NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZDAVANJU POKRIVENIH OBVEZNICA I JAVNOM NADZORU POKRIVENIH OBVEZNICA
Zagreb, srpanj 2025.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZDAVANJU POKRIVENIH OBVEZNICA I JAVNOM NADZORU POKRIVENIH OBVEZNICA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica („Narodne novine“, broj 53/22.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području pokrivenih obveznica, odnosno Direktivom (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18.12.2019.; u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/2162).
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za pokrivene obveznice s pravnom stečevinom Europske unije. U Prijedlog zakona prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.) (u daljnjem ekstu: Direktiva (EU) 2023/2864) u dijelu u kojem ista mijenja Direktivu (EU) 2019/2162.
Direktiva (EU) 2023/2864 i Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023) dio su zakonodavnog paketa koji je vrlo značajan za tržište kapitala Europske unije i daljnji razvoj održivog financiranja i digitalnih financija.
Informacije koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost raspršene su unutar država članica Europske unije te ulagatelji moraju pretraživati brojne baze podataka, što im potragu i pregled čini iznimno složenim te vremenski i troškovno zahtjevnim. Jedna pristupna točka bi omogućila trgovačkim društvima da budu vidljivija prema ulagateljima, čime se otvara više prilika za financiranje, posebno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala. Jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima važan je kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima.
Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (u daljnjem tekstu: ESAP) je tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. „jednoj točki pristupa”, uz njihovo lako i besplatno korištenje. To bi tržište kapitala Europske unije trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.
U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije.
Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi (engl. machine readable). Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka.
ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.
Za potrebe funkcioniranja ESAP-a države članice trebaju imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje informacija koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Kako bi se osiguralo da ESAP pruža pravovremen pristup informacijama, subjekti bi svoje informacije trebali dostaviti tijelu za prikupljanje u istom trenutku kada objave te informacije, a tijela za prikupljanje trebala bi informacije staviti na raspolaganje ESAP-u na automatiziran način. Nadalje, subjekti bi tijelima za prikupljanje trebali dostaviti informacije u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu. Informacijama koje dostavljaju tijelima za prikupljanje subjekti bi trebali priložiti metapodatke.
Slijedom navedenoga, Prijedlogom zakona propisuje se da je kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica, kad javno objavljuje određene informacije istodobno, dužna te informacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, tj. moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju sve nazive subjekta, identifikacijsku oznaku subjekta, veličinu subjekta prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.
Ovim Prijedlogom zakona uređuje se i odredba članka 66. važećeg Zakona koja se tiče rokova i objave upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZDAVANJU POKRIVENIH OBVEZNICA I JAVNOM NADZORU POKRIVENIH OBVEZNICA
Članak 1.
U Zakonu o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica („Narodne novine, broj 53/22.) članak 2. mijenja se i glasi:
„Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.)
2. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).“
Članak 2.
U članku 4. iza točke 33. dodaje se nova točka 34. koja glasi:
„34. Uredba (EU) 2023/2859 je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.)“.
Dosadašnje točke 34., 35. i 36. postaju točke 35., 36. i 37.
Članak 3.
Iza članka 55. dodaje se naslov iznad članka i članak 55.a koji glasi:
„Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki
Članak 55.a
(1) Kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica dužna je pri javnoj objavi informacija iz članka 14. ovoga Zakona istodobno s javnom objavom informacija dostaviti te informacije Agenciji za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.
(2) Kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica dužna je osigurati da informacije iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
a) svi nazivi kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica na koju se informacije odnose
b) identifikacijska oznaka pravne osobe kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
c) veličina kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859
d) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
e) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
(3) Ako kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica nema identifikacijsku oznaku pravne osobe kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859, dužna ju je ishoditi prije dostave informacija iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija je dužna osigurati da su informacije iz stavka 1. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Agencija je dužna osigurati da su informacije iz članka 54. stavka 1. točaka b) i c) e članka 66. ovoga Zakona dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 te da ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
a) svi nazivi kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica na koju se informacije odnose
b) identifikacijska oznaka pravne osobe kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
c) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
d) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
(6) Agencija će, pri osiguravanju dostupnosti informacija iz stavka 5. ovoga članka u vezi članka 66. ovoga Zakona, voditi računa o načinu objave tih informacija i rokovima iz članka 66. ovoga Zakona.
(7) Agencija je, u smislu ovoga Zakona, tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859 o čemu obavještava ESMA-u.“.
Članak 4.
U članku 66. u stavku 9. u prvoj rečenici riječ: „tijekom“ zamjenjuje se riječju: „najmanje“.
U drugoj rečenici iza riječi: „podataka“ briše se zarez i riječi: „ali ne duže od pet godina“.
Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:
„(10) U skladu s odredbama o rehabilitaciji u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak , Agencija će istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju sa svojih internetskih stranica ukloniti osobne podatke u smislu zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka , a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.“.
Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 11.
Završna odredba
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 10. siječnja 2030.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se da se hrvatsko zakonodavstvo nastavlja usklađivati s propisima Europske unije, odnosno uz Direktivu (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.) čije su odredbe 2022. prenesene u važeći Zakon, navodi se i Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.; u daljnjem ) čije se odredbe prenose ovim Zakonom.
Uz članak 2.
U članku 4. važećeg Zakona unosi se pojam Uredba (EU) 2023/2859 koji označava Uredbu (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859) .
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se obveza dostupnosti određenih informacija na Jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (u daljnjem tekstu: ESAP), u skladu s Direktivom (EU) 2023/2864. Naime, propisuje se da kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica kad javno objavljuje određene informacije, dužna je istodobno te informacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi bile dostupne na ESAP-u. Odredba se temelji na zahtjevima Uredbe (EU) 2023/2859 uključujući format podataka, obvezne metapodatke i osiguranje dostupnosti informacija putem ESAP-a. Pritom je propisano da informacije moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, uključujući dostavljanje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te da moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju identifikacijske oznake subjekata, veličinu subjekata prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju tehničke zahtjeve propisane Uredbom (EU) 2023/2859. Agencija je, dakle, tijelo za prikupljanje kako je definirano Uredbom (EU) 2023/2859 i o tome obavještava ESMA-u. Ovim odredbama se osigurava usklađenost s propisima Europske unije te se omogućava pravovremena i točna dostupnost podataka na europskoj razini.
Uz članak 4.
Ovim člankom uređuje se odredba članka 66. važećeg Zakona u pogledu minimalnog roka trajanja objave upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera, a prema članku 24. stavku 8. Direktive (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU. Također, propisuje se da će se istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju podaci koji upućuju na identitet počinitelja prekršaja anonimizirati.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona, uz iznimke stupanja na snagu pojedinih odredbi.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.).
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
2. automatsko ubrzanje je situacija u kojoj pokrivena obveznica automatski postaje trenutačno dospjela i naplativa u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja i u vezi s kojom ulagatelji u pokrivene obveznice imaju izvršivu tražbinu na otplatu prije izvornog dana dospijeća
3. Direktiva (EU) 2019/2162 je Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.)
4. EBA (engl. European Banking Authority) je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
5. europsko nadzorno tijelo je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010
6. grupa je grupa kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. hipotekarna vrijednost je hipotekarna vrijednost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 74. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. imovina za pokriće je svaka pojedinačna imovina uključena u skup za pokriće
9. izdavatelj je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je izdala pokrivene obveznice u skladu s odredbama ovoga Zakona
10. izdvajanje je mjera koju provodi kreditna institucija koja izdaje pokrivene obveznice radi utvrđivanja imovine za pokriće i njezina pravnog stavljanja izvan dosega vjerovnika koji nisu ulagatelji u pokrivene obveznice i druge ugovorne strane ugovora o izvedenicama iz članka 10. ovoga Zakona
11. izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje određenih poslovnih procesa sporazumom sklopljenim između izdavatelja i pružatelja usluge na temelju kojeg taj pružatelj usluge obavlja određene postupke, usluge ili aktivnosti koje se odnose na izdanje pokrivenih obveznica, a koje bi inače obavljao sam izdavatelj
12. javni nadzor pokrivenih obveznica je nadzor programa pokrivenih obveznica u smislu nadzora kontinuirane usklađenosti ispunjavanja regulatornih zahtjeva propisanih odredbama ovoga Zakona i odgovarajućih podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a koji se odnose na program ili su u vezi s programom pokrivenih obveznica
13. kolaterali su fizička imovina i imovina u obliku izloženosti kojom se osigurava naplata imovine za pokriće
14. konačni dan dospijeća je dan do kojeg se može produljiti dospijeće produljivog programa pokrivenih obveznica u skladu s odredbama ovoga Zakona
15. krediti osigurani stambenim nekretninama su imovina definirana u članku 129. stavku 1. podstavku (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
16. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
17. LCR delegirani akt je Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 od 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija
18. nadzornik skupa za pokriće je osoba koju je imenovao izdavatelj pokrivenih obveznica u skladu s ovim Zakonom, radi nadziranja skupa za pokriće i izvršavanja prava i ispunjavanja obveza koja su mu dodijeljena ovim Zakonom
19. neto likvidnosni odljevi jesu svi odljevi po isplatama koje dospijevaju na određeni dan, uključujući isplate glavnice i kamata te isplate na temelju ugovora o izvedenicama u okviru programa pokrivenih obveznica, umanjeni za sve priljeve po uplatama koje dospijevaju na isti dan za tražbine povezane s imovinom za pokriće
20. pokrivena obveznica je dužnički vrijednosni papir koji izdaje kreditna institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona i koja je osigurana imovinom za pokriće na koju ulagatelji u pokrivene obveznice imaju pravo prvenstva u namirenju tražbine iz vrijednosti imovine za pokriće
21. posebni upravitelj je fizička ili pravna osoba imenovana radi upravljanja programom pokrivenih obveznica u slučaju prisilne likvidacije kreditne institucije koja izdaje pokrivene obveznice u okviru tog programa ili, u iznimnim okolnostima, kada relevantno nadležno tijelo utvrdi da je pravilno funkcioniranje te kreditne institucije ozbiljno ugroženo
22. prethodno mišljenje je mišljenje koje je kreditna institucija dužna zatražiti i dobiti od Hrvatske narodne banke o poslovnom planu kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica, u skladu s odredbama ovoga Zakona, a prije dobivanja odobrenja za program pokrivenih obveznica koji izdaje Agencija
23. primarna imovina je dominantna imovina za pokriće koja određuje prirodu skupa za pokriće
24. program pokrivenih obveznica jesu strukturna obilježja izdanja pokrivenih obveznica koja se utvrđuju odredbama ovoga Zakona, podzakonskih propisa i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica, u skladu s odobrenjem danim kreditnoj instituciji koja izdaje pokrivene obveznice, s time da jedan program pokrivenih obveznica može uključivati različita izdanja i različite skupove za pokriće
25. sanacija je sanacija kako je definirana zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
26. skup za pokriće je jasno definirani skup imovine kojom se osigurava podmirenje obveza plaćanja povezanih s pokrivenim obveznicama i koja je izdvojena od druge imovine kreditne institucije koja izdaje pokrivene obveznice
27. struktura za produljenje roka dospijeća je mehanizam kojim se omogućuje produljenje planiranog roka dospijeća pokrivenih obveznica za unaprijed određeno razdoblje i u slučaju nastupa određenog događaja pokretača
28. tržišna vrijednost je tržišna vrijednost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 76. Uredbe (EU) br. 575/2013
29. ugovorni uvjeti pokrivenih obveznica jesu uvjeti koje je pripremio izdavatelj pokrivenih obveznica, koji su uključeni u prospekt pokrivenih obveznica, ako se on izrađuje, ili u drugu ugovornu dokumentaciju koja prati izdanje pokrivenih obveznica te koje ulagatelj u pokrivene obveznice prihvaća kupnjom pokrivenih obveznica
30. ulagatelj je subjekt kojem pripada tražbina iz pokrivene obveznice sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala
31. Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.)
32. Uredba (EU) br. 1095/2010 je Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)
33. Uredba (EU) 2019/2160 je Uredba (EU) 2019/2160 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 18. 12. 2019.)
34. veća razina kolateralizacije je cjelokupnost zakonom propisane, ugovorom utvrđene ili dobrovoljne razine kolaterala koja premašuje zahtjev u pogledu pokrića utvrđen u članku 15. ovoga Zakona
35. zahtjevi u pogledu usklađenog financiranja jesu pravila kojima se zahtijeva da novčani tokovi između obveza i imovine koji dospijevaju budu usklađeni tako da se u ugovornim uvjetima osigura da uplate dužnika i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama dospijevaju prije izvršenja isplata ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama, da primljeni iznosi budu barem jednaki vrijednosti isplata ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama te da iznosi primljeni od dužnika i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama budu uključeni u skup za pokriće u skladu s člankom 16. ovoga Zakona dok ne dospiju isplate ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama
36. zamjenska imovina je imovina za pokriće koja pridonosi ispunjenju zahtjeva u pogledu pokrića te nije primarna imovina.
Objava upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera
Članak 66.
(1) Agencija je dužna objaviti na svojim internetskim stranicama odluke o izricanju upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera koje su izrečene zbog kršenja odredbi ovoga Zakona, uključujući i:
1. rješenja o izricanju upravnih sankcija, a koje se odnose na povrede odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima
2. nepravomoćne odluke o prekršajima koje se odnose na kršenje odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama
3. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak
4. izvršna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koje su donesene u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka učinit će se bez nepotrebne odgode nakon što je počinitelj povrede obaviješten o odluci kojom se izriče ta sankcija ili mjera, kao i o tome da će se ta odluka objaviti na internetskim stranicama Agencije.
(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru povrede i identitetu počinitelja povrede. Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke o izricanju mjera istražne prirode.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će objaviti anonimizirano odluke o izricanju upravnih sankcija, prekršajnih sankcija ili nadzornih mjera:
a) ako je sankcija ili mjera izrečena fizičkoj osobi i ako se ustanovilo da je objava osobnih podataka neproporcionalna
b) ako bi objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili kaznenu istragu koja je u tijeku, s tim da će Agencija, ako ima saznanja da se u vezi s činjenicama na kojima se temelji upravna sankcija, prekršajna sankcija ili nadzorna mjera vodi istraga, dostaviti odluku tijelu koje vodi istragu koje može rješenjem u roku od 15 dana od dostave odluke od strane Agencije odrediti tajnost cijele ili dijela odluke ako bi javno objavljivanje odluke štetilo probicima postupka, a sve u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak
c) ako bi objava prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim kreditnim institucijama ili fizičkim osobama, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi.
(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.
(6) Ako je protiv upravne sankcije ili nadzorne mjere podnesen pravni lijek odnosno pokrenut upravni spor, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen odnosno upravni spor pokrenut nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku odnosno pokrenutom upravnom sporu, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna izrečena upravna sankcija ili nadzorna mjera odnosno usvaja tužbeni zahtjev u upravnom sporu.
(7) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.
(8) Sve pravomoćne odluke kojima se poništava odluka o izricanju sankcije ili mjere također će se objaviti bez odgode na internetskim stranicama Agencije.
(9) Objave iz ovoga članka bit će dostupne na internetskim stranicama Agencije tijekom pet godina od dana objave. Osobni podaci sadržani u objavi zadržavaju se na internetskim stranicama samo tijekom razdoblja koje je potrebno i u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti osobnih podataka, ali ne duže od pet godina.
(10) Agencija obavještava EBA-u o svim izrečenim upravnim sankcijama i nadzornim mjerama, među ostalim o svim podnesenim pravnim lijekovima protiv tih sankcija i mjera te njihovu ishodu, prema potrebi.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZDAVANJU POKRIVENIH OBVEZNICA I JAVNOM NADZORU POKRIVENIH OBVEZNICA
Zagreb, srpanj 2025.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZDAVANJU POKRIVENIH OBVEZNICA I JAVNOM NADZORU POKRIVENIH OBVEZNICA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica („Narodne novine“, broj 53/22.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području pokrivenih obveznica, odnosno Direktivom (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18.12.2019.; u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/2162).
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za pokrivene obveznice s pravnom stečevinom Europske unije. U Prijedlog zakona prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.) (u daljnjem ekstu: Direktiva (EU) 2023/2864) u dijelu u kojem ista mijenja Direktivu (EU) 2019/2162.
Direktiva (EU) 2023/2864 i Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023) dio su zakonodavnog paketa koji je vrlo značajan za tržište kapitala Europske unije i daljnji razvoj održivog financiranja i digitalnih financija.
Informacije koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost raspršene su unutar država članica Europske unije te ulagatelji moraju pretraživati brojne baze podataka, što im potragu i pregled čini iznimno složenim te vremenski i troškovno zahtjevnim. Jedna pristupna točka bi omogućila trgovačkim društvima da budu vidljivija prema ulagateljima, čime se otvara više prilika za financiranje, posebno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala. Jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima važan je kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima.
Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (u daljnjem tekstu: ESAP) je tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. „jednoj točki pristupa”, uz njihovo lako i besplatno korištenje. To bi tržište kapitala Europske unije trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.
U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije.
Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi (engl. machine readable). Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka.
ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.
Za potrebe funkcioniranja ESAP-a države članice trebaju imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje informacija koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Kako bi se osiguralo da ESAP pruža pravovremen pristup informacijama, subjekti bi svoje informacije trebali dostaviti tijelu za prikupljanje u istom trenutku kada objave te informacije, a tijela za prikupljanje trebala bi informacije staviti na raspolaganje ESAP-u na automatiziran način. Nadalje, subjekti bi tijelima za prikupljanje trebali dostaviti informacije u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu. Informacijama koje dostavljaju tijelima za prikupljanje subjekti bi trebali priložiti metapodatke.
Slijedom navedenoga, Prijedlogom zakona propisuje se da je kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica, kad javno objavljuje određene informacije istodobno, dužna te informacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, tj. moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju sve nazive subjekta, identifikacijsku oznaku subjekta, veličinu subjekta prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.
Ovim Prijedlogom zakona uređuje se i odredba članka 66. važećeg Zakona koja se tiče rokova i objave upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZDAVANJU POKRIVENIH OBVEZNICA I JAVNOM NADZORU POKRIVENIH OBVEZNICA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 1.
U Zakonu o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica („Narodne novine, broj 53/22.) članak 2. mijenja se i glasi:
„Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.)
2. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 2.
U članku 4. iza točke 33. dodaje se nova točka 34. koja glasi:
„34. Uredba (EU) 2023/2859 je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.)“.
Dosadašnje točke 34., 35. i 36. postaju točke 35., 36. i 37.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 3.
Iza članka 55. dodaje se naslov iznad članka i članak 55.a koji glasi:
„Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki
Članak 55.a
(1) Kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica dužna je pri javnoj objavi informacija iz članka 14. ovoga Zakona istodobno s javnom objavom informacija dostaviti te informacije Agenciji za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.
(2) Kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica dužna je osigurati da informacije iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
a) svi nazivi kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica na koju se informacije odnose
b) identifikacijska oznaka pravne osobe kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
c) veličina kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859
d) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
e) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
(3) Ako kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica nema identifikacijsku oznaku pravne osobe kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859, dužna ju je ishoditi prije dostave informacija iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija je dužna osigurati da su informacije iz stavka 1. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Agencija je dužna osigurati da su informacije iz članka 54. stavka 1. točaka b) i c) e članka 66. ovoga Zakona dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 te da ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
a) svi nazivi kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica na koju se informacije odnose
b) identifikacijska oznaka pravne osobe kreditne institucije koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
c) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
d) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
(6) Agencija će, pri osiguravanju dostupnosti informacija iz stavka 5. ovoga članka u vezi članka 66. ovoga Zakona, voditi računa o načinu objave tih informacija i rokovima iz članka 66. ovoga Zakona.
(7) Agencija je, u smislu ovoga Zakona, tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859 o čemu obavještava ESMA-u.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 4.
U članku 66. u stavku 9. u prvoj rečenici riječ: „tijekom“ zamjenjuje se riječju: „najmanje“.
U drugoj rečenici iza riječi: „podataka“ briše se zarez i riječi: „ali ne duže od pet godina“.
Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:
„(10) U skladu s odredbama o rehabilitaciji u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak , Agencija će istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju sa svojih internetskih stranica ukloniti osobne podatke u smislu zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka , a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.“.
Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 11.
Završna odredba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 10. siječnja 2030.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se da se hrvatsko zakonodavstvo nastavlja usklađivati s propisima Europske unije, odnosno uz Direktivu (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.) čije su odredbe 2022. prenesene u važeći Zakon, navodi se i Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.; u daljnjem ) čije se odredbe prenose ovim Zakonom.
Uz članak 2.
U članku 4. važećeg Zakona unosi se pojam Uredba (EU) 2023/2859 koji označava Uredbu (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859) .
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se obveza dostupnosti određenih informacija na Jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (u daljnjem tekstu: ESAP), u skladu s Direktivom (EU) 2023/2864. Naime, propisuje se da kreditna institucija koja ima odobrenje za izdavanje pokrivenih obveznica kad javno objavljuje određene informacije, dužna je istodobno te informacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi bile dostupne na ESAP-u. Odredba se temelji na zahtjevima Uredbe (EU) 2023/2859 uključujući format podataka, obvezne metapodatke i osiguranje dostupnosti informacija putem ESAP-a. Pritom je propisano da informacije moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, uključujući dostavljanje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te da moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju identifikacijske oznake subjekata, veličinu subjekata prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju tehničke zahtjeve propisane Uredbom (EU) 2023/2859. Agencija je, dakle, tijelo za prikupljanje kako je definirano Uredbom (EU) 2023/2859 i o tome obavještava ESMA-u. Ovim odredbama se osigurava usklađenost s propisima Europske unije te se omogućava pravovremena i točna dostupnost podataka na europskoj razini.
Uz članak 4.
Ovim člankom uređuje se odredba članka 66. važećeg Zakona u pogledu minimalnog roka trajanja objave upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera, a prema članku 24. stavku 8. Direktive (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU. Također, propisuje se da će se istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju podaci koji upućuju na identitet počinitelja prekršaja anonimizirati.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona, uz iznimke stupanja na snagu pojedinih odredbi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.).
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
2. automatsko ubrzanje je situacija u kojoj pokrivena obveznica automatski postaje trenutačno dospjela i naplativa u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja i u vezi s kojom ulagatelji u pokrivene obveznice imaju izvršivu tražbinu na otplatu prije izvornog dana dospijeća
3. Direktiva (EU) 2019/2162 je Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.)
4. EBA (engl. European Banking Authority) je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
5. europsko nadzorno tijelo je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010
6. grupa je grupa kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. hipotekarna vrijednost je hipotekarna vrijednost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 74. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. imovina za pokriće je svaka pojedinačna imovina uključena u skup za pokriće
9. izdavatelj je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je izdala pokrivene obveznice u skladu s odredbama ovoga Zakona
10. izdvajanje je mjera koju provodi kreditna institucija koja izdaje pokrivene obveznice radi utvrđivanja imovine za pokriće i njezina pravnog stavljanja izvan dosega vjerovnika koji nisu ulagatelji u pokrivene obveznice i druge ugovorne strane ugovora o izvedenicama iz članka 10. ovoga Zakona
11. izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje određenih poslovnih procesa sporazumom sklopljenim između izdavatelja i pružatelja usluge na temelju kojeg taj pružatelj usluge obavlja određene postupke, usluge ili aktivnosti koje se odnose na izdanje pokrivenih obveznica, a koje bi inače obavljao sam izdavatelj
12. javni nadzor pokrivenih obveznica je nadzor programa pokrivenih obveznica u smislu nadzora kontinuirane usklađenosti ispunjavanja regulatornih zahtjeva propisanih odredbama ovoga Zakona i odgovarajućih podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a koji se odnose na program ili su u vezi s programom pokrivenih obveznica
13. kolaterali su fizička imovina i imovina u obliku izloženosti kojom se osigurava naplata imovine za pokriće
14. konačni dan dospijeća je dan do kojeg se može produljiti dospijeće produljivog programa pokrivenih obveznica u skladu s odredbama ovoga Zakona
15. krediti osigurani stambenim nekretninama su imovina definirana u članku 129. stavku 1. podstavku (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
16. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
17. LCR delegirani akt je Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 od 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija
18. nadzornik skupa za pokriće je osoba koju je imenovao izdavatelj pokrivenih obveznica u skladu s ovim Zakonom, radi nadziranja skupa za pokriće i izvršavanja prava i ispunjavanja obveza koja su mu dodijeljena ovim Zakonom
19. neto likvidnosni odljevi jesu svi odljevi po isplatama koje dospijevaju na određeni dan, uključujući isplate glavnice i kamata te isplate na temelju ugovora o izvedenicama u okviru programa pokrivenih obveznica, umanjeni za sve priljeve po uplatama koje dospijevaju na isti dan za tražbine povezane s imovinom za pokriće
20. pokrivena obveznica je dužnički vrijednosni papir koji izdaje kreditna institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona i koja je osigurana imovinom za pokriće na koju ulagatelji u pokrivene obveznice imaju pravo prvenstva u namirenju tražbine iz vrijednosti imovine za pokriće
21. posebni upravitelj je fizička ili pravna osoba imenovana radi upravljanja programom pokrivenih obveznica u slučaju prisilne likvidacije kreditne institucije koja izdaje pokrivene obveznice u okviru tog programa ili, u iznimnim okolnostima, kada relevantno nadležno tijelo utvrdi da je pravilno funkcioniranje te kreditne institucije ozbiljno ugroženo
22. prethodno mišljenje je mišljenje koje je kreditna institucija dužna zatražiti i dobiti od Hrvatske narodne banke o poslovnom planu kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica, u skladu s odredbama ovoga Zakona, a prije dobivanja odobrenja za program pokrivenih obveznica koji izdaje Agencija
23. primarna imovina je dominantna imovina za pokriće koja određuje prirodu skupa za pokriće
24. program pokrivenih obveznica jesu strukturna obilježja izdanja pokrivenih obveznica koja se utvrđuju odredbama ovoga Zakona, podzakonskih propisa i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica, u skladu s odobrenjem danim kreditnoj instituciji koja izdaje pokrivene obveznice, s time da jedan program pokrivenih obveznica može uključivati različita izdanja i različite skupove za pokriće
25. sanacija je sanacija kako je definirana zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
26. skup za pokriće je jasno definirani skup imovine kojom se osigurava podmirenje obveza plaćanja povezanih s pokrivenim obveznicama i koja je izdvojena od druge imovine kreditne institucije koja izdaje pokrivene obveznice
27. struktura za produljenje roka dospijeća je mehanizam kojim se omogućuje produljenje planiranog roka dospijeća pokrivenih obveznica za unaprijed određeno razdoblje i u slučaju nastupa određenog događaja pokretača
28. tržišna vrijednost je tržišna vrijednost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 76. Uredbe (EU) br. 575/2013
29. ugovorni uvjeti pokrivenih obveznica jesu uvjeti koje je pripremio izdavatelj pokrivenih obveznica, koji su uključeni u prospekt pokrivenih obveznica, ako se on izrađuje, ili u drugu ugovornu dokumentaciju koja prati izdanje pokrivenih obveznica te koje ulagatelj u pokrivene obveznice prihvaća kupnjom pokrivenih obveznica
30. ulagatelj je subjekt kojem pripada tražbina iz pokrivene obveznice sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala
31. Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.)
32. Uredba (EU) br. 1095/2010 je Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)
33. Uredba (EU) 2019/2160 je Uredba (EU) 2019/2160 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 18. 12. 2019.)
34. veća razina kolateralizacije je cjelokupnost zakonom propisane, ugovorom utvrđene ili dobrovoljne razine kolaterala koja premašuje zahtjev u pogledu pokrića utvrđen u članku 15. ovoga Zakona
35. zahtjevi u pogledu usklađenog financiranja jesu pravila kojima se zahtijeva da novčani tokovi između obveza i imovine koji dospijevaju budu usklađeni tako da se u ugovornim uvjetima osigura da uplate dužnika i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama dospijevaju prije izvršenja isplata ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama, da primljeni iznosi budu barem jednaki vrijednosti isplata ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama te da iznosi primljeni od dužnika i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama budu uključeni u skup za pokriće u skladu s člankom 16. ovoga Zakona dok ne dospiju isplate ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama
36. zamjenska imovina je imovina za pokriće koja pridonosi ispunjenju zahtjeva u pogledu pokrića te nije primarna imovina.
Objava upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera
Članak 66.
(1) Agencija je dužna objaviti na svojim internetskim stranicama odluke o izricanju upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera koje su izrečene zbog kršenja odredbi ovoga Zakona, uključujući i:
1. rješenja o izricanju upravnih sankcija, a koje se odnose na povrede odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima
2. nepravomoćne odluke o prekršajima koje se odnose na kršenje odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama
3. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak
4. izvršna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koje su donesene u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka učinit će se bez nepotrebne odgode nakon što je počinitelj povrede obaviješten o odluci kojom se izriče ta sankcija ili mjera, kao i o tome da će se ta odluka objaviti na internetskim stranicama Agencije.
(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru povrede i identitetu počinitelja povrede. Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke o izricanju mjera istražne prirode.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će objaviti anonimizirano odluke o izricanju upravnih sankcija, prekršajnih sankcija ili nadzornih mjera:
a) ako je sankcija ili mjera izrečena fizičkoj osobi i ako se ustanovilo da je objava osobnih podataka neproporcionalna
b) ako bi objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili kaznenu istragu koja je u tijeku, s tim da će Agencija, ako ima saznanja da se u vezi s činjenicama na kojima se temelji upravna sankcija, prekršajna sankcija ili nadzorna mjera vodi istraga, dostaviti odluku tijelu koje vodi istragu koje može rješenjem u roku od 15 dana od dostave odluke od strane Agencije odrediti tajnost cijele ili dijela odluke ako bi javno objavljivanje odluke štetilo probicima postupka, a sve u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak
c) ako bi objava prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim kreditnim institucijama ili fizičkim osobama, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi.
(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.
(6) Ako je protiv upravne sankcije ili nadzorne mjere podnesen pravni lijek odnosno pokrenut upravni spor, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen odnosno upravni spor pokrenut nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku odnosno pokrenutom upravnom sporu, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna izrečena upravna sankcija ili nadzorna mjera odnosno usvaja tužbeni zahtjev u upravnom sporu.
(7) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.
(8) Sve pravomoćne odluke kojima se poništava odluka o izricanju sankcije ili mjere također će se objaviti bez odgode na internetskim stranicama Agencije.
(9) Objave iz ovoga članka bit će dostupne na internetskim stranicama Agencije tijekom pet godina od dana objave. Osobni podaci sadržani u objavi zadržavaju se na internetskim stranicama samo tijekom razdoblja koje je potrebno i u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti osobnih podataka, ali ne duže od pet godina.
(10) Agencija obavještava EBA-u o svim izrečenim upravnim sankcijama i nadzornim mjerama, među ostalim o svim podnesenim pravnim lijekovima protiv tih sankcija i mjera te njihovu ishodu, prema potrebi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA