UVOD

Jedan od prioriteta Programa Vlade Republike Hrvatske u razdoblju 2024.-2028. godine je nastavak reforme zdravstvenog sustava s naglaskom na jačanje preventivnih programa, dostupnost zdravstvene zaštite što je osobito neophodno u području oralnog zdravlja. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. , strateškim ciljem „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ u fokusu je kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita i zdravstvena skrb, promicanje zdravlja, zdravih prehrambenih navika i aktivan život svih dobnih skupina što se odražava na općem pa tako i oralnom zdravlju. Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine uz promicanje zdravih životnih navika osobiti naglasak je na preventivi i zaštiti te poboljšanju oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja predškolske i školske djece s ciljem prevencije i ranog otkrivanja karijesa.

Prikaz recentnog epidemiološkog stanja

Prema posljednjim epidemiološkim podacima o prevalenciji parodontnih bolesti na svjetskoj razini 8 od 10 ljudi starijih od 35 godina ima neki oblik parodontne bolesti. Ono što posebno zabrinjava jest da teški oblici parodontitisa predstavljaju šestu najčešću kroničnu bolest na svijetu te s prevalencijom od 11.2 % svjetske populacije zahvaćaju preko 800 milijuna ljudi. Parodontitis kao kronična upalna bolest povezana je i s brojnim sistemskim bolestima i stanjima. Najznačajnije dokaze imamo za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, prerano rođenje djeteta, kronične opstruktivne bolesti pluća te kronične bolesti bubrega. Važno je napomenuti da terapija parodontitisa ima značajan učinak na poboljšanje sistemskog zdravlja.

Dentalne traume kao ozljede predstavljaju učestalu pojavu koju u prosjeku doživi svako drugo dijete i svaka treća odrasla osoba te čine sveukupno 5 % svih tjelesnih trauma. Posljednji podaci ukazuju na to kako se većina pacijenata s dentalnom traumom prosječno javlja tek nakon 7 dana, posebice oni s prebivalištem izvan grada Zagreba, što otvara problematiku lošijih ishoda liječenja istih s obzirom na to da je za velik broj ozljeda tvrdih i mekih zubnih tkiva nužna brza i pravilna reakcija unutar perioda od jednog sata, tzv. „zlatnog sata“ ili unutar prva 24 sata. Ako se radi o vremenu dužem od navedenoga, ishod nerijetko završi gubitkom zuba zahvaćenog traumom. Cilj preventivnih programa je omogućiti da pacijenti zadrže sve svoje zube cijeli svoj životni vijek jer samo tako se postiže očuvanje oralnog, ali i sistemskog zdravlja.

Razvojni smjer i strateški cilj

Jačanje programa i mjera zaštite oralnog zdravlja kod osoba starije životne dobi ključno je za opće zdravlje i kvalitetu života pojedinca i zajednice. Programom se želi ukazati na važnost strategije i evaluacije oralnog zdravlja starijih osoba u Republici Hrvatskoj te je cilj spriječiti, rano dijagnosticirati, intervenirati i rehabilitirati oralno zdravlje.

Rak usne šupljine uzrok je smrtnosti u oko 2/3 oboljelih. Razlog visoke smrtnosti je njegovo kasno otkrivanje. Kasno otkrivanje uzrokuje potrebu za opsežnim terapijama, usprkos kojima je stopa izlječenja znatno snižena. Razlozi kasnog otkrivanja su djelomično uzrokovani činjenicom što se pojavljuje relativno rijetko, te je otežano stjecanje kompetencija među zdravstvenim djelatnicima. K tome, najugroženije skupine (konzumenti alkohola i duhana) ne posjećuju stomatologa koji bi potencijalno mogao detektirati bolest u ranijoj fazi. Oralno zdravlje je važan dio općeg zdravlja te je njegovo poboljšanje, a samim time i poboljšanje kvalitete života - glavni cilj dentalno-medicinske skrbi.

Nacionalno povjerenstvo za djelatnost dentalne medicine Ministarstva zdravstva je u svrhu provedbe prioritetnih mjera utvrđenih Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan), izradilo Nacionalni preventivni program zaštite oralnog zdravlja za razdoblje od 2025. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni program), s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja kao i vlastite odgovornosti o brizi i kontinuiranim preventivnim pregledima. Provedba mjera iz Nacionalnog programa financira se iz državnog proračuna tijela nositelja Ministarstva zdravstva,  Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske komore dentalne medicine. Nacionalni program dodatno razrađuje mjere u skladu s posebnim ciljevima Nacionalnog plana.

Posebni ciljevi Nacionalnog plana su:

1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti

- Uključuje unaprjeđenje mjera promicanja zdravlja i prevencije bolesti, s naglaskom na promicanje zdravih životnih navika i prevenciju vodećih uzroka pobola i smrtnosti;

2. Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite

- Fokus na povećanju dostupnosti, učinkovitosti, sigurnosti, otpornosti i održivosti zdravstvenog sustava;

3. Unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove

- Uvođenje novih modela skrbi za ključne zdravstvene izazove kao što su kardiovaskularne, cerebrovaskularne, i onkološke bolesti te rijetke bolesti i dijabetes;

4. Učiniti zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad

- Osigurati zadovoljstvo i produktivnost zdravstvenih radnika te motivirati mlade za obrazovanje i rad u zdravstvu;

5. Unaprjeđenje financijske održivosti zdravstvenog sustava

- Održiva financijska osnova koja će omogućiti stabilnost i racionalnost u korištenju zdravstvenih resursa.

OPIS POKAZATELJA ISHODA

Pokazatelji ishoda definiraju se za svaki posebni cilj kako bi se omogućilo praćenje napretka u provedbi akcijskog plana. Ovi pokazatelji predstavljaju ključne mjerne jedinice koje omogućuju evaluaciju uspješnosti implementacije mjera i dostizanja ciljeva. Definirani su početni i ciljni parametri kako bi se osigurala mjerljivost rezultata kroz planirano razdoblje.

Za svaki posebni cilj u nastavku su definirana specifična područja provedbe u kontekstu zaštite oralnog zdravlja:

¹ U tablici "Broj osoba kod kojih je zabilježena barem jedna dijagnoza iz navedenih skupina bolesti i stanja u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj u 2023. godini" , navodi se da je 24.560 djece u dobi 0-6 godina imalo dijagnozu zubnog karijesa (MKB-10: K02) (KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U DJELATNOSTI DENTALNE MEDICINE U HRVATSKOJ U 2023. GODINI, HZJZ, 2023).

² Također, podaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015. godine ukazuju na visoku prevalenciju karijesa i parodontnih bolesti, što dodatno potvrđuje potrebu za poboljšanjem svijesti i praksi oralne higijene među stanovništvom. Postotak u tablici je procijenjen na temelju danih podataka.

INDIKATIVNI TROŠKOVI I FINANCIRANJE

Ukupni predviđeni trošak za provedbu mjera uključuje financiranje preventivnih programa, edukativnih kampanja, medicinske opreme i infrastrukturnih poboljšanja u zdravstvenim ustanovama. Također, sredstva su namijenjena i za programe namijenjene ranjivim skupinama, uključujući starije osobe i djecu u nepovoljnom socioekonomskom položaju.

Provedba mjera iz Nacionalnog programa financira se iz državnog proračuna tijela nositelja Ministarstva zdravstva,  Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske komore dentalne medicine. Strateški raspored ulaganja osigurava dugoročnu održivost programa i omogućava postizanje ciljeva u planiranom razdoblju.

TEMATSKA PODRUČJA NACIONALNOG PROGRAMA

U okviru ovog Programa, sadržaj je podijeljen u četiri smislena tematska područja, što omogućava cjelovit i sustavan pristup prevenciji i liječenju oralnih bolesti. Prvo tematsko područje fokusira se na prevenciju i rano otkrivanje oralnih bolesti kod djece i mladih, čime se naglašava važnost rane intervencije i edukacije od najranijih dana života. Drugo područje bavi se prevencijom i liječenjem parodontnih bolesti, s ciljem smanjenja rizika od ozbiljnijih oralnih problema kroz pravovremenu terapiju. Treće područje usmjereno je na zaštitu oralnog zdravlja ranjivih skupina, osobito osoba treće životne dobi, uz posebnu pažnju na rano otkrivanje oralnog karcinoma, što je ključno za uspješno liječenje. Posebno ranjivu skupinu čine osobe s invaliditetom. P romocija i zaštita oralnog zdravlja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju je upravo zato iznimno važno područje. Četvrto tematsko područje obuhvaća edukaciju i podizanje svijesti o važnosti zaštite oralnog zdravlja, osiguravajući da se informacije o pravilnoj njezi zuba i prevenciji bolesti dospiju do svih građana. Navedeno uključuje i kontinuiranu edukaciju zdravstvenih stručnjaka.

Ovim podjelom, kroz Nacionalni program izlaže se ciljani pristup koji je prilagođen specifičnim potrebama različitih ciljnih skupina, čime se postiže sveobuhvatna strategija za unapređenje oralnog zdravlja na nacionalnoj razini. Na temelju navedenoga, sljedeća tematska područja povezana su s odgovarajućim posebnim ciljevima Nacionalnog plana:

1) Prevencija i rano otkrivanje oralnih bolesti kod djece i mladih – povezan s Posebnim ciljem 1. "Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti" , konkretno s mjerom "Prevencija vodećih nezaraznih bolesti, uključujući karijes, ozljede i bolesti vezane uz mentalno zdravlje";

2) Prevencija i liječenje parodontnih bolesti - povezan s Posebnim ciljem 2. "Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite" , konkretno s mjerom "Uspostava sveobuhvatnog nacionalnog sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite";

3) Zaštita oralnog zdravlja ranjivih skupina – povezan s Posebnim ciljem 2. "Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite" , konkretno s mjerom "Unaprjeđenje zdravstvene zaštite za ranjive skupine";

4) Edukacija i podizanje svijesti o zaštiti oralnog zdravlja – povezan s Posebnim ciljem 1. "Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti" , konkretno s mjerom "Promicanje zdravih životnih navika".

PROGRAMI I MJERE

Klasifikacija

Prema zadanom kriteriju o klasifikaciji, mjere u okviru Programa prevencije i zaštite oralnog zdravlja razvrstavaju se na reformske i investicijske . U ovom programu, aktivnosti koje donose temeljne i dugotrajne sustavne promjene, unapređujući organizacijske procese, standarde skrbi te edukaciju i prevenciju, svrstavaju se u reformske mjere (oznaka R).

Tako, u Tematskom području 1, mjere poput Nacionalnog programa "Zubna putovnica", nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama te Preventivnog programa dentalnih trauma "Sačuvaj svoj zub" usmjerene su na promjenu postojećih preventivnih praksi i integraciju sustava rane dijagnostike u postojeće obrazovne i zdravstvene strukture, što ih čini reformski orijentiranim. Slično, u Tematskom području 2, mjera "Preventiva i terapija parodontnih bolesti" predviđa unapređenje kliničkih protokola i preventivnih aktivnosti, čime se mijenja način pristupa parodontnim bolestima, te se stoga također klasificira kao reformska. U Tematskom području 3, mjere usmjerene na zaštitu oralnog zdravlja osoba treće životne dobi i rano otkrivanje oralnog karcinoma uspostavljaju sustavne intervencije za ranjive skupine, te su prema prirodi usmjerene na organizacijske i preventivne procese.

S druge strane, investicijske mjere odnose se na konkretna ulaganja potrebna za implementaciju aktivnosti koje će osigurati trajni društveni i ekonomski utjecaj. Tematsko područje 4, obuhvaćajući Nacionalnu edukativnu kampanju o važnosti zaštite oralnog zdravlja, uspostavu Savjetovališta te Programe trajne edukacije doktora dentalne medicine, fokusira se na poboljšanje stručnosti i podizanje svijesti. Investicijske mjere omogućit će ulaganje u ljudski kapital i optimizirati pristup zdravstvenim radnicima novim znanjima iz sektora oralnog zdravlja, pridonošenjem održivosti zdravstvenih usluga. Ove mjere pridonose dugoročnoj održivosti programa jer će ulaganja u ljudske resurse, infrastrukturni razvoj i tehnologiju omogućiti postizanje povećanja kvalitete i dostupnosti usluga, te se integrirati u širi okvir zdravstvenih i obrazovnih politika koje se neprestano razvijaju.

Tematsko područje 1. Prevencija i rano otkrivanje oralnih bolesti kod djece i mladih

1.1. Nacionalni program Zubna putovnica

Nacionalni program Zubna putovnica uključuje preventivne preglede, zdravstveni odgoj i četkanje zuba kroz nadzirano četkanje u vrtićima i školama te evidenciju epidemioloških pokazatelja – KEP indeksa s ciljem poboljšanja oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja predškolske i školske djece te ranog otkrivanja i prevencije oralnih bolesti od najranije dobi. Nositelj programa je Ministarstvo zdravstva, a suradna tijela/ustanove su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatska komora dentalne medicine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i drugi.

Putem Zubne putovnice stomatološki pregled postaje prilika za bolje upoznavanje roditelja i djeteta s doktorom dentalne medicine, dobivanja osnovnih informacija i smjernica za očuvanje zdravlja zubi i usne šupljine, početak sanacije i dogovor oko kontrolnog pregleda u cilju stjecanja navike redovitih posjeta i kontinuirane stomatološke skrbi.

Obavezni pregledi tijekom kojih se izdaju obrasci Zubna putovnica uključuju:

1. Pregled prije upisa u vrtić - pregled s izdavanjem obrasca Zubna putovnica kao prilog pedijatrijskom uvjerenju uz obveznu sanaciju karijesnih lezija mliječnih zubi ako postoje. Sistematskim pregledom kod doktora dentalne medicine uz sistematski pregled kod liječnika/pedijatra uz uredno (redovito) cijepljenje protiv bolesti iz Programa obveznih cijepljenja dijete ispunjava uvjete za upis u dječji vrtić.

2. Pregled prije upisa u prvi razred osnovne škole uz obveznu sanaciju karijesnih lezija mliječnih i trajnih zuba. Prilikom sistematskog pregleda kod upisa u prvi razred osnovne škole, Zubna putovnica je neophodni dio obavezne medicinske dokumentacije koju prikuplja liječnik školske medicine. Na temelju obavljenog pregleda kod doktora dentalne medicine i ispunjenog obrasca koji roditelji donose školskom liječniku, dijete ispunjava uvjete za upis u školu.

3. Pregled u šestom razredu osnovne škole - dijete dolazi liječniku školske medicine na pregled kralježnice, visine i mase radi praćenja rasta i razvoja.

Obrazac je implementiran u informatičke programe koji se koriste u ordinacijama dentalne medicine te je postao jedna od liječničkih potvrda koju izdaje doktor dentalne medicine.

1.2. Nadzirano četkanje u vrtićima i školama

Nadzirano (organizirano) četkanje (pranje) zubi je učinkovita preventivna mjera u sprečavanju nastanka karijesa i usvajanju redovitih navika održavanja oralne higijene od najranije dječje dobi. U sklopu programa nadziranog četkanja zubi, djeca svakodnevno četkaju zube. Za vrijeme četkanja zubi djeca se nadziru, a četkanje zubi se organizira na siguran i učinkovit način usklađen sa svakodnevnom rutinom vrtića i škola. Promicanje oralnog zdravlja u vrtiću i školi omogućuje djeci učenje o zdravlju usne šupljine te kako je održavati zdravim usvajanjem ponašanja ili aktivnosti.

Organizatori programa su nositelj Ministarstvo zdravstva te Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska komora dentalne medicine i druga suradna tijela/ustanove. Osnovni provoditelji programa su odgajatelji i učitelji te zdravstveni voditelji vrtića i medicinske sestre timova školske medicine. Provoditelji programa moraju proći edukaciju o učinkovitom četkanju zubi i postupcima kontrole zaraze.

Edukaciju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskom komorom dentalne medicine i stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora.

U programu sudjeluju djeca od treće godine života do polaska u školu te djeca početnih razreda osnovne škole (1. razred). Program može biti na raspolaganju svoj djeci bez obzira pohađaju li cjelodnevni ili poludnevni program u vrtiću te djeci s teškoćama u razvoju. Također u program mogu biti uključena i djeca mlađa od 3 godine kao i djeca u ostalim razredima osnovne škole.

Odgajatelji i učitelji direktno provode i nadziru četkanje zubi kod djece u vrtićkim i razrednim odjeljenjima.

Zdravstveni voditelji vrtića te medicinske sestre timova školske medicine nadziru odvija li se četkanje zubi prema standardima i pružaju stručnu pomoć odgajateljima i učiteljima u vrtićima i školama koje sudjeluju u programu nadziranog četkanja, odnosno organiziraju četkanje sukladno Nacionalnim standardima.

Četkanje zubi se provodi sukladno Nacionalnim standardima za program nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama ³ .

³ https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/06/Nacionalni-standardi_nadzirano-cetkanje_SVE.pdf

1.3. Preventivni program dentalnih trauma „Sačuvaj svoj zub“

Čineći sveukupno 5 % svih tjelesnih trauma, dentalne traume kao ozljede predstavljaju učestalu pojavu koju u prosjeku doživi svako drugo dijete i svaka treća odrasla osoba. Problematika ovih ozljeda leži u nerijetkoj potrebi za dugotrajnim liječenjem što nedvojbeno utječe na financijski aspekt sanacije, a s druge strane u pacijenata može ostaviti dugotrajne estetske, funkcionalne i psiho-socijalne posljedice. Posljednji podaci ukazuju kako se većina pacijenata s dentalnom traumom prosječno javlja tek nakon 7 dana, posebice oni s prebivalištem izvan grada Zagreba, što otvara problematiku lošijih ishoda liječenja istih s obzirom na to da je za velik broj ozljeda tvrdih i mekih zubnih tkiva nužna brza i pravilna reakcija unutar perioda od jednog sata, tzv. „zlatnog sata“ ili unutar prva 24 sata. Ako se radi o vremenu dužem od navedenog, ishod nerijetko završi gubitkom zuba zahvaćenog traumom. Cilj preventivnih programa je omogućiti da pacijenti zadrže sve svoje zube cijeli svoj životni vijek jer samo se na taj način se postiže i očuvanje oralnog, ali i sistemskog zdravlja. Zbog navedenog, potrebna je promptna reakcija kako bi se ovaj problem počeo sustavno rješavati.

Mjere koje treba provesti:

1. Izrada smjernica o postupanju u slučaju dentalnih trauma na nacionalnoj razini te njihova implementacija u svakodnevni klinički rad

2. Ostvarivanje suradnje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih o uvođenju edukativnih programa za vrtiće, osnovne i srednje škole

3. Pokretanje pilot projekta „Sačuvaj svoj zub!“ u prvom i šestom razredu osnovne škole pri ispunjavanju Zubne putovnice uz dodavanje dodatnog pitanja jesu li ranije doživjeli dentalnu traumu i čime će se dobiti prevalencija dentalnih trauma među 6-godišnjacima i 12-godišnjacima na razini Republike Hrvatske

4. Edukaciju odgajatelja, učitelja i sportskih trenera o pravovaljanim postupcima u slučaju nastanka dentalnih trauma

5. Edukaciju doktora medicine na hitnim službama medicinskih ustanova o protokolu postupanja prema smjernicama najčešće prevalentnih ozljeda tvrdih i mekih zubnih tkiva

6. Promicanje svijesti među doktorima dentalne medicine održavanjem edukativnih radionica (npr. izrada splinta, sportskih udlaga) i predavanja o ovoj tematici

7. Certificiranje doktora dentalne medicine, doktora medicine, kineziologa i drugih djelatnika sportskih ustanova od strane Ministarstva zdravstva po završetku različitih stupnjeva edukacije u području dentalne traumatologije

8. Opremanje dječjih vrtića, škola kao i sportskih klubova svih sportova (a posebice onih kontaktnih) setovima za prvu pomoć u slučaju dentalne traume

9. Izradu informativnih postera i letaka te edukacija u vidu predavanja pred svim navedenim grupama

10. Objava IADT smjernica koje su globalno relevantne a koje će predstavljati osnovu za izradu i adaptaciju novih smjernica za područje Republike Hrvatske.

Smjernice za pristup traumatskim dentalnim ozljedama (TDO) (Tablica 1.)

Kategorizacija TDO-a:

Postavljanje dijagnoze i detalji liječenja moraju biti dokumentirani. Kod bilo kakvih komplikacija ili neuobičajenih simptoma, potrebno je odmah konzultirati specijalista za daljnju procjenu i liječenje.

 Ako je specifični zub pokazuje više od jedne vrste ozljede , TDO se kategorizira na temelju najteže ozljede.

 Ozljeda mekog tkiva :

Ako je prisutna, prioritet liječenja TDO-a se povećava:

 Iz zelene grupe u žutu : Ako je inicijalna ozljeda klasificirana kao manje ozbiljna.

 Iz žute grupe u crvenu : Ako je inicijalna ozljeda klasificirana kao umjereno ozbiljna.

Tablica 1. Smjernice za pristup traumatskim dentalnim ozljedama (TDO)

Tematsko područje 2. Prevencija i liječenje parodontnih bolesti  

2.1. Preventiva i terapija parodontnih bolesti

Parodontitis kod većine ljudi započinje u ranim tridesetim godinama, a najveći broj novih slučajeva je između 36 i 38 godina. Njegova rana dijagnostika i terapija blagih oblika je zadatak koji neophodno treba postaviti.

Europska Federacija za parodontologiju i Američka akademija za parodontologiju su 2017. godine donijeli novu klasifikaciju parodontnih bolesti, koja je podijeljena u četiri stadija i tri razreda. Unatoč nedostacima nove klasifikacije ona ipak omogućava jasniju dijagnostiku pacijenata i jasno razlikovanje blagih oblika parodontitisa od onih uznapredovanih, koji zahtijevaju specijalističku terapiju. Shodno tomu potrebno je u zdravstveni sustav uvesti klasificiranje parodontitisa prema stadijima temeljenim na novoj klasifikaciji. Jedan od mogućih problema je što takva dijagnostika (iskusnim parodontolozima) zahtjeva najmanje 15 do 20 minuta sondiranja. Stoga je potrebno educirati doktore stomatologije kako pravilno sondirati pacijente kako bi se dobilo pravo stanje zdravlja parodonta i stadija bolesti. Nakon toga opći stomatolozi bi trebali odlučiti hoće li oni napraviti terapiju ili će pacijenta poslati specijalisti. Gingivitisi i parodontitis stadija I liječe se kod primarnih općih stomatologa, a stadiji III I IV liječe kod specijalista parodontologa, dok bi se terapija stadija II koji je na prijelazu u stadij III ostavila na osobni odabir stomatologa temeljeno na njegovim sposobnostima terapije parodontitisa.

Terapija se provodi u 4 jasno definirane faze:

Prva faza terapije uključuje ne samo edukaciju pacijenta i preventivne intervencije nego i profesionalno mehaničko uklanjanje supragingivalnog plaka i kamenca te eliminaciju lokalnih retencijskih čimbenika.

Druga faza parodontološke terapije (poglavlje 6 u smjernicama) je subgingivalno odstranjivanje plaka i kamenca. U toj drugoj fazi znaju se još primijeniti i sljedeće dodatne intervencije:

- Uporaba kemijskih sredstava

- Uporaba dodatnih agensa koji moduliraju odgovor domaćina (lokalni ili sistemski)

- Lokalna uporaba subgingivalno primijenjenih antimikrobnih sredstava.

- Primjena sistemskih antibiotika.

Treća faza terapije je korektivna i uključuje brojne kirurške zahvate u vidu regeneracije izgubljenih tkiva (mekih i tvrdih) ili eliminacije aktivnih džepova resektivnom kirurgijom.

Četvrta faza terapije je potporna parodontološka skrb.

Intervali dolazaka u potpornoj parodontološkoj skrbi trebaju biti od 3 do maksimalno 12 mjeseci te da se moraju odrediti na temelju pojedinačnog profila rizika pacijenta i parodontološkog stanja nakon aktivne terapije.

Četvrta faza je ustvari sekundarna prevencija parodontitisa.

Znanstvenim istraživanjima dokazano je da terapija parodontitisa poboljšava endotelnu funkciju krvnih žila te smanjuje serumske razine CRP-a, dok kod dijabetičara tipa-2, Lancet Diabetes Endocrinol 2018, terapija parodontitisa smanjuje razinu HbA1c (poboljšava metaboličku funkciju) te poboljšava funkciju bubrega i smanjuje sistemsku upalu.  

Iz ovoga se jasno vidi kako pravilna terapija parodontitisa, njegova rana dijagnostika i prevencija mogu imati značajan učinak na samo na oralno zdravlje nego i na poboljšanje općeg zdravlja te može imati i značajan financijski učinak na zdravstvo.

Mjere koje treba provesti:

1. Uvođenje klasifikacije parodontnih bolesti u zdravstveni sustav

2. Diseminacija i uvođenje EFP smjernica za liječenje parodontitisa stadija I-III u zdravstveni sustav, a koje su već prevedene na hrvatski jezik  

3. Popularizacija parodontologije i važnosti parodontnog zdravlja ne samo za oralno zdravlje nego i opće zdravlje kroz medije (TV, tiskovine, web portali)

4. Jačanje interdisciplinarne suradnje na području povezanosti parodontnog i sistemskog zdravlja (predavanja za doktore medicine)

5. Važnost ranog prepoznavanja gingivitisa i početnog parodontitisa (predavanja za doktore dentalne medicine)

6. Edukacija pacijenata i doktora dentalne medicine o važnosti pravilnog provođenja oralne higijene (predavanja, brošure)

7. Prevencija periimplantatnih bolesti kod parodontoloških pacijenata (edukacija doktora dentalne medicine)

8. Važnost redovite potporne parodontološke terapije u ordinacijama dentalne medicine (edukacija doktora dentalne medicine). Sekundarni programi prevencije parodontnih bolesti.

Tematsko područje 3. Zaštita oralnog zdravlja ranjivih skupina

3.1. Zaštita oralnog zdravlja i rano otkrivanje oralnog karcinoma

Rak usne šupljine uzrok je smrtnosti u oko dvije trećine oboljelih. Razlog visoke smrtnosti je njegovo kasno otkrivanje. Kasno otkrivanje uzrokuje potrebu za opsežnim terapijama, usprkos kojima je stopa izlječenja znatno snižena. Razlozi kasnog otkrivanja su sljedeći:

1. zbog njegove relativne rijetkosti otežano je stjecanje kompetencija među zdravstvenim djelatnicima,

2. najugroženije skupine (konzumenti alkohola i duhana) ne posjećuju stomatologa koji bi mogao otkriti bolest u ranijoj fazi. Predviđenom aktivnošću i programom ranog otkrivanja karcinoma usne šupljine nastojat će se kroz suradnju doktora obiteljske medicine i doktora dentalne medicine primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja osjetno povećati broj ranog otkrivanja raka usne šupljine.

Cilj je ranije otkrivati rak usne šupljine s namjerom smanjenja smrtnosti i teških posljedica liječenja te radi snižavanja visokih troškova liječenja.

Prema najnovijim podacima, od raka usne šupljine prosječno godišnje oboli više od 600 muškaraca, te 200-250 žena. Broj smrtnih slučajeva u muškaraca je porastao na oko 300 novih slučajeva godišnje, a u žena na oko 100 novih slučajeva godišnje. Ta je smrtnost veća od zbroja umrlih od raka vrata maternice i melanoma.

Prema podacima Europske komisije za incidenciju i mortalitet od malignih bolesti u europskim zemljama za 2020. godinu, Hrvatska se prema incidenciji karcinoma usne šupljine već tada nalazila na 24. mjestu od ukupno 40 europskih zemalja, dok je prema mortalitetu bila na 14. mjestu. Zabrinjavajuće je da je mortalitet nerazmjerno viši u odnosu na incidenciju, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem prevencije, ranog otkrivanja i liječenja ove bolesti. Glavni uzroci raka usne šupljine su pušenje i alkohol, odnosno, u 90 % slučajeva.

Jedan od ključnih uzroka visokog mortaliteta je kasno otkrivanje bolesti. Kasno se otkrije oko 60 % slučajeva (u III. i IV. stadiju). Tada je već potrebno komplicirano liječenje, često unakazujućim  kirurškim zahvatima i teško podnošljiva i skupa terapija, a 5-godišnje preživljavanje pada ispod 50 %. Ako se otkrije u najranijem stadiju (I.) liječi se jednostavnim operativnim zahvatom, bez potrebe za zračenjem i kemoterapijom, a 5-godišnje preživljavanje raste iznad 90%.

Pregled u svrhu otkrivanja raka usne šupljine  je jednostavan, kratak, neinvazivan i ne zahtijeva visoka financijska sredstva. Uvjet za uspjeh je da zdravstveni djelatnik posjeduje vještinu, znanje i iskustvo potrebno za razlikovanje zdrave od bolesne sluznice i za provođenje diferencijalne dijagnostike različitih oralnih bolesti koje mogu slično izgledati.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bilo medicinskoj ili stomatološkoj, zbog relativne rijetkosti bolesti (incidencija je 11 slučajeva na 100 000) gotovo da nije moguće steći rutinsko iskustvo.

Doktori dentalne medicine s obzirom na djelokrug svakodnevnog rada moraju steći višu razinu kompetencije za temeljni oralni pregled. Do tada će samo specijalisti moći uspješnije rano otkrivati rak usne šupljine. Primjer specijalizacije u kojoj su praćenje bolesnika s potencijalno malignim promjenama sluznice usne šupljine i rana dijagnostika raka usne šupljine dominantan dio izobrazbe jest oralna medicina. Druge specijalizacije u kojima je dio izobrazbe usmjeren prema dijagnostici raka usne šupljine su oralna medicina i oralna kirurgija. Druge specijalizacije u kojima je dio izobrazbe usmjeren prema dijagnostici raka usne šupljine jesu maksilofacijalna kirurgija i ORL. U tim specijalizacijama dominantan se dio izobrazbe posvećuje kirurškom liječenju potencijalno malignih promjena i raka usne šupljine. Idealan pristup čini bliska suradnja tih kirurških specijalizacija s oralnom medicinom i oralnom kirurgijom, što se dobrim dijelom i provodi. Usprkos tome, rak usne šupljine se još uvijek otkriva prekasno.

Dva razloga kasnog otkrivanja:

Prvi (ovisan o zdravstvenom djelatniku) jest prosječno nedostatna razina kompetencija zdravstvenih djelatnika da otkriju rak usne šupljine u ranom stadiju, u vrijeme dok još za pacijenta ne uzrokuje smetnje i bol, dok je malene površine i klinički nije jače zamjetan. Rješenje leži u edukaciji studenata, doktora dentalne medicine i doktora medicine i podizanju svijesti o raku usne šupljine unutar svih medicinskih grana. Ovakva edukacija mora se provodi ti aktivno i trajno, kroz obrazovanje doktora za vrijeme studija i kroz trajnu izobrazbu doktora dentalne medicine. Međutim, pod uvjetom da se edukacijskom intervencijom povisi kompetencija zdravstvenih djelatnika, rano otkrivanje bi i dalje bilo bezuspješno, zbog drugog razloga.

Drugi razlog ovisan je o pacijentu, budući da ljudi koji su najizloženiji riziku za rak usne (pušenje i alkohol) ne vode brigu o oralnom zdravlju i neredovito odlaze doktoru dentalne medicine. Tako da i najeduciraniji stomatolog neće imati priliku rano dijagnosticirati rak usne šupljine. K tome, u početnom stadiju rak usne šupljine najčešće ne boli i nema opominjućih znakova zbog kojih bi pacijent potražio pomoć. Tek se u kasnim stadijima javljaju simptomi i znaci maligne bolesti.

Rješenje za nadilaženje drugog razloga neuspješnosti ranoga otkrivanja:

Potrebno je omogućiti da najrizičniji bolesnici (teški pušači i uživatelji alkohola), koji ne idu stomatologu, dođu u priliku da im stomatolog pregleda usnu šupljinu u potrazi za sumnjivim promjenama, za koje bi bio opravdan specijalistički pregled sa svrhom ranog otkrivanja raka usne šupljine.

Osnovna jedinica za provedbu mjera bio bi tandem koji bi sačinjavali liječnik obiteljske medicine i doktor dentalne medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pri tom bi se implementirala sinergija triju prednosti postojećega sustava:

1. liječnik obiteljske medicine ima odličnu poziciju za identifikaciju visokorizičnih bolesnika, poznavajući anamnezu svojih pacijenata. Ti pacijenti, iako ne posjećuju stomatologa, dolaze liječniku zbog komorbiditeta uzrokovanog pušenjem i alkoholom.

2. doktor dentalne medicine ima mogućnost napraviti kompletan pregled usne šupljine, koristeći kvalitetnu rasvjetu i vlastite vještine kliničke procjene u orofacijalnom području.

3. domovi zdravlja su mjesta fizičke bliskosti liječnika obiteljske medicine i doktora dentalne medicine, gdje su oni najčešće “vrata do vrata” i time je omogućena suradnja i olakšani  protok bolesnika. Na taj bi način pacijent ušao u “one stop shop” sustav, čiji bi rezultat bio procjena potrebe upućivanja specijalistu.

Zajednička aktivnost tandema liječnika obiteljske medicine i doktora dentalne medicine bila bi uspješnija, zahvaljujući primjeni specifičnih komparativnih prednosti svake struke.

Opis procesa

1. Liječnik obiteljske medicine prepoznaje, kroz anamnezu i specifični morbiditet, visokorizičnu osobu za rak usne šupljine. Tom bi pacijentu obiteljski liječnik dao usmenu preporuku i pisani nalaz da kao osobi visokoga rizika preporučuje pregled doktora dentalne medicine zbog mogućnosti ranog otkrivanja raka usne šupljine.

Ukoliko pacijent pristane, upućuje ga svom partnerskom doktoru dentalne medicine iz iste smjene s kojim ima dogovor za upućivanje pacijenta na specijalistički pregled.

2. Liječnik dentalne medicine bi napravio jednostavan i neinvazivan pregled usne šupljine radi ranog otkrivanja raka usne šupljine;

- pacijenta bi primio čim završi aktualnog pacijenta, tj. pacijent bi doktoru dentalne medicine  išao kao hitan slučaj

- takav pregled ne traži više od 10 minuta vremena (ulaz, pregled, savjet, administracija, pospremanje za pacijentom); vrijeme predviđeno za ostale pacijente ne bi bilo znatno narušeno; pacijent bi ciljano išao doktoru dentalne medicine radi pregleda sluznice u potrazi za mogućim rakom usne šupljine i ne bi mu bilo omogućeno tražiti konzultaciju o drugim problemima (npr. zubnima)

- nije nužno da je pacijent upisan kod tog doktora dentalne medicine

- od doktora dentalne medicine se ne očekuje postavljanje dijagnoze, već samo procjena postoji li ili ne ikakav razlog za sumnju i upućivanje pacijenta specijalistu oralne medicine, oralne kirurgije, maksilofacijalne kirurgije, otorinolaringologije.

- ako pacijent nije upisan kod doktora dentalne medicine, a na sluznici usne šupljine postoje suspektne promjene, doktor dentalne medicine pacijenta upućuje liječniku obiteljske medicine, s preporukom za daljnje upućivanje specijalistu.

3. Specijalist će pacijenta primiti po hitnom postupku i jednostavnim, neinvazivnim i jeftinim pregledom utvrditi postoji li potreba za dodatnom dijagnostikom i terapijom.

- time završava dijagnostički postupak i ovisno o nalazu i indikaciji, dogovara se dalje liječenje po uobičajenom postupku;

- ako nije riječ o opasnim promjenama, pacijentu se savjetuje prestanak pušenja i konzumacija alkoholnih pića.

4. Na sva se 3 mjesta vodi evidencija, koja se sumira i iz koje se prate rezultati aktivnosti

- važno je da se sve odvija bez odgode, kako bi se osiguralo da pacijent ne odustane od pregleda, a što je očekivano ukoliko mu se za pregled usne šupljine zakazuju posebni termini i šalje ga se njegovom doktoru dentalne medicine  kojeg ne posjećuje

- u suradnji s udrugama liječnika obiteljske medicine dogovoriti “pilot” aktivnosti i u razgovoru s dionicima utvrditi kakvi bi ih modaliteti stimulacije mogli potaknuti na aktivnost.

Oralni karcinom otkriva se kroz bezbolan pregled doktora dentalne medicine koji može uočiti sumnjive promjene u usnoj šupljini, a koje pacijent ne mora ni primijetiti ni osjetiti.

Svake godine u travnju se obilježava Svjetski tjedan svijesti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata kada se u zdravstvenim i znanstveno nastavnim ustanova organizira dan otvorenih vrata  prilikom čega građani mogu obaviti preventivni pregled.

3.1.1. Prevencija i zaštita oralnog zdravlja osoba treće životne dobi

Starenje je prirodan, fiziološki proces koji kod ljudi različito napreduje. Dolazi do brojnih promjena organa i organskih sustava te slabljenja njihovih funkcija. Javljaju se promjene u usnoj šupljini, kao što su gubitak zubi što otežava žvakanje, propadanja osjetnih stanica Osobe koje boluju od uznapredovale upale gingive imaju veći rizik obolijevanja od srčanog udara, moždanog udara, plućnih bolesti, bolesti imunološkog sustava jezika, uslijed čega se sve manje osjeća okus hrane te je smanjeno lučenje sline.

Oralno  zdravlje je važna komponenta  aktivnog starenja, važno je stalno promicanje važnosti oralnog zdravlja.

Održavanje oralnog zdravlja ubraja se među bitne segmente sveukupne medicinske skrbi i zahtijeva interdisciplinarni pristup u planiranju preventivnih mjera, pogotovo kod starijih osoba.

WHO  stavlja naglasak na razvoj globalne politike u promicanju oralnog zdravlja i prevenciji oralnih  bolesti :

1. Izgradnja politike o oralnom zdravlju te učinkovitu kontrolu rizika za oralno zdravlje;

2. Poticanje razvoja i provedbe projekata u zajednici za promicanje oralnog  zdravlja i prevencije oralnih  bolesti, s naglaskom na starije osobe, socijalno ugrožene i siromašne skupine stanovništva;

3. Pružanje  ehničke podrške  zemljama da ojačaju svoj  zdravstveni sustav i integrirati oralnog zdravlja u sustav javnog  zdravstva.

Osobe iznad 65 godina uspijevaju sačuvati sve veći broj vlastitih zubi, što znači da je veća potreba za svakodnevnom brigom za održavanjem oralne higijene, stomatološkim zahvatima i restaurativnim radovima.

Ovim Nacionalnim programom potiče se zaštita oralnog zdravlja osoba starije životne dobi, prevencija oralnog zdravlja u starijoj dobi,  jer je ono ključno za opće zdravlje i kvalitetu života pojedinca i zajednice.

Potreba je ukazati na važnost oralnog zdravlja starijih osoba  u Republici Hrvatskoj te organizacija Pokretnih geronto-stomatoloških specijalističkih timova/Mobilnih timova na području Republike Hrvatske po modelu koji provodi Stomatološka poliklinika Zagreb.

Oralne/ Dentalne gero-iskaznice

Aktivnosti koje se planiraju /uvođenje Dentalne gero-iskaznice

A) Dentalna gero-iskaznica obavezna za sve stanovnike u Hrvatskoj iznad 65 godina u sustavu zdravstva – primarni stomatolozi.

Iskaznica  mora biti vidljiva  u sustavu  CEZIH-a i DOGM-e (Domovi za starije osobe).

B) Obavezan stomatološki pregled pri upisu osoba u Dom za starije ili priložen- ispunjeni formular / potvrda  pripadajućeg primarnog stomatologa te za sve osobe iznad 65 godina u obliku „Dentalne gero-iskaznice“ obavezan za sve Domove za starije u Republici Hrvatskoj

C)  Edukacija:

a) pacijenata iznad 65+ (predavanja, tribine)

b) edukacija stručnog osoblja  (medicinskih djelatnika u   Domovima - doktori, medicinske sestre, pomoćno osoblje i doktor dentalne medicine -  predavanja, kongresi, itd.

D) Izrada brošura - zdravstveno-edukativnih materijala. Izrada smjernica i vodiča o oralnom zdravlju starijih osoba.

3.1.2. Promocija i zaštita oralnog zdravlja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju

Osobe s invaliditetom jedna su od vulnerabilnih grupa u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi, koje trebaju posebnu skrb i potporu. ⁴ Prema podacima iz rujna 2024. godine, u Hrvatskoj žive 653.577 osobe s invaliditetom ⁵ , što čini 17% ukupnog stanovništva. Strana istraživanja pokazala su brojne prepreke u zdravstvenoj skrbi s kojima se susreću osobe s invaliditetom. ⁶ Prepreke vezane za pojedinca su manjak percepcije (osoba ili njihovih skrbnika) oralnog zdravlja i potrebe za skrbi. Problemi vezani za invaliditet zaokupljaju pažnju osoba/roditelja kao glavni zdravstveni problem dok oralno zdravlje često ostaje zapostavljeno, sve dok ne bude ozbiljno narušeno. Osobe s invaliditetom često imaju teškoće u održavanju oralne higijene i probleme u pristupu zdravstvenim ustanovama. Prepreke vezane za zdravstvene radnike su nedostatak edukacije, loše komunikacijske vještine, česte promjene zaposlenika s posljedičnim nedostatkom povjerenja i kontinuiteta skrbi, manjak vremena i financija. Naposljetku, tu su i administrativno-upravne prepreke. Svi ovi problemi odražavaju se i na preventivnu i na kurativnu stomatološku skrb te osobe s invaliditetom trpe nejednakost u oralnom zdravlju i veći teret oralnih bolesti.

Republika Hrvatska potpisala je i ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom 2007. godine, čime je preuzela obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom. U skladu s Konvencijom, donesena je Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 42/17) ⁷ , te Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine („Narodne novine“, broj 143/21) ⁸ . „Nacionalni plan usmjeren je postizanju vizije Hrvatske kao države u kojoj su osobe s invaliditetom ravnopravni članovi društva koje imaju jednaka prava i mogućnosti kao i građani bez invaliditeta, te da se u provedbi svih javnih politika uzimaju u obzir i specifičnosti osoba s invaliditetom s posebnim naglaskom na osiguravanju jednakog pristupa obrazovanju, zdravlju, zaposlenju i svim javnim uslugama.“

⁴ Larkin, M. Vulnerable Goups in Health and Social Care. 1st ed; SAGE Publications Ltd., Thousand Oaks, California, 2009; pp.1-208.

⁵ Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/10/Bilten_-_osobe_s_invaliditetom_2024_g.-1.pdf

⁶ Scambler, S; Curtis, SA. Contextualising disability and dentistry: challenging perceptions and removing barriers. Br Dent J. 2019, 227, 55-57. doi: 10.1038/s41415-019-0463-8

⁷ Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine. NN 42/17.

⁸ Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine NN 143/21.

U području zdravstvene zaštite, propisuje se pružanje osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitetu i standard zdravstvenih usluga koje pruža ostalim građanima. Zdravstveni djelatnici trebaju biti educirani u pristupačnim i alternativnim tehnikama komunikacije kako bi mogli komunicirati s osobama koje imaju intelektualna, mentalna i osjetilna oštećenja. Jedan od ciljeva je spriječiti svako uskraćivanje zdravstvene zaštite ili zdravstvenih usluga temeljem invaliditeta.

Preventivna stomatološka skrb za osobe i djecu s invaliditetom do sada je bila vezana za angažman nastavnika studija dentalne medicine te za lokalne preventivne programe. „Projekt za promociju oralnog zdravlja slijepih i slabovidnih osoba“, koji je bio financiran od Grada Zagreba, uspješno se provodio od 2014. do 2018. godine. ⁹ Osnovni ciljevi Projekta bili su zaštita i unaprjeđenje oralnog zdravlja osoba s oštećenjem vida te edukacija studenata i doktora dentalne medicine o pristupu slijepim i slabovidnim osobama. Korisnicima Projekta pružani su stomatološki pregledi, preventivni i restaurativni zahvati te individualna pouka oralne higijene – demonstracija četkanja i uporabe zubnog konca tehnikom „ruka na ruku“.

Uz ambulante, edukacija o oralnom zdravlju organizirana je i kroz igraonice i radionice za predškolsku i školsku djecu, te kroz  javne tribine za odrasle osobe s oštećenjem vida. Edukativno-popularni materijal prilagođen za slijepe i slabovidne osobe izdan je na CD-u. Za zdravstvene djelatnike svih profila tiskan je priručnik „Osobe s oštećenjima vida – naši pacijenti“ (na raspolaganju je 700 priručnika koji se mogu podijeliti zdravstvenim ustanovama). U projektne ambulante godišnje se uključilo 40 do 50 korisnika, većinom odraslih, a igraonice su obuhvaćale približno isti broj djece kroz suradnju s Centrom Vinko Bek i Malim domom Zagreb. Na Projektu su radili doktori dentalne medicine nastavnici Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te studenti-volonteri. Projekt je bio lokalnog karaktera te ograničenog trajanja.

⁹ Dumančić J. Projekt za promociju oralnog zdravlja slijepih i slabovidnih osoba. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu [Internet]. 01.05.2022. [oko 2 str.]. Dostupno na: https://www.sfzg.unizg.hr/projekti/projekt_za_promociju_oralnog_zdravlja_slijepih_i_slabovidnih_osoba
; Dumančić J. Promocija oralnog zdravlja slijepih i slabovidnih osoba: Projekt Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Večernji list [Internet].  01.05.2022. [oko 3 str.]. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/lifestyle/promocija-oralnog-zdravlja-slijepih-i-slabovidnih-osoba-1222851

Tematsko područ je 4. Edukacija i podizanje svijesti o zaštiti oralnog zdravlja

4.1. Nacionalna edukativna kampanja o važnosti zaštite oralnog zdravlja

Poražavajući KEP (karijes – ekstrakcija – plomba) indeks djece i odraslih u Republici Hrvatskoj ukazuje na nedostatak svijesti o važnosti oralnog zdravlja posebice o oralnoj higijeni. Redovito, pravilno pranje zuba osnova je dobrog oralnog zdravlja, što treba stalno upozoravati koristeći sve dostupne kanale, kako one tradicionalne, tako i nove, osobito društvene mreže.

Kako bi se podigla svijest o preventivi i općenitoj brizi za oralno zdravlje, provodit će se sveobuhvatna edukativna kampanja koja će uključivati:

- Distribuciju edukativnih letaka i brošura u školama, sportskim ustanovama i zdravstvenim institucijama.

- Redovite objave u lokalnim i nacionalnim novinama o važnosti oralnog zdravlja, s posebnim fokusom na prevenciju ozljeda.

- Pripremu i emitiranje promotivnih spotova na televiziji koji će naglašavati hitne mjere u slučaju dentalnih ozljeda te opće savjete o očuvanju oralnog zdravlja.

- Organizacija "Dana oralnog zdravlja" na nacionalnoj razini, s besplatnim stomatološkim pregledima i savjetovanjima u različitim zajednicama.

- Uključivanje slavnih osoba i sportaša kao ambasadora kampanje, koji će promovirati važnost oralnog zdravlja putem javnih nastupa, društvenih mreža i medijskih kampanja.

- Razvijanje interaktivnih mobilnih aplikacija ili web-stranica koje bi korisnicima omogućile pristup edukativnim materijalima, interaktivnim kvizovima o dentalnom zdravlju i savjetima o prvoj pomoći kod dentalnih ozljeda.

4.2. Edukacija i podizanje svijesti o potrebi provođenja mjera u okviru Nacionalnog programa

Mjera usmjerena na podizanje svijesti javnosti o Nacionalnom preventivnom programu zaštite oralnog zdravlja uključivat će:

- Organizaciju predavanja i radionica u školama, sportskim centrima i radnim kolektivima, s naglaskom na prevenciju dentalnih ozljeda kod djece i sportaša.

- Osiguravanje dostupnosti edukativnih materijala (brošure, plakati) u stomatološkim ordinacijama i zdravstvenim ustanovama.

- Digitalna kampanja putem društvenih mreža i web-stranica koja će uključivati videozapise stručnjaka i savjete o hitnoj dentalnoj prvoj pomoći.

- Provođenje redovitih edukacija za nastavnike, trenere i sportske stručnjake o važnosti nošenja zaštitnih sredstava (npr. štitnici za zube) prilikom bavljenja sportom i rekreacijom.

- Uvođenje programa u školama koji bi učenicima pružili osnovno znanje o prvoj pomoći kod dentalnih ozljeda (npr. radionice o tome kako pravilno reagirati u slučaju izbijanja zuba).

- Pokretanje nagradnih natječaja za škole i sportske klubove koji provode inovativne programe za zaštitu oralnog zdravlja.

Objavljivanje stručnih članaka u stručnim časopisima: U okviru stručnih mjera planirano je redovito objavljivanje članaka u renomiranim stručnim časopisima. Teme će uključivati:

- Najnovija istraživanja iz područja dentalne traumatologije.

- Smjernice za hitnu pomoć kod dentalnih ozljeda.

- Prikaze slučajeva iz prakse koji ilustriraju učinkovite metode liječenja i rehabilitacije nakon dentalnih trauma.

- Suradnja s međunarodnim stručnjacima i istraživačkim centrima kako bi se objavili članci o najnovijim svjetskim dostignućima u liječenju dentalnih trauma.

- Redovito održavanje stručnih simpozija ili webinara na nacionalnoj razini, na kojima bi se stomatolozi educirali o najnovijim tehnikama u dentalnoj traumatologiji.

- Prikazi konkretnih rezultata nacionalnih programa prevencije dentalnih ozljeda, uključujući statističke analize i evaluacije učinkovitosti.

Osiguranje pristupačnosti dentalne skrbi u hitnim slučajevima:

- Postavljanje hitnih stomatoloških ambulanti u sportskim centrima, školama i na javnim događanjima kako bi se omogućila brza i učinkovita intervencija u slučaju dentalnih trauma.

- Razvijanje nacionalne mreže stomatoloških hitnih službi koje bi bile dostupne 24/7 za slučajeve dentalnih ozljeda.

- Povećanje dostupnosti dentalnih usluga u ruralnim i udaljenim područjima, putem mobilnih stomatoloških jedinica i redovitih posjeta tim regijama.

Jačanje međusektorske suradnje:

- Suradnja sa zdravstvenim osiguravateljima u osiguravanju besplatnih ili subvencioniranih stomatoloških pregleda i tretmana za osobe koje su pretrpjele dentalne ozljede.

- Suradnja sa sportskim savezima i udrugama radi promocije korištenja zaštitnih sredstava u sportu i prevencije dentalnih ozljeda.

- Razvijanje zajedničkih programa sa školama i vrtićima za uvođenje preventivnih mjera i redovnih stomatoloških pregleda kod djece.

4.3. Savjetovališta o zaštiti i očuvanju oralnog zdravlja trudnice i djece

U okviru postojećih službi zaštite oralnog zdravlja pri domovima zdravlja, organizirat će se Savjetovališta o zaštiti i očuvanju oralnog zdravlja u kojem će se provoditi preventivni sistematski pregledi trudnica, predškolske i školske djece, održavati predavanja o oralnoj higijeni i zdravoj ishrani.

U Savjetovalištima će biti dostupan promotivni materijal posebice o oralnoj higijeni. Redovito, pravilno pranje zuba osnova je dobrog oralnog zdravlja.

Obzirom svaka dobna skupina ima određene specifične upute o očuvanju oralnog zdravlja mjera o Savjetovalištima o zaštiti i očuvanju oralnog zdravlja bit će tako usmjerene idućim sastavnicama:

- Zaštita oralnog zdravlja trudnica

- Edukacija patronažnih sestara

- Edukacija roditelja o važnosti održavanja oralne higijene i važnosti prehrane

- Edukacija prvoškolaca

- Edukacije i predavanja za školsku djecu

- Edukacije i savjetovanja za sve dobne skupine ovisno o problematici od parodontnih bolesti do brige o oralnom zdravlju starijih

- Upućivanje u nužnost redovitih kontrolnih stomatoloških pregleda braniteljske populacije

- Smanjivanje propisivanja antibiotika

- Smanjivanje potrebe za ortodontskim liječenjem

- Uklanjanje straha koji je uvelike razlog odlaganja posjeta stomatologa.

4.4. Programi trajne edukacije doktora dentalne medicine održavanjem kongresa, tečajeva, stručnih radionica

Na temelju zakonskih odredbi svi zdravstveni radnici pa tako i doktori dentalne medicine imaju pravo i obavezu stručno se usavršavati radi održavanja i unaprjeđivanja kvalitete zdravstvene zaštite.

EU direktivom 2005/36 propisuju se minimalni zahtjevi za osposobljavanje koji omogućavaju doktorima s potrebnim kompetencijama obavljanje njihove djelatnosti. Profesija dentalne medicine podliježe daljnjoj obavezi trajne cjeloživotne edukacije jer samo stečeno iskustvo, znanje i vještine omogućavaju svakom doktoru dentalne medicine da obavlja visokokvalitetnu dentalnu medicinu, osiguravajući pri tome najviše standarde sigurnosti pacijenta dok istovremeno upravlja tradicionalnim i novim izazovima u oralnom zdravlju.

Cjeloživotni kontinuirani profesionalni razvoj definira se kao kontinuirano strukturirano učenje za doktora dentalne medicine, praktičara, čiji je cilj održavanje, dogradnja ili poboljšanje znanja, tehničkih vještina i profesionalne kliničke prakse te ostalih standarda.

Sukladno nacionalnom zakonodavstvu Hrvatske, sadržaj i postupak provedbe trajne edukacije doktora dentalne medicine utvrđuju se općim aktom Hrvatske komore dentalne medicine.

Predviđeno je nekoliko oblika stručnog usavršavanja doktora dentalne medicine (specijalizacije, tečajevi stručnog usavršavanja, razni stručni i znanstveni skupovi, objavljivanje članaka u znanstvenim i stručnim časopisima, odnosno objavljivanje knjiga iz područja dentalne medicine, poglavlja u knjizi i priručnika). Doktor dentalne medicine sam odabire način svog stručnog usavršavanja.

Pod tečajem stručnog usavršavanja podrazumijevaju se teoretski i praktični postupci temeljeni na novim stručnim i znanstvenim spoznajama koje se primjenjuju u dentalnoj praksi.

Hrvatska komora dentalne medicine donosi godišnju Listu vrednovanih tečajeva za doktore koje organiziraju  i provode visoka učilišta akreditirana za integrirani preddiplomski i diplomski studij dentalne medicine, Hrvatsko stomatološko društvo, stručna stomatološka društva i Komora. Najčešći oblici tečajeva stručnog usavršavanja su: kongres, simpozij, radni tečaj, demonstracijski tečaj i teoretski tečaj.

TABELARNI PRIKAZ MJERA

PRAĆENJE, EVALUACIJA I FINANCIRANJE

Ovi segmenti su usmjereni na poboljšanje zdravstvenih ishoda i učinkovitosti zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj. Mjere iz ovog Nacionalnog programa financirat će se osim kroz redovnu djelatnost i kroz projekte/aktivnosti financirane iz sredstava Državnog proračuna i fondova Europske unije. Koordinativnu ulogu u provedbi Nacionalnog programa ima nositelj Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Praćenje, izradu izvješća, analizu i evaluaciju Nacionalnog programa provodit će Povjerenstvo za djelatnost dentalne medicine pri Ministarstvu zdravstva. Godišnja izvješća se dostavljaju ministrici zdravstva na suglasnost i objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva. Završno izvješće dostavlja se Vladi Republike Hrvatske na usvajanje četiri mjeseca po završetku provedbe Nacionalnog programa.

SURADNA TIJELA/USTANOVE U PROVEDBI NACIONALNOG PREVENTIVNOG PROGRAMA ZAŠTITE ORALNOG ZDRAVLJA

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatska komora dentalne medicine

Sveučilište u Zagrebu

Stomatološki fakultet