UVOD

Jedan od prioriteta Programa Vlade Republike Hrvatske u razdoblju 2024.-2028. godine je nastavak reforme zdravstvenog sustava s naglaskom na jačanje preventivnih programa, dostupnost zdravstvene zaštite što je osobito neophodno u području oralnog zdravlja. Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. , strateškim ciljem „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ u fokusu je kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita i zdravstvena skrb, promicanje zdravlja, zdravih prehrambenih navika i aktivan život svih dobnih skupina što se odražava na općem pa tako i oralnom zdravlju. Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine uz promicanje zdravih životnih navika osobiti naglasak je na preventivi i zaštiti te poboljšanju oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja predškolske i školske djece s ciljem prevencije i ranog otkrivanja karijesa.

Prikaz recentnog epidemiološkog stanja

Prema posljednjim epidemiološkim podacima o prevalenciji parodontnih bolesti na svjetskoj razini 8 od 10 ljudi starijih od 35 godina ima neki oblik parodontne bolesti. Ono što posebno zabrinjava jest da teški oblici parodontitisa predstavljaju šestu najčešću kroničnu bolest na svijetu te s prevalencijom od 11.2 % svjetske populacije zahvaćaju preko 800 milijuna ljudi. Parodontitis kao kronična upalna bolest povezana je i s brojnim sistemskim bolestima i stanjima. Najznačajnije dokaze imamo za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, prerano rođenje djeteta, kronične opstruktivne bolesti pluća te kronične bolesti bubrega. Važno je napomenuti da terapija parodontitisa ima značajan učinak na poboljšanje sistemskog zdravlja.

Dentalne traume kao ozljede predstavljaju učestalu pojavu koju u prosjeku doživi svako drugo dijete i svaka treća odrasla osoba te čine sveukupno 5 % svih tjelesnih trauma. Posljednji podaci ukazuju na to kako se većina pacijenata s dentalnom traumom prosječno javlja tek nakon 7 dana, posebice oni s prebivalištem izvan grada Zagreba, što otvara problematiku lošijih ishoda liječenja istih s obzirom na to da je za velik broj ozljeda tvrdih i mekih zubnih tkiva nužna brza i pravilna reakcija unutar perioda od jednog sata, tzv. „zlatnog sata“ ili unutar prva 24 sata. Ako se radi o vremenu dužem od navedenoga, ishod nerijetko završi gubitkom zuba zahvaćenog traumom. Cilj preventivnih programa je omogućiti da pacijenti zadrže sve svoje zube cijeli svoj životni vijek jer samo tako se postiže očuvanje oralnog, ali i sistemskog zdravlja.

Razvojni smjer i strateški cilj

Jačanje programa i mjera zaštite oralnog zdravlja kod osoba starije životne dobi ključno je za opće zdravlje i kvalitetu života pojedinca i zajednice. Programom se želi ukazati na važnost strategije i evaluacije oralnog zdravlja starijih osoba u Republici Hrvatskoj te je cilj spriječiti, rano dijagnosticirati, intervenirati i rehabilitirati oralno zdravlje.

Rak usne šupljine uzrok je smrtnosti u oko 2/3 oboljelih. Razlog visoke smrtnosti je njegovo kasno otkrivanje. Kasno otkrivanje uzrokuje potrebu za opsežnim terapijama, usprkos kojima je stopa izlječenja znatno snižena. Razlozi kasnog otkrivanja su djelomično uzrokovani činjenicom što se pojavljuje relativno rijetko, te je otežano stjecanje kompetencija među zdravstvenim djelatnicima. K tome, najugroženije skupine (konzumenti alkohola i duhana) ne posjećuju stomatologa koji bi potencijalno mogao detektirati bolest u ranijoj fazi. Oralno zdravlje je važan dio općeg zdravlja te je njegovo poboljšanje, a samim time i poboljšanje kvalitete života - glavni cilj dentalno-medicinske skrbi.

Nacionalno povjerenstvo za djelatnost dentalne medicine Ministarstva zdravstva je u svrhu provedbe prioritetnih mjera utvrđenih Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan), izradilo Nacionalni preventivni program zaštite oralnog zdravlja za razdoblje od 2025. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni program), s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja kao i vlastite odgovornosti o brizi i kontinuiranim preventivnim pregledima. Provedba mjera iz Nacionalnog programa financira se iz državnog proračuna tijela nositelja Ministarstva zdravstva,  Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske komore dentalne medicine. Nacionalni program dodatno razrađuje mjere u skladu s posebnim ciljevima Nacionalnog plana.

Posebni ciljevi Nacionalnog plana su:

1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti

- Uključuje unaprjeđenje mjera promicanja zdravlja i prevencije bolesti, s naglaskom na promicanje zdravih životnih navika i prevenciju vodećih uzroka pobola i smrtnosti;

2. Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite

- Fokus na povećanju dostupnosti, učinkovitosti, sigurnosti, otpornosti i održivosti zdravstvenog sustava;

3. Unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove

- Uvođenje novih modela skrbi za ključne zdravstvene izazove kao što su kardiovaskularne, cerebrovaskularne, i onkološke bolesti te rijetke bolesti i dijabetes;

4. Učiniti zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad

- Osigurati zadovoljstvo i produktivnost zdravstvenih radnika te motivirati mlade za obrazovanje i rad u zdravstvu;

5. Unaprjeđenje financijske održivosti zdravstvenog sustava

- Održiva financijska osnova koja će omogućiti stabilnost i racionalnost u korištenju zdravstvenih resursa.

OPIS POKAZATELJA ISHODA

Pokazatelji ishoda definiraju se za svaki posebni cilj kako bi se omogućilo praćenje napretka u provedbi akcijskog plana. Ovi pokazatelji predstavljaju ključne mjerne jedinice koje omogućuju evaluaciju uspješnosti implementacije mjera i dostizanja ciljeva. Definirani su početni i ciljni parametri kako bi se osigurala mjerljivost rezultata kroz planirano razdoblje.

Za svaki posebni cilj u nastavku su definirana specifična područja provedbe u kontekstu zaštite oralnog zdravlja:

¹ U tablici "Broj osoba kod kojih je zabilježena barem jedna dijagnoza iz navedenih skupina bolesti i stanja u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj u 2023. godini" , navodi se da je 24.560 djece u dobi 0-6 godina imalo dijagnozu zubnog karijesa (MKB-10: K02) (KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U DJELATNOSTI DENTALNE MEDICINE U HRVATSKOJ U 2023. GODINI, HZJZ, 2023).

² Također, podaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015. godine ukazuju na visoku prevalenciju karijesa i parodontnih bolesti, što dodatno potvrđuje potrebu za poboljšanjem svijesti i praksi oralne higijene među stanovništvom. Postotak u tablici je procijenjen na temelju danih podataka.

INDIKATIVNI TROŠKOVI I FINANCIRANJE

Ukupni predviđeni trošak za provedbu mjera uključuje financiranje preventivnih programa, edukativnih kampanja, medicinske opreme i infrastrukturnih poboljšanja u zdravstvenim ustanovama. Također, sredstva su namijenjena i za programe namijenjene ranjivim skupinama, uključujući starije osobe i djecu u nepovoljnom socioekonomskom položaju.

Provedba mjera iz Nacionalnog programa financira se iz državnog proračuna tijela nositelja Ministarstva zdravstva,  Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske komore dentalne medicine. Strateški raspored ulaganja osigurava dugoročnu održivost programa i omogućava postizanje ciljeva u planiranom razdoblju.

TEMATSKA PODRUČJA NACIONALNOG PROGRAMA

U okviru ovog Programa, sadržaj je podijeljen u četiri smislena tematska područja, što omogućava cjelovit i sustavan pristup prevenciji i liječenju oralnih bolesti. Prvo tematsko područje fokusira se na prevenciju i rano otkrivanje oralnih bolesti kod djece i mladih, čime se naglašava važnost rane intervencije i edukacije od najranijih dana života. Drugo područje bavi se prevencijom i liječenjem parodontnih bolesti, s ciljem smanjenja rizika od ozbiljnijih oralnih problema kroz pravovremenu terapiju. Treće područje usmjereno je na zaštitu oralnog zdravlja ranjivih skupina, osobito osoba treće životne dobi, uz posebnu pažnju na rano otkrivanje oralnog karcinoma, što je ključno za uspješno liječenje. Posebno ranjivu skupinu čine osobe s invaliditetom. P romocija i zaštita oralnog zdravlja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju je upravo zato iznimno važno područje. Četvrto tematsko područje obuhvaća edukaciju i podizanje svijesti o važnosti zaštite oralnog zdravlja, osiguravajući da se informacije o pravilnoj njezi zuba i prevenciji bolesti dospiju do svih građana. Navedeno uključuje i kontinuiranu edukaciju zdravstvenih stručnjaka.

Ovim podjelom, kroz Nacionalni program izlaže se ciljani pristup koji je prilagođen specifičnim potrebama različitih ciljnih skupina, čime se postiže sveobuhvatna strategija za unapređenje oralnog zdravlja na nacionalnoj razini. Na temelju navedenoga, sljedeća tematska područja povezana su s odgovarajućim posebnim ciljevima Nacionalnog plana:

1) Prevencija i rano otkrivanje oralnih bolesti kod djece i mladih – povezan s Posebnim ciljem 1. "Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti" , konkretno s mjerom "Prevencija vodećih nezaraznih bolesti, uključujući karijes, ozljede i bolesti vezane uz mentalno zdravlje";

2) Prevencija i liječenje parodontnih bolesti - povezan s Posebnim ciljem 2. "Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite" , konkretno s mjerom "Uspostava sveobuhvatnog nacionalnog sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite";

3) Zaštita oralnog zdravlja ranjivih skupina – povezan s Posebnim ciljem 2. "Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite" , konkretno s mjerom "Unaprjeđenje zdravstvene zaštite za ranjive skupine";

4) Edukacija i podizanje svijesti o zaštiti oralnog zdravlja – povezan s Posebnim ciljem 1. "Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti" , konkretno s mjerom "Promicanje zdravih životnih navika".

PROGRAMI I MJERE

Klasifikacija

Prema zadanom kriteriju o klasifikaciji, mjere u okviru Programa prevencije i zaštite oralnog zdravlja razvrstavaju se na reformske i investicijske . U ovom programu, aktivnosti koje donose temeljne i dugotrajne sustavne promjene, unapređujući organizacijske procese, standarde skrbi te edukaciju i prevenciju, svrstavaju se u reformske mjere (oznaka R).

Tako, u Tematskom području 1, mjere poput Nacionalnog programa "Zubna putovnica", nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama te Preventivnog programa dentalnih trauma "Sačuvaj svoj zub" usmjerene su na promjenu postojećih preventivnih praksi i integraciju sustava rane dijagnostike u postojeće obrazovne i zdravstvene strukture, što ih čini reformski orijentiranim. Slično, u Tematskom području 2, mjera "Preventiva i terapija parodontnih bolesti" predviđa unapređenje kliničkih protokola i preventivnih aktivnosti, čime se mijenja način pristupa parodontnim bolestima, te se stoga također klasificira kao reformska. U Tematskom području 3, mjere usmjerene na zaštitu oralnog zdravlja osoba treće životne dobi i rano otkrivanje oralnog karcinoma uspostavljaju sustavne intervencije za ranjive skupine, te su prema prirodi usmjerene na organizacijske i preventivne procese.

S druge strane, investicijske mjere odnose se na konkretna ulaganja potrebna za implementaciju aktivnosti koje će osigurati trajni društveni i ekonomski utjecaj. Tematsko područje 4, obuhvaćajući Nacionalnu edukativnu kampanju o važnosti zaštite oralnog zdravlja, uspostavu Savjetovališta te Programe trajne edukacije doktora dentalne medicine, fokusira se na poboljšanje stručnosti i podizanje svijesti. Investicijske mjere omogućit će ulaganje u ljudski kapital i optimizirati pristup zdravstvenim radnicima novim znanjima iz sektora oralnog zdravlja, pridonošenjem održivosti zdravstvenih usluga. Ove mjere pridonose dugoročnoj održivosti programa jer će ulaganja u ljudske resurse, infrastrukturni razvoj i tehnologiju omogućiti postizanje povećanja kvalitete i dostupnosti usluga, te se integrirati u širi okvir zdravstvenih i obrazovnih politika koje se neprestano razvijaju.

Tematsko područje 1. Prevencija i rano otkrivanje oralnih bolesti kod djece i mladih

1.1. Nacionalni program Zubna putovnica

Nacionalni program Zubna putovnica uključuje preventivne preglede, zdravstveni odgoj i četkanje zuba kroz nadzirano četkanje u vrtićima i školama te evidenciju epidemioloških pokazatelja – KEP indeksa s ciljem poboljšanja oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja predškolske i školske djece te ranog otkrivanja i prevencije oralnih bolesti od najranije dobi. Nositelj programa je Ministarstvo zdravstva, a suradna tijela/ustanove su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatska komora dentalne medicine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i drugi.

Putem Zubne putovnice stomatološki pregled postaje prilika za bolje upoznavanje roditelja i djeteta s doktorom dentalne medicine, dobivanja osnovnih informacija i smjernica za očuvanje zdravlja zubi i usne šupljine, početak sanacije i dogovor oko kontrolnog pregleda u cilju stjecanja navike redovitih posjeta i kontinuirane stomatološke skrbi.

Obavezni pregledi tijekom kojih se izdaju obrasci Zubna putovnica uključuju:

1. Pregled prije upisa u vrtić - pregled s izdavanjem obrasca Zubna putovnica kao prilog pedijatrijskom uvjerenju uz obveznu sanaciju karijesnih lezija mliječnih zubi ako postoje. Sistematskim pregledom kod doktora dentalne medicine uz sistematski pregled kod liječnika/pedijatra uz uredno (redovito) cijepljenje protiv bolesti iz Programa obveznih cijepljenja dijete ispunjava uvjete za upis u dječji vrtić.

2. Pregled prije upisa u prvi razred osnovne škole uz obveznu sanaciju karijesnih lezija mliječnih i trajnih zuba. Prilikom sistematskog pregleda kod upisa u prvi razred osnovne škole, Zubna putovnica je neophodni dio obavezne medicinske dokumentacije koju prikuplja liječnik školske medicine. Na temelju obavljenog pregleda kod doktora dentalne medicine i ispunjenog obrasca koji roditelji donose školskom liječniku, dijete ispunjava uvjete za upis u školu.

3. Pregled u šestom razredu osnovne škole - dijete dolazi liječniku školske medicine na pregled kralježnice, visine i mase radi praćenja rasta i razvoja.

Obrazac je implementiran u informatičke programe koji se koriste u ordinacijama dentalne medicine te je postao jedna od liječničkih potvrda koju izdaje doktor dentalne medicine.

1.2. Nadzirano četkanje u vrtićima i školama

Nadzirano (organizirano) četkanje (pranje) zubi je učinkovita preventivna mjera u sprečavanju nastanka karijesa i usvajanju redovitih navika održavanja oralne higijene od najranije dječje dobi. U sklopu programa nadziranog četkanja zubi, djeca svakodnevno četkaju zube. Za vrijeme četkanja zubi djeca se nadziru, a četkanje zubi se organizira na siguran i učinkovit način usklađen sa svakodnevnom rutinom vrtića i škola. Promicanje oralnog zdravlja u vrtiću i školi omogućuje djeci učenje o zdravlju usne šupljine te kako je održavati zdravim usvajanjem ponašanja ili aktivnosti.

Organizatori programa su nositelj Ministarstvo zdravstva te Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska komora dentalne medicine i druga suradna tijela/ustanove. Osnovni provoditelji programa su odgajatelji i učitelji te zdravstveni voditelji vrtića i medicinske sestre timova školske medicine. Provoditelji programa moraju proći edukaciju o učinkovitom četkanju zubi i postupcima kontrole zaraze.

Edukaciju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskom komorom dentalne medicine i stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora.

U programu sudjeluju djeca od treće godine života do polaska u školu te djeca početnih razreda osnovne škole (1. razred). Program može biti na raspolaganju svoj djeci bez obzira pohađaju li cjelodnevni ili poludnevni program u vrtiću te djeci s teškoćama u razvoju. Također u program mogu biti uključena i djeca mlađa od 3 godine kao i djeca u ostalim razredima osnovne škole.

Odgajatelji i učitelji direktno provode i nadziru četkanje zubi kod djece u vrtićkim i razrednim odjeljenjima.

Zdravstveni voditelji vrtića te medicinske sestre timova školske medicine nadziru odvija li se četkanje zubi prema standardima i pružaju stručnu pomoć odgajateljima i učiteljima u vrtićima i školama koje sudjeluju u programu nadziranog četkanja, odnosno organiziraju četkanje sukladno Nacionalnim standardima.

Četkanje zubi se provodi sukladno Nacionalnim standardima za program nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama ³ .

³ https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/06/Nacionalni-standardi_nadzirano-cetkanje_SVE.pdf