I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 119. stavka 3.  Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 16/23., 155/23. i 36/24.) uređuje se ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača i vještaka te sredstva za rad sudova.

Izmjenama ovoga Zakona pristupa se prvenstveno radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. odnosno radi revidiranja važećih normativnih rješenja Zakona o sudovima kojima je uređena obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela. Ovim se Zakonom brišu odredbe o sazivanju sjednica odjela ili svih sudaca kod utvrđenih razlika u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća odnosno sudaca te kod odstupanja od ranije prihvaćenih pravnih shvaćanja, kao i o obvezatnosti pravnih shvaćanja prihvaćenih na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske te svih visokih i županijskih sudova za sva drugostupanjska vijeća odnosno suce pojedince s obzirom da je u donesenoj presudi Sud Europske unije utvrdio da se pravu Unije protivi nacionalni propis koji predviđa unutarnji mehanizam u nacionalnom sudu na temelju kojeg sjednica odjela tog suda ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem „pravnog shvaćanja”, sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je prethodno donijelo, iako na toj sjednici odjela sudjeluju i suci koji nisu suci tog sudskog vijeća kao i, ovisno o slučaju, osobe izvan predmetnog suda pred kojima stranke nemaju mogućnost iznijeti svoje argumente.

S obzirom na navedeno pravno shvaćanje, ovim se Zakonom propisuju alternativni mehanizmi ujednačavanja sudske prakse u županijskim i visokim sudovima te u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Reorganizira se način praćenja i proučavanja sudsk e prakse, kao i europskih propisa te prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava obveznim osnivanjem posebnih odjela u svim županijskim i visokim sudovima te obvezom prethodnog dostavljanja nacrta sudskih odluka odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Uvažavajući poseban položaj i ustavnu ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, posebno se za ovaj sud propisuje da se, u slučaju ocjene nadležnih službi za praćenje i proučavanje sudske prakse u ovom sudu da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća ovoga suda ili da praksa ovoga suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena te mišljenja nadležnog sudskog vijeća da je unatoč tome potrebno ostati kod sadržaja podnesenog nacrta, donošenje odluke prepušta proširenom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čiji će se sastav i način rada detaljnije urediti u temeljnim postupovnim propisima.

Zbog početka rada sustava ANON, kojim se od 1. siječnja 2025. sve sudske odluke u kojima se postupak dovršava anonimiziraju i objavljuju na posebnoj mrežnoj stranici, nužno je pristupiti i reorganizaciji unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ukinuti Centar sudske prakse kao posebnu ustrojstvenu jedinicu koja je prethodno obavljala poslove praćenja, analize i objave sudske prakse sudova u Republici Hrvatskoj, a zbog svoje važnosti se posebno uređuje i djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava ovoga suda.

Radi ispunjenja preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj koje se odnose na jačanje samostalnosti, neovisnosti i odgovornosti sudaca te unaprjeđenje sustava njihovog ocjenjivanja, ovim se Zakonom posebno propisuje zabrana primanja darova od strane sudaca, koja je materija trenutno uređena Kodeksom sudačke etike („Narodne novine“, br. 131/06.), povećanje udjela mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju odnosno utvrđenju ispunjenja sudačke obveze s najviše po 60 na najviše po 70 bodova od ukupno mogućih 150 bodova, a također se pristupa i izmjenama nadležnosti za propisivanje obveza stručnog usavršavanja sudaca i predsjednika sudova, koja se s ministra nadležnog za poslove pravosuđa kao dijela izvršne vlasti prenosi na predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao čelnika sudbene vlasti koji najbolje poznaje način funkcioniranja ovoga sustava te ima najbolje spoznaje o potrebama za stručnim usavršavanjem sudaca.

Preporuke nadležnih tijela Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj u jednom se dijelu odnose i na potrebu povećanja učinkovitosti rada sudova, a navedeno je od značaja i za mjerila propisana Nacionalnim planom opravka i otpornosti 2021.-2026. Uvažavajući preporuke Radne skupine Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj za borbu protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju koje se odnose na povećanje učinkovitosti u kaznenom sudovanju, i to posebno u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta, sukladno utvrđenim organizacijskim izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta („Narodne novine“, br. 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12., 148/13. i 70/17.), pristupa se osnivanju novog sudskog odjela specijaliziranog za postupanje u ovoj vrsti predmeta u Županijskom sudu u Varaždinu. Na navedeni će se način ujedno i rasteretiti postupanje Županijskog suda u Zagrebu u ovoj vrsti predmeta.

Uvažavajući preporuke Pravobraniteljice za djecu za osiguranje specijalizacije sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, ovim se Zakonom propisuje obvezno specijalističko stručno usavršavanje i za ovu kategoriju sudaca, dok se zbog pojednostavljenja postupka utvrđenja ovlaštenja sudaca za rad u ovoj vrsti predmeta izostavlja imenovanje od strane predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina te će ubuduće ove suce, kao i suce za postupanje u predmetima nasilja u obitelji, određivati isključivo predsjednici sudova godišnjim rasporedima poslova.

Radi veće transparentnosti funkcioniranja sudbene vlasti te unaprjeđenja informiranja javnosti o radu sudova, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2024.-2028., u sudovima se predviđa osnivanje posebnih ustrojstvenih jedinica za davanje obavijesti o radu sudova na čelu s glasnogovornicima sudova.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 36/24.) reformiran je institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku s obzirom da je Europski sud za ljudska prava u svojoj praksi višekratno izrazio shvaćanje da zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kako je bila uređena do tada važećim Zakonom o sudovima, nije bila učinkovito ubrzavajuće sredstvo jer se primjenjivala bez mogućnosti podnošenja zahtjeva za isplatu primjerene naknade pa nije imala ni odštetni ni preventivni učinak, što je bilo protivno članku 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“; Međunarodni ugovori br. 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.). S obzirom na navedeno institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku uređen je navedenim izmjenama na način da se u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku određuje rok u pravilu od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac mora riješiti predmet te se odmah određuje i primjerena naknada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Odlučivanje o navedenom zahtjevu povjereno je predsjedniku neposredno višeg suda, koji je, prema prethodno važećem uređenju, odlučivao o zahtjevu za isplatu primjerene naknade, ali se u praksi ovako određena nadležnost pokazala previše opterećujućom za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje o osnovanosti svih zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji se odnose na postupke pred svim županijskim i visokim sudovima. Zbog primjene zakonskog rješenja iz travnja 2024. predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske podneseno je tijekom 2024. čak 369 zahtjeva, što je dvostruko više u odnosu na 2023. godinu, a kako bi se navedena neravnomjernost u radnom opterećenju ovom vrstom predmeta otklonila, predlaže se nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima za suđenje u razumnom roku prenijeti s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku postupak zbog čijeg je trajanja zahtjev i podnesen.

S obzirom na posebnost uloge i poslova koje obavljaju službenici u sudovima u ovom je sustavu izražena potreba za njihovim stručnim usavršavanjem i usmjeravanjem prema posebnim sadržajima i provjerama njihovih znanja i kompetencija koje su bitno različite od trenutno utvrđenog programa državnog ispita. Nastavno na rješenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 21/22.) koje je predvidjelo polaganje posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima, ovim se izmjenama radi rasterećenja sudskih službenika predlaže propisivanje oslobođenja od obveze polaganja državnog ispita za službenike koji polože poseban stručni ispit odnosno obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike koji su već prethodno položili državni ili pravosudni ispit.

Iz istovjetnog razloga posebnog položaja sudskih savjetnika koji prema ustavnoj odredbi članka 118. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sudjeluju u suđenju, ova se kategorija sudskih službenika izuzima i iz primjene općih službeničkih propisa o ocjenjivanju  e se daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa posebnim aktom propisati kriterije i postupak ocjenjivanja, sukladno važećem rješenju Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22. i 155/23.) prema kojem se posebnom metodologijom propisuje ocjenjivanje rada sudskih savjetnika radi vrednovanja kandidata u postupcima prvog imenovanja na pravosudne dužnosti. Na ovaj će se način za sve savjetnike na jednak način utvrditi kriteriji i postupak ocjenjivanja.

U radu službenika pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja osoba, imovine i objekata sudova utvrđena je potreba preciznijeg definiranja ovlasti radi njihovog učinkovitijeg rada i povećanja stupnja sigurnosti, a radi učinkovitijeg postupka prijma u državnu službu ove kategorije službenika posebno se propisuje mogućnosti da se u službu prime i osobe starije od 35 godina pod uvjetom da su ranije već obavljale ove poslove i stekle iskustvo na poslovima osiguranja pravosudnih tijela. U skladu s provedenim izmjenama općeg službeničkog zakonodavstva iz 2023. kao nepotrebne se izostavljaju odredbe o posebnoj osnovi povrede službene dužnosti službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja pravosudnih tijela zbog utjecaja alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti, kao i o ostvarenju prava na poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.

Ovim se Zakonom provodi i usklađenje pojedinih odredbi Zakona o sudovima s odredbama Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br.  152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24.) te Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, br. br. 10/99., 25/00., 30/01., 59/01., 114/01., 116/01., 64/02., 153/02., 154/02., 17/04., 8/06., 142/06., 34/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 134/07., 146/08., 155/08., 39/09., 155/09., 14/11., 154/11., 12/12., 143/12., 100/14., 147/14., 120/16., 16/19., 71/23., 35/24. i 34/25.).

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona iznose 52.800 eura za 2025., 159.500 eura za 2026. i 160.300 eura za 2027. godinu. Sredstva za 2025. godinu će se osigurati internom preraspodjelom u okviru Financijskog plana razdjela 109 Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a sredstva za 2026. i 2027. godinu će se osigurati prilikom izrade prijedloga proračuna za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu u okviru limita ukupnih rashoda koje je Vlada Republike Hrvatske utvrdila za  Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2026.-2028. usvojenom na sjednici održanoj 27. lipnja 2025.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Članak 1.

U članku 7. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 16/23., 155/23. i 36/24.) iza stavka 2. dodaju se novi stavak 3. i stavak 4. koji glase:

„(3) Vrhovni sud Republike Hrvatske može suditi i u proširenom vijeću kada je to propisano zakonom kojim se uređuje postupak u pojedinoj vrsti pravne stvari.

(4) Broj članova i sastav proširenog vijeća propisuje se zakonom iz stavka 3. ovoga članka.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.

Članak 2.

U članku 10.a stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka pravilima propisuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.

Članak 3.

U članku 30.a stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilima utvrđuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.

Članak 4.

U članku 37. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) U županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK).“.

U stavku 9. prva rečenica mijenja se i glasi:

„(9) Godišnjim rasporedom poslova u općinskim i županijskim sudovima određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.“.

Stavak 10. briše se.

Stavak 11. koji postaje stavak 10. mijenja se i glasi:

„(10) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 9. ovoga članka pravilima propisuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.

Članak 5.

Članak 40. briše se.

Članak 6.

Članak 41. mijenja se i glasi:

„(1) U općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima godišnjim rasporedom poslova određuje se jedan ili više sudaca za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(2) Ako je na poslove iz stavka 1. ovoga članka raspoređeno više sudaca, može se osnovati poseban odjel.

(3) U županijskim sudovima te u Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske i Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske osnivaju se odjeli za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(4) Suci odnosno odjeli iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka pružaju potporu sucima i sudskim vijećima u istraživanju i pribavi sudske prakse.

(5) Radi osiguranja jedinstvene primjene prava te ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni nacrti sudskih odluka u sudovima iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju se odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(6) Ako odjeli iz stavka 3. ovoga članka ocijene da bi sudska odluka odstupila od ustaljene prakse ili da praksa toga suda u vezi s pravnim pitanjem o kojem odlučuje nije jedinstvena, o tome pisano obavještava nadležno vijeće.“.

Članak 7.

Članak 41.a mijenja se i glasi:

„(1) U općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima godišnjim rasporedom poslova određuje se jedan ili više sudaca za praćenje europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Ako je na poslove iz stavka 1. ovoga članka raspoređeno više sudaca, može se osnovati poseban odjel.

(3) U županijskim sudovima te u Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske i Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske osnivaju se odjeli za praćenje europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(4) Suci odnosno odjeli iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka pružaju pomoć sucima u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovoga članka te u pripremi za podnošenje zahtjeva za prethodnu odluku Sudu Europske unije.

(5) Suci odnosno odjeli iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže i Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima te pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz primjenu europskih propisa te praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će urediti način sudjelovanja sudaca u radu i imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.“.

Članak 8.

Naslov iznad članka 42. mijenja se i glasi:

„3. INFORMIRANJE JAVNOSTI O RADU SUDOVA“.

Članak 42. mijenja se i glasi:

„(1) U sudu se osniva posebna ustrojstvena jedinica za informiranje javnosti koja daje obavijesti o radu suda u skladu s ovim Zakonom, Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.

(2) U ustrojstvenu jedinicu iz stavka 1. ovoga članka raspoređuje se sudac, sudski savjetnik ili druga osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova, a koja obavlja poslove glasnogovornika suda.

(3) Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.“.

Članak 9.

„Članak 43. mijenja se i glasi:

(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: Ured predsjednika, Građanski odjel, Kazneni odjel, služba za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela, služba za praćenje i proučavanje sudske prakse Kaznenog odjela, te Odjel za praćenje i proučavanje prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije.

(2) U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi međunarodne suradnje, poslovi izobrazbe sudaca i poslovi protokola za potrebe tog suda.

(3) Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske može se za poslove protokola koristiti objektima koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske.

(4) Građanski odjel obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava.

(5) Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu.

(6) Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Poslovnikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice.“.

Članak 10.

Iza članka 43. dodaju se članci 43.a i 43.b koji glase:

„Članak 43.a

(1) Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske pružaju potporu vijećima kojima je predmet dodijeljen u rad u istraživanju i pribavi sudske prakse.

(2) Radi osiguranja jedinstvene primjene zakona te ravnopravnosti i jednakosti građana pred zakonom nacrti sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostavljaju se nadležnoj službi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako služba iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da bi odluka vijeća odstupila od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s pravnim pitanjem o kojem odlučuje nije jedinstvena, o tome pisano obavještava vijeće kojem je predmet dodijeljen u rad.

(4) Ako vijeće kojem je predmet dodijeljen u rad ostane kod sadržaja nacrta odluke, o tome obavještava predsjednika suda koji će predmet dodijeliti u rad proširenom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 43.b

(1) Odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava osobito:

- prati i analizira praksu tih sudova te razmjenjuje podatke i obavijesti važne za praćenje prakse tih sudova s nižim sudovima

- sudjeluje u razmjeni podataka između sudova koji čine Pravosudnu mrežu Europske unije i mrežu najviših sudova koja djeluje u okviru Europskog suda za ljudska prava

- istražuje praksu i izrađuje nacrte odgovora na analitičke upitnike o određenim pitanjima prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije,

- surađuje s Uredom zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i zastupnika Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije

- pruža pomoć sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pripremi za podnošenje zahtjeva za prethodnu odluku Sudu Europske unije

- pruža podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja u primjeni europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Predsjednik Odjela iz stavka 1. ovoga članka najmanje jednom godišnje organizira sastanak sudaca odnosno odjela iz članka 41.a ovoga Zakona radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s poslovima iz djelokruga njihova rada te radi unapređenja njihova rada.“.

Članak 11.

U članku 44.d stavku 1. točki 3. riječ: „pravomoćno“ briše se.

Članak 12.

Članak 65. mijenja se i glasi:

„(1) Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi se predsjedniku suda.

(2) Predsjednik suda će u roku od 15 dana od primitka zahtjeva zatražiti od suca odnosno predsjednika sudskog vijeća koje postupa u predmetu izvješće o duljini trajanja postupka, razlozima zbog kojih postupak nije okončan i mišljenje o roku u kojem se predmet može riješiti.

(3) Sudac odnosno predsjednik sudskog vijeća koje postupa u predmetu dužan je izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostaviti odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od traženja.

(4) Pri odlučivanju o podnesenom zahtjevu osobito će se voditi računa o vrsti predmeta, činjeničnoj i pravnoj složenosti predmeta, ponašanju stranaka te postupanju suda.“.

Članak 13.

Članak 66. mijenja se i glasi:

„ (1) Ako predsjednik suda utvrdi da je zahtjev osnovan, odredit će rok u pravilu od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka u kojem sudac odnosno sudsko vijeće predmet mora riješiti te primjerenu naknadu koja pripada stranki zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

(2) Ako sudac odnosno sudsko vijeće ne riješi predmet u određenom roku, sudac odnosno predsjednik sudskog vijeća dužan je u roku od 15 dana od isteka određenog roka o razlozima dostaviti pisano izvješće predsjedniku suda i predsjedniku neposredno višeg suda. Predsjednik suda dostavit će bez odgode izvješće suca odnosno predsjednika sudskog vijeća i svoje očitovanje ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.“.

Članak 14.

U članku 67. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Predsjednik suda dužan je odlučiti o podnesenom zahtjevu u roku od 60 dana od njegova zaprimanja.“.

Članak 15.

U članku 69. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku dostavlja se odmah nakon pravomoćnosti predsjedniku neposredno višeg suda, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nadležnom sudačkom vijeću i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.“.

Članak 16.

U članku 87. stavku 1. podstavak 8. mijenja se i glasi:

„- naknadu troškova prijevoza na posao i s posla“.

Članak 17.

U članku 89. ispred riječi: „Sudac“ dodaje se oznaka stavka: „(1)“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Sudac ne smije primiti ni zadržati dar, osim protokolarnih darova manje vrijednosti.“.

Članak 18.

U članku 93. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja sudaca pravilima propisuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.

Članak 19.

Članak 96. mijenja se i glasi:

„(1) Suci, izuzev sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku imenovanja na drugi sud, za zamjenike državnih odvjetnika i za predsjednike sudova.

(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka rad sudaca ocjenjuje se u razdoblju od posljednjih pet godina u kojem su obnašali sudačku dužnost, a  u postupku imenovanja za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske u razdoblju od posljednjih deset godina.

(3) Ako je sudac obnašao sudačku dužnost u razdoblju kraćem od razdoblja iz stavka 2. ovoga članka, ocijenit će se za razdoblje obnašanja dužnosti.“.

Članak 20.

U članku 97. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka sudac može ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po  70 bodova, za mjerilo iz stavka 1. točke 3. ovoga članka četiri boda, a za mjerila iz stavka 1. točki 4. i 5. ovoga članka najviše po tri boda.“.

Članak 21.

U članku 108. stavku 2. riječi: „postupak i način te program polaganja državnog ispita“ brišu se.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Državni službenik zaposlen u sudu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana rasporeda. Državni službenik zaposlen u sudu nije dužan polagati državni ispit. Poseban stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit ili državni ispit.“.

Članak 22.

U članku 109. iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:

„(7) Na ocjenjivanje sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista ne primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima.

(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa metodologijom će propisati kriterije i postupak ocjenjivanja sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.“.

Članak 23.

Članak 114. mijenja se i glasi:

„U obavljanju poslova osiguranja službenik pravosudne policije:

– utvrđuje identitet osoba koje ulaze, izlaze ili se nalaze u prostoru iz suda

– pretražuje osobe koje ulaze, izlaze ili se nalaze u prostoru iz suda te obavlja pretragu prometnih sredstava i predmeta koje te osobe koriste odnosno nose sa sobom

– zabranjuje ulaz osobama koje nose oružje, opasno oruđe ili za koje postoji opravdana sumnja da unose opasne tvari, osim službenicima koji dolaze na sud radi obavljanja službenih zadaća i pri tom nose oružje u skladu s posebnim propisima

– zadržava do predaje policiji osobu koja je u sudu zatečena u počinjenju kažnjivog djela odnosno prema kojoj je primijenjeno sredstvo prisile

– udaljuje iz suda osobe koje ometaju rad suda

– obavlja i druge poslove odnosno izvršava naloge predsjednika suda u svezi s osiguranjem osoba, imovine i objekata suda.“.

Članak 24.

U članku 115. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

„2. najviše 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema i ako se prvi put primaju za službenike pravosudne policije.“.

U stavku 2. iza riječi: „Osoba koja se“ dodaju se riječi: „prvi put“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Osoba s radnim iskustvom na poslovima osiguranja pravosudnih tijela prima se u državnu službu za službenika pravosudne policije uz obvezni probni rad u trajanju od šest mjeseci te joj se priznaje ranije stečeno zvanje.“.

Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 8. i 9.

Dosadašnji stavak 9.  briše se.

Članak 25.

U članku 116.a stavku 1. riječi: „te im pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima u skladu s uredbom Vlade Republike Hrvatske“ brišu se.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 26.

Postupci po zahtjevima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podneseni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 16/23., 155/23. i 36/24.).

Članak 27.

(1) Propise iz članaka 2., 3., 4. i 18. ovoga Zakona predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka na snazi ostaje Pravilnik o programu i načinu provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova i državnih odvjetnika („Narodne novine“, br.106/19. i 19/21.).

(3) Pravilnik iz članka 7. i Metodologiju iz članka 22. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Metodologiju ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti Državno sudbeno vijeće uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Sudski poslovnik i Pravilnik o radu u sustavu eSpis ministar nadležan za poslove pravosuđa uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Predsjednici sudova uskladit će pravilnike o unutarnjem redu s odredbama ovoga Zakona u

roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 28.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 4., 6., 7., 8., 9., 10., 12., 13., 14., 15., 19., 21. i 22. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim se člankom propisuje mogućnost da Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u proširenom vijeću sukladno posebnom postupovnom zakonu koji će detaljnije urediti broj članova i sastav ovoga vijeća. Iako je ova mogućnost uvedena još Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 70/19.), prepuštanje donošenja sudske odluke proširenom vijeću ovim se Zakonom utvrđuje kao temeljni alternativni mehanizam ujednačavanja sudske prakse u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske nakon presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. pa je stoga potrebno ovu mogućnost posebno propisati u općim odredbama Zakona o sudovima.

Uz članke 2. i 3.

Ovim se člancima mijenja nadležnost za propisivanje programa i načina održavanja stručnog usavršavanja sudaca na području nasilja u obitelji te predsjednika sudova za obavljanje poslova sudske uprave te se umjesto ministru nadležnom za poslove pravosuđa ova nadležnost daje  predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao čelniku sudbene vlasti koji najbolje poznaje način funkcioniranja sustava te ima najbolje spoznaje o potrebama za stručnim usavršavanjem sudaca. Navedeni prijenos nadležnosti ujedno je doprinos daljnjem jačanju samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti.

Uz članak 4.

Ovim se člankom propisuje osnivanje novog sudskog odjela specijaliziranog za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu. Specijalizirani odjeli za postupanje u ovoj vrsti predmeta trenutno su osnovani u županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a novi odjel predlaže se osnovati prvenstveno radi rasterećenja postupanja Županijskog suda u Zagrebu u ovoj vrsti predmeta, od kojeg će, sukladno utvrđenim organizacijskim izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta („Narodne novine“, br. 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12., 148/13. i 70/17.), preuzeti nadležnost za predmete s područja Županijskog suda u Varaždinu i Županijskog suda u Bjelovaru. Navedena izmjena bitna kao dodatan poticaj učinkovitosti rada sudova u kontekstu ispunjenja mjera povećanja učinkovitosti postupanja u kaznenim predmetima ove vrste prema preporukama Radne skupine Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj za borbu protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju.

Ovim se člankom također proširuje obveza pohađanja stručnog usavršavanja za sve suce koji sude u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a koje se prema važećem uređenju odnose samo na suce općinskih sudova. Uvažavajući preporuke za osiguranje specijalizacije sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju u ovim predmetima, propisuje se obvezno specijalističko stručno usavršavanje i za ovu kategoriju sudaca, a istodobno se zbog pojednostavljenja postupka utvrđenja ovlaštenja sudaca za rad u ovoj vrsti predmeta izostavlja imenovanje od strane predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina te će ubuduće ove suce, kao i suce za postupanje u predmetima nasilja u obitelji, određivati isključivo predsjednici sudova godišnjim rasporedima poslova.

Ovim se člankom također mijenja nadležnost za propisivanje programa i načina održavanja stručnog usavršavanja sudaca na području obiteljskopravne zaštite te se umjesto ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao čelniku sudbene vlasti koji najbolje poznaje način funkcioniranja sustava te ima najbolje spoznaje o potrebama za stručnim usavršavanjem sudaca.

Uz članak 5.

Ovim se člankom briše članak 40. Zakona o sudovima kojim je propisano sazivanje sjednica odjela ili svih sudaca kod utvrđenih razlika u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća odnosno sudaca te kod odstupanja od ranije prihvaćenih pravnih shvaćanja, kao i o obvezatnosti pravnih shvaćanja prihvaćenih na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske te svih visokih i županijskih sudova za sva drugostupanjska vijeća odnosno suce pojedince. Navedeni se članak briše s obzirom da je u donesenoj presudi od 11. srpnja 2024.u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB Sud Europske unij e utvrdio da se pravu Unije protivi nacionalni propis koji predviđa unutarnji mehanizam u nacionalnom sudu na temelju kojeg sjednica odjela tog suda ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem „pravnog shvaćanja”, sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je prethodno donijelo, iako na toj sjednici odjela sudjeluju i suci koji nisu suci tog sudskog vijeća kao i, ovisno o slučaju, osobe izvan predmetnog suda pred kojima stranke nemaju mogućnost iznijeti svoje argumente.

Uz članke 6. i  7.

Ovim se člancima propisuje organizacija unutarnjeg ustrojstva sudova radi osiguranja praćenja i proučavanja sudske prakse te praćenja europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Prvostupanjskim sudovima prepušteno je da sami slobodno odrede način obavljanja navedenih poslova, bilo kroz određivanje jednog ili više nadležnih sudaca, bilo kroz osnivanje posebnog odjela, dok je u županijskim i visokim sudovima propisano obvezno osnivanje posebnih odjela. Osnivanje specijaliziranih ustrojstvenih jedinica za praćenje i proučavanje sudske prakse ukazuje se nužnim s obzirom na učinke presude Suda Europske unije od 11. srpnja 2024.u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB i s obzirom na potrebu uvođenja alternativnih mehanizama ujednačavanja sudske prakse. Ovi odjeli pružat će potporu sucima i sudskim vijećima u istraživanju i pribavi sudske prakse, a radi osiguranja jedinstvene primjene prava te ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni posebno je propisana obveza prethodnog dostavljanja nacrta sudskih odluka ovim odjelima.  

Reorganizirani odjeli za praćenje europskih propisa te prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava pružaju pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse te u pripremi za podnošenje zahtjeva za prethodnu odluku Sudu Europske unije, a suci zaduženi za praćenje ovih propisa i prakse sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže i Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima te pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz primjenu europskih propisa te praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Način sudjelovanja sudaca i imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima posebno se uređuje pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Uz članak 8.

Ovim se člankom propisuje obvezno osnivanje posebnih ustrojstvenih jedinica u svim sudovima za davanje obavijesti o njihovom radu sukladno ovom Zakonu, Sudskom poslovniku i Zakonu o pravu na pristup informacijama radi osiguranja veće transparentnosti funkcioniranja sudbene vlasti te unaprjeđenja informiranja javnosti o radu sudova. U ove se ustrojstvene jedinice raspoređuju suci, sudski savjetnici ili druge osobe koje odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova, a koje obavljaju poslove glasnogovornika.

Uz članak 9.

Ovim se člankom propisuju osnove unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje se dalje detaljnije razrađuju Poslovnikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Sudskim poslovnikom. Uz preciziranje naziva pojedinih postojećih ustrojstvenih jedinica bitna izmjena odnosi se na prestanak postojanja Centra sudske prakse kao posebne ustrojstvene jedinice koja je obavljala poslove praćenja, analize i objave sudske prakse sudova u Republici Hrvatskoj. S obzirom na početak rada sustava ANON, kojim se od 1. siječnja 2025. sve sudske odluke u kojima se postupak dovršava anonimiziraju i objavljuju na posebnoj mrežnoj stranici, ova ustrojstvena jedinica Vrhovnog suda Republike Hrvatske više nije potrebna.

Uz članak 10.

Ovim se člankom precizira djelokrug službi za praćenje i proučavanje sudske prakse u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koje se osnivaju pri Građanskom i pri Kaznenom odjelu, s osnovnom zadaćom pružanja potpore vijećima u istraživanju i pribavi mjerodavne sudske prakse. I ovim se člankom propisuje obveza prethodnog dostavljanja nacrta sudskih odluka ovim službama radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a upravo uvažavajući poseban položaj i ustavnu ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u navedenim zadaćama posebno se za ovaj sud propisuje da se, u slučaju ocjene nadležnih službi za praćenje i proučavanje sudske prakse u ovom sudu da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća ovoga suda ili da praksa ovoga suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena te mišljenja nadležnog sudskog vijeća da je unatoč tome potrebno ostati kod sadržaja podnesenog nacrta, donošenje odluke prepušta proširenom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čiji će se sastav i način rada detaljnije urediti u temeljnim postupovnim propisima.

Zbog važnosti usklađenosti domaće prakse s europskim propisima te praksom Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava posebno se uređuje i djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse navedenih sudova.

Uz članak 11.

Ovim se člankom precizira osnova razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske potvrđivanjem optužnice za kazneno djelo koje predsjednika čine nedostojnim obavljanja dužnosti. S obzirom da Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“, br.  152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24.) ne predviđa pravo žalbe protiv rješenja o potvrđivanju optužnice, potrebno je iz teksta važeće odredbe članka 44.d. stavka 1. točke 3. brisati riječ: „pravomoćno“.

Uz članke 12., 13., 14. i 15.

Ovim se člancima mijenja nadležnost za odlučivanje o zahtjevima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Postupak zaštite ovog prava izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 36/24.) na način da se istodobno s utvrđenjem povrede ovog prava određuju rok za rješavanje predmeta i primjerena naknada koja pripada stranci zbog povrede, dok je odlučivanje o podnesenom zahtjevu bilo povjereno predsjedniku neposredno višeg suda. U praksi se ovako određena nadležnost pokazala previše opterećujućom za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje o osnovanosti svih zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji se odnose na postupke pred svim županijskim i visokim sudovima pa se nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima za suđenje u razumnom roku prenosi s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku postupak zbog čijeg je trajanja zahtjev i podnesen.

Uz članak 16.

Ovim se člankom odredba članka 87. stavka 1. podstavka 8. Zakona o sudovima kojom je propisano posebno materijalno pravo sudaca na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla  usklađuje s odredbom članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, br. br. 10/99., 25/00., 30/01., 59/01., 114/01., 116/01., 64/02., 153/02., 154/02., 17/04., 8/06., 142/06., 34/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 134/07., 146/08., 155/08., 39/09., 155/09., 14/11., 154/11., 12/12., 143/12., 100/14., 147/14., 120/16., 16/19., 71/23., 35/24. i 34/25.). Navedeno je pravo, do izmjena ovoga Zakona iz 2023., bilo ograničeno samo na slučajeve u kojima je sucima mjesto rada bilo različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta pa je nakon provedenih izmjena Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika potrebno u Zakonu o sudovima uskladiti naziv ovog prava.

Uz članak 17.

Ovim se člankom izrijekom propisuje zabrana primanja darova za suce, pri čemu su izuzeti protokolarni darovi manje vrijednosti. Kodeks sudačke etike („Narodne novine“, br. 131/06.) pod točkom 8. Dostojanstvo sudačkog poziva propisuje da sudac ne smije dopustiti da članovi njegove obitelji, zaposlenici u sudu ili bilo tko drugi podređen autoritetu sudačke dužnosti prihvati dar, zajam ili uslugu za ono što bi sudac u obnašanju svoje dužnosti učinio ili propustio učiniti, ali ne sadrži izričitu zabranu primanja darova, čije je propisivanje zakonom jedna od preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj za jačanje odgovornosti sudaca.

Uz članak 18.

Ovim se člankom mijenja nadležnost za propisivanje programa i načina održavanja obveznog stručnog usavršavanja sudaca te se umjesto ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao čelniku sudbene vlasti koji najbolje poznaje način funkcioniranja sustava te ima najbolje spoznaje o potrebama za stručnim usavršavanjem sudaca. Navedeni prijenos nadležnosti ujedno je doprinos daljnjem jačanju samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti.

Uz članak 19.

Ovim se člankom preciziraju odredbe o ocjenjivanju sudaca i razdobljima ocjenjivanja, a posebno se naglašava da se ocjenjivanje provodi i u slučajevima kada suci sudjeluju u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika.

Uz članak 20.

Ovim se člankom povećava udjel mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju odnosno utvrđenju ispunjenja sudačke obveze. Trenutno ova mjerila nose najviše po 60 bodova, dok su preostala tri mjerila vrednovana sa po 10 bodova. Uvažavajući preporuku  Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj koja se odnosi na unaprjeđenje sustava ocjenjivanja sudaca ovim se Zakonom propisuje da mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u ukupnoj ocjeni mogu nositi najviše po 70 bodova, dok sva tri preostala mjerila zajedno nose najviše 10 bodova.

Uz članak 21.

Ovim se člankom precizira obveza stručnog usavršavanja i polaganja stručnog ispita za službenike zaposlene u sudovima. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 21/22.) predviđeno je polaganje posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima, a navedeni se ispit polaže uz državni ispit. Uvažavajući  posebnost uloge i poslova koje obavljaju službenici u sudovima te potrebu za njihovim stručnim usavršavanjem i usmjeravanjem prema sadržajima i provjerama njihovih znanja i kompetencija bitno različitim od trenutno utvrđenog programa državnog ispita, kao i radi rasterećenja od multipliciranja obveza službenika, propisuje se oslobođenje od obveze polaganja državnog ispita za službenike koji polože poseban stručni ispit odnosno obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike koji su već prethodno položili državni ili pravosudni ispit.

Uz članak 22.

Ovim se člankom propisuje izuzimanje sudskih savjetnika iz primjene općih službeničkih propisa o ocjenjivanju te se daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa posebnom metodologijom propisati kriterije i postupak njihovog ocjenjivanja, sve sukladno važećem rješenju Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22. i 155/23.) prema kojem se posebnom metodologijom propisuje ocjenjivanje rada sudskih savjetnika radi vrednovanja kandidata u postupcima prvog imenovanja na pravosudne dužnosti. Na ovaj će se način za sve savjetnike, i one koji sudjeluju u postupcima imenovanja na pravosudne dužnosti i one koji u njima ne sudjeluju, na jednak način utvrditi kriteriji i postupak ocjenjivanja.

Uz članak 23.

Ovim se člankom radi učinkovitijeg rada i povećanja stupnja sigurnosti preciziraju ovlasti službenika pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja osoba, imovine i objekata sudova te se izrijekom propisuje da se navedene ovlasti odnose na osobe koje se nalaze u prostoru suda, a ne samo na osobe koje ulaze u prostor suda odnosno koje izlaze iz prostora suda, kao i na mogućnost obavljanja pretrage prometnih sredstava i predmeta koje te osobe koriste odnosno nose sa sobom, dok se ovlast zadržavanja do predaje policiji proširuje na sve osobe koje su u sudu zatečene u počinjenju kažnjivih djela, što je trenutno propisano samo za osobe zatečene u počinjenju kaznenih djela.

Uz članak 24.

Ovim se člankom radi osiguranja učinkovitijeg i bržeg prijma u državnu službu službenika pravosudne policije propisuje da se dobno ograničenje za prijam do 35 godina života odnosi samo na osobe bez prethodnog iskustva na poslovima osiguranja pravosudnih tijela. U skladu s odredbom članka 112. stavka 1. točke 18. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 155/23. i 85/24.) kao nepotrebna se iz članka 115. Zakona o sudovima izostavlja odredba o posebnoj osnovi povrede službene dužnosti službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja pravosudnih tijela zbog utjecaja alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti.

Uz članak 25.

Ovim se člankom iz članka 116.a stavka 1. Zakona o sudovima kao nepotrebna izostavlja odredba o pravu službenika na poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima koja je prestala važiti na temelju članka 52. stavka 5. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, br. 155/23.).

Uz članak 26.

Ovim se člankom propisuje da se postupci po zahtjevima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podneseni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama trenutno važećeg Zakona o sudovima.

Uz članak 27.

Ovim se člankom propisuju rokovi za donošenje novih podzakonskih propisa na temelju ovoga Zakona odnosno za usklađenje postojećih podzakonskih propisa s odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 28.

Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 7.

(1) U pravnim stvarima iz sudske nadležnosti u prvom stupnju sudi sudac pojedinac. Zakonom se određuje kada u prvom stupnju sudovi sude u vijeću.

(2) Sudovi višeg stupnja sude u vijeću, osim kada je zakonom određeno da sudi sudac pojedinac.

(3) U suđenju sudjeluju i sudski savjetnici te suci porotnici sukladno zakonu.

Članak 10.a

(1) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji. Pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda vodit će računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima ove vrste te redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovog područja.

(2) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 30.a

(1) Predsjednik suda dužan je stalno se stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.

(2) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi Pravosudna akademija.

(3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

2. Sudski odjeli

Članak 37.

(1) U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja osnivaju se odjeli u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju.

(2) Godišnjim rasporedom poslova osniva se odjel te određuje predsjednik odjela koji rukovodi njegovim radom.

(3) Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brine se o učinkovitosti rada odjela te obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.

(4) U županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK).

(5) U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz stavka 4. ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

(6) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u.

(7) Na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u mogu raditi suci i državni službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.

(8) U općinskim sudovima utvrđenima zakonom osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(9) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima iz stavka 8. ovoga članka. Pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda vodit će računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izraženu sklonost za odgoj, potrebe i probitke djece, vladati osnovnim znanjima iz područja socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe te redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovih područja.

(10) Suce iz stavka 9. ovoga članka, vodeći računa o utvrđenim kriterijima, na vrijeme od pet godina iz reda sudaca tih sudova postavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nakon isteka roka od pet godina sudac može biti ponovno postavljen za suca za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(11) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 9. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 40.

(1) Sjednica odjela ili sudaca saziva se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom odjelu vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja.

(2) Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda.

(3) Predsjednik odjela može, prema potrebi, pozvati na sjednicu odjela profesore diplomskog sveučilišnog studija prava, istaknute znanstvenike ili stručnjake u određenoj grani prava.

Članak 41.

(1) Predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova određuje jednog ili više sudaca za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(2) Ako je sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca na poslove iz stavka 1. ovoga članka raspoređeno više sudaca, može se osnovati poseban odjel.

Članak 41.a

(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca osniva se odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim sucima u sudu u kojem je osnovan, kao i sucima neposredno nižih sudova, u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovoga članka te u pripremi za podnošenje prethodnih pitanja Sudu Europske unije.

(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka odjeli općinskih i trgovačkih sudova sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.

(4) Predsjednik odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te unapređenja rada odjela.

(5) Odjeli pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će urediti način sudjelovanja sudaca u radu i imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.

3. Glasnogovornik suda

Članak 42.

(1) Sud ima glasnogovornika suda.

(2) Glasnogovornik suda je sudac, sudski savjetnik ili osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova.

(3) Predsjednik županijskog suda može odrediti jednog suca tog suda kao glasnogovornika za županijski sud i općinske sudove s područja njegove nadležnosti. Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.

(4) Glasnogovornik suda daje obavijesti o radu suda u skladu s ovim Zakonom, Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.

IV. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 43.

(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: Ured predsjednika, Kazneni odjel, Građanski odjel, ustrojstvene jedinice za praćenje, proučavanje i bilježenje sudske prakse pri odjelima te za praćenje i proučavanje sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europske unije, Centar sudske prakse te ustrojstvene jedinice za poslove sudske uprave.

(2) Građanski odjel obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava.

(3) Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu.

(4) Suci se raspoređuju u odjele godišnjim rasporedom poslova.

(5) Centar sudske prakse prati, analizira i objavljuje sudsku praksu sudova u Republici Hrvatskoj. Voditelj Centra sudske prakse je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.

(6) Centar sudske prakse djeluje i kroz područne centre pri županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, čije voditelje imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca županijskog suda uz prethodno mišljenje predsjednika suda pri kojem Centar sudske prakse djeluje.

(7) Unutarnje ustrojstvo i način rada Centra sudske prakse pobliže se uređuje Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(8) U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi međunarodne suradnje, poslovi izobrazbe sudaca i poslovi protokola za potrebe toga suda.

(9) Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud može za svoje poslove protokola upotrebljavati objekte koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske.

(10) Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Poslovnikom tog suda i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice.

Članak 44.d

(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen:

1. ako to sam zatraži,

2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti,

3. ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,

4. kad navrši 70 godina života.

(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi predsjednik Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.

(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.