacionalnim i prekograničnim korisnicima. Zaštita privatnosti, poticanje suradnje te edukacija ključni su za daljnji razvoj i primjenu otvorenih podataka.
Sukladno tome, načela Politike otvorenih podataka Republike Hrvatske su:
1. Zadana otvorenost – Ovo načelo ističe da bi podaci trebali biti objavljeni i prije nego što se zahtjev za pristup informacijama uputi prema javnom tijelu.
2. Pravovremenost i potpunost – Ovo načelo naglašava da su otvoreni podaci vrijedni samo ako su relevantni - odnosno ažurni i potpuni. Koliko god je to moguće, podržava se objava podataka u obliku u kojem su nastali.
3. Pristupačnost i korisnost – Načelo ističe da bi objavljeni podaci trebali biti u strojno čitljivom obliku, lako pretraživi putem Portala otvorenih podataka, ali i ostalih podatkovnih portala i u skladu s načelima digitalne pristupačnosti, odnosno dostupni svim korisnicima bez obzira na privremene ili trajne vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. Koliko god je to moguće, objavljeni podaci bi trebali biti besplatni, uz definiranje uvjeta korištenja po modelu Otvorene dozvole Republike Hrvatske. U iznimnim slučajevima trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad ustrojstvenih jedinica od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile znatan dio svojih troškova u vezi s obavljanjem svojih javnih zadaća.
4. Usporednost i interoperabilnost – Podaci imaju multiplikacijski efekt. Što je više kvalitetnih skupova podataka, lakše ih je kombinirati te njihova potencijalna vrijednost postaje veća. Za ovo načelo ključna je upotreba uobičajenih standarda i formata za podatke ili propisa koji su doneseni na europskoj ili nacionalnoj razini za skupove visokovrijednih podataka. Time se pruža maksimalna vrijednost tih podataka za korisnike koji podatke mogu koristiti i kombinirati bez ikakvih tehničkih, pravnih ili financijskih prepreka.
5. Učinkovitije upravljanje javnim sektorom i mogućnost djelovanja građana – Otvoreni podaci omogućuju javnom sektoru praćenje rada drugih javnih institucija, a građanima bolji uvid u rad tijela javne vlasti prilikom sudjelovanja u praćenju i evaluaciji javnih politika, kao i otvorenih podataka. Ovakva transparentnost može poboljšati javne usluge.
6. Uključiv razvoj i inovacije – Otvoreni podaci mogu djelovati na gospodarski razvoj i inovacije. Na primjer, korištenje otvorenih podataka može djelovati na efikasnije rezultate u uzgoju poljoprivrednih kultura ili djelovati na razvoj inovacija kojima bi se moglo ublažiti posljedice klimatskih promjena i omogućiti učinkovitija prilagodba na klimatske promjene. Ujedno, mnogi poslovni subjekti mogu zaraditi korištenjem otvorenih podataka, što će povećati javne prihode potrebne za financiranje tijela javne vlasti.
7. Zaštita privatnosti i sigurnost – Ovo načelo ističe nužnost zaštite privatnosti pojedinaca te sigurnosti podataka. S obzirom na osjetljivost određenih informacija, važno je podatke objavljivati na način koji štiti privatnost te poduzimati adekvatne mjere zaštite podataka od neovlaštenog pristupa ili zloupotrebe.
8. Suradnja i partnerstva – Načelo naglašava važnost suradnje između različitih sektora, institucija i organizacija kako bi se osiguralo bolje upravljanje i dijeljenje podataka. Partnerstva olakšavaju razmjenu znanja, resursa i iskustava te potiču bolje korištenje otvorenih podataka.
9. Edukacija i svijest – Ovo načelo ističe potrebu za edukacijom i informiranjem o važnosti otvorenih podataka. To uključuje educiranje dionika o vrijednosti, načinima korištenja i objavi otvorenih podataka te promicanje svijesti o njihovoj primjeni u inovacijama, istraživanju i razvoju novih usluga. Edukacija potiče širu primjenu otvorenih podataka i njihovo bolje razumijevanje u zajednici.
Primjenom načela otvorenih podataka uspostavljaju se standardi pristupa informacijama, promiču visoki standardi zaštite podataka, potiče suradnja te osnažuje svijest o važnosti otvorenih podataka. Kroz jasna načela transparentnosti, standardiziranih formata, zaštite privatnosti, suradnje i edukacije, stvaramo okruženje koje potiče bolje upravljanje podacima, olakšava razmjenu znanja i potiče širu primjenu otvorenih podataka za dobrobit svih korisnika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
4. Otvoreni podaci i njihova ponovna uporaba u Republici Hrvatskoj
Obveza objave informacija tijela javne vlasti za ponovnu uporabu u strojno čitljivom obliku propisana je 2015. godine izmjenama ZPPI-ja, kada je i uspostavljen Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske[18] (dalje u tekstu: Portal otvorenih podataka). Početkom 2024. godine na portalu je dostupno više od 2.500 skupova podataka namijenjenih ponovnoj uporabi.
Rast broja aplikacija koje koriste otvorene podatke može se potaknuti povećanjem ponude skupova podataka, s naglaskom na visokovrijedne skupove podataka, kao i poticanjem svijesti i interesa za otvorene podatke.
U kontekstu provedbe Politike otvorenih podataka, a u svrhu povećanja korisnosti objavljenih podataka, Republika Hrvatska razmotrit će otvaranje visokovrijednih skupova podataka, dodatno unaprjeđenje funkcionalnosti Portala otvorenih podataka, kao i preporuke navedene u izvješćima koja prate stanje otvorenih podataka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
4.1. Visokovrijedni skupovi podataka
Ključna novost koju je donijela Direktiva o otvorenim podacima nalazi se u definiranju pojma visokovrijednih skupova podataka kao iznimno važnih skupova podataka za društvo, okoliš i gospodarstvo, s fokusom na njihovu primjenu u razvoju inovativnih usluga, stvaranju novih radnih mjesta te poticanju ekonomskog rasta, što je transponirano u ZPPI. ZPPI je propisao i obvezu tijela javne vlasti da visokovrijedne podatke objave u strojno čitljivom formatu, omogućujući pristup putem odgovarajućih API (aplikacijsko programsko sučelje, eng. Application Programming Interface ) servisa te olakšavajući njihovo masovno preuzimanje.
Dodatno, Europska Komisija je 20. siječnja 2023. godine objavila Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2023/138 od 21. prosinca 2022. o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka i modaliteta njihova objavljivanja i ponovne uporabe[19] (dalje u tekstu: Provedbena uredba). Ova Provedbena uredba sadrži popis visokovrijednih skupova podataka koje tijela javne vlasti moraju učiniti dostupnima za ponovnu upotrebu bez naknade u roku od 16 mjeseci od trenutka stupanja na snagu uredbe. Ista je u Službenom listu Europske unije objavljena 20.1.2023. te stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave.
ZPPI i Provedbena uredba identificiraju ključne tematske kategorije visokovrijednih skupova podataka, odnosno skupove podataka unutar tematskih kategorija. Među njima su:
1. Geoprostorni podaci – Ova kategorija obuhvaća skupove podataka kao što su administrativne jedinice, geografska imena, adrese, zgrade, katastarske čestice, referentne parcele i poljoprivredne parcele.
2. Promatranje Zemlje i okoliš – Ovom kategorijom obuhvaćeni su skupovi podataka o promatranju Zemlje, uključujući podatke iz svemira ili dobivene daljinski, kao i zemaljske ili in situ podatke, a i podaci o okolišu i klimi obuhvaćeni temama podataka INSPIRE direktive. To uključuje hidrografiju, zaštićene lokacije, visinu, geologiju, prekrivenost tla, ortofotografiju te mnoge druge INSPIRE teme.
3. Meteorološki podaci – Skupovi podataka unutar ove tematske kategorije obuhvaćaju podatke dobivene motrenjima (mjerenja i opažanja) na meteorološkim postajama, klimatološke podatke, upozorenja na opasne vremenske pojave, radarske podatke i podatke numeričkog prognostičkog modela (NPM).
4. Statistički podaci – Ova kategorija obuhvaća statističke podatke poput nacionalnih računa, državnih izdataka i prihoda, indeksa potrošačkih cijena, zaposlenosti, nezaposlenosti, stanovništva, fertiliteta, mortaliteta, tekućih troškova zdravstvene zaštite i podataka o siromaštvu.
5. Trgovačka društva i vlasništvo nad trgovačkim društvima – Ova tematska kategorija obuhvaća skupove podataka koji sadrže osnovne informacije, dokumente i financijske izvještaje trgovačkih društava.
6. Mobilnost – Kategorija obuhvaća informacije o prometnim mrežama poput cestovnih, zračnih, željezničkih i vodnih prometnih sustava te podatke o pripadajućoj infrastrukturi. Riječ je o skupovima podataka unutar teme podataka INSPIRE prometne mreže.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
4.2. Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske
Portal otvorenih podataka predstavlja podatkovni čvor putem kojeg se prikupljaju, kategoriziraju i distribuiraju otvoreni podaci javnog sektora. Cilj uspostave Portala poboljšati je širenje javnih i otvorenih podataka putem jedinstvenog i centralnog mjesta te omogućiti izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija koje bi koristile te podatke. Portal je povezan sa službenim portalom za europske podatke European data[20] te se skupovi s hrvatskog nacionalnog portala mogu pronaći i na europskom. Unaprjeđenje portala 2021. godine utjecalo je na pojačan angažman tijela javne vlasti, što je rezultiralo povećanjem broja objavljenih skupova podataka na Portalu.
Na Portalu otvorenih podataka dostupan je i centralni transformacijski servis (CTS) koji korisnicima omogućava automatsku objavu i osvježavanje skupova podataka.
Svi skupovi otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka objavljeni su u skladu s nacionalnom dozvolom za otvorene podatke – Otvorenom dozvolom.
Osim nacionalnog portala posvećenog svim podacima, vlastite portale otvorenih podataka vodi nekoliko gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a skupovi podataka s tih portala dostupni su i na Portalu otvorenih podataka. Osim tih portala postoje i tematski portali koji objedinjavaju podatke po nekom zajedničkom kriteriju poput Geoportala Nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Isti predstavlja početno mjesto za pronalaženje, razumijevanje i korištenje prostornih podataka na području RH. Dugoročni je cilj takve portale povezati s Portalom otvorenih podataka kako bi se iz perspektive korisnika osigurala bolja zastupljenost različitih vrsta podataka te iskoristio angažman i trud koji je u nekim područjima već uložen.
Promatrajući područje Izvješća Europske komisije o zrelosti otvorenih podataka za 2023. godinu[21] koja se odnosi na funkcionalnosti portala otvorenih podataka, Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske svrstan je ispod prosječne ocjene drugih sličnih portala u državama obuhvaćenim izvještajem. Nedostaci utvrđeni Izvješćem djelomice uključuju funkcionalnosti koje su implementirane nadogradnjom krajem 2023. godine, ali i ukazuju na potrebu implementacije dodatnih funkcionalnosti za postizanje većeg učinka portala. Kada je u pitanju korištenje portala, postojeći nedostaci u ovom području mogu se poboljšati praćenjem statistika i ponašanja korisnika portala. Što se tiče dostupnosti podataka, poboljšanja bi se mogla realizirati na osnovu bolje suradnje s tijelima javne vlasti radi objavljivanja podataka, objave visokovrijednih skupova podataka ažuriranih u stvarnom vremenu te objavljivanjem popisa resursa tih tijela na portalu, uključujući i popise registara koji se ne mogu objaviti kao otvoreni podaci.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
4.3. Izvješća o stanju otvorenih podataka u Hrvatskoj
Prema Izvješću o zrelosti otvorenih podataka za 2023. godinu (Open Data Maturity 2023[22] ), koje Europska komisija svake godine provodi za sve članice EU kroz četiri p odručja : politika, utjecaj, portal i kvaliteta podataka, u Hrvatskoj postoji značajan prostor za napredovanje u razini zrelosti otvorenih podataka. Zaključak Izvješća preporuke su za unapređenje koje obuhvaćaju: i) stvaranje nacionalne strategije (politike) za otvorene podatke te njezino usklađivanje s drugim relevantnim strategijama digitalizacije i modernizacije javne uprave, ii) osnivanje nacionalnog tima za upravljanje otvorenim podacima, te iii) organiziranje događanja posvećenih otvorenim podacima kako bi se potaknula objava i uporaba podataka te promovirale najbolje prakse u objavi i korištenju podataka.
Prema informacijama iz indeksa 2023 OECD Open, Useful and Re-usable data (OURdata) Index[23] , Hrvatska ima prostora za unaprjeđenje u području otvorenih podataka, posebice stoga što su otvoreni podaci jedno od prioritetnih područja nacionalne digitalne politike.
Prema ZPPI-ju, Povjerenik za informiranje prati provedbu tog Zakona te podnosi izvješće Hrvatskom saboru o njegovoj provedbi. Izvješće o provedbi ZPPI-ja za 2023. godinu[24] Povjerenika za informiranje obuhvaća i ocjenu stanja vezanu za otvorene podatke u Republici Hrvatskoj. Naglašava se potreba izmjene postojećeg ili izrade novog zakonskog okvira za pristup informacijama, s naglaskom na redefiniranje zakonskih obveza sukladno pojedinim kategorijama tijela javne vlasti. S ciljem iskorištavanja gospodarskog i društvenog potencijala ponovne uporabe podataka, potrebno je omogućiti pristup registrima i bazama podataka tijela javne vlasti te preuzimanje skupova podataka u otvorenom, strojno čitljivom i pristupačnom obliku, uz poseban naglasak na otvaranje visokovrijednih skupova podataka. Osim toga, potrebno je nastaviti s uklanjanjem tehničkih prepreka kako bi se osigurali preduvjeti za ponovnu uporabu, edukacijom službenika u tijelima javne vlasti te promicanjem otvorenih podataka u javnosti, kako bi se potaknuo interes za korištenje otvorenih podataka u području inovacija, znanstvenih istraživanja i stvaranja novih usluga.
Zaključno, prema izvješćima o stanju otvorenih podataka koje provode Europska komisija, OECD i Povjerenik za informiranje, Republika Hrvatska ulaže napore u edukaciju iz područja pristupa i ponovne uporabe informacija, poticanje objave i ponovne uporabe informacija i unapređenje funkcionalnosti Portala otvorenih podataka. Međutim, kako bi se poboljšalo stanje vezano uz otvorene podatke, potrebno je poboljšati koordinaciju u objavi otvorenih podataka, uložiti daljnje napore u osiguravanju dostupnosti visokovrijednih skupova podataka, kao i svih ostalih skupova podataka, ukloniti prepreke za objavu podataka te osigurati ažurnost skupova podataka. Isto tako, nužno je potaknuti i svijest o mogućnostima korištenja otvorenih podataka kako bi se kreirao politički, društveni, okolišni i ekonomski utjecaj prilikom njihovog korištenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
4.4. Sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima
Uz tematiku otvorenih podataka nužno je spomenuti i sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima. Europski podatkovni prostori su zajednički okviri za razmjenu i korištenje podataka unutar i između država članica Europske unije, u određenim sektorima i područjima javnog interesa. Cilj im je omogućiti bolje iskorištavanje podataka za društveno i gospodarsko dobro, uz poštivanje temeljnih prava i vrijednosti EU.
Kako bi se iskoristila vrijednost podataka u korist europskog gospodarstva i društva, Europskom strategijom za podatke utvrđen je put prema stvaranju zajedničkih europskih podatkovnih prostora u nizu strateških područja: zdravlje, poljoprivreda, proizvodnja, energija, mobilnost, financije, javna uprava, vještine, europski oblak za otvorenu znanost. Podatkovni prostor zelenog plana također naglašava da je ispunjavanje ciljeva zelenog plana ključan prioritet. Od tada su se pojavili i podatkovni prostori u drugim važnim područjima kao što su mediji i kulturna baština. Podatkovni će prostori postupno biti međusobno povezani kako bi se stvorilo jedinstveno tržište za podatke. Europska unija je 2022. godine na temelju Europske strategije za podatke započela s uspostavom četrnaest europskih podatkovnih prostora, koji se odnose na sljedeća područja[25] : poljoprivreda, kulturna baština, energija, financije, zeleni dogovor, zdravlje, jezik, proizvodnja, mediji, mobilnost, javna uprava, istraživanje i inovacije, vještine i turizam.
Sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima podrazumijeva pristupanje zajedničkim pravilima, standardima i infrastrukturi za razmjenu i korištenje podataka te doprinos stvaranju i održavanju tih prostora kroz objavljivanje, dijeljenje i ponovnu uporabu podataka te kroz sudjelovanje u zajedničkim projektima i inicijativama. Sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima donosi brojne koristi za države članice, kao što su povećanje dostupnosti i kvalitete podataka, povećanje inovacija i konkurentnosti, povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih usluga i politika te povećanje suradnje i solidarnosti.
Republika Hrvatska prepoznala je važnost sudjelovanja u europskim podatkovnim prostorima i poduzela niz koraka kako bi prilagodila svoj nacionalni okvir za sudjelovanje u europskim podatkovnim prostorima. Među njima je i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom u području podataka, pridruživanje europskim inicijativama i projektima u području podataka, razvoj nacionalnih prostora podataka u skladu s europskim podatkovnim prostorima te jačanje kapaciteta i suradnje u području podataka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
5. Prioritetni ciljevi i učinci Politike otvorenih podataka
Politika otvorenih podataka ključni je alat u suvremenom društvu koje teži transparentnosti, inovacijama i učinkovitosti.
Sukladno tome, definiraju se tri prioritetna cilja:
1. Povećanje količine i kvalitete otvorenih podataka – Ovaj cilj usmjeren je na proaktivnu objavu većeg broja relevantnih podataka tijela javne vlasti dostupnih javnosti u obliku koji je koristan, lako pristupačan te visoke kvalitete i interoperabilan s prekograničnim istovjetnim podacima, kada god je to moguće. To uključuje osnaživanje procesa prikupljanja, analize i distribucije podataka kako bi se osigurala njihova relevantnost i pouzdanost za širok spektar korisnika.
2. Povećanje ponovne uporabe otvorenih podataka – Ovaj cilj stavlja naglasak na edukaciju i informiranje javnosti, uključujući privatni i javni sektor te građane, o važnosti i potencijalu otvorenih podataka. Cilj je potaknuti interes i svijest o mogućnostima korištenja otvorenih podataka, potičući time njihovu širu primjenu kako bi ih koristio što veći broj korisnika, bilo da se radi o inovacijama, istraživanju ili stvaranju novih usluga.
3. Povećanje suradnje i partnerstva u području otvorenih podataka – Ovaj cilj teži stvaranju jače suradnje između javnog sektora, privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva. Cilj je potaknuti dijeljenje znanja, resursa i iskustava kako bi se osiguralo bolje upravljanje, standardizacija i objava otvorenih podataka, kao i primjera dobre prakse, uz istovremeno smanjenje prepreka za njihovu uspješnu primjenu.
Očekivani učinci koje bi Politika otvorenih podataka trebala imati na različite aspekte društvenog i gospodarskog razvoja uključuju:
a. Poboljšanje transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti – ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje građanima, poslovnim subjektima i civilnom društvu praćenje i ocjenjivanje rada i rezultata tijela javne vlasti te sudjelovanje u podatkovno informiranom donošenju odluka i rješavanju problema. Time se povećava povjerenje i zadovoljstvo javnim uslugama i politikama te se smanjuje rizik od korupcije i zlouporabe podataka.
b. Poticanje inovacija privatnog i civilnog sektora – poslovnim subjektima, posebno malim i srednjim, kao i udrugama civilnog društva, ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje razvoj novih digitalnih proizvoda, usluga i rješenja koja zadovoljavaju potrebe i očekivanja korisnika te rješavaju društvene i gospodarske izazove.
c. Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javnih usluga i politika – ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje tijelima javne vlasti da poboljšaju planiranje, provedbu i evaluaciju javnih usluga i politika te da pruže prilagođene i integrirane e-usluge građanima i poduzećima. Time se povećava kvaliteta i učinkovitost javne uprave te se optimiziraju troškovi i resursi.
d. Povećanje znanja i vještina u području podataka – ponovna uporaba otvorenih podataka omogućuje istraživačima, obrazovnim institucijama i drugim zainteresiranim dionicima da provode znanstvena i druga istraživanja te da stvaraju i šire podatkovno znanje i vještine. Time se povećava podatkovna pismenost i kultura te se doprinosi razvoju ljudskog kapitala i društvenog napretka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
6. Koordinacija za provedbu Politike otvorenih podataka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
6.1. Uspostava Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka
Koordinacija za provedbu Politike otvorenih podataka je tijelo zaduženo za nadzor, koordinaciju i unaprjeđenje provedbe Politike otvorenih podataka. Glavna svrha Koordinacije je osigurati da se podaci koje prikupljaju i obrađuju tijela javne vlasti učine dostupnima javnosti na otvoren i ponovo iskoristiv način. Ova Koordinacija djeluje kako bi potaknula usklađenost sa zakonodavnim i strateškim dokumentima, omogućila bolju dostupnost podataka te osigurala tehničku i organizacijsku potporu tijelima javne vlasti u tom procesu.
Čelnik tijela nadležnog za digitalnu transformaciju odlukom će osnovati Koordinaciju za provedbu Politike otvorenih podataka od najmanje pet članova:
U sklopu odluke može se utvrditi i sudjelovanje drugih tijela javne vlasti u smislu ZPPI-ja u sastavu Koordinacije.
Koordinacijom predsjeda predstavnik tijela nadležnog za digitalnu transformaciju, dok će ostali članovi biti imenovani na prijedlog čelnika institucije čiji su predstavnici.
Glavne zadaće Koordinacije su:
Ostale zadaće Koordinacije utvrđuju se na temelju odluke koju donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za digitalnu transformaciju
Akcijski plan za provedbu Politike otvorenih podataka na prijedlog Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka donosi Vlada RH za razdoblje od dvije godine. Nakon proteka dvije godine Koordinacija, putem radne skupine u kojoj sudjeluju tijela javne vlasti, izrađuje prijedlog novog Akcijskog plana za naredno razdoblje. Prilikom izrade Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka uzet će se u obzir direktive, akti i smjernice Europske unije, analize i preporuke Europske komisije te preporuke OECD-a koji se tiču otvorenih podataka.
Popis visokovrijednih skupova podataka uzimat će u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2023/138 i studije koje identificiraju potencijalne visokovrijedne podatke. Koordinacija će utvrditi popis najkasnije šest mjeseci od donošenja Politike otvorenih podataka te ga objaviti na Portalu otvorenih podataka. Koordinacija će po potrebi ažurirati popis, pri čemu će se na sastancima Koordinacije minimalno jednom godišnje raspravljati o potrebi ažuriranja istog. Popis visokovrijednih skupova podataka sadržavat će minimalno naziv skupa podataka, nadležno tijelo javne vlasti za objavu skupa podataka i status objave skupa podataka.
Koordinacijom predsjeda predstavnik tijela državne uprave nadležnog za digitalnu transformaciju , dok će ostali članovi iz drugih tijela javne vlasti biti imenovani na prijedlog čelnika tijela kojih su predstavnici. Kako bi se osiguralo da sastanci Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka imaju stalnu prisutnost predstavnika, imenovat će se zamjenik za svakog člana Koordinacije. Koordinacija se sastaje najmanje dva puta godišnje, a saziva je predsjedavajući član Koordinacije.
Koordinacija po potrebi može osnivati dodatne radne skupine po pojedinim ciljevima, mjerama ili aktivnostima politike, odnosno tematskim područjima. Koordinacija može u rad radnih skupina uključiti predstavnike tijela javne vlasti, posebice ona koja su nadležna za objavu visokovrijednih skupova podataka, predstavnike tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, akademske zajednice, privatnog sektora i civilnog društva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
6.2. Vremenski okvir Politike otvorenih podataka
Politika otvorenih podataka odnosi se na razdoblje od pet godina od trenutka njenog donošenja. Nakon tog razdoblja, revidira se i donosi nova Politika otvorenih podataka, usklađena u regulatornom, tehnološkom i drugim potrebnim aspektima. Koordinacija za provedbu Politike otvorenih podataka prema potrebi može predložiti ažuriranje, odnosno reviziju Politike otvorenih podataka i prije isteka navedenog razdoblja. Donošenjem ove Politike otvorenih podataka prestaje važiti Politika otvorenih podataka donesena 19.07.2018.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
7. Zaključak
Politika otvorenih podataka Republike Hrvatske predstavlja značajan korak prema digitalnoj transformaciji društva i javne uprave, istovremeno osnažujući gospodarski rast, inovacije i transparentnost. Otvaranjem pristupa podacima koje prikupljaju i obrađuju tijela javne vlasti, omogućuje se stvaranje novih usluga, razvoj poslovnih prilika te povećanje odgovornosti i povjerenja građana u javne institucije
Ključni prioriteti politike, kao što su povećanje količine i kvalitete otvorenih podataka, poticanje njihove ponovne uporabe te jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora, postavljaju temelje za daljnji napredak. Očekivani učinci uključuju poboljšanje učinkovitosti javnih usluga, poticanje inovacija, kao i stvaranje novih mogućnosti za istraživanje i obrazovanje.
Prema procjenama Europske komisije , tržište otvorenih podataka u 2019. iznosilo je 184 milijardi eura, a očekuje se da će do 2025. iznositi do 334 milijardi eura. Također, u razdoblju između 2019. i 2025., postoji potencijal rasta od gotovo milijun novih zaposlenika koji su direktno ili indirektno povezani s otvorenim podacima.
Provedba ove politike ovisit će o kontinuiranoj koordinaciji i suradnji između svih dionika, uključujući tijela javne vlasti, privatni sektor, akademsku zajednicu i građane. Stoga je važno nastaviti razvijati mehanizme za praćenje i evaluaciju njezinih učinaka, kao i osigurati potrebne resurse za njezinu učinkovitu implementaciju. Politika otvorenih podataka u Hrvatskoj ima potencijal značajno doprinijeti razvoju digitalnog gospodarstva i unapređenju kvalitete života građana, čime Hrvatska postaje dio globalnog trenda otvorenosti i transparentnosti podataka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Reference
[1] Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32019L1024)
[2] Komunikacija Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, europskom gospodarskom i socijalnom odboru i odboru regija - Europska strategija za podatke (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020DC0066)
[3] Uredba (EU) 2022/868 Europskog Parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima) (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022R0868)
[4] Uredba (EU) 2023/2854 Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L_202302854&qid=1708525708596)
[5] Direktiva 96/9/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:31996L0009)
[6] Direktiva 2003/4/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32003L0004)
[7] Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32007L0002)
[8] Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15, 69/22)
(https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_25_403.html)
[9] Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija („Narodne
novine“, br. 67/17) (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_67_1577.html)
[10] Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija („Narodne novine“, br. 87/18)
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2018_09_87_1706.html
[11] Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka („Narodne novine“, br. 56/13, 52/18, 50/20)
(https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_50_1014.html)
[12] Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi („Narodne novine“, br. 92/14)
(https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_92_1840.html)
[13] Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine („Narodne novine“, br. 13/21)
(https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html)
[14] Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine („Narodne novine“, br. 2/23) (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_01_2_17.html)
[15] Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2022. - 2023. (https://udruge.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti//Akcijski%20plan%20za%20provedbu%20inicijative%20Partnerstvo%20za%20otvorenu%20vlast%20u%20Republici%20Hrvatskoj%202022.-2023.pdf)
[16] Preporuka Vijeća o poboljšanju pristupa i učinkovitijoj upotrebi informacija javnog sektora, OECD/LEGAL/0362, 30. travnja 2008. (https://legalinstruments.oecd.org/en/instruments/OECD-LEGAL-0362)
[17] Preporuka Vijeća o unaprjeđenju pristupa i dijeljenja podataka, OECD/LEGAL/0463, 6. listopada 2021. (https://legalinstruments.oecd.org/en/instruments/OECD-LEGAL-0463)
[18] Međunarodna povelja o otvorenim podacima (https://opendatacharter.net/principles/)
[19] Portal otvorenih podataka (https://data.gov.hr/)
[20] Provedbena Uredba Komisije (EU) 2023/138 оd 21. prosinca 2022. o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka i modaliteta njihova objavljivanja i ponovne uporabe
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32023R0138)
[21] European data portal ( https://data.europa.eu/hr)
[22] Izvješća Europske komisije o zrelosti otvorenih podataka za 2023. godinu
(https://data.europa.eu/en/publications/open-data-maturity/2023)
[23] Izvješća Europske komisije o zrelosti otvorenih podataka za 2023. godinu
(https://data.europa.eu/en/publications/open-data-maturity/2023)
[24] 2023 OECD Open, Useful and Re-usable data (OURdata) Index ( https://www.oecd.org/publications/2023-oecd-open-useful-and-re-usable-data-ourdata-index-a37f51c3-en.htm )
[25] Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu; ožujak 2024. (https://pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2024/03/Izvjesce-o-provedbi-ZPPI-za-2023.pdf?x78059)
[26] Zajednički europski podatkovni prostori (https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/data-spaces)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE