PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1.
Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18. i 21/22.) uređuje se ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, ovlasti, prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, ovlasti državnoodvjetničkih savjetnika, čuvanje službene tajne, osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja važna za njihov rad.
Izradi ovoga zakonskog prijedloga pristupilo se radi ustanovljavanja Specijaliziranog tima za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, ali i propisivanja mogućnosti ustanovljavanja drugih specijaliziranih timova kao posebnih savjetodavnih, instruktivnih i koordinativnih tijela za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra. Predlaže se da članove imova na vrijeme do pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske iz reda već imenovanih državnoodvjetničkih dužnosnika.
Odredbe Zakona o državnom odvjetništvu o unutarnjem ustrojstvu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske potrebno je dopuniti ustrojavanjem posebnog Odjela za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država zbog posebnog značaja ovih vrsta državnoodvjetničkih predmeta te potrebe specijalizacije njihovih rješavatelja, a ujedno se predlaže i izmjena postupka davanja ovlaštenja odvjetnicima za zastupanje Republike Hrvatske te propisivanje sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u navedenom zastupanju.
S obzirom na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-I-2215/2022 i dr. od 7. veljače 2023. kojom su ukinute odredbe članaka 86.a Zakona o sudovima te članka 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 21/22.) kojima je bila propisana provedba periodičke sigurnosne provjere za sve suce, radi ujednačavanja statusa svih pravosudnih dužnosnika predlaže se brisanje članka 99.a Zakona o državnom odvjetništvu kojima je propisana provedba periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike.
Radi usklađenja s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 16/23., 155/23. i 36/24.) predlaže se izmijeniti odredbe Zakona o državnom odvjetništvu o podnošenju predstavki na rad državnoodvjetničkih dužnosnika odnosno neprimjereno ponašanje državnoodvjetničkih dužnosnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva, o razlozima nedostojnosti za obavljanje dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uvjetima za raspored na radna mjesta za obavljanje nadzora nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnog odvjetništva, pravima državnoodvjetničkih dužnosnika upućenih na rad u drugo državno odvjetništvo, kao i o provedbi temeljne sigurnosne provjere za službenike i namještenike koji se zapošljavaju u sustavu državnog odvjetništva.
Važeći Zakon o državnom odvjetništvu predviđa mogućnost upućivanja državnoodvjetničkih dužnosnika na rad u drugo državno odvjetništvo, kao što i Zakon o sudovima predviđa mogućnost privremenog upućivanja sudaca na rad u druge sudove. S obzirom da Zakon o sudovima u navedenim slučajevima predviđa i pravo sudaca na dodatak na plaću i na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada, kao i za izlazak na očevid, radi statusnog izjednačavanja obje vrste pravosudnih dužnosnika potrebno je navedena prava izrijekom priznati i državnoodvjetničkim dužnosnicima. Uvjeti isplate i visina ovih prava utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
S obzirom da provedba temeljnih sigurnosnih provjera pri zapošljavanju svih službenika i namještenika u državnim odvjetništvima opterećuje postupke prijma i znatno produljuje njihovo trajanje, a ujedno u većoj mjeri opterećuje i rad nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, predlaže se ove provjere zadržati samo za službenike i namještenike u državnom odvjetništvu nadležnom za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Kako bi se osigurao učinkovitiji rad državnog odvjetništva i dodatno zaštitila tajnost podataka propisuje se da se tajnim smatraju i sva pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva, a radi poboljšanja komunikacije državnih odvjetništava s javnošću propisuje se i detaljnije uređenje davanja priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te izvještavanje javnosti o izvidima u tijeku Poslovnikom državnog odvjetništva.
Posebno se propisuje i obveza državnih odvjetnika da kod rasporeda poslova godišnjim rasporedom poslova vode računa o sklonostima zamjenika državnih odvjetnika i državnih službenika u državnom odvjetništvu, posebnim specijalističkim znanjima te njihovom redovitom stručnom usavršavanju kako bi se za rad na pojedinim vrstama predmeta osigurala specijalizacija i najviša moguća razina kompetencija za postupanje. Navedeno je posebno važno kod vrsta predmeta u kojima su ovakve obveze posebno propisane, primjerice u Nacionalnom planu za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. za predmete nasilja u obitelji.
Radi otklona eventualnih dvojbi i nejasnoća izrijekom se predlaže propisati da se državnoodvjetničkim dužnosnicima imenovanim na dužnost europskih delegiranih tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu priznaje kao vrijeme u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, a također se propisuje ovlaštenje za davanje suglasnosti državnoodvjetničkim dužnosnicima za sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje.
Vrijednosti predmeta sporova kojima se utvrđuju ovlasti državnodvjetničkih savjetnika propisane važećim Zakonom u kunama izražavaju se u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22. i 88/22.), a ujedno se iz Zakona izostavlja potreba davanja posebne punomoći nadležnog državnog odvjetnika savjetnicima za poduzimanje radnji na koje su ovlašteni prema ovom Zakonu.
Ujedno se predlaže i pojednostavniti postupak određivanja godišnje liste istražitelja, utvrđivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika prepustiti Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske radi boljeg poznavanja potreba državnog odvjetništva te daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti državnog odvjetništva, radi bolje prilagodbe za rad u državnom odvjetništvu i veće učinkovitosti rada službenika u državnim odvjetništvima, ali i izbjegavanja dodatnog opterećenja službenika obvezom polaganja više ispita predlaže se propisati da ovi državni službenici nisu u obvezi polagati državni ispit, a u slučaju da su ovaj ispit već položili da nisu u obvezi polagati poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima. Također se predlaže pojedine odredbe Zakona o državnom odvjetništvu dodatno precizirati i urediti u izričaju.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Iako se člankom 20. ovoga Zakona kao novo materijalno pravo državnoodvjetničkim dužnosnicima priznaje dodatak na plaću i naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kada su upućeni na rad u drugo državno odvjetništvo, visina ovog dodatka propisat će se posebnim pravilnikom te će za provedbu navedenog pravilnika biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Članak 1.
U Zakonu o Državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18. i 21/22.) članak 7. mijenja se i glasi:
„Svatko ima pravo podnijeti pisano ili usmeno predstavku na rad državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka ili ima pravni interes odnosno zbog nedoličnog ili neprimjerenog ponašanja državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog zaposlenika u službenim odnosima sa strankom koje je suprotno etičkom kodeksu i dobiti odgovor na njih u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.“.
Članak 2.
Iza članka 15. dodaju se naslov iznad članka i članak 15.a koji glasi:
„Specijalizirani timovi
Članak 15.a
(1) Pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustanovljuje se specijalizirani tim za suzbijanje računalnog i računalnog potpomognutog kriminaliteta kao savjetodavno, instruktivno i koordinativno tijelo.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odlukom može osnivati specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra kao savjetodavna, instruktivna i koordinativna tijela.
(3) Specijalizirani timovi savjetuju i daju instrukcije za postupanje nižih državnih odvjetništava u konkretnim predmetima, koordiniraju rad na ovim predmetima, vode evidenciju ovih predmeta za područje cijele Republike Hrvatske te surađuju s drugim nadležnim tijelima.
(4) Voditelja i članove specijaliziranih timova posebnom odlukom na vrijeme od pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske iz reda državnoodvjetničkih dužnosnika.
(5) Voditelji specijaliziranih timova imenuju se iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(6) Specijalizirani timovi, uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, mogu donijeti pravila o načinu svojeg rada.“.
Članak 3.
U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, županijskim državnim odvjetništvima i posebnim državnim odvjetništvima određuju se osobe za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.“.
Članak 4.
U članku 17. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci s najmanje tri rješavatelja specijalizirana za određenu vrstu predmeta, od kojih najmanje jedan mora biti državnoodvjetnički dužnosnik.“.
Članak 5.
U članku 18. iza riječi: „zamjenika državnih odvjetnika“ dodaju se riječi: „i državnoodvjetničkih savjetnika“.
Članak 6.
Iza članka 20. dodaju se naslov iznad članka i članak 20.a koji glasi:
„Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država
Članak 20.a
(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustrojava se Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država.
(2) Na sjednicama Odjela iz stavka 1. ovoga članka razmatraju se pitanja od interesa za rad Odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Poslovnikom državnog odvjetništva.
(3) U Odjel iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti i viši državnoodvjetnički savjetnici koji imaju potrebna specijalistička znanja i dobro znanje engleskog jezika.
(4) Ako ocijeni da je to potrebno, Glavni državni odvjetnik može odrediti više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste koji će uz nadzor zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske raditi na pojedinim predmetima.
(5) Na više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 125. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.“.
Članak 7.
U članku 28. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. ako protiv njega bude potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti“.
Članak 8.
U članku 43. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, ovlastiti odvjetnika da zastupa Republiku Hrvatsku uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.“.
Članak 9.
U članku 46. stavku 1. riječi: „ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku“ brišu se.
Članak 10.
U članku 49. iza riječi: „Državno odvjetništvo“ dodaju se riječi: „Republike Hrvatske“, a iza riječi: „pomoć“ dodaju se riječi: „ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku“.
Članak 11.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Godišnju listu istražitelja određuje županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva na temelju popisa istražitelja koji su prethodno, na njihov zahtjev, dostavili čelnici policije i drugih državnih tijela.
(2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja objedinjenu godišnju listu istražitelja županijskim državnim odvjetnicima, državnom odvjetniku posebnog državnog odvjetništva te predsjednicima županijskih sudova.“.
Članak 12.
U članku 57. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zamjenici državnih odvjetnika zadužuju se pojedinim predmetima na način propisan ovim Zakonom, kojim se osigurava nepristrana i nezavisna dodjela predmeta.“.
Članak 13.
U članku 58. stavku 3. točka 10. mijenja se i glasi:
„10. pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva“.
Članak 14.
U članku 60. stavku 3. druga rečenica briše se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Davanje priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te obavještavanje o tijeku izvida u interesu javnosti uređuje se Poslovnikom državnog odvjetništva.“.
Članak 15.
U članku 64. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) U radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ne mogu sudjelovati zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kada Kolegij daje mišljenje o kandidatima za čelnika posebnog državnog odvjetništva ako su kandidati za ta mjesta.“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.
Članak 16.
U članku 70. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Iznimno od stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka osobe koje obavljaju nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnog odvjetništva moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ekonomije ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomije.“.
Članak 17.
U članku 90. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Državni odvjetnik godišnjim rasporedom poslova na rad na pojedinim vrstama predmeta raspoređuje zamjenike državnog odvjetnika i državne službenike vodeći računa o njihovim sklonostima za rad na pojedinim vrstama predmetima, potrebnim specijalističkim znanjima i redovitom stručnom usavršavaju iz određenog područja.“.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.
U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. brojka: „4“ zamjenjuje se brojkom: „5“.
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.
Članak 18.
Članak 99.a briše se.
Članak 19.
U članku 100. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika pravilima propisuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.“.
Članak 20.
U članku 103. stavku 1. iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:
„- dodatak na plaću i naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kada su upućeni na rad u drugo državno odvjetništvo“.
Dosadašnji podstavci 2. do 7. postaju podstavci 3. do 8.
U dosadašnjem podstavku 8. koji postaje podstavak 9. riječi: „ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta“ brišu se.
Dosadašnji podstavci 9. i 10. postaju podstavci 10. i 11.
U stavku 2. brojka: „7.“ zamjenjuje se brojkom: „8“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Uvjete za isplatu i iznos naknada za obavljanje poslova dežurstva i za izlaske na očevid te visinu dodatka na plaću i visinu naknade troškova zbog posebnih uvjeta rada državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika upućenom na rad u drugo državno odvjetništvo ministar nadležan za poslove pravosuđa propisuje pravilnikom.“.
Članak 21.
Članak 105. mijenja se i glasi:
„(1) Zamjenik državnog odvjetnika može, uz svoj pristanak, biti upućen na rad u drugo državno odvjetništvo, najduže na vrijeme od četiri godine.
(2) Zamjenik iz stavka 1. koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši državnoodvjetnički savjetnik - specijalist.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ima pravo na plaću ili dodatak na plaću ovisno o tome koje je pravo za njega povoljnije, smještaj te naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kao što su putni troškovi, troškovi korištenja osobnog automobila u službene svrhe i drugo.
(4) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno upućen na rad u posebno državno odvjetništvo kad je to određeno posebnim zakonom.“.
Članak 22.
Članak 106. mijenja se i glasi:
„Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu ili raspoređen za zamjenika državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu, državnoodvjetnička dužnost u državnom odvjetništvu u kojem je obnašao dužnost miruje mu dok obavlja tu dužnost.“.
Članak 23.
U članku 107. iza stavka 7. dodaje se novi stavci 8. i 9. koji glase:
„(8) Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji je imenovan na dužnost europskog delegiranog tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu europskog javnog tužitelja priznaje se kao vrijeme provedeno u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.
(9) Za sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje izvan slučajeva iz stavaka 5. i 6. ovoga članka prethodnu suglasnost državnom odvjetniku daje neposredno viši državni odvjetnik, a zamjeniku državnog odvjetnika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost.”.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 10.
Članak 24.
U članku 110. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Članak 25.
U članku 117. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Kodeks donosi Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske proširen s čelnicima posebnih državnih odvjetništava, županijskim i općinskim državnim odvjetnicima te predstavnicima kolegija posebnih državnih odvjetništava te županijskih i općinskih državnih odvjetništava na prijedlog Etičkog povjerenstva.
(3) Kolegiji posebnih državnih odvjetništava te županijskih i općinskih državnih odvjetništava biraju svoje predstavnike na sjednici javnim glasovanjem većinom svih članova.“.
Članak 26.
U članku 122. stavku 3. prvoj rečenici ispred riječi: „državna odvjetništva“ dodaje se riječ: „posebna“.
Stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:
„(6) Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana rasporeda. Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu nije dužan polagati državni ispit.“.
(7) Poseban stručni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit ili državni ispit.“.
Članak 27.
U članku 124. stavci 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:
„(3) Za državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom, županijskom i posebnom državnom odvjetništvu može biti primljena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.
(4) Za višeg državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom, županijskom i posebnom državnom odvjetništvu i državnoodvjetničkog savjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.
(5) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u općinskom, županijskom i posebnom državnom odvjetništvu može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.“.
Članak 28.
U članku 125. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(2) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih i županijskih državnih odvjetništava mogu zastupati pred sudovima, upravnim i drugim tijelima.
(3) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti iz stavka 2. ovog članka ovlašteni su na poduzimanje svih radnji u postupku, osim na podnošenje tužbe, povlačenje tužbe, priznavanje tužbenog zahtjeva, odricanje od tužbenog zahtjeva, zaključenje nagodbe, podnošenje pravnog lijeka, odricanje od izjavljivanja pravnog lijeka te odustajanje od izjavljenog pravnog lijeka.
(4) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih državnih odvjetništava u okviru ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka samostalno zastupaju u sporovima čija je vrijednost predmeta spora do 13.300,00 eura, a u građansko-upravnim odjelima županijskih državnih odvjetništava u sporovima čija vrijednost spora ne prelazi 66.400,00 eura.“.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 29.
(1) Pravilnik o uvjetima za isplatu i iznosu naknada za izlaske na očevid i pravilnik o visini dodatka na plaću i troškova zbog posebnih uvjeta rada državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika upućenih na rad u drugo državno odvjetništvo iz članka 20. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Poslovnik državnog odvjetništva ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 30.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 122. stavaka 6. i 7. koji su izmijenjeni člankom člankom 26. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2026.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom se radi ujednačavanja prava na podnošenje predstavki u pravosudnim tijelima odredbi članka 4. stavka 3. Zakona o sudovima prilagođava odredba članka 7. Zakona o državnom odvjetništvu.
Uz članak 2.
Ovim člankom se dodavanjem novog članka 15.a Zakona o državnom odvjetništvu s obzirom na sve učestalije pojavnosti kibernetičkog i kibernetički potpomognutog kriminaliteta, a radi osiguranja učinkovitijeg procesuiranja navedenih kaznenih djela, pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske predlaže ustanovljavanje posebnog tima za suzbijanje ovog vida kriminaliteta. Također se propisuje mogućnost da se odlukom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske specijalizirani timovi kao savjetodavna, instruktivna i koordinativna tijela osnuju za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra. Specijalizirani timovi savjetuju i daju instrukcije za postupanje nižih državnih odvjetništava u konkretnim predmetima, koordiniraju rad i vode evidenciju ovih predmeta te surađuju s drugim nadležnim tijelima. Voditelje i članove specijaliziranih timova na vrijeme do pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, i to voditelje iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a članove iz reda već imenovanih državnoodvjetničkih dužnosnika. Specijalizirani timovi, uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, mogu donijeti pravila o načinu svojeg rada.
Uz članak 3.
Ovim člankom se članak 16. Zakona o državnom odvjetništvu o određivanju osoba za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dopunjuje te se određivanje ove osobe predviđa i u posebnim državnim odvjetništvima.
Uz članak 4.
Ovim člankom se odredba članka 17. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu prilagođava potrebama državnog odvjetništva u praksi te se propisuje da u odsjecima unutar odjela moraju biti raspoređena najmanje tri rješavatelja, od kojih jedan mora biti državnoodvjetnički dužnosnik. U važećoj odredbi ovog članka propisano je da u ove ustrojstvene jedinice moraju biti raspoređena najmanje tri zamjenika državnih odvjetnika.
Uz članak 5.
Ovim člankom se radi preciziranja u članku 18. Zakona o državnom odvjetništvu posebno propisuje da se godišnjim rasporedom poslova na rad na pojedinim vrstama predmeta raspoređuju svi rješavatelji odnosno zamjenici državnih odvjetnika i državnoodvjetnički savjetnici.
Uz članak 6.
Ovim člankom se u Zakon o državnom odvjetništvu dodaje novi članak 20. a kojim se dodatno uređuje unutarnje ustrojstvo Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. U njemu se ustrojava posebni Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država zbog posebnog značaja ovih vrsta državnoodvjetničkih predmeta i potrebe specijalizacije njihovih rješavatelja. Na sjednicama ovih Odjela, kao i kaznenih i građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava općenito, razmatraju se pitanja od interesa za rad Odjela, a na rad u Odjel raspoređuju se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti s potrebnim specijalističkim znanjima, s time da Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske za rad na pojedinim predmetima uz nadzor zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može odrediti više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste, u kojem se slučaju na te savjetnike ne primjenjuju ograničenja iz članka 125. stavaka 2., 3. i 4. Zakona o državnom odvjetništvu.
Uz članak 7.
Ovim člankom se radi ujednačavanja osnove za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz članka 28. stavka 1. točke 3. Zakona o državnom odvjetništvu s osnovom za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 44.d stavka 1. točke 3. Zakona o sudovima precizira da se radi o kaznenom djelu koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti.
Uz članak 8.
Ovim člankom se u članku 43. stavku 2. Zakona o državnom odvjetništvu mijenja postupak davanja ovlaštenja odvjetnicima za zastupanje Republike Hrvatske u predmetima u kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati Republiku Hrvatsku, izostavljanjem ranije obveze da se za zastupanje ovlasti strani odvjetnik što omogućuje da za ovu vrstu zastupanja budu ovlašteni i domaći odvjetnici. Također se izričito navodi da ovi odvjetnici zastupaju Republiku Hrvatsku uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Uz članke 9. i 10.
Ovim člancima se u člancima 46. i 49. Zakona o državnom odvjetništvu uređuju ovlasti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske da, umjesto nadležnog državnog odvjetništva prema važećem zakonskom rješenju, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje daje pravno mišljenje ili pruži drugu pravnu pomoć u predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku.
Uz članak 11.
Ovim člankom se radi uvažavanja potreba državnih odvjetništva u članku 56. Zakona o državnom odvjetništvu pojednostavljuje postupak određivanja godišnje liste istražitelja koja se dostavlja županijskim i posebnim državnim odvjetništvima te županijskim sudovima.
Uz članak 12.
Ovim člankom se precizira odredba članka 57. stavka 3. Zakona o državnom odvjetništvu na način da upućuje na dodjelu predmeta kako je uređena ovim Zakonom.
Uz članak 13.
Ovim člankom se dopunjava članak 58. stavak 3. Zakona o državnom odvjetništvu te se propisuje da se tajnim, uz isprave, smatraju i sva pismena nastala u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva kako bi se osigurao učinkovitiji rad državnog odvjetništva.
Uz članak 14.
Ovim člankom se, s ciljem kvalitetnijeg informiranja javnosti i poboljšanja komunikacije državnih odvjetništava s javnošću, iz odredbe članka 60. stavka 3. Zakona o državnom odvjetništvu izostavlja dio odredbe kojim se izvještavanje javnosti o tijeku izvida ograničava na poduzete radnje odnosno radnje koje se namjeravaju poduzete te se novim stavkom 4. propisuje da će se detaljnija razrada davanja priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te izvještavanja javnosti o izvidima u tijeku urediti Poslovnikom državnog odvjetništva.
Uz članak 15.
Ovim člankom se u članku 64. Zakona o državnom odvjetništvu dodaje stavak 5. te se izričito propisuje da u radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, kada Kolegij daje mišljenje o kandidatima za čelnika posebnog državnog odvjetništva, ne mogu sudjelovati oni zamjenici Glavnog državnog odvjetnika koji su kandidati za navedeno dužnosničko mjesto.
Uz članak 16.
Ovim člankom se u članku 70. Zakona o državnom odvjetništvu izmjenom stavka 6. dopunjuju uvjeti za status pravosudnih inspektora propisivanjem završenog studija ekonomije kao uvjeta za raspored s obzirom da se u sklopu nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave nadzire i financijsko-materijalno poslovanje državnih odvjetništava. Ujedno se nakon provedene reforme sustava plaća u državnoj službi iz članka izostavlja odredba da su poslovi radnih mjesta iz ovog članka poslovi s posebnim uvjetima rada.
Uz članak 17.
Ovim člankom se u članku 90. Zakona o državnom odvjetništvu posebno propisuje obveza državnih odvjetnika da kod rasporeda poslova godišnjim rasporedom poslova vode računa o sklonostima zamjenika državnih odvjetnika i državnih službenika u državnom odvjetništvu, potrebnim specijalističkim znanjima te njihovom redovitom stručnom usavršavanju kako bi se za rad na pojedinim vrstama predmeta osigurala specijalizacija i najviša moguća razina kompetencija za postupanje. Navedeno je posebno važno kod vrsta predmeta u kojima su ovakve obveze posebno propisane, primjerice u Nacionalnom planu za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. za predmete nasilja u obitelji.
Uz članak 18.
Ovim člankom se briše članak 99.a Zakona o državnom odvjetništvu koji propisuje provedbu periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike, i to zbog odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-I-2215/2022 i dr. od 7. veljače 2023. kojom su ukinute odredbe članaka 86.a Zakona o sudovima te članka 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 21/22.) kojima je bila propisana provedba periodičke sigurnosne provjere za sve sudce, radi ujednačavanja statusa svih pravosudnih dužnosnika.
Uz članak 19.
Ovim člankom se u odredbi članka 100. stavka 5. Zakona o državnom odvjetništvu mijenja ovlast za propisivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika. Radi boljeg poznavanja potreba stručnog usavršavanja, ali i jačanja samostalnosti i neovisnosti državnog odvjetništva ova se ovlast s ministra nadležnog za poslove pravosuđa prenosi na Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kao čelnika državnoodvjetničke organizacije.
Uz članak 20.
Ovim člankom se u članku 103. Zakona o državnom odvjetništvu posebno propisuje pravo državnoodvjetničkih dužnosnika upućenih na rad u drugo državno odvjetništvo na dodatak na plaću i na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada radi izjednačavanja statusa svih pravosudnih dužnosnika s obzirom da je sucima ovo pravo već priznato. Uvjeti isplate i visina naknade za ova prava, kao i za izlaske na očevid, utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Uz članak 21.
Ovim člankom se radi statusnog usklađenja sa sucima u članku 105. Zakona o državnom odvjetništvu propisuje da se zamjenik državnog odvjetnika privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist te da ima pravo na plaću ili dodatak na plaću, ovisno o tome koje je pravo za njega povoljnije, smještaj te naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada.
Uz članak 22.
Ovim člankom se u članku 106. Zakona o državnom odvjetništvu izričaj odredbe usklađuje sa zakonskom terminologijom.
Uz članak 23.
Ovim člankom se dodavanjem novih stavaka u članak 107. Zakona o državnom odvjetništvu preventivno otklanjaju eventualne dvojbe i nejasnoće u priznavanju statusnih prava državnoodvjetničkih dužnosnika propisivanjem da se državnoodvjetničkim dužnosnicima imenovanim na dužnost europskih delegiranih tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu priznaje kao vrijeme u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, a također se propisuje ovlaštenje za davanje suglasnosti državnoodvjetničkim dužnosnicima za sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje koji nisu obuhvaćeni stavcima 5. i 6. ovoga članka.
Uz članak 24.
Ovim člankom se iz članka 110. Zakona o državnom odvjetništvu brišu odredbe stavka 2. s obzirom da se iz informacijskog sustava u primjeni u državnim odvjetništvima mogu utvrditi podaci o prosječnim radnim rezultatima državnih odvjetništava.
Uz članak 25.
Ovim člankom se dopunjuje članak 117. Zakona o državnom odvjetništvu koji propisuje postupak donošenja Etičkog kodeksa na način da u donošenju Etičkog kodeksa sudjeluju i čelnik posebnog državnog odvjetništva kao i predstavnici kolegija posebnog državnog odvjetništva.
Uz članak 26.
Ovim člankom se u članku 122. stavku 3. Zakona o državnom odvjetništvu provedba temeljnih sigurnosnih provjera pri zapošljavanju službenika i namještenika sužava samo na posebna državna odvjetništva s obzirom da njihova provedba u cijelom sustavu državnog odvjetništva znatno opterećuje postupke prijma i produljuje njihovo trajanje. Izmjene stavaka 6. i 7. ovoga članka propisuju se radi bolje prilagodbe službenika za rad u državnom odvjetništvu i njihove veće učinkovitosti u radu, ali i izbjegavanja njihovog prekomjernog opterećenja obvezom višekratnog polaganja posebnih ispita.
Uz članak 27.
Ovim člankom se dopunjuje članak 124. Zakona o državnom odvjetništvu propisivanjem uvjeta za državnoodvjetničke savjetnike u posebnom državnom odvjetništvu.
Uz članak 28.
Ovim člankom se u članku 125. Zakona o državnom odvjetništvu vrijednosti predmeta sporova kojima se utvrđuju ovlasti državnodvjetničkih savjetnika propisane u kunama izražavaju u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22. i 88/22.), a ujedno se izostavlja potreba davanja posebne punomoći nadležnog državnog odvjetnika savjetnicima za poduzimanje radnji na koje su ovlašteni prema ovom Zakonu.
Uz članak 29.
Ovim člankom se propisuje rok usklađenja odnosno donošenja podzakonskih akata iz članaka 14. i 20. ovoga Zakona.
Uz članak 30.
Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona. Odredbe članaka 26. stavka 2. ovoga Zakona na snagu stupaju 1. siječnja 2026. zbog potrebe usklađenja mjerodavnih odredbi Zakona o sudovima s odredbama ovoga Zakona i donošenja posebnog propisa koji će urediti način polaganja i program posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Članak 7.
Svatko ima pravo nadležnom državnom odvjetniku pisano ili usmeno podnositi predstavke i pritužbe na postupanje tog ili neposredno nižeg državnog odvjetništva i na njih dobiti odgovor u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.
Praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava
Članak 16.
(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i u županijskim državnim odvjetništvima određuju se osobe za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, državnom odvjetniku i zamjenicima državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu, kao i državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika neposredno nižih državnih odvjetništava.
(3) Voditelj Odsjeka za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske jednom godišnje organizira sastanak svih osoba iz stavka 1. ovoga članka radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s pružanjem pomoći u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava i unapređenja njihova rada.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja za pravilnu primjenu propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
Odsjeci
Članak 17.
(1) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci s najmanje tri zamjenika državnih odvjetnika specijalizirana za određenu vrstu predmeta.
(2) Nadležni državni odvjetnik može, uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, za područje županijskog ili općinskog državnog odvjetništva osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu.
Raspored u odjele i odsjeke
Članak 18.
Raspored zamjenika državnih odvjetnika u odjele i odsjeke, kao i njihovi voditelji odredit će se godišnjim rasporedom poslova.
Članak 28.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske bit će razriješen:
1. na vlastiti zahtjev
2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti
3. ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo
4. ako nezakonito obavlja svoju dužnost
5. ako svojim postupanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti
6. ako ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetništva
7. ako bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
8. ako državno odvjetništvo ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate rada.
(2) Prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske podnosi Vlada Republike Hrvatske. U prijedlogu se navode osnova i razlozi za razrješenje.
(3) O prijedlogu za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.
Članak 43.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku u imovinskim sporovima i drugim postupcima radi zaštite imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske pred stranim sudovima te međunarodnim i drugim tijelima.
(2) Ako prema mjerodavnom pravu Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može zastupati u postupcima iz stavka 1. ovoga članka koji se vode pred stranim sudovima, međunarodnim ili drugim tijelima, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti stranog odvjetnika, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(3) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske daje prijedlog Vladi Republike Hrvatske za davanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Povjerenstva za izbor odvjetnika u postupcima pred stranim sudovima.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čini jedan zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za vanjske poslove, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za financije i jedan predstavnik ministarstva iz čijeg područja nadležnosti je proizašao spor.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u hitnim slučajevima Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti stručnjaka za obavljanje pojedinih radnji u postupku, o čemu je dužan izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(6) U postupcima koji se vode pred stranim sudovima, međunarodnim ili drugim tijelima u kojima je stranka Republika Hrvatska Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da je zastupa odvjetnik, uz sudjelovanje ili bez sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u postupku.
(7) U predmetima iz stavka 1. ovoga članka u kojima se zahtijeva posebno specijalističko znanje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može angažirati istaknutog stručnjaka da u postupku sudjeluje na strani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kao savjetnik.
Članak 46.
(1) Nadležna državna odvjetništva na traženje državnih tijela sukladno posebnim propisima daju pravno mišljenje o pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku, ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku.
(2) Državna tijela koja imaju pravnu službu dužna su uz traženje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i mišljenje svoje pravne službe.
Članak 49.
Državno odvjetništvo može, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje dati pravno mišljenje ili pružiti drugu pravnu pomoć.
2. Godišnja lista istražitelja
Članak 56.
(1) Godišnju listu istražitelja kojima se u prethodnom postupku može povjeravati provođenje dokaznih radnji određuje županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva za područje nadležnosti tog državnog odvjetništva.
(2) Prije sastavljanja godišnje liste istražitelja županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva zatražit će od čelnika policije i drugih državnih tijela dostavljanje popisa istražitelja koji su imenovani za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom.
(3) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja godišnje liste istražitelja iz stavka 1. ovoga članka županijskim državnim odvjetnicima, državnom odvjetniku posebnog državnog odvjetništva te predsjednicima županijskih sudova.
(4) Na godišnju listu istražitelja određuju se osobe koje s obzirom na predmete istraživanja i posebne propise koji se primjenjuju imaju odgovarajuće iskustvo i sposobnosti za istraživanje kaznenih djela u svezi kojih se dokazne radnje provode, kao i za suradnju s drugim državnim tijelima koja sudjeluju u provođenju prethodnog postupka.
(5) Godišnja lista sastavlja se tako da se u njoj određuju istražitelji za postupanje na području određenog županijskog državnog odvjetništva ili posebnog državnog odvjetništva, uz naznaku vrste dokaznih radnji i kaznenih djela za koje je pojedini istražitelj osposobljen.
3. Dužnosti i ovlasti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika
Članak 57.
(1) Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, predstavlja državno odvjetništvo, odgovara za rad državnog odvjetništva i upravlja državnim odvjetništvom.
(2) U državnom odvjetništvu imenovat će se jedan ili više zamjenika državnog odvjetnika.
(3) Zamjenici državnih odvjetnika zadužuju se pojedinim predmetima na način kojim se osigurava nepristrana i nezavisna dodjela predmeta.
(4) Zamjenik državnog odvjetnika odgovoran je za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i ovlašten je poduzimati sve radnje na koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Iznimno, neovisnost u radu i donošenju odluke može se ograničiti na način propisan ovim zakonom.
(5) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je na zahtjev državnog odvjetnika upoznati ga s radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, a također je dužan upoznati državnog odvjetnika s radom na pojedinom predmetu od posebnoga državnog interesa ili u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja.
(6) Zamjenik državnog odvjetnika obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu i po ovlaštenju nadležnoga državnog odvjetnika.
Članak 58.
(1) Državni odvjetnici, zamjenici državnih odvjetnika te službenici i namještenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost klasificiranih podataka ili podataka koji su zakonom proglašeni tajnima bez obzira na način na koji su ih doznali.
(2) Klasificirani podaci su oni podaci koje je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koje je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
(3) U radu državnog odvjetništva smatraju se tajnima:
1. spisi iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež
2. spisi državnog odvjetništva do donošenja rješenja o provođenju istrage ili dostavljanja obavijesti o provođenju istraživanja ili odbačaja kaznene prijave
3. spisi državnog odvjetništva o posebnim dokaznim radnjama
4. spisi ili dijelovi spisa tijekom istraživanja ili istrage, ako je državni odvjetnik sukladno zakonu tako odredio
5. podaci, stručna mišljenja, druga mišljenja i isprave u građanskim i upravnim predmetima za koje zamjenik državnog odvjetnika zadužen za rad u predmetu ocijeni da su važni kao dokaz u zaštiti imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske, a čija bi dostupnost javnosti umanjila učinak tog dokaza ili bi bila na štetu Republike Hrvatske kao stranke u tom postupku
6. podaci i isprave u kaznenim, građanskim i upravnim te drugim predmetima koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika klasificirali
7. podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika zaštićeni posebnim zakonom
8. dodijeljena korisnička imena i lozinke za pristup informacijskim sustavima
9. sadržaj rasprava na sjednici odjela, odsjeka i kolegija državnog odvjetništva
10. isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva.
(4) Poslovnikom državnog odvjetništva utvrđuju se stupnjevi tajnosti podataka koji su stavkom 3. ovoga članka označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima te njihova zaštita i nadzor.
Članak 60.
(1) Priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva daje državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili osoba određena godišnjim rasporedom poslova (glasnogovornik državnog odvjetništva) sukladno zakonu i Poslovniku državnog odvjetništva.
(2) Kada za to postoji poseban interes javnosti, priopćenje po ovlasti čelnika državnog odvjetništva može dati i zamjenik državnog odvjetnika koji provodi pojedinu radnju.
(3) Državni odvjetnik može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost. U takvom slučaju javnost će se obavijestiti samo o radnjama koje su poduzete ili se poduzimaju, bez navođenja imena sudionika u postupku i sadržaja tih radnji.
Članak 64.
(1) Sjednicu kolegija saziva i njome predsjeda Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ga zamjenjuje.
(2) Državni odvjetnik dužan je sazvati sjednicu kolegija ako to predloži odjel državnog odvjetništva ili najmanje pet članova kolegija.
(3) Kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenike državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnici sudjeluju u radu kolegija bez prava glasa.
(4) U radu kolegija ne mogu sudjelovati zamjenici državnog odvjetnika koji su članovi Državnoodvjetničkog vijeća kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenika državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika.
(5) Kolegij državnog odvjetništva odluke i mišljenja donosi većinom glasova svih članova.
(6) O radu kolegija vodi se zapisnik.
Pravosudna inspekcija
Članak 70.
(1) Pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave.
(2) Pravosudni inspekcijski nadzor obavljaju državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista.
(3) Inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
(4) Viši inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
(5) Viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.
(6) Poslovi radnih mjesta iz stavka 2. ovoga članka su poslovi s posebnim uvjetima rada.
(7) Poslove pravosudne inspekcije mogu privremeno obavljati i državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.
(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati postupak izbora pravosudnih inspektora i način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima.
Godišnji raspored poslova
Članak 90.
(1) Poslovi u državnom odvjetništvu raspoređuju se godišnjim rasporedom poslova koji se donosi na kraju kalendarske godine za sljedeću godinu.
(2) Prije utvrđivanja rasporeda poslova državni odvjetnik pribavit će mišljenje kolegija državnog odvjetništva.
(3) Na utvrđeni godišnji raspored poslova može se podnijeti prigovor u roku od tri dana od dana primitka.
(4) Utvrđeni godišnji raspored poslova zajedno s podnesenim prigovorima dostavlja se neposredno višem državnom odvjetniku, koji može po službenoj dužnosti ili po prigovoru izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu državnom odvjetniku koji ga je donio odnosno odbiti prigovor i potvrditi doneseni godišnji raspored poslova.
(5) Odluke iz stavka 4. ovoga članka viši državni odvjetnik dužan je donijeti u roku od 15 dana.
(6) Pravomoćan godišnji raspored poslova dostavlja se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(7) Godišnji raspored poslova može se mijenjati i dopunjavati ako nastupe posebne okolnosti koje to opravdavaju, na način propisan za njegovo donošenje.
Članak 99.a
(1) Državni odvjetnik dužan je za svakog zamjenika državnog odvjetnika podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere svakih pet godina, računajući od dana stupanja na dužnost zamjenika državnog odvjetnika.
(2) Obnavljanje temeljne sigurnosne provjere provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(4) Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5) Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi povjerenstvo koje čini pet zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koje imenuje Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Postupak izbora članova i način rada ovoga povjerenstva utvrđuju se Poslovnikom o radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(6) O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske obavještava državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(7) Postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje temeljne sigurnosne provjere pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Članak 100.
(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
(2) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su sudjelovati u programu stručnog usavršavanja Pravosudne akademije.
(3) Državni odvjetnik vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih zamjenika državnih odvjetnika u programima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Članak 103.
(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo na:
– plaću koja je utvrđena za državnog odvjetnika ili zamjenika u državnom odvjetništvu u koje je imenovan
– naknadu umjesto plaće kad ne mogu obnašati dužnost
– prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima
– odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom odvjetništvu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana
– pravo na naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima
– naknadu za obavljanje poslova u službi dežurstva
– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora ili državnih blagdana, kada je državni odvjetnik ili zamjenik privremeno upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta
– naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti
– stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka, obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.
(3) Kada je zamjenik državnog odvjetnika iz višeg državnog odvjetništva imenovan za državnog odvjetnika u nižem državnom odvjetništvu, ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Uvjete za isplatu i iznos naknade za obavljanje poslova dežurstva ministar nadležan za poslove pravosuđa propisuje pravilnikom.
Članak 105.
(1) Zamjenik županijskog ili općinskog državnog odvjetnika može, uz svoj pristanak, biti upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja, najduže na vrijeme od četiri godine.
(2) Zamjenik iz stavka 1. koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši državnoodvjetnički savjetnik.
(3) Državni odvjetnik ili zamjenik županijskog ili općinskog državnog odvjetništva može biti privremeno upućen na rad u posebno državno odvjetništvo kad je to određeno posebnim zakonom.
Članak 106.
Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu ili raspoređen za zamjenika državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu, državnoodvjetnička dužnost u državnom odvjetništvu u kojem je radio prije prelaska miruje mu dok obavlja tu dužnost.
Rad izvan državnog odvjetništva
Članak 107.
(1) Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog dužnosnika u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa ili izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, državnoodvjetnička dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran.
(2) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, uz svoj pristanak, može biti raspoređen i na druge poslove u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme do četiri godine, za koje mu vrijeme državnoodvjetnička dužnost miruje. Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može ponovno biti raspoređen na poslove u ovim tijelima nakon što je obnašao državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu obavljanja poslova u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, Pravosudnoj akademiji odnosno Državnoodvjetničkom vijeću. Rješenje o rasporedu državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državnoodvjetničko vijeće donose čelnici navedenih tijela, uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan na neku dužnost u međunarodnim pravosudnim tijelima, međunarodnim misijama ili međunarodnim organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja državnoodvjetničke dužnosti u Republici Hrvatskoj.
(5) Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja državnoodvjetničke dužnosti miruju i državnom odvjetniku ili zamjeniku koji bude imenovan ili izabran za rad u institucijama, agencijama, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, misijama i projektima za vrijeme na koje je imenovan ili izabran. Odluku o mirovanju prava i dužnosti državnog odvjetnika donosi neposredno viši državni odvjetnik, a za zamjenika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(6) Državnoodvjetnička dužnost miruje državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije, agencije ili urede Europske unije ili u druge međunarodne organizacije, institucije, misije i projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju državnoodvjetničke dužnosti državnog odvjetnika donosi neposredno viši državni odvjetnik, a za zamjenika državnog odvjetnika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, uz prethodnu suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ostvaruju pravo na plaću utvrđenu za državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem su imenovani.
(7) Državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka priznaje se kao vrijeme provedeno u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.
(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati uvjete i postupak predlaganja, razmjene i upućivanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte.
Članak 110.
(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika u obnašanju dužnosti ocjenjuju se prema sljedećim mjerilima:
1. ostvarenim rezultatima u rješavanju predmeta na temelju broja predmeta dodijeljenih u rad na temelju Okvirnih mjerila za rad zamjenika državnih odvjetnika i prosječnih radnih rezultata županijskih odnosno općinskih državnih odvjetništava za prethodno trogodišnje razdoblje
2. kvaliteti odluka i opravdanom korištenju pravnih lijekova
3. urednom obnašanju državnoodvjetničke dužnosti – poštovanju rokova u tijeku postupka
4. drugim aktivnostima državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika
5. iskustvu u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti
6. usklađenosti ponašanja s Etičkim kodeksom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Prosječne radne rezultate županijskih odnosno općinskih državnih odvjetništava utvrđuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske za prethodnu godinu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine i o tome obavještava sva državna odvjetništva.
(3) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 60 bodova, za mjerila iz stavka 1. točki 3. i 4. ovoga članka najviše po 10 bodova, a za mjerila iz stavka 1. točki 5. i 6. ovoga članka najviše po pet bodova.
(4) Pravila o vođenju evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak ocjenjivanja, sadržaj i oblik obrasca o ocjeni obnašanja dužnosti, način primjene mjerila za ocjenjivanje, raspon ocjena i druga pitanja u vezi s ocjenjivanjem državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika uređuju se općom uputom koju donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 117.
(1) Etičkim kodeksom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuju se načela i pravila ponašanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika koja jamče očuvanje i promicanje njihova osobnog i profesionalnog integriteta kao dužnosnika u samostalnom i neovisnom državnom odvjetništvu.
(2) Kodeks donosi Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske proširen sa županijskim i općinskim državnim odvjetnicima te predstavnicima kolegija županijskih i općinskih državnih odvjetništava na prijedlog Etičkog povjerenstva.
(3) Kolegiji županijskih i općinskih državnih odvjetnika biraju svoje predstavnike na sjednici javnim glasovanjem većinom svih članova.
(4) Sjednicu Kolegija iz stavka 2. ovoga članka saziva i predsjeda joj Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(5) Kodeks se objavljuje u „Narodnim novinama“.
1. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa
Članak 122.
(1) Broj službenika i namještenika za obavljanje stručnih uredskih i tehničkih poslova utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika i namještenika u državnom odvjetništvu.
(2) Zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.
(3) U postupku prijma službenika i namještenika u državna odvjetništva za najboljeg kandidata državno odvjetništvo nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, državno odvjetništvo kao podnositelj zahtjeva donosi konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuje provođenje sigurnosnih provjera.
(4) Državnom službeniku ili namješteniku prestaje državna služba odnosno ugovor o radu u državnom odvjetništvu po sili zakona ako se u tijeku obavljanja službe ili rada utvrdi da postoje sigurnosne zapreke koje su takve naravi da predstavljaju zapreku za prijam sukladno stavku 3. ovoga članka.
(5) Radna mjesta u državnim odvjetništvima mogu se popunjavati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(6) Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita.
(7) Poseban stručni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit.
(8) Poseban stručni ispit iz stavka 6. ovoga članka organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(9) Službeniku prestaje državna služba po sili zakona ako ne položi poseban stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti poseban stručni ispit.
(10) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.
(11) Zahtjev za produženje roka za polaganje posebnog stručnog ispita iz stavka 10. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o njemu se odlučuje posebnim rješenjem.
(12) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnom odvjetništvu te program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.
3. Državnoodvjetnički savjetnici
Članak 124.
(1) Državno odvjetništvo može imati državnoodvjetničke savjetnike, više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste.
(2) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti pomažu državnom odvjetniku ili njegovu zamjeniku u radu, izrađuju nacrte odluka, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog odvjetnika ili njegova zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.
(3) Za državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom i županijskom državnom odvjetništvu može biti primljena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.
(4) Za višeg državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom i županijskom državnom odvjetništvu i državnoodvjetničkog savjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.
(5) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u općinskom i županijskom državnom odvjetništvu može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
(6) Viši državnoodvjetnički savjetnik u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
(7) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja je najmanje šest godina radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje 10 godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
Članak 125.
(1) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte u postupcima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina.
(2) Na temelju posebne punomoći nadležnoga državnog odvjetnika, državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima državnih odvjetništava mogu zastupati pred sudovima, upravnim i drugim tijelima.
(3) Punomoć iz stavka 2. ovoga članka ovlašćuje državnoodvjetničke savjetnike, više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste na obavljanje svih radnji u postupku, osim ovlaštenja za podnošenje tužbe, povlačenje tužbe, priznavanje tužbenog zahtjeva, odricanje od tužbenog zahtjeva, zaključenje nagodbe, podnošenje pravnog lijeka, odricanje od izjavljivanja pravnog lijeka te odustajanje od izjavljenog pravnog lijeka.
(4) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih državnih odvjetništava u okviru ovlaštenja iz punomoći prema stavku 2. ovoga članka samostalno zastupaju u sporovima čija je vrijednost predmeta spora do 100.000,00 kuna, a u građansko-upravnim odjelima županijskih državnih odvjetništava u sporovima čija vrijednost spora ne prelazi 500.000,00 kuna.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1.
Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18. i 21/22.) uređuje se ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, ovlasti, prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, ovlasti državnoodvjetničkih savjetnika, čuvanje službene tajne, osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja važna za njihov rad.
Izradi ovoga zakonskog prijedloga pristupilo se radi ustanovljavanja Specijaliziranog tima za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, ali i propisivanja mogućnosti ustanovljavanja drugih specijaliziranih timova kao posebnih savjetodavnih, instruktivnih i koordinativnih tijela za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra. Predlaže se da članove imova na vrijeme do pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske iz reda već imenovanih državnoodvjetničkih dužnosnika.
Odredbe Zakona o državnom odvjetništvu o unutarnjem ustrojstvu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske potrebno je dopuniti ustrojavanjem posebnog Odjela za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država zbog posebnog značaja ovih vrsta državnoodvjetničkih predmeta te potrebe specijalizacije njihovih rješavatelja, a ujedno se predlaže i izmjena postupka davanja ovlaštenja odvjetnicima za zastupanje Republike Hrvatske te propisivanje sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u navedenom zastupanju.
S obzirom na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-I-2215/2022 i dr. od 7. veljače 2023. kojom su ukinute odredbe članaka 86.a Zakona o sudovima te članka 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 21/22.) kojima je bila propisana provedba periodičke sigurnosne provjere za sve suce, radi ujednačavanja statusa svih pravosudnih dužnosnika predlaže se brisanje članka 99.a Zakona o državnom odvjetništvu kojima je propisana provedba periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike.
Radi usklađenja s odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 16/23., 155/23. i 36/24.) predlaže se izmijeniti odredbe Zakona o državnom odvjetništvu o podnošenju predstavki na rad državnoodvjetničkih dužnosnika odnosno neprimjereno ponašanje državnoodvjetničkih dužnosnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva, o razlozima nedostojnosti za obavljanje dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uvjetima za raspored na radna mjesta za obavljanje nadzora nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnog odvjetništva, pravima državnoodvjetničkih dužnosnika upućenih na rad u drugo državno odvjetništvo, kao i o provedbi temeljne sigurnosne provjere za službenike i namještenike koji se zapošljavaju u sustavu državnog odvjetništva.
Važeći Zakon o državnom odvjetništvu predviđa mogućnost upućivanja državnoodvjetničkih dužnosnika na rad u drugo državno odvjetništvo, kao što i Zakon o sudovima predviđa mogućnost privremenog upućivanja sudaca na rad u druge sudove. S obzirom da Zakon o sudovima u navedenim slučajevima predviđa i pravo sudaca na dodatak na plaću i na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada, kao i za izlazak na očevid, radi statusnog izjednačavanja obje vrste pravosudnih dužnosnika potrebno je navedena prava izrijekom priznati i državnoodvjetničkim dužnosnicima. Uvjeti isplate i visina ovih prava utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
S obzirom da provedba temeljnih sigurnosnih provjera pri zapošljavanju svih službenika i namještenika u državnim odvjetništvima opterećuje postupke prijma i znatno produljuje njihovo trajanje, a ujedno u većoj mjeri opterećuje i rad nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, predlaže se ove provjere zadržati samo za službenike i namještenike u državnom odvjetništvu nadležnom za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Kako bi se osigurao učinkovitiji rad državnog odvjetništva i dodatno zaštitila tajnost podataka propisuje se da se tajnim smatraju i sva pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva, a radi poboljšanja komunikacije državnih odvjetništava s javnošću propisuje se i detaljnije uređenje davanja priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te izvještavanje javnosti o izvidima u tijeku Poslovnikom državnog odvjetništva.
Posebno se propisuje i obveza državnih odvjetnika da kod rasporeda poslova godišnjim rasporedom poslova vode računa o sklonostima zamjenika državnih odvjetnika i državnih službenika u državnom odvjetništvu, posebnim specijalističkim znanjima te njihovom redovitom stručnom usavršavanju kako bi se za rad na pojedinim vrstama predmeta osigurala specijalizacija i najviša moguća razina kompetencija za postupanje. Navedeno je posebno važno kod vrsta predmeta u kojima su ovakve obveze posebno propisane, primjerice u Nacionalnom planu za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. za predmete nasilja u obitelji.
Radi otklona eventualnih dvojbi i nejasnoća izrijekom se predlaže propisati da se državnoodvjetničkim dužnosnicima imenovanim na dužnost europskih delegiranih tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu priznaje kao vrijeme u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, a također se propisuje ovlaštenje za davanje suglasnosti državnoodvjetničkim dužnosnicima za sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje.
Vrijednosti predmeta sporova kojima se utvrđuju ovlasti državnodvjetničkih savjetnika propisane važećim Zakonom u kunama izražavaju se u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22. i 88/22.), a ujedno se iz Zakona izostavlja potreba davanja posebne punomoći nadležnog državnog odvjetnika savjetnicima za poduzimanje radnji na koje su ovlašteni prema ovom Zakonu.
Ujedno se predlaže i pojednostavniti postupak određivanja godišnje liste istražitelja, utvrđivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika prepustiti Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske radi boljeg poznavanja potreba državnog odvjetništva te daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti državnog odvjetništva, radi bolje prilagodbe za rad u državnom odvjetništvu i veće učinkovitosti rada službenika u državnim odvjetništvima, ali i izbjegavanja dodatnog opterećenja službenika obvezom polaganja više ispita predlaže se propisati da ovi državni službenici nisu u obvezi polagati državni ispit, a u slučaju da su ovaj ispit već položili da nisu u obvezi polagati poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima. Također se predlaže pojedine odredbe Zakona o državnom odvjetništvu dodatno precizirati i urediti u izričaju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Iako se člankom 20. ovoga Zakona kao novo materijalno pravo državnoodvjetničkim dužnosnicima priznaje dodatak na plaću i naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kada su upućeni na rad u drugo državno odvjetništvo, visina ovog dodatka propisat će se posebnim pravilnikom te će za provedbu navedenog pravilnika biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 1.
U Zakonu o Državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18. i 21/22. ) č lanak 7. mijenja se i glasi:
„Svatko ima pravo podnijeti pisano ili usmeno predstavku na rad državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka ili ima pravni interes odnosno zbog nedoličnog ili neprimjerenog ponašanja državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog zaposlenika u službenim odnosima sa strankom koje je suprotno etičkom kodeksu i dobiti odgovor na njih u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 2.
Iza članka 15. dodaju se naslov iznad članka i članak 15.a koji glasi:
„Specijalizirani timovi
Članak 15.a
(1) Pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustanovljuje se specijalizirani tim za suzbijanje računalnog i računalnog potpomognutog kriminaliteta kao savjetodavno, instruktivno i koordinativno tijelo.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odlukom može osnivati specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra kao savjetodavna, instruktivna i koordinativna tijela.
(3) Specijalizirani timovi savjetuju i daju instrukcije za postupanje nižih državnih odvjetništava u konkretnim predmetima, koordiniraju rad na ovim predmetima, vode evidenciju ovih predmeta za područje cijele Republike Hrvatske te surađuju s drugim nadležnim tijelima.
(4) Voditelja i članove specijaliziranih timova posebnom odlukom na vrijeme od pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske iz reda državnoodvjetničkih dužnosnika.
(5) Voditelji specijaliziranih timova imenuju se iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(6) Specijalizirani timovi, uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, mogu donijeti pravila o načinu svojeg rada.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 3.
U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, županijskim državnim odvjetništvima i posebnim državnim odvjetništvima određuju se osobe za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 4.
U članku 17. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci s najmanje tri rješavatelja specijalizirana za određenu vrstu predmeta, od kojih najmanje jedan mora biti državnoodvjetnički dužnosnik.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 5.
U članku 18. iza riječi: „zamjenika državnih odvjetnika“ dodaju se riječi: „i državnoodvjetničkih savjetnika“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 6.
Iza članka 20. dodaju se naslov iznad članka i članak 20.a koji glasi:
„Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država
Članak 20.a
(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustrojava se Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država.
(2) Na sjednicama Odjela iz stavka 1. ovoga članka razmatraju se pitanja od interesa za rad Odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Poslovnikom državnog odvjetništva.
(3) U Odjel iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti i viši državnoodvjetnički savjetnici koji imaju potrebna specijalistička znanja i dobro znanje engleskog jezika.
(4) Ako ocijeni da je to potrebno, Glavni državni odvjetnik može odrediti više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste koji će uz nadzor zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske raditi na pojedinim predmetima.
(5) Na više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 125. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 7.
U članku 28. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. ako protiv njega bude potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 8.
U članku 43. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, ovlastiti odvjetnika da zastupa Republiku Hrvatsku uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 9.
U članku 46. stavku 1. riječi: „ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 10.
U članku 49. iza riječi: „Državno odvjetništvo“ dodaju se riječi: „Republike Hrvatske“, a iza riječi: „pomoć“ dodaju se riječi: „ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 11.
Članak 56. mijenja se i glasi:
„(1) Godišnju listu istražitelja određuje županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva na temelju popisa istražitelja koji su prethodno, na njihov zahtjev, dostavili čelnici policije i drugih državnih tijela.
(2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja objedinjenu godišnju listu istražitelja županijskim državnim odvjetnicima, državnom odvjetniku posebnog državnog odvjetništva te predsjednicima županijskih sudova.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 12.
U članku 57. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zamjenici državnih odvjetnika zadužuju se pojedinim predmetima na način propisan ovim Zakonom, kojim se osigurava nepristrana i nezavisna dodjela predmeta.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 13.
U članku 58. stavku 3. točka 10. mijenja se i glasi:
„10. pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 14.
U članku 60. stavku 3. druga rečenica briše se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Davanje priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te obavještavanje o tijeku izvida u interesu javnosti uređuje se Poslovnikom državnog odvjetništva.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 15.
U članku 64. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) U radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ne mogu sudjelovati zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kada Kolegij daje mišljenje o kandidatima za čelnika posebnog državnog odvjetništva ako su kandidati za ta mjesta.“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 16.
U članku 70. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Iznimno od stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka osobe koje obavljaju nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnog odvjetništva moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ekonomije ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomije.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 17.
U članku 90. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Državni odvjetnik godišnjim rasporedom poslova na rad na pojedinim vrstama predmeta raspoređuje zamjenike državnog odvjetnika i državne službenike vodeći računa o njihovim sklonostima za rad na pojedinim vrstama predmetima, potrebnim specijalističkim znanjima i redovitom stručnom usavršavaju iz određenog područja.“.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.
U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. brojka: „4“ zamjenjuje se brojkom: „5“.
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 18.
Članak 99.a briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 19.
U članku 100. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika pravilima propisuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 20.
U članku 103. stavku 1. iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:
„- dodatak na plaću i naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kada su upućeni na rad u drugo državno odvjetništvo“.
Dosadašnji podstavci 2. do 7. postaju podstavci 3. do 8.
U dosadašnjem podstavku 8. koji postaje podstavak 9. riječi: „ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta“ brišu se.
Dosadašnji podstavci 9. i 10. postaju podstavci 10. i 11.
U stavku 2. brojka: „7.“ zamjenjuje se brojkom: „8“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Uvjete za isplatu i iznos naknada za obavljanje poslova dežurstva i za izlaske na očevid te visinu dodatka na plaću i visinu naknade troškova zbog posebnih uvjeta rada državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika upućenom na rad u drugo državno odvjetništvo ministar nadležan za poslove pravosuđa propisuje pravilnikom.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 21.
Članak 105. mijenja se i glasi:
„(1) Zamjenik državnog odvjetnika može, uz svoj pristanak, biti upućen na rad u drugo državno odvjetništvo, najduže na vrijeme od četiri godine.
(2) Zamjenik iz stavka 1. koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši državnoodvjetnički savjetnik - specijalist.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ima pravo na plaću ili dodatak na plaću ovisno o tome koje je pravo za njega povoljnije, smještaj te naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kao što su putni troškovi, troškovi korištenja osobnog automobila u službene svrhe i drugo.
(4) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno upućen na rad u posebno državno odvjetništvo kad je to određeno posebnim zakonom.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 22.
Članak 106. mijenja se i glasi:
„Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu ili raspoređen za zamjenika državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu, državnoodvjetnička dužnost u državnom odvjetništvu u kojem je obnašao dužnost miruje mu dok obavlja tu dužnost.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 23.
U članku 107. iza stavka 7. dodaje se novi stavci 8. i 9. koji glase:
„(8) Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji je imenovan na dužnost europskog delegiranog tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu europskog javnog tužitelja priznaje se kao vrijeme provedeno u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.
(9) Za sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje izvan slučajeva iz stavaka 5. i 6. ovoga članka prethodnu suglasnost državnom odvjetniku daje neposredno viši državni odvjetnik, a zamjeniku državnog odvjetnika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost.”.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 10.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 24.
U članku 110. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 25.
U članku 117. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Kodeks donosi Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske proširen s čelnicima posebnih državnih odvjetništava, županijskim i općinskim državnim odvjetnicima te predstavnicima kolegija posebnih državnih odvjetništava te županijskih i općinskih državnih odvjetništava na prijedlog Etičkog povjerenstva.
(3) Kolegiji posebnih državnih odvjetništava te županijskih i općinskih državnih odvjetništava biraju svoje predstavnike na sjednici javnim glasovanjem većinom svih članova.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 26.
U članku 122. stavku 3. prvoj rečenici ispred riječi: „državna odvjetništva“ dodaje se riječ: „posebna“.
Stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:
„(6) Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana rasporeda. Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu nije dužan polagati državni ispit.“.
(7) Poseban stručni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit ili državni ispit.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 27.
U članku 124. stavci 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:
„(3) Za državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom, županijskom i posebnom državnom odvjetništvu može biti primljena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.
(4) Za višeg državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom, županijskom i posebnom državnom odvjetništvu i državnoodvjetničkog savjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.
(5) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u općinskom, županijskom i posebnom državnom odvjetništvu može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 28.
U članku 125. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(2) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih i županijskih državnih odvjetništava mogu zastupati pred sudovima, upravnim i drugim tijelima.
(3) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti iz stavka 2. ovog članka ovlašteni su na poduzimanje svih radnji u postupku, osim na podnošenje tužbe, povlačenje tužbe, priznavanje tužbenog zahtjeva, odricanje od tužbenog zahtjeva, zaključenje nagodbe, podnošenje pravnog lijeka, odricanje od izjavljivanja pravnog lijeka te odustajanje od izjavljenog pravnog lijeka.
(4) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih državnih odvjetništava u okviru ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka samostalno zastupaju u sporovima čija je vrijednost predmeta spora do 13.300,00 eura, a u građansko-upravnim odjelima županijskih državnih odvjetništava u sporovima čija vrijednost spora ne prelazi 66.400,00 eura.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Prijelazne i završne odredbe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 29.
(1) Pravilnik o uvjetima za isplatu i iznosu naknada za izlaske na očevid i pravilnik o visini dodatka na plaću i troškova zbog posebnih uvjeta rada državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika upućenih na rad u drugo državno odvjetništvo iz članka 20. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Poslovnik državnog odvjetništva ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 30.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 122. stavaka 6. i 7. koji su izmijenjeni člankom člankom 26. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2026.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 1.
Ovim člankom se radi ujednačavanja prava na podnošenje predstavki u pravosudnim tijelima odredbi članka 4. stavka 3. Zakona o sudovima prilagođava odredba članka 7. Zakona o državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 2.
Ovim člankom se dodavanjem novog članka 15.a Zakona o državnom odvjetništvu s obzirom na sve učestalije pojavnosti kibernetičkog i kibernetički potpomognutog kriminaliteta, a radi osiguranja učinkovitijeg procesuiranja navedenih kaznenih djela, pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske predlaže ustanovljavanje posebnog tima za suzbijanje ovog vida kriminaliteta. Također se propisuje mogućnost da se odlukom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske specijalizirani timovi kao savjetodavna, instruktivna i koordinativna tijela osnuju za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra. Specijalizirani timovi savjetuju i daju instrukcije za postupanje nižih državnih odvjetništava u konkretnim predmetima, koordiniraju rad i vode evidenciju ovih predmeta te surađuju s drugim nadležnim tijelima. Voditelje i članove specijaliziranih timova na vrijeme do pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, i to voditelje iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a članove iz reda već imenovanih državnoodvjetničkih dužnosnika. Specijalizirani timovi, uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, mogu donijeti pravila o načinu svojeg rada.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 3.
Ovim člankom se članak 16. Zakona o državnom odvjetništvu o određivanju osoba za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dopunjuje te se određivanje ove osobe predviđa i u posebnim državnim odvjetništvima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 4.
Ovim člankom se odredba članka 17. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu prilagođava potrebama državnog odvjetništva u praksi te se propisuje da u odsjecima unutar odjela moraju biti raspoređena najmanje tri rješavatelja, od kojih jedan mora biti državnoodvjetnički dužnosnik. U važećoj odredbi ovog članka propisano je da u ove ustrojstvene jedinice moraju biti raspoređena najmanje tri zamjenika državnih odvjetnika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 5.
Ovim člankom se radi preciziranja u članku 18. Zakona o državnom odvjetništvu posebno propisuje da se godišnjim rasporedom poslova na rad na pojedinim vrstama predmeta raspoređuju svi rješavatelji odnosno zamjenici državnih odvjetnika i državnoodvjetnički savjetnici.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 6.
Ovim člankom se u Zakon o državnom odvjetništvu dodaje novi članak 20. a kojim se dodatno uređuje unutarnje ustrojstvo Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. U njemu se ustrojava posebni Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država zbog posebnog značaja ovih vrsta državnoodvjetničkih predmeta i potrebe specijalizacije njihovih rješavatelja. Na sjednicama ovih Odjela, kao i kaznenih i građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava općenito, razmatraju se pitanja od interesa za rad Odjela, a na rad u Odjel raspoređuju se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti s potrebnim specijalističkim znanjima, s time da Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske za rad na pojedinim predmetima uz nadzor zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može odrediti više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste, u kojem se slučaju na te savjetnike ne primjenjuju ograničenja iz članka 125. stavaka 2., 3. i 4. Zakona o državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 7.
Ovim člankom se radi ujednačavanja osnove za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz članka 28. stavka 1. točke 3. Zakona o državnom odvjetništvu s osnovom za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 44.d stavka 1. točke 3. Zakona o sudovima precizira da se radi o kaznenom djelu koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 8.
Ovim člankom se u članku 43. stavku 2. Zakona o državnom odvjetništvu mijenja postupak davanja ovlaštenja odvjetnicima za zastupanje Republike Hrvatske u predmetima u kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati Republiku Hrvatsku, izostavljanjem ranije obveze da se za zastupanje ovlasti strani odvjetnik što omogućuje da za ovu vrstu zastupanja budu ovlašteni i domaći odvjetnici. Također se izričito navodi da ovi odvjetnici zastupaju Republiku Hrvatsku uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članke 9. i 10.
Ovim člancima se u člancima 46. i 49. Zakona o državnom odvjetništvu uređuju ovlasti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske da, umjesto nadležnog državnog odvjetništva prema važećem zakonskom rješenju, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje daje pravno mišljenje ili pruži drugu pravnu pomoć u predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 11.
Ovim člankom se radi uvažavanja potreba državnih odvjetništva u članku 56. Zakona o državnom odvjetništvu pojednostavljuje postupak određivanja godišnje liste istražitelja koja se dostavlja županijskim i posebnim državnim odvjetništvima te županijskim sudovima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 12.
Ovim člankom se precizira odredba članka 57. stavka 3. Zakona o državnom odvjetništvu na način da upućuje na dodjelu predmeta kako je uređena ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 13.
Ovim člankom se dopunjava članak 58. stavak 3. Zakona o državnom odvjetništvu te se propisuje da se tajnim, uz isprave, smatraju i sva pismena nastala u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva kako bi se osigurao učinkovitiji rad državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 14.
Ovim člankom se, s ciljem kvalitetnijeg informiranja javnosti i poboljšanja komunikacije državnih odvjetništava s javnošću, iz odredbe članka 60. stavka 3. Zakona o državnom odvjetništvu izostavlja dio odredbe kojim se izvještavanje javnosti o tijeku izvida ograničava na poduzete radnje odnosno radnje koje se namjeravaju poduzete te se novim stavkom 4. propisuje da će se detaljnija razrada davanja priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te izvještavanja javnosti o izvidima u tijeku urediti Poslovnikom državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 15.
Ovim člankom se u članku 64. Zakona o državnom odvjetništvu dodaje stavak 5. te se izričito propisuje da u radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, kada Kolegij daje mišljenje o kandidatima za čelnika posebnog državnog odvjetništva, ne mogu sudjelovati oni zamjenici Glavnog državnog odvjetnika koji su kandidati za navedeno dužnosničko mjesto.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 16.
Ovim člankom se u članku 70. Zakona o državnom odvjetništvu izmjenom stavka 6. dopunjuju uvjeti za status pravosudnih inspektora propisivanjem završenog studija ekonomije kao uvjeta za raspored s obzirom da se u sklopu nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave nadzire i financijsko-materijalno poslovanje državnih odvjetništava. Ujedno se nakon provedene reforme sustava plaća u državnoj službi iz članka izostavlja odredba da su poslovi radnih mjesta iz ovog članka poslovi s posebnim uvjetima rada.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 17.
Ovim člankom se u članku 90. Zakona o državnom odvjetništvu posebno propisuje obveza državnih odvjetnika da kod rasporeda poslova godišnjim rasporedom poslova vode računa o sklonostima zamjenika državnih odvjetnika i državnih službenika u državnom odvjetništvu, potrebnim specijalističkim znanjima te njihovom redovitom stručnom usavršavanju kako bi se za rad na pojedinim vrstama predmeta osigurala specijalizacija i najviša moguća razina kompetencija za postupanje. Navedeno je posebno važno kod vrsta predmeta u kojima su ovakve obveze posebno propisane, primjerice u Nacionalnom planu za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. za predmete nasilja u obitelji.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 18.
Ovim člankom se briše članak 99.a Zakona o državnom odvjetništvu koji propisuje provedbu periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike, i to zbog odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-I-2215/2022 i dr. od 7. veljače 2023. kojom su ukinute odredbe članaka 86.a Zakona o sudovima te članka 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 21/22.) kojima je bila propisana provedba periodičke sigurnosne provjere za sve sudce, radi ujednačavanja statusa svih pravosudnih dužnosnika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 19.
Ovim člankom se u odredbi članka 100. stavka 5. Zakona o državnom odvjetništvu mijenja ovlast za propisivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika. Radi boljeg poznavanja potreba stručnog usavršavanja, ali i jačanja samostalnosti i neovisnosti državnog odvjetništva ova se ovlast s ministra nadležnog za poslove pravosuđa prenosi na Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kao čelnika državnoodvjetničke organizacije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 20.
Ovim člankom se u članku 103. Zakona o državnom odvjetništvu posebno propisuje pravo državnoodvjetničkih dužnosnika upućenih na rad u drugo državno odvjetništvo na dodatak na plaću i na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada radi izjednačavanja statusa svih pravosudnih dužnosnika s obzirom da je sucima ovo pravo već priznato. Uvjeti isplate i visina naknade za ova prava, kao i za izlaske na očevid, utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 21.
Ovim člankom se radi statusnog usklađenja sa sucima u članku 105. Zakona o državnom odvjetništvu propisuje da se zamjenik državnog odvjetnika privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist te da ima pravo na plaću ili dodatak na plaću, ovisno o tome koje je pravo za njega povoljnije, smještaj te naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 22.
Ovim člankom se u članku 106. Zakona o državnom odvjetništvu izričaj odredbe usklađuje sa zakonskom terminologijom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 23.
Ovim člankom se dodavanjem novih stavaka u članak 107. Zakona o državnom odvjetništvu preventivno otklanjaju eventualne dvojbe i nejasnoće u priznavanju statusnih prava državnoodvjetničkih dužnosnika propisivanjem da se državnoodvjetničkim dužnosnicima imenovanim na dužnost europskih delegiranih tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu priznaje kao vrijeme u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, a također se propisuje ovlaštenje za davanje suglasnosti državnoodvjetničkim dužnosnicima za sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje koji nisu obuhvaćeni stavcima 5. i 6. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 24.
Ovim člankom se iz članka 110. Zakona o državnom odvjetništvu brišu odredbe stavka 2. s obzirom da se iz informacijskog sustava u primjeni u državnim odvjetništvima mogu utvrditi podaci o prosječnim radnim rezultatima državnih odvjetništava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 25.
Ovim člankom se dopunjuje članak 117. Zakona o državnom odvjetništvu koji propisuje postupak donošenja Etičkog kodeksa na način da u donošenju Etičkog kodeksa sudjeluju i čelnik posebnog državnog odvjetništva kao i predstavnici kolegija posebnog državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 26.
Ovim člankom se u članku 122. stavku 3. Zakona o državnom odvjetništvu provedba temeljnih sigurnosnih provjera pri zapošljavanju službenika i namještenika sužava samo na posebna državna odvjetništva s obzirom da njihova provedba u cijelom sustavu državnog odvjetništva znatno opterećuje postupke prijma i produljuje njihovo trajanje. Izmjene stavaka 6. i 7. ovoga članka propisuju se radi bolje prilagodbe službenika za rad u državnom odvjetništvu i njihove veće učinkovitosti u radu, ali i izbjegavanja njihovog prekomjernog opterećenja obvezom višekratnog polaganja posebnih ispita.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 27.
Ovim člankom se dopunjuje članak 124. Zakona o državnom odvjetništvu propisivanjem uvjeta za državnoodvjetničke savjetnike u posebnom državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 28.
Ovim člankom se u članku 125. Zakona o državnom odvjetništvu vrijednosti predmeta sporova kojima se utvrđuju ovlasti državnodvjetničkih savjetnika propisane u kunama izražavaju u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22. i 88/22.), a ujedno se izostavlja potreba davanja posebne punomoći nadležnog državnog odvjetnika savjetnicima za poduzimanje radnji na koje su ovlašteni prema ovom Zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 29.
Ovim člankom se propisuje rok usklađenja odnosno donošenja podzakonskih akata iz članaka 14. i 20. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 30.
Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona. Odredbe članaka 26. stavka 2. ovoga Zakona na snagu stupaju 1. siječnja 2026. zbog potrebe usklađenja mjerodavnih odredbi Zakona o sudovima s odredbama ovoga Zakona i donošenja posebnog propisa koji će urediti način polaganja i program posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 7.
Svatko ima pravo nadležnom državnom odvjetniku pisano ili usmeno podnositi predstavke i pritužbe na postupanje tog ili neposredno nižeg državnog odvjetništva i na njih dobiti odgovor u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 16.
(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i u županijskim državnim odvjetništvima određuju se osobe za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, državnom odvjetniku i zamjenicima državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu, kao i državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika neposredno nižih državnih odvjetništava.
(3) Voditelj Odsjeka za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske jednom godišnje organizira sastanak svih osoba iz stavka 1. ovoga članka radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s pružanjem pomoći u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava i unapređenja njihova rada.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja za pravilnu primjenu propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Odsjeci
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 17.
(1) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci s najmanje tri zamjenika državnih odvjetnika specijalizirana za određenu vrstu predmeta.
(2) Nadležni državni odvjetnik može, uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, za područje županijskog ili općinskog državnog odvjetništva osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Raspored u odjele i odsjeke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 18.
Raspored zamjenika državnih odvjetnika u odjele i odsjeke, kao i njihovi voditelji odredit će se godišnjim rasporedom poslova.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 28.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske bit će razriješen:
1. na vlastiti zahtjev
2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti
3. ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo
4. ako nezakonito obavlja svoju dužnost
5. ako svojim postupanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti
6. ako ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetništva
7. ako bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
8. ako državno odvjetništvo ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate rada.
(2) Prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske podnosi Vlada Republike Hrvatske. U prijedlogu se navode osnova i razlozi za razrješenje.
(3) O prijedlogu za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 43.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku u imovinskim sporovima i drugim postupcima radi zaštite imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske pred stranim sudovima te međunarodnim i drugim tijelima.
(2) Ako prema mjerodavnom pravu Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može zastupati u postupcima iz stavka 1. ovoga članka koji se vode pred stranim sudovima, međunarodnim ili drugim tijelima, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti stranog odvjetnika, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(3) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske daje prijedlog Vladi Republike Hrvatske za davanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Povjerenstva za izbor odvjetnika u postupcima pred stranim sudovima.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čini jedan zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za vanjske poslove, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za financije i jedan predstavnik ministarstva iz čijeg područja nadležnosti je proizašao spor.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u hitnim slučajevima Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti stručnjaka za obavljanje pojedinih radnji u postupku, o čemu je dužan izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(6) U postupcima koji se vode pred stranim sudovima, međunarodnim ili drugim tijelima u kojima je stranka Republika Hrvatska Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da je zastupa odvjetnik, uz sudjelovanje ili bez sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u postupku.
(7) U predmetima iz stavka 1. ovoga članka u kojima se zahtijeva posebno specijalističko znanje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može angažirati istaknutog stručnjaka da u postupku sudjeluje na strani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kao savjetnik.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 46.
(1) Nadležna državna odvjetništva na traženje državnih tijela sukladno posebnim propisima daju pravno mišljenje o pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku, ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku.
(2) Državna tijela koja imaju pravnu službu dužna su uz traženje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i mišljenje svoje pravne službe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 49.
Državno odvjetništvo može, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje dati pravno mišljenje ili pružiti drugu pravnu pomoć.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
2. Godišnja lista istražitelja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 56.
(1) Godišnju listu istražitelja kojima se u prethodnom postupku može povjeravati provođenje dokaznih radnji određuje županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva za područje nadležnosti tog državnog odvjetništva.
(2) Prije sastavljanja godišnje liste istražitelja županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva zatražit će od čelnika policije i drugih državnih tijela dostavljanje popisa istražitelja koji su imenovani za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom.
(3) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja godišnje liste istražitelja iz stavka 1. ovoga članka županijskim državnim odvjetnicima, državnom odvjetniku posebnog državnog odvjetništva te predsjednicima županijskih sudova.
(4) Na godišnju listu istražitelja određuju se osobe koje s obzirom na predmete istraživanja i posebne propise koji se primjenjuju imaju odgovarajuće iskustvo i sposobnosti za istraživanje kaznenih djela u svezi kojih se dokazne radnje provode, kao i za suradnju s drugim državnim tijelima koja sudjeluju u provođenju prethodnog postupka.
(5) Godišnja lista sastavlja se tako da se u njoj određuju istražitelji za postupanje na području određenog županijskog državnog odvjetništva ili posebnog državnog odvjetništva, uz naznaku vrste dokaznih radnji i kaznenih djela za koje je pojedini istražitelj osposobljen.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
3. Dužnosti i ovlasti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 57.
(1) Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, predstavlja državno odvjetništvo, odgovara za rad državnog odvjetništva i upravlja državnim odvjetništvom.
(2) U državnom odvjetništvu imenovat će se jedan ili više zamjenika državnog odvjetnika.
(3) Zamjenici državnih odvjetnika zadužuju se pojedinim predmetima na način kojim se osigurava nepristrana i nezavisna dodjela predmeta.
(4) Zamjenik državnog odvjetnika odgovoran je za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i ovlašten je poduzimati sve radnje na koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Iznimno, neovisnost u radu i donošenju odluke može se ograničiti na način propisan ovim zakonom.
(5) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je na zahtjev državnog odvjetnika upoznati ga s radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, a također je dužan upoznati državnog odvjetnika s radom na pojedinom predmetu od posebnoga državnog interesa ili u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja.
(6) Zamjenik državnog odvjetnika obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu i po ovlaštenju nadležnoga državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 58.
(1) Državni odvjetnici, zamjenici državnih odvjetnika te službenici i namještenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost klasificiranih podataka ili podataka koji su zakonom proglašeni tajnima bez obzira na način na koji su ih doznali.
(2) Klasificirani podaci su oni podaci koje je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koje je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
(3) U radu državnog odvjetništva smatraju se tajnima:
1. spisi iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež
2. spisi državnog odvjetništva do donošenja rješenja o provođenju istrage ili dostavljanja obavijesti o provođenju istraživanja ili odbačaja kaznene prijave
3. spisi državnog odvjetništva o posebnim dokaznim radnjama
4. spisi ili dijelovi spisa tijekom istraživanja ili istrage, ako je državni odvjetnik sukladno zakonu tako odredio
5. podaci, stručna mišljenja, druga mišljenja i isprave u građanskim i upravnim predmetima za koje zamjenik državnog odvjetnika zadužen za rad u predmetu ocijeni da su važni kao dokaz u zaštiti imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske, a čija bi dostupnost javnosti umanjila učinak tog dokaza ili bi bila na štetu Republike Hrvatske kao stranke u tom postupku
6. podaci i isprave u kaznenim, građanskim i upravnim te drugim predmetima koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika klasificirali
7. podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika zaštićeni posebnim zakonom
8. dodijeljena korisnička imena i lozinke za pristup informacijskim sustavima
9. sadržaj rasprava na sjednici odjela, odsjeka i kolegija državnog odvjetništva
10. isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva.
(4) Poslovnikom državnog odvjetništva utvrđuju se stupnjevi tajnosti podataka koji su stavkom 3. ovoga članka označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima te njihova zaštita i nadzor.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 60.
(1) Priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva daje državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili osoba određena godišnjim rasporedom poslova (glasnogovornik državnog odvjetništva) sukladno zakonu i Poslovniku državnog odvjetništva.
(2) Kada za to postoji poseban interes javnosti, priopćenje po ovlasti čelnika državnog odvjetništva može dati i zamjenik državnog odvjetnika koji provodi pojedinu radnju.
(3) Državni odvjetnik može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost. U takvom slučaju javnost će se obavijestiti samo o radnjama koje su poduzete ili se poduzimaju, bez navođenja imena sudionika u postupku i sadržaja tih radnji.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 64.
(1) Sjednicu kolegija saziva i njome predsjeda Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ga zamjenjuje.
(2) Državni odvjetnik dužan je sazvati sjednicu kolegija ako to predloži odjel državnog odvjetništva ili najmanje pet članova kolegija.
(3) Kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenike državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnici sudjeluju u radu kolegija bez prava glasa.
(4) U radu kolegija ne mogu sudjelovati zamjenici državnog odvjetnika koji su članovi Državnoodvjetničkog vijeća kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenika državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika.
(5) Kolegij državnog odvjetništva odluke i mišljenja donosi većinom glasova svih članova.
(6) O radu kolegija vodi se zapisnik.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Pravosudna inspekcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 70.
(1) Pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave.
(2) Pravosudni inspekcijski nadzor obavljaju državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista.
(3) Inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
(4) Viši inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
(5) Viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.
(6) Poslovi radnih mjesta iz stavka 2. ovoga članka su poslovi s posebnim uvjetima rada.
(7) Poslove pravosudne inspekcije mogu privremeno obavljati i državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.
(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati postupak izbora pravosudnih inspektora i način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Godišnji raspored poslova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 90.
(1) Poslovi u državnom odvjetništvu raspoređuju se godišnjim rasporedom poslova koji se donosi na kraju kalendarske godine za sljedeću godinu.
(2) Prije utvrđivanja rasporeda poslova državni odvjetnik pribavit će mišljenje kolegija državnog odvjetništva.
(3) Na utvrđeni godišnji raspored poslova može se podnijeti prigovor u roku od tri dana od dana primitka.
(4) Utvrđeni godišnji raspored poslova zajedno s podnesenim prigovorima dostavlja se neposredno višem državnom odvjetniku, koji može po službenoj dužnosti ili po prigovoru izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu državnom odvjetniku koji ga je donio odnosno odbiti prigovor i potvrditi doneseni godišnji raspored poslova.
(5) Odluke iz stavka 4. ovoga članka viši državni odvjetnik dužan je donijeti u roku od 15 dana.
(6) Pravomoćan godišnji raspored poslova dostavlja se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(7) Godišnji raspored poslova može se mijenjati i dopunjavati ako nastupe posebne okolnosti koje to opravdavaju, na način propisan za njegovo donošenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 99.a
(1) Državni odvjetnik dužan je za svakog zamjenika državnog odvjetnika podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere svakih pet godina, računajući od dana stupanja na dužnost zamjenika državnog odvjetnika.
(2) Obnavljanje temeljne sigurnosne provjere provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(4) Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5) Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi povjerenstvo koje čini pet zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koje imenuje Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Postupak izbora članova i način rada ovoga povjerenstva utvrđuju se Poslovnikom o radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(6) O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske obavještava državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(7) Postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje temeljne sigurnosne provjere pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 100.
(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.
(2) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su sudjelovati u programu stručnog usavršavanja Pravosudne akademije.
(3) Državni odvjetnik vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih zamjenika državnih odvjetnika u programima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 103.
(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo na:
– plaću koja je utvrđena za državnog odvjetnika ili zamjenika u državnom odvjetništvu u koje je imenovan
– naknadu umjesto plaće kad ne mogu obnašati dužnost
– prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima
– odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom odvjetništvu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana
– pravo na naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima
– naknadu za obavljanje poslova u službi dežurstva
– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora ili državnih blagdana, kada je državni odvjetnik ili zamjenik privremeno upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta
– naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti
– stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka, obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.
(3) Kada je zamjenik državnog odvjetnika iz višeg državnog odvjetništva imenovan za državnog odvjetnika u nižem državnom odvjetništvu, ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Uvjete za isplatu i iznos naknade za obavljanje poslova dežurstva ministar nadležan za poslove pravosuđa propisuje pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 105.
(1) Zamjenik županijskog ili općinskog državnog odvjetnika može, uz svoj pristanak, biti upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja, najduže na vrijeme od četiri godine.
(2) Zamjenik iz stavka 1. koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši državnoodvjetnički savjetnik.
(3) Državni odvjetnik ili zamjenik županijskog ili općinskog državnog odvjetništva može biti privremeno upućen na rad u posebno državno odvjetništvo kad je to određeno posebnim zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 106.
Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu ili raspoređen za zamjenika državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu, državnoodvjetnička dužnost u državnom odvjetništvu u kojem je radio prije prelaska miruje mu dok obavlja tu dužnost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Rad izvan državnog odvjetništva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 107.
(1) Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog dužnosnika u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa ili izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, državnoodvjetnička dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran.
(2) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, uz svoj pristanak, može biti raspoređen i na druge poslove u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme do četiri godine, za koje mu vrijeme državnoodvjetnička dužnost miruje. Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može ponovno biti raspoređen na poslove u ovim tijelima nakon što je obnašao državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu obavljanja poslova u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, Pravosudnoj akademiji odnosno Državnoodvjetničkom vijeću. Rješenje o rasporedu državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državnoodvjetničko vijeće donose čelnici navedenih tijela, uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan na neku dužnost u međunarodnim pravosudnim tijelima, međunarodnim misijama ili međunarodnim organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja državnoodvjetničke dužnosti u Republici Hrvatskoj.
(5) Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja državnoodvjetničke dužnosti miruju i državnom odvjetniku ili zamjeniku koji bude imenovan ili izabran za rad u institucijama, agencijama, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, misijama i projektima za vrijeme na koje je imenovan ili izabran. Odluku o mirovanju prava i dužnosti državnog odvjetnika donosi neposredno viši državni odvjetnik, a za zamjenika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(6) Državnoodvjetnička dužnost miruje državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije, agencije ili urede Europske unije ili u druge međunarodne organizacije, institucije, misije i projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju državnoodvjetničke dužnosti državnog odvjetnika donosi neposredno viši državni odvjetnik, a za zamjenika državnog odvjetnika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, uz prethodnu suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ostvaruju pravo na plaću utvrđenu za državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem su imenovani.
(7) Državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka priznaje se kao vrijeme provedeno u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.
(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati uvjete i postupak predlaganja, razmjene i upućivanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 110.
(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika u obnašanju dužnosti ocjenjuju se prema sljedećim mjerilima:
1. ostvarenim rezultatima u rješavanju predmeta na temelju broja predmeta dodijeljenih u rad na temelju Okvirnih mjerila za rad zamjenika državnih odvjetnika i prosječnih radnih rezultata županijskih odnosno općinskih državnih odvjetništava za prethodno trogodišnje razdoblje
2. kvaliteti odluka i opravdanom korištenju pravnih lijekova
3. urednom obnašanju državnoodvjetničke dužnosti – poštovanju rokova u tijeku postupka
4. drugim aktivnostima državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika
5. iskustvu u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti
6. usklađenosti ponašanja s Etičkim kodeksom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Prosječne radne rezultate županijskih odnosno općinskih državnih odvjetništava utvrđuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske za prethodnu godinu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine i o tome obavještava sva državna odvjetništva.
(3) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 60 bodova, za mjerila iz stavka 1. točki 3. i 4. ovoga članka najviše po 10 bodova, a za mjerila iz stavka 1. točki 5. i 6. ovoga članka najviše po pet bodova.
(4) Pravila o vođenju evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak ocjenjivanja, sadržaj i oblik obrasca o ocjeni obnašanja dužnosti, način primjene mjerila za ocjenjivanje, raspon ocjena i druga pitanja u vezi s ocjenjivanjem državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika uređuju se općom uputom koju donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 117.
(1) Etičkim kodeksom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuju se načela i pravila ponašanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika koja jamče očuvanje i promicanje njihova osobnog i profesionalnog integriteta kao dužnosnika u samostalnom i neovisnom državnom odvjetništvu.
(2) Kodeks donosi Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske proširen sa županijskim i općinskim državnim odvjetnicima te predstavnicima kolegija županijskih i općinskih državnih odvjetništava na prijedlog Etičkog povjerenstva.
(3) Kolegiji županijskih i općinskih državnih odvjetnika biraju svoje predstavnike na sjednici javnim glasovanjem većinom svih članova.
(4) Sjednicu Kolegija iz stavka 2. ovoga članka saziva i predsjeda joj Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(5) Kodeks se objavljuje u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
1. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 122.
(1) Broj službenika i namještenika za obavljanje stručnih uredskih i tehničkih poslova utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika i namještenika u državnom odvjetništvu.
(2) Zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.
(3) U postupku prijma službenika i namještenika u državna odvjetništva za najboljeg kandidata državno odvjetništvo nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, državno odvjetništvo kao podnositelj zahtjeva donosi konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuje provođenje sigurnosnih provjera.
(4) Državnom službeniku ili namješteniku prestaje državna služba odnosno ugovor o radu u državnom odvjetništvu po sili zakona ako se u tijeku obavljanja službe ili rada utvrdi da postoje sigurnosne zapreke koje su takve naravi da predstavljaju zapreku za prijam sukladno stavku 3. ovoga članka.
(5) Radna mjesta u državnim odvjetništvima mogu se popunjavati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(6) Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita.
(7) Poseban stručni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit.
(8) Poseban stručni ispit iz stavka 6. ovoga članka organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(9) Službeniku prestaje državna služba po sili zakona ako ne položi poseban stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti poseban stručni ispit.
(10) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.
(11) Zahtjev za produženje roka za polaganje posebnog stručnog ispita iz stavka 10. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o njemu se odlučuje posebnim rješenjem.
(12) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnom odvjetništvu te program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
3. Državnoodvjetnički savjetnici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 124.
(1) Državno odvjetništvo može imati državnoodvjetničke savjetnike, više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste.
(2) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti pomažu državnom odvjetniku ili njegovu zamjeniku u radu, izrađuju nacrte odluka, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog odvjetnika ili njegova zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.
(3) Za državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom i županijskom državnom odvjetništvu može biti primljena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.
(4) Za višeg državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom i županijskom državnom odvjetništvu i državnoodvjetničkog savjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.
(5) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u općinskom i županijskom državnom odvjetništvu može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
(6) Viši državnoodvjetnički savjetnik u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
(7) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja je najmanje šest godina radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje 10 godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 125.
(1) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte u postupcima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina.
(2) Na temelju posebne punomoći nadležnoga državnog odvjetnika, državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima državnih odvjetništava mogu zastupati pred sudovima, upravnim i drugim tijelima.
(3) Punomoć iz stavka 2. ovoga članka ovlašćuje državnoodvjetničke savjetnike, više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste na obavljanje svih radnji u postupku, osim ovlaštenja za podnošenje tužbe, povlačenje tužbe, priznavanje tužbenog zahtjeva, odricanje od tužbenog zahtjeva, zaključenje nagodbe, podnošenje pravnog lijeka, odricanje od izjavljivanja pravnog lijeka te odustajanje od izjavljenog pravnog lijeka.
(4) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih državnih odvjetništava u okviru ovlaštenja iz punomoći prema stavku 2. ovoga članka samostalno zastupaju u sporovima čija je vrijednost predmeta spora do 100.000,00 kuna, a u građansko-upravnim odjelima županijskih državnih odvjetništava u sporovima čija vrijednost spora ne prelazi 500.000,00 kuna.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE