I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19 - Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22 i 36/24; u daljnjem tekstu: ZKP/08) donesen je 2008. godine, a stupio je na snagu u pojedinim odredbama 1. siječnja 2009. godine i 1. srpnja 2009. godine, te u cjelini 1. rujna 2011. godine, osim odredbi o Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske.

ZKP/08 je od svog donošenja mijenjan deset puta. Prvi puta 2009. godine, drugi puta 2011. godine, pa zatim u 2012. godini, kada je ZKP/08 usklađivan s novim Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - ispravak, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; u daljnjem tekstu: KZ/11), dok se četvrta izmjena dogodila u prvoj polovini 2013. godine kao posljedica nužnosti usklađivanja s tri direktive Europske unije. Po opsegu najveća, peta novela ZKP/08, rezultat je, u prvom redu, izvršenja Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I1710/2009, U-I-18153/2009, U-I-5813/2010, U-I-2871/2011, od 19. srpnja 2012. godine, dok je dio izmjena i dopuna bio rezultat praktične primjene ZKP/08.

Izmjena iz prosinca 2014. godine bila je uvjetovana, prvenstveno, potrebom usklađivanja ZKP/08 sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14). Izmjene iz 2017. godine rezultat su potrebe za usklađivanjem s četiri direktive Europske unije od kojih su najopsežnije izmjene proizašle kao rezultat prenošenja Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP u nacionalno zakonodavstvo.

Izmjenama i dopunama iz 2019. godine domaće kazneno procesno zakonodavstvo usklađeno je s Direktivom 2016/1919/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. godine o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Devetom novelom ZKP/08 provedena je reforma kaznenog postupka u smislu proširenja uporabe informacijsko - komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku, i to uvođenjem e-komunikacije, proširenjem uporabe tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku te proširenjem mogućnosti korištenja audio - video linka. Nadalje, proširen je katalog prava žrtve pravom predlaganja ispitivanja putem audio-video uređaja te preciziranjem kako je pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela lako dostupan, povjerljiv i besplatan. Također je uvedena tzv. zabrana dvostrukog ukidanja prvostupanjske presude, odnosno prvostupanjska presuda u povodu žalbe može se ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput.

Desetom novelom ZKP/08, koja je stupila na snagu 2. travnja 2024. godine unaprijeđen je zakonodavni okvir zaštite od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama na području kaznenog postupovnog prava. U tu svrhu izmijenjene su i precizirane odredbe koje reguliraju opći i posebne kataloge prava žrtava. Tako je u općem katalogu prava žrtava prošireno pravo žrtve na način da ista odmah nakon počinjenja kaznenog djela i onoliko dugo koliko je potrebno ima pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela. Izričito je propisano da žrtva ima pravo na pratnju osobe od povjerenja, po vlastitom izboru, od prijave kaznenog djela do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Propisano je novo opće pravo žrtve na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost žrtvi bliskih osoba. Prava žrtve na obavijesti, a koja su dosad bila propisana kao prava koja je žrtva ostvarivala ,,na zahtjev“, propisana su na način da se pretpostavlja da žrtva želi primiti propisane obavijesti, osim u slučaju odricanja žrtve od navedenog prava. Pravo na obavijest prošireno je na obavijest žrtvi o puštanju uhićenika na slobodu. U posebne kataloge prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode, žrtava kaznenog djela trgovanja ljudima i žrtava u odnosu na koje su utvrđene posebne potrebe zaštite uvedeno je pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja, osim ako sama žrtva traži da bude nazočna u sudnici tijekom davanja iskaza.

Nadalje, u cilju daljnjeg osiguranja sigurnosti žrtve nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, propisano je obvezno uzimanje u obzir rizičnih čimbenika za ponavljanje nasilja kao i rezultata prethodne procjene potreba žrtve prilikom provedbe pojedinačne procjene koja se odnosi na navedene kategorije žrtava. Ako se radi o ovim kategorijama kaznenih djela, propisana je obveza suda i državnog odvjetnika, da prije donošenja rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida mjera opreza, sasluša žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za njenu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba te uzme u obzir očitovanje o prijedlogu za primjenu mjere opreza i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve. Nadalje, specificirano je kako se saslušanje žrtve na ovu okolnost može obaviti i primjenom informacijsko-komunikacijskih tehnologija ili na drugi odgovarajući način. Također se žrtvu navedenih kategorija kaznenih djela ovlastilo na podnošenje žalbe protiv rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida mjera opreza.

U cilju osiguranja žurne reakcije sustava na situaciju kršenja mjere opreza, uveden je pravni temelj za uhićenje okrivljenika za kojeg postoje osnove sumnje da je postupio protivno protiv njega određenoj mjeri opreza, te je određen rok prema kojem će sud odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti odluku o zamjeni prekršene mjere opreza istražnim zatvorom. Također je propisana udaljenost od 100 metara kao minimalna udaljenost koju sud može odrediti prilikom nalaganja mjere opreza zabrane približavanja određenoj osobi. Dopunjene su odredbe o dostavi rješenja o mjeri opreza na način da se u slučajevima kaznenih djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama rješenje kojim se određuje, produljuje ili ukida mjera opreza dostavlja i žrtvi i nadležnom tijelu socijalne skrbi prema mjestu boravišta žrtve.

Obavještavanje žrtve o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu i o ukidanju istražnog zatvora se precizira na način da će pritvorski nadzornik odmah obavijestiti žrtvu, ako se žrtva toga prava nije odrekla, o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu, dok će sud obavijestiti žrtvu odmah, putem policije, ako se tog prava nije odrekla, o ukidanju istražnog zatvora protiv okrivljenika.  U cilju zaštite prava na privatnost i dostojanstvo žrtve, propisana je obveza anonimizacije osobnih podataka žrtve kao i podataka na temelju kojih se može zaključiti o identitetu žrtve, prilikom objave akata na oglasnoj ploči suda.

Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: Prijedlog) predlaže se jedanaesta novela ZKP/08, kao rezultat potrebe njegova usklađivanja sa pravnim standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) po pitanju mogućnosti primjene instituta posebnih dokaznih radnji i za kazneno djelo podmićivanja zastupnika iz članka 339. KZ/11.

Nadalje, Prijedlog je također rezultat potrebe usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22 i 88/22), odnosno potrebe izmjena odredbi koje sadržavaju pozivanja na hrvatsku kunu, a koje je potrebno izmijeniti obzirom da je službena valuta u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine euro.

Zaključno, ovim Prijedlogom propisuje se novi datum stupanja na snagu članaka 409.a i 411.a ZKP/08, kojima se uređuje obvezno tonsko snimanje rasprave i sadržaj zapisnika. Stupanje na snagu predmetnih članaka odgađa se do 1. srpnja 2027.godine, kako bi se osiguralo da u trenutku stupanja odredbi na snagu svi praktični preduvjeti za njihovu primjenu budu osigurani.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Ovim Prijedlogom Zakona predlaže se proširiti katalog kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje iz članka 332. stavka 1. ZKP/08 uključivanjem kaznenog djela podmićivanja zastupnika iz članka 339. KZ/11. Navedeno se predlaže radi potrebe ispunjavanja preporuke sadržane u Izvješću druge faze evaluacije Republike Hrvatske, koje je usvojila Radna skupina za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama u prosincu 2024. godine, u okviru postupka pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Nadalje, odredbe ZKP/08 koje sadrže pozivanja na hrvatsku kunu izmijenit će se na način da se iznosi u kunama zamijene iznosima u eurima. Predmetni iznosi izračunati su korištenjem fiksnog tečaja konverzije koji je određen na razini 1 euro=7,53450 kuna, a utvrđen je Uredbom Vijeća (EU) 2022/1208 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku, te primjenom pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz članka 14. i članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22 i 88/22).

Prilikom preračunavanja granica novčanih kazni u člancima 80., 101., 173., 206.g, 259., 265., 268., 291., 303., 310., 335., 396., 397., 403., 405.i 540. ZKP/08 korišteno je pravilo iz članka 69. stavak 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj o zaokruživanju dobivenog iznosa na nižu deseticu. Prilikom preračunavanja novčanih iskaza vrijednosti izraženih u kunama u članku 560.a ZKP/08 korišteno je pravilo iz članka 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj o zaokruživanju dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale.

Nadalje, stupanje na snagu odredbi koje uređuju obvezno tonsko snimanje rasprave i sadržaj zapisnika, koje su s odgodnim učinkom propisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 80/22), odgađa se do 1. srpnja 2027. godine, kako bi se osiguralo da u trenutku stupanja ovih odredbi na snagu svi praktični preduvjeti za njihovu primjenu budu osigurani.

Izmijenjene i dopunjena odredba stupit će na snagu osmi dan od dana objave Zakona u „Narodnim novinama“.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku i njegovim stupanjem na snagu postići će se usklađenost kaznenog procesnog prava sa standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) po pitanju mogućnosti primjene instituta posebnih dokaznih radnji za kazneno djelo podmićivanja zastupnika iz članka 339. KZ/11.

Također će od dana stupanja Zakona na snagu odredbe Zakona o kaznenom postupku biti izražene u valuti koja je od 1. siječnja 2023. godine postala zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.

Zaključno, osigurava se da trenutak stupanja na snagu odredbi kojima se uređuje obvezno tonsko snimanje rasprave (članak 409.a ZKP/08) i sadržaj zapisnika (članak 411.a ZKP/08)  prati ostvarenje praktičnih preduvjeta za primjenu navedenih odredbi.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona sredstva su osigurana u okviru redovnog poslovanja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske , 123/20 i 86/23- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi.

Ovim Prijedlogom zakona se ZKP/08 daljnje usklađuje sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, a na potrebu kojeg je ukazala Radna skupina OECD-a za suzbijanju korupcije u svom Izvješću iz drugog kruga evaluacije za Republiku Hrvatsku, koje je usvojeno na Plenarnoj sjednici održanoj u razdoblju od 10.-13. prosinca 2024. godine.

Dodatno ovaj Prijedlog zakona, sadrži prijelaznu odredbu temporalne naravi kojom se odgađa primjena odredbi o obveznom tonskom snimanju rasprave (članak 409.a ZKP/08) i sadržaju zapisnika (članak 411.a ZKP/08),  s 01. svibnja 2025. godine na 01. srpnja 2027. godine, kako bi se osiguralo da u trenutku stupanja odredbe na snagu budu osigurani svi tehnički uvjeti za njenu primjenu. Naime, implementacija odredbi o obveznom tonskom snimanju rasprave je zahtjevan i složen postupak koji, između ostalog, podrazumijeva opremanje svih sudnica u Republici Hrvatskoj odgovarajućom informatičkom opremom i, potom, ostavljanje dovoljno vremena sucima za prilagodbu svih potrebnih radnih procesa kako bi rasprave tekle neometano kada odredbe o fakultativnom snimanju rasprave budu stavljene van snage.  

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

Članak 1.

U Zakonu o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19. - Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24.) u članku 80. stavku 1. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 2.

U članku 101. stavku 3. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“.

Članak 3.

U članku 173. stavku 5. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 4.

U članku 206.g stavku 3. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“, a riječi: „5.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „663.610,00 eura“.

Članak 5.

U članku 259. stavku 1. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 6 .

U članku 265. stavku 8. riječi: „1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „132.720,00 eura“, a riječi: „200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura“.

Članak 7.

U članku 268. riječi: „1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „132.720,00 eura“, a riječi: „200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 eura“.

Članak 8.

U članku 291. stavku 2. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 9.

U članku 303. stavku 2. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 10.

U članku 310. stavku 2. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 11.

U članku 334. točki 1. iza riječi: ,,počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329. stavak 1. točke 3. do 6.),“ dodaju se riječi: ,,podmićivanja zastupnika (članak 339. stavak 1.),“.

U točki 2. iza riječi: „ (članak 326. stavak 2.)“ dodaje se zarez, riječ: „te“ briše se, a iza riječi: ,,počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.)“ briše se zarez i dodaju se riječi: ,, te podmićivanja zastupnika (članak 339. stavak 2.),“.

Članak 12.

U članku 335. stavku 2. riječi: „1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „132.720,00 eura“, a riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 13.

U članku 396. stavku 1. riječi: „50.000,00 kn“ zamjenjuju se riječima: „ 6.630,00 eura“.

Članak 14.

U članku 397. stavku 1., riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 15.

U članku 403. riječi: „50.000,00 kn“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 16.

U članku 405. stavku 1. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 eura“.

Članak 17.

U članku 540. stavku 3. točki 1. riječi: „2.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „265.440,00 eura“

Članak 18.

U članku 560.a stavku 1. riječi: „60.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „7.963,37 eura“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br. 36/24.) u članku 29. riječi: „1. svibnja 2025.“ zamjenjuju se riječima: „1. srpnja 2027.“.

Članak 20.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Članak 1.

Ovim člankom iznosi novčane kazne izraženi u kunama zamjenjuju se novčanim iznosima u eurima.

Prilikom preračunavanja granica novčane kazne korišteno je pravilo iz članka 69. stavak 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj o zaokruživanju dobivenog iznosa na nižu deseticu.

Članak 2.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 3.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 4.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 5.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 6.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 7.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 8.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 9.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 10.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 11.

Ovim se člankom dopunjuje članak 334. ZKP/08 koji propisuje katalog kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje iz članka 332. stavka 1. ZKP/08.

Katalog kaznenih djela iz članka 334. točke 1. ZKP/08 dopunjuje se kaznenim djelom podmićivanja zastupnika iz članka 339. stavka 1. KZ/11, koje se kazneno djelo odnosi na pasivno podmićivanje zastupnika, odnosno zahtijevanje ili primanje mita ili prihvaćanje ponude ili obećanja mita od strane zastupnika u Hrvatskome saboru, Europskom parlamentu, zakonodavnom tijelu ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije ili vijećnika u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Katalog kaznenih djela iz članka 334. točke 2. ZKP/08 dopunjuje se kaznenim djelom podmićivanja zastupnika iz članka 339. stavka 2. KZ/11, koje se kazneno djelo odnosi na aktivno podmićivanje zastupnika, odnosno nuđenje, obećavanje ili davanje mita zastupniku u Hrvatskome saboru, Europskom parlamentu, u zakonodavnom tijelu ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije ili vijećniku u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Opisanom dopunom zakonskog teksta ispunjava se preporuka sadržana u Izvješću druge faze evaluacije Republike Hrvatske, koje je usvojila Radna skupina za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama u prosincu 2024. godine, u okviru postupka pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Predmetno izvješće sadrži preporuku Republici Hrvatskoj da izvrši potrebne izmjene u ZKP/08 kako bi učinila institut posebnih dokaznih radnji primjenjivim i u odnosu na navedeno kazneno djelo.

Članak 12.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 13.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 14.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 15.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 16.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 17.

Vidi objašnjenje uz članak 1. Prijedloga Zakona.

Članak 18.

Ovim se člankom propisani iznos izražen u kunama zamjenjuje novčanim iznosom propisanim u eurima. Obzirom da se u konkretnom članku radi o novčanom iskazu vrijednosti, nije primjenjivo pravilo iz članka 69. stavka 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj o zaokruživanju iznosa u eurima na nižu deseticu, već su korištena pravila za preračunavanje i zaokruživanje na dvije decimale, a na temelju treće decimale iz članka 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Članak 19.

Ovim člankom propisuje se novi datum stupanja na snagu članaka 409.a i 411.a ZKP/08, koji

članci su uneseni u ZKP/08 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

(,,Narodne novine“, broj 80/22). Njima se uređuje obvezno tonsko snimanje rasprave i sadržaj

zapisnika. Stupanje na snagu predmetnih članaka odgađa se do 1. srpnja 2027.godine, kako bi se osiguralo da u trenutku stupanja odredbi na snagu svi praktični preduvjeti za njihovu primjenu budu osigurani .

Članak 20.

Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,

ODNOSNO  DOPUNJUJU

Članak 80.

(1 ) Sud će kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kuna, branitelja, opunomoćenika, zakonskog zastupnika, oštećenika, privatnog tužitelja, oštećenika kao tužitelja, istražitelja, svjedoka, vještaka ili drugu osobu koja sudjeluje u postupku koji u podnesku, elektroničkoj ispravi ili u usmenoj riječi odnosno na drugi način vrijeđa sud ili sudionika u postupku. Rješenje o kažnjavanju donosi sud pred kojim je dana izjava, a ako je ona učinjena u podnesku, sudac istrage prije donošenja optužnice, a nakon toga sud koji vodi postupak. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba. O kažnjavanju odvjetnika, odnosno odvjetničkog vježbenika izvijestit će se Hrvatska odvjetnička komora.

(2) Ako državni odvjetnik ili osoba koja ga zastupa vrijeđa drugoga, o tome će se izvijestiti nadležni državni odvjetnik i Državno odvjetničko vijeće.

(3) Kažnjavanje prema stavku 1. ovog članka ne utječe na progon i izricanje kazne za kazneno djelo počinjeno vrijeđanjem.

Članak 101.

(1 ) Tijelo koje je naložilo mjeru opreza može naložiti provjeru njezinog izvršavanja i zatražiti izvješće od policije ili drugog tijela koje ju izvršava. Tijelo koje izvršava mjeru opreza odmah će provesti naložene provjere i odmah o tome obavijestiti nadležno tijelo.

(2) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze naložene mjerom opreza, tijelo koje izvršava mjeru opreza odmah obavještava nadležno tijelo. Sud će odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti odluku o nepridržavanju mjere opreza te donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom i izdati nalog za predaju u istražni zatvor.

(3) Osobi različitoj od okrivljenika sudac istrage može posebnim rješenjem zabraniti aktivnosti kojima se narušavaju mjere opreza prema okrivljeniku. Ako ta osoba postupi protivno rješenju, kaznit će se novčanom kaznom do 50.000,00 kuna.

Članak 173.

(1 ) Poziv svjedoku ili vještaku za provođenje dokazne radnje dostavlja državni odvjetnik ili istražitelj ako mu je državni odvjetnik povjerio obavljanje te radnje. Poziv svjedoku ili vještaku za dokazno ročište ili raspravu dostavlja sud. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno određuje vrijeme i mjesto provođenja radnje. Pozvana osoba bit će upozorena na posljedice nedolaska.

(2) Sud može, nakon što mu državni odvjetnik predoči dokaze o sadržaju i uručenju poziva svjedoku i vještaku koji se nisu odazvali na njegov uredan poziv ili dokaze o nemogućnosti uručenja, naložiti da se svjedok ili vještak prisilno dovedu radi provođenja dokazne radnje.

(3) Pozivanje kao svjedoka djeteta koje nije navršilo šesnaest godina života obavlja se preko njegovih roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili zbog drugih opravdanih okolnosti.

(4) Ako se oštećeniku, privatnom tužitelju, oštećeniku kao tužitelju, njegovom zakonskom zastupniku i opunomoćeniku poziv ne može dostaviti na dosadašnju adresu, ili je očito da primatelj izbjegava primitak poziva, poziv će se istaknuti na oglasnu ploču i internetsku stranicu tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, i protekom roka od osam dana smatra se da je dostava uredna.

(5) Sud će sudionika u postupku, kazniti novčanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna ako izbjegava primitak dopisa.

Članak 206.g

(1 ) Državni odvjetnik može, u svrhu prikupljanja potrebnih obavijesti, pozivati osobe. U pozivu se mora naznačiti razlog pozivanja. Ako se podnositelj prijave ili žrtva koja je dojavila o počinjenom kaznenom djelu ne odazove pozivu postupit će se prema članku 205. stavcima 7. i 8. ovog Zakona.

(2) Policija, ministarstvo nadležno za financije, Državni ured za reviziju i druga državna tijela, organizacije, banke i druge pravne osobe dostavit će podatke koje je od njih zatražio državni odvjetnik, osim onih koji predstavljaju zakonom zaštićenu tajnu. Državni odvjetnik može od navedenih tijela zahtijevati kontrolu poslovanja pravne i fizičke osobe i u skladu s odgovarajućim propisima privremeno oduzimanje do donošenja presude, novca, vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije koji mogu poslužiti kao dokaz, obavljanje nadzora i dostavu podataka koji mogu poslužiti kao dokaz o počinjenom kaznenom djelu ili imovini ostvarenoj kaznenim djelom, te zatražiti obavijesti o prikupljenim, obrađenim i pohranjenim podacima u vezi neobičnih i sumnjivih novčanih transakcija. U svom zahtjevu državni odvjetnik može pobliže označiti sadržaj tražene mjere ili radnje te zahtijevati da ga se o njoj izvijesti, kako bi mogao biti prisutan njenom provođenju.

(3) Za nepostupanje po zahtjevu državnog odvjetnika, sudac istrage može na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika odgovornu osobu kazniti novčanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a pravnu osobu do 5.000.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu može se kazniti zatvorom do izvršenja, a najdulje mjesec dana. Sud koji je donio rješenje o određivanju zatvora može opozvati to rješenje ako nakon njegovog donošenja odgovorna osoba postupi po zahtjevu.

(4) O pribavljenoj obavijesti iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik sastavlja zapisnik, koji se kao i izjava dana državnom odvjetniku iz članka 205. stavka 7. ovog Zakona prema članku 86. stavku 3. ovog Zakona neće dostaviti uz optužnicu odnosno koja se prema članku 351. stavku 5. ovog Zakona izdvaja iz spisa.

Članak 259.

(1) Kod pretrage prijevoznog sredstva, opasne, otrovne, lako upaljive i slične stvari ili sredstva, osoba koja upravlja ili raspolaže takvom stvari dužna je na zahtjev tijela koje provodi pretragu poduzeti mjere neophodne za sigurno i neometano provođenje pretrage. Za neizvršavanje zahtjeva sudac istrage će na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika tu osobu kazniti novčanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu može se kazniti zatvorom do izvršenja zahtjeva, a najdulje mjesec dana. Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni i zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja. Tijelo koje provodi pretragu prije poduzimanja pretrage upozoriti će osobe iz stavka 1. ovog članka, na posljedice koje proizlaze iz odbijanja postupanja po zahtjevu. Okrivljenik se ne može kazniti.

(2) Tijelo koje provodi pretragu iz stavka 1. ovog članka, može radi poduzimanja mjera neophodnih za neometano provođenje pretrage imenovati stručnu osobu.

Članak 265.

(1) Ako je uskraćeno davanje podataka koji su bankovna tajna, na obrazloženi zahtjev državnog odvjetnika, sud može izdati rješenje o davanju tih podataka. U rješenju sud određuje rok u kojemu banka mora dati podatke.

(2) Ako je vjerojatno da određena osoba na svojim bankovnim računima prima, drži ili na drugi način raspolaže s prihodima ostvarenim kaznenim djelom, a taj je prihod važan za istragu tog kaznenog djela ili prema zakonu podliježe prisilnom oduzimanju, državni odvjetnik će, obrazloženim zahtjevom sudu, predložiti da naloži banci dostavu državnom odvjetniku podataka o tim računima i prihodima. Zahtjev sadrži podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi koja ta sredstva, ili prihode drži, ili s njima raspolaže. Opis prihoda mora sadržavati oznaku valute, ali ne i njezin točan iznos ako nije poznat. U rješenju sud određuje rok u kojemu banka mora po njemu postupiti.

(3) Prije početka i tijekom istrage odluku o zahtjevu državnog odvjetnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka, donosi sudac istrage, nakon podizanja optužnice optužno vijeće, a nakon njezine pravomoćnosti sud pred kojim se ima održati rasprava.

(4) Sudac istrage odlučuje o zahtjevu državnog odvjetnika iz stavka 1. i 2. ovog članka rješenjem odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva. Ako sudac istrage odbije zahtjev, državni odvjetnik može podnijeti žalbu u roku od dvanaest sati. O žalbi odlučuje vijeće u roku od dvadeset četiri sata. Protiv rješenja suda donesenog nakon podizanja optužnice nije dopuštena žalba.

(5) Ako postoje okolnosti iz stavka 2. i 3. ovog članka, na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika, sudac istrage može rješenjem naložiti banci ili drugoj pravnoj osobi da prati platni promet i transakcije na računima određene osobe, te da za vrijeme određeno rješenjem o praćenju platnog prometa redovito izvješćuje državnog odvjetnika.

(6) Mjere praćenja platnog prometa mogu trajati najdulje godinu dana. Čim prestanu razlozi praćenja državni odvjetnik je dužan obavijestiti suca istrage koji rješenjem obustavlja praćenje. Ako državni odvjetnik odustane od kaznenog progona ili ako prikupljeni podaci nisu potrebni za kazneni postupak, uništit će se podaci o praćenju pod nadzorom suca istrage koji o tome sastavlja posebni zapisnik. Rješenje o praćenju državni odvjetnik dostavlja osobi protiv koje je bilo naloženo, uz optužnicu ili uz odluku o odustajanju od kaznenog progona.

(7) O postupanju prema stavku 1. do 5. ovog članka banka ili druga pravna osoba ne smije davati obavijesti ili podatke.

(8) Za postupanje protivno stavku 1. do 5. ovog članka sudac istrage će na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika rješenjem kazniti banku novčanom kaznom do 1.000 000,00 kuna te odgovornu osobu u banci ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu do 200.000,00 kuna. Ako i nakon toga ne izvrši nalog može se odgovorna osoba kazniti zatvorom do izvršenja, a najdulje mjesec dana. Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni i zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 268.

Za neizvršavanje rješenja suda iz članka 265. stavka 1. do 5. i članka 266. stavka 1. do 3. ovog Zakona ili postupanje protivno članku 265. stavka 7. i članku 266. stavku 4. ovog Zakona, kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom do 1.000 000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi ili fizička osoba novčanom kaznom u iznosu do 200.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne izvrši odluku može se odgovorna ili fizička osoba kazniti zatvorom do izvršenja odluke, a najdulje mjesec dana. O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna ili je određen zatvor, odlučuje vijeće. Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni i zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja. Kažnjavanje ne utječe na kazneni progon za kazneno djelo odavanja tajnih podataka.

Članak 291.

(1) Ako uredno pozvani svjedok ne dođe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti ispitan, može se naložiti da se prisilno dovede.

(2) Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće bez zakonskog razloga svjedočiti, sudac istrage njega može, na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana.

(3) Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka ne zadržava izvršenje rješenja.

(4) Ako je svjedok dijete, ne primjenjuju se odredbe stavka 1. i 2. ovog članka.

Članak 303.

(1) Ako postoji opravdana bojazan za sigurnost života ili tijela osobe koja obavlja prepoznavanje ili njoj bliskih osoba, ili ako postoji opravdana bojazan da će osoba čije se prepoznavanje obavlja utjecati na tijek prepoznavanja, ili ako prepoznavanje obavlja dijete, tijelo koje provodi prepoznavanje provest će ga tako da osoba čije se prepoznavanje obavlja, ne može vidjeti ni čuti osobu koja obavlja prepoznavanje.

(2) Građani su dužni na poziv, osobno sudjelovati u prepoznavanju i dati na raspolaganje stvari ili prostor u cilju prepoznavanja, osim ako nemaju opravdani razlog za oslobođenje od te dužnosti. Ako građanin bez opravdanog razloga neće sudjelovati u prepoznavanju, ili ne da stvar ili ne stavi na raspolaganje prostor, kaznit će se novčanom kaznom do 50.000,00 kuna. Stavljanje na raspolaganje prostora ne odnosi se na dom.

Članak 310.

(1) Osoba koja se poziva kao vještak dužna je odazvati se pozivu i dati svoj nalaz i mišljenje.

(2) Ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, ili ako odbije vještačiti, može se kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kuna, a u slučaju neopravdanog izostanka može se i prisilno dovesti. Odluku od kažnjavanju i prisilnom dovođenju donosi sudac istrage.

(3) Neovisno od odredbe stavka 2. ovog članka, tijelo koje vodi postupak može od vještaka zatražiti da navede rok u kojem će podnijeti nalaz i mišljenje.

Članak 334.

Posebne dokazne radnje iz članka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti za sljedeća kaznena djela iz Kaznenog zakona:

1) ratnog zločina (članak 91. stavak 2.), terorizma (članak 97. stavak 1., 2. i 3.), financiranja terorizma (članak 98.), obuke za terorizam (članak 101.), terorističkog udruženja (članak 102.), ropstva (članak 105.), trgovanja ljudima (članak 106.), trgovanja dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima (članak 107.), protupravnog oduzimanja slobode (članak 136. stavak 4.), otmice (članak 137. stavak 3.), spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina (članak 158.), podvođenja djeteta (članak 162. stavak 1. i 3.), iskorištavanja djece za pornografiju (članak 163. stavak 2. i 3.), teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 166.), pranja novca (članak 265. stavak 5.), zlouporabe položaja i ovlasti (članak 291. stavak 2.) ako je to djelo počinila službena osoba, primanja mita (članak 293.) ako je to djelo počinila službena osoba, trgovanja utjecajem (članak 295.) ako je to djelo počinila službena osoba, zločinačkog udruženja (članak 328.), počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329. stavak 1. točke 3. do 6.), ubojstva osobe pod međunarodnom zaštitom (članak 352.), otmice osobe pod međunarodnom zaštitom (članak 353.), za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.) i protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske (Glava XXXIV.) za koja je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina te za sva kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora,

2) genocida (članak 88. stavak 3.), zločina agresije (članak 89. stavak 2. i 3.), odgovornosti zapovjednika (članak 96.), novačenja za terorizam (članak 100.), putovanja u svrhu terorizma (članak 101.a), pripremanja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (članak 103.), mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (članak 104.) ako je počinjeno na štetu djeteta, ubojstva (članak 110.), protupravnog oduzimanja slobode (članak 136. stavak 3.), otmice (članak 137.), prostitucije (članak 157. stavak 2.), spolne zlouporabe djeteta starijeg od petnaest godina (članak 159.), mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba (članak 161.), podvođenja djeteta (članak 162.), iskorištavanja djece za pornografiju (članak 163.), iskorištavanja djece za pornografske predstave (članak 164.), oduzimanja djeteta (članak 174. stavak 3.), neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190. stavak 2., 3. i 4.), teških kaznenih djela protiv opće sigurnosti (članak 222.), napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), razbojništva (članak 230. stavak 2.), iznude (članak 243. stavak 4., 5. i 6.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (članak 252.), zlouporabe u postupku javne nabave (članak 254.), izbjegavanja carinskog nadzora (članak 257.), subvencijske prijevare (članak 258.), pranja novca (članak 265.), krivotvorenja novca (članak 274.), zlouporabe položaja i ovlasti (članak 291.), nezakonitog pogodovanja (članak 292.), primanja mita (članak 293.), davanja mita (članak 294. stavak 1.), trgovanja utjecajem (članak 295.), protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj (članak 326. stavak 2) te počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.),

3) javnog poticanja na terorizam (članak 99.), protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), silovanja (članak 153.), teška kaznena djela protiv spolne slobode (članak 154.), prostitucije (članak 157.), oduzimanja djeteta (članak 174.), povrede djetetovih prava (članak 177.), krivotvorenja lijekova ili medicinskih proizvoda (članak 185.), neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.), omogućavanja trošenja droga (članak 191. stavak 2. i 3.), neovlaštene proizvodnje i prometa tvarima zabranjenim u sportu (članak 191.a), iznude (članak 243.), primanja i davanja mita u postupku stečaja (članak 251.), davanja mita u gospodarskom poslovanju (članak 253.), izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje (članak 283.), davanja mita (članak 294.), davanja mita za trgovanje utjecajem (članak 296.), odavanja službene tajne (članak 300.) ako je tim djelom povrijeđena tajnost izvida i istraživanja, davanja lažnog iskaza (članak 305.), sprečavanja dokazivanja (članak 306.), povrede tajnosti postupka (članak 307.) ako je tim djelom povrijeđena tajnost u kaznenom postupku, otkrivanja identiteta ugrožene osobe ili zaštićenog svjedoka (članak 308.), prisile prema pravosudnom dužnosniku (članak 312.), protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj (članak 326.), nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), ubojstva osobe pod međunarodnom zaštitom (članak 352.), otmice osobe pod međunarodnom zaštitom (članak 353.), napada na osobu pod međunarodnom zaštitom (članak 354.), prijetnje osobi pod međunarodnom zaštitom (članak 355.) te za kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (Glava XXV.) i protiv intelektualnog vlasništva (Glava XXVII.) ako su počinjena uporabom računalnih sustava ili mreža.

Članak 335.

(1) U nalogu iz članka 332. stavka 1. ovog Zakona navode se raspoloživi podaci o osobi protiv koje se posebne dokazne radnje primjenjuju, činjenice iz kojih proizlazi potreba poduzimanja te rok trajanja koji mora biti primjeren ostvarenju cilja kao i način, opseg i mjesto provođenja radnje. Radnje izvršava policija. Službene i odgovorne osobe koje sudjeluju u postupku odlučivanja i izvršenja radnji iz članka 332. ovog Zakona dužne su kao tajnu čuvati sve podatke koje su saznale u svezi s radnjama.

(2) Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehničku koordinaciju s davateljem telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj kao i davatelji telekomunikacijskih usluga, dužni su policiji osigurati potrebnu tehničku pomoć. Za postupanje protivno toj obvezi, sudac istrage će na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika kazniti davatelja telekomunikacijske usluge novčanom kaznom do 1.000.000,00 kuna te odgovornu osobu u Operativno-tehničkom centru za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehničku koordinaciju i u davatelju telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj novčanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne izvrši rješenje može se odgovorna osoba kazniti zatvorom do izvršenja, ali najdulje mjesec dana.

(3) Posebne dokazne radnje iz članka 334. ovog Zakona određuju se na vrijeme do tri mjeseca. Na prijedlog državnog odvjetnika, sudac istrage može te radnje produljiti za još tri mjeseca ako one daju rezultate, a postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza. Nakon proteka šest mjeseci za kaznena djela iz članka 334. točke 1. i 2. ovog Zakona, te radnje mogu se produljiti za još šest mjeseci. Iznimno, za kaznena djela iz članka 334. točke 1. ovog Zakona, te radnje mogu se produljiti za daljnjih šest mjeseci, ako je njihovo produljenje nužno radi ostvarenja svrhe radi koje su bile odobrene. Protiv rješenja suca istrage kojim se odbija prijedlog državnog odvjetnika za produljenje radnje državni odvjetnik može podnijeti žalbu u roku od osam sati o kojoj odlučuje vijeće istog suda u roku od dvanaest sati.

(4) Čim prestanu pretpostavke iz članka 332. stavka 1. ovog Zakona, sudac istrage je dužan odrediti obustavu poduzetih radnji. Ako državni odvjetnik odustane od kaznenog progona, odnosno ako podaci i obavijesti pribavljeni primjenom poduzetih radnji nisu potrebni za kazneni postupak, uništit će se pod nadzorom suca istrage, koji će o tome sastaviti posebni zapisnik.

(5) Nalog iz stavka 1. ovog članka čuva se u posebnom omotu. Nakon prestanka radnje, a ako to probici postupka dopuštaju i prije, nalog se na njezin zahtjev, može dostaviti osobi protiv koje je radnja bila određena.

(6) Ako se prilikom poduzimanja radnji iz članka 332. stavka 1. ovog Zakona zabilježe podaci i obavijesti koji upućuju na neko drugo kazneno djelo i počinitelja iz članka 334. ovog Zakona, taj dio snimke će se prepisati i dostaviti državnom odvjetniku, i može se upotrijebiti kao dokaz u postupku za to kazneno djelo.

(7) Ako su radnje iz članka 332. ovog Zakona poduzete protivno odredbi članka 332. ovog Zakona, dokazi za koje se iz tako prikupljenih podataka saznalo ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku.

Članak 396.

(1) Ako optuženik, branitelj, oštećenik, zakonski zastupnik, opunomoćenik, svjedok, vještak, tumač ili druga osoba ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda, predsjednik vijeća će je opomenuti ili novčano kazniti do 50.000,00 kn. Ako ta osoba nastavi ometati red i ne pokoravati se nalozima predsjednika vijeća, predsjednik vijeća može naložiti njezino udaljenje iz sudnice.

(2) Optuženik može biti udaljen iz sudnice za određeno vrijeme, a na ponovljeno narušavanje i sve dok traje dokazni postupak. Prije završetka dokaznog postupka predsjednik vijeća pozvat će optuženika i izvijestiti ga o tijeku rasprave. Ako bi optuženik nastavio narušavati red i vrijeđati dostojanstvo suda, predsjednik vijeća ga može ponovno udaljiti iz zasjedanja. U tom slučaju će se rasprava dovršiti bez prisutnosti optuženika, a presudu će mu priopćiti predsjednik ili sudac član vijeća u prisutnosti zapisničara.

(3) Branitelju ili opunomoćeniku koji poslije kazne nastavi narušavati red predsjednik vijeća može uskratiti daljnju obranu, odnosno zastupanje na raspravi i u tom slučaju stranka će se pozvati da uzme drugog branitelja, odnosno opunomoćenika. Ako je nemoguće da optuženik ili oštećenik to učine odmah bez štete za svoje probitke ili ako se u slučaju obvezne obrane ne može odmah postaviti drugi branitelj ili opunomoćenik, rasprava će se prekinuti ili odgoditi, a branitelju, odnosno opunomoćeniku naložit će se plaćanje troškova koji su nastali zbog prekida ili odgode.

(4) Ako je oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj ili njihov zakonski zastupnik udaljen iz sudnice, rasprava će se nastaviti i bez njega, ali će ih sud upozoriti da mogu uzeti opunomoćenika.

(5) Ako državni odvjetnik ili osoba koja ga zamjenjuje narušava red, predsjednik vijeća izvijestit će o tome višeg državnog odvjetnika, a može i prekinuti raspravu i od višeg državnog odvjetnika zatražiti da odredi drugu osobu da zastupa optužnicu.

(6) Kad odvjetnika ili odvjetničkog vježbenika koji narušava red sud kazni, izvijestit će o tome Hrvatsku odvjetničku komoru.

Članak 397.

(1) Sud može u tijeku postupka kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kuna branitelja, opunomoćenika ili zakonskog zastupnika, oštećenika kao tužitelja ili privatnog tužitelja ako su njegovi postupci očito upravljeni na odugovlačenje kaznenog postupka. Rješenje o kažnjavanju može se pobijati posebnom žalbom koja zadržava izvršenje.

(2) O kažnjavanju odvjetnika, odnosno odvjetničkog vježbenika sud će izvijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru.

(3) Ako državni odvjetnik ne podnosi sudu prijedloge pravovremeno ili druge radnje u postupku poduzima s velikim zakašnjenjem i time prouzroči odugovlačenje postupka, sud će o tome izvijestiti višega državnog odvjetnika.

Članak 403.

Ako na raspravu ne dođe branitelj koji je uredno pozvan, a ne izvijesti sud o razlogu spriječenosti, čim je za taj razlog saznao, ili ako branitelj bez odobrenja napusti raspravu, sud ga može kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kn i odrediti da troškovi odgode padaju na teret branitelja, te o izricanju novčane kaznen obavijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru.

Članak 405.

(1) Ako svjedok ili vještak, unatoč urednom pozivu neopravdano izostane s rasprave, predsjednik vijeća će naložiti da se na iduću raspravu prisilno dovede i kazniti svjedoka novčanom kaznom do 50.000,00 kuna. Vijeće može u opravdanom slučaju opozvati odluku o kazni.

(2) Rasprava može početi i bez prisutnosti pozvanog svjedoka ili vještaka. U tom će slučaju vijeće tijekom rasprave odlučiti treba li zbog odsutnosti svjedoka ili vještaka raspravu prekinuti ili odgoditi.

Članak 540.

(1) Za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a za koja nije nadležno vijeće, te za koja je saznao na temelju vjerodostojnog sadržaja kaznene prijave, može državni odvjetnik u optužnici zatražiti da sud izda kazneni nalog u kojem će okrivljeniku izreći određenu kaznu ili mjeru bez provođenja rasprave.

(2) Državni odvjetnik može zatražiti izricanje jedne ili više od sljedećih kazni ili mjera:

1) novčanu kaznu u visini od deset do sto prosječnih dnevnih prihoda u Republici Hrvatskoj, odnosno trideset do sto dnevnih iznosa u Republici Hrvatskoj,

2) uvjetne osude s izricanjem kazne zatvora do jedne godine ili novčane kazne, ili sudske opomene,

3) oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanja presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog priopćavanja,

4) zabrane upravljanja motornim vozilom do dvije godine, odnosno oduzimanja predmeta.

(3) Pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog članka, pravnoj osobi se mogu u kaznenom nalogu izreći sljedeće kazne ili druge mjere:

1) novčana kazna do 2.000.000,00 kuna,

2) uvjetna osuda s novčanom kaznom,

3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanje presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog priopćavanja.

(4) Ako je oštećenik postavio imovinskopravni zahtjev, državni odvjetnik predložit će da sud odluči o tom zahtjevu. Ako sud ne dosudi imovinskopravni zahtjev, izreći će oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom.

Članak 560.a

(1) Odredbe ovoga Zakona primijenit će se i u postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom ako je osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak trajno raspravno nesposobna ili je nedostupna tijelima kaznenog postupka, kada je vjerojatno da ta imovinska korist iznosi najmanje 60.000,00 kuna, ako odredbama članaka 560.a do 560.e ovoga Zakona nije što posebno propisano.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka pokreće se i vodi samo na zahtjev državnog odvjetnika.

(3) Državni odvjetnik će u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka nalogom pokrenuti poseban postupak u kojem će prikupiti dokaze i činjenice potrebne radi utvrđenja je li osoba iz stavka 1. ovoga članka počinila protupravnu radnju koja je predmet optužbe i je li tom radnjom ostvarena imovinska korist te u kojem iznosu.

(4) Nakon donošenja naloga iz stavka 3. ovoga članka osoba iz stavka 1. ovoga članka mora imati branitelja.

(5) Ako je imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom prenesena na drugu osobu, ta osoba u postupku iz stavka 1. ovoga članka ima položaj stranke i sva prava koja prema ovom Zakonu pripadaju okrivljeniku.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku  („Narodne novine“, broj 36/24.)

                                                               Članak 29.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br. 80/22.) u članku 49. riječi: „1. listopada 2024.“ zamjenjuju se riječima: „1. svibnja 2025.“.