NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Zagreb, srpanj 2025.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08, 54/13 i 51/23; u daljnjem tekstu: važeći Zakon ), u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije.
Novine i dorade koje donosi ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno su vezane uz daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije.
U tom smislu, posebno se ističe prenošenje odredbi Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.) (u daljnjem ekstu: Direktiva (EU) 2023/2864), u dijelu u kojemu ista mijenja Direktivu 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća.
Naime, Direktiva (EU) 2023/2864 i Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023) zakonodavni je paket koji je vrlo značajan za tržište kapitala Europske unije i daljnji razvoj održivog financiranja i digitalnih financija.
Informacije koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost raspršene su unutar država članica Europske unije te ulagatelji moraju pretraživati brojne baze podataka, što im potragu i pregled čini iznimno složenim te vremenski i troškovno zahtjevnim.
Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (u daljnjem tekstu: ESAP) jest tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. „jednoj točki pristupa”, uz njihovo lako i besplatno korištenje. To bi tržište kapitala Europske unije trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.
U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije.
Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP.
Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi (engl. machine readable ). Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka.
ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.
Za potrebe funkcioniranja ESAP-a države članice trebaju imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje informacija koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Kako bi se osiguralo da ESAP pruža pravovremen pristup informacijama, subjekti bi svoje informacije trebali dostaviti tijelu za prikupljanje u istom trenutku kada objave te informacije, a tijela za prikupljanje trebala bi informacije staviti na raspolaganje ESAP-u na automatiziran način. Nadalje, subjekti bi tijelima za prikupljanje trebali dostaviti informacije u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu. Informacijama koje dostavljaju tijelima za prikupljanje subjekti bi trebali priložiti metapodatke.
Slijedom navedenoga, Prijedlogom zakona propisuje se da je regulirani subjekt dužan, kad javno objavljuje određene informacije, istodobno te informacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, tj. moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju sve nazive subjekta, identifikacijsku oznaku subjekta, veličinu subjekta prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Članak 1.
U Zakonu o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08, 54/13 i 51/23) , u članku 1.a stavku 1. točki 2. iza riječi „kapitala)“ dodaje se zarez, a veznik „i“ briše se.
U točki 3. iza riječi „konglomeratu“ očka se zamjenjuje zarezom.
Iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
„4. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).“.
Članak 2.
U članku 2. iza točke 37. dodaje se točka 38. koja glasi:
„38. Uredba (EU) 2023/2859 je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.).“.
Članak 3.
Iza članka 21.a dodaje se naslov iznad članka i članak 21.b koji glasi:
„Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki
Članak 21.b
(1) Kada regulirani subjekt javno objavljuje informacije iz članka 21. stavka 7. ovoga Zakona dužan je istodobno s javnom objavom informacija dostaviti te informacije Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.
(2) Regulirani subjekt dužan je osigurati da informacije iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
- dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) 2023/2859
- priloženi su im sljedeći metapodaci:
1. sva imena reguliranog subjekta na koji se informacije odnose
2. identifikacijska oznaka pravne osobe reguliranog subjekta kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
3. veličina reguliranog subjekta po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859
4. vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
5. naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
(3) Ako regulirani subjekt nema identifikacijsku oznaku pravne osobe kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859, dužan je istu ishoditi prije dostave informacija iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je dužna osigurati da su informacije iz stavka 1. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Agencija je, u smislu ovoga Zakona, tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859, a o čemu obavještava ESMA-u.“.
Završna odredba
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 10. siječnja 2030.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Članak 1.a stavak 1. Zakona o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08, 54/13 i 51/23; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) mijenja se i dopunjuje se radi daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u vezi s uspostavom i funkcioniranjem jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).
Uz članak 2.
U članku 2. važećeg Zakona unosi se pojam Uredba (EU) 2023/2859 koji označava Uredbu (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859) .
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se obveza dostupnosti određenih informacija na Jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (u daljnjem tekstu: ESAP), u skladu s Direktivom (EU) 2023/2864. Naime, propisuje se da regulirani subjekt kad javno objavljuje određene informacije dužan je istodobno te informacije dostaviti Agenciji kako bi bile dostupne na ESAP-u. Odredba se temelji na zahtjevima Uredbe (EU) 2023/2859 uključujući format podataka, obvezne metapodatke i osiguranje dostupnosti informacija putem ESAP-a. Pritom je propisano da informacije moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, uključujući dostavljanje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te da moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju identifikacijske oznake subjekata, veličinu subjekata prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju tehničke zahtjeve propisane Uredbom (EU) 2023/2859. Agencija je, dakle, tijelo za prikupljanje kako je definirano Uredbom (EU) 2023/2859 i o tome obavještava ESMA-u. Ovim odredbama se osigurava usklađenost s propisima Europske unije te se omogućava pravovremena i točna dostupnost podataka na europskoj razini.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama, osim odredbe članka 21.b koji je dodan člankom 3. ovoga Zakona te koja stupa na snagu 10. siječnja 2030.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 1.a
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća,
2. Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni Direktive 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ glede ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i
3. Direktiva 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2011/89/EU od 16. studenoga 2011. o izmjeni Direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ glede dodatnog nadzora financijskih subjekata u financijskom konglomeratu.
(2) Ovim se Zakonom uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:
1. Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15. 12. 2010.),
2. Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),
3. Uredba (EU) broj 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),
4. Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.).
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Regulirani subjekt je kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelj alternativnih investicijskih fondova.
2. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
3. Investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je određeno propisima koji uređuju tržište kapitala.
4. Društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
5. Društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
6. Financijska institucija je financijska institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
7. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
8. Osiguravateljni holding je osiguravateljni holding kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
9. Društvo za upravljanje je:
- društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije je osnivanje i poslovanje uređeno propisima koji uređuju uvjete osnivanja i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom,
- mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije osnivanje i poslovanje je uređeno propisima koji uređuju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove,
- društvo sa sjedištem u drugoj državi članici koje obavlja djelatnost iz podstavaka 1. i 2. ove točke te koje za to ima odobrenje nadležnog tijela i posluje u skladu s odgovarajućim propisima te države članice,
- društvo sa sjedištem u trećoj državi koje posluje pod jednakim uvjetima pod kojima posluje i društvo iz podstavaka 1. i 2. ove točke.
9.a Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je otvoreni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju otvorene investicijske fondove s javnom ponudom.
9.b Alternativni investicijski fond je alternativni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
9.c Upravitelj alternativnih investicijskih fondova je upravitelj alternativnih investicijskih fondova kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
10. Mirovinsko osiguravajuće društvo je mirovinsko osiguravajuće društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je određeno posebnim zakonom koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava i isplatu mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje.
11. Leasing društvo je leasing društvo kako je određeno propisima koji uređuju poslovanje leasing društava.
12. Sektorski propisi su svi zakoni i podzakonski akti kojima se uređuje izdavanje odobrenja, poslovanje, supervizija odnosno nadzor ili pregled poslovanja reguliranih subjekata iz financijskog sektora.
13. Financijski sektor je sektor koji čine jedna ili više pravnih osoba:
- kreditna institucija, financijska institucija, društvo za pomoćne usluge ili leasing društvo (bankovni sektor),
- investicijska društva (sektor investicijskih usluga),
- društva za osiguranje, društva za reosiguranje, mirovinska osiguravajuća društva ili osiguravateljni holding (sektor osiguranja).
14. Matično društvo je pravna ili fizička osoba koja u odnosu na ovisno društvo ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
- ima većinu glasačkih prava u ovisnom društvu,
- dioničar je ili imatelj udjela i ima pravo imenovanja ili opoziva većine članova uprave, nadzornog odbora ili drugih tijela upravljanja ili nadzora,
- ima pravo ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja nad ovisnim društvom na temelju poduzetničkog ugovora, drugog ugovora ili sporazuma,
- ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i nad njim ostvaruje prevladavajući utjecaj,
- dioničar je ili imatelj udjela u ovisnom društvu na temelju ugovora ili sporazuma s drugim dioničarima ili imateljima udjela na način da nadzire većinu glasačkih prava u tom društvu, ili
- ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i ima sklopljen ugovor o vođenju poslova društva s ovisnim društvom na temelju kojeg vodi poslove ovisnog društva.
Pravna ili fizička osoba koja je nadređena drugom društvu nadređena je i svim društvima koja imaju položaj ovisnog društva u odnosu na to drugo društvo.
Glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju matičnom društvu smatraju se i glasačka prava, prava imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju društvu koje je ovisno, odnosno koje djeluje za račun toga matičnog društva ili za račun ovisnih društava toga matičnog društva, osim u slučaju kada to društvo:
- drži dionice u svoje ime, a za račun osobe koja nije ni matično ni ovisno društvo, ili
- drži dionice kao osiguranje i svoja prava ostvaruje u skladu s primljenim uputama ili ih je steklo vezano za odobravanje kredita kao dijela redovitih aktivnosti, a glasačka prava se ostvaruju u interesu osobe koja je založila dionice kao osiguranje.
Matično društvo je i ono društvo koje prema mišljenju nadležnih tijela nad drugim društvom ostvaruje prevladavajući utjecaj.
15. Ovisno društvo je pravna osoba koja je na jedan od načina iz točke 14. ovoga članka podređena matičnom društvu.
16. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje pravne ili fizičke osobe i ovisnog društva.
17. Sudjelujući udio je slučaj kada pravna ili fizička osoba ima udio u drugoj pravnoj osobi ako:
- ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje sa 20 ili više posto udjela u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili
- ima udio u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 posto koji je stečen s namjerom da omogući utjecaj na njezino poslovanje.
18. Uska povezanost je odnos u kojem su dvije ili više pravnih osoba, odnosno pravna i fizička osoba povezane na jedan od sljedećih načina:
- odnosom sudjelovanja iz točke 17. ovoga članka,
- odnosom kontrole ili
- su kontrolirane od iste treće pravne ili fizičke osobe.
19. Društva povezana zajedničkim vođenjem jesu društva koja nisu povezana u smislu matičnog i ovisnog društva, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
- društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta,
- većina članova uprave ili nadzornih odbora, izvršnih direktora ili drugih rukovoditelja tih društava su iste osobe.
20. Grupa je grupa pravnih, odnosno fizičkih osoba uključujući i podgrupu, a koju čine:
- matično društvo i ovisno društvo te društva u kojima ova društva imaju sudjelujući udio,
- društva koja su međusobno povezana zajedničkim vođenjem,
- pravne odnosno fizičke osobe (u daljnjem tekstu: osoba) koje imaju sudjelujući udio u reguliranom subjektu ili
- osobe koje imaju značajan utjecaj nad reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga reguliranog subjekta i osoba koja ima značajan utjecaj nad drugim reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga drugoga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga drugoga reguliranog subjekta pod uvjetom da ta dva regulirana subjekta čine financijski konglomerat.
Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na grupu odnose se i na podgrupu.
21. Predvodnik u grupi je:
- matično društvo koje je pravna osoba ili pravna osoba koja ima sudjelujući udio u ovisnom društvu,
- pravna osoba koja je s drugom pravnom osobom iz iste grupe povezana zajedničkim vođenjem, ili
- pravna osoba iz grupe koju odredi koordinator u slučajevima povezanosti iz točke 20. podstavka 4. ovoga članka.
U slučajevima iz podstavaka 2. i 3. ove točke predvodnik u grupi bit će osoba s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru osim ako koordinator ne odluči drugačije ili u suradnji s ostalim mjerodavnim nadležnim tijelima ili financijskim konglomeratom.
22. Mješoviti financijski holding je matično društvo koje nije regulirani subjekt, ali koje zajedno s ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici, i s drugim osobama čini financijski konglomerat.
23. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
24. Treća država je strana država koja nije država članica.
25. Nadležno tijelo je tijelo koje je ovlašteno za nadzor odnosno superviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje, društava za reosiguranje, investicijskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelja alternativnih investicijskih fondova na pojedinačnoj osnovi ili na razini grupe.
26. Mjerodavno nadležno tijelo, u smislu ovoga Zakona, je:
- nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je ovlašteno za superviziju odnosno nadzor svih reguliranih subjekata iz financijskog konglomerata na razini grupe, posebno krajnjeg matičnog društva u sektoru,
- nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je imenovano kao koordinator, ako to tijelo nije tijelo iz podstavka 1. ove točke, ili
- drugo nadležno tijelo, bitno po mišljenju tijela iz podstavaka 1. i 2. ove točke.
27. Koordinator je mjerodavno nadležno tijelo koje je sukladno odredbama ovoga Zakona nadležno za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad reguliranim subjektima u financijskom konglomeratu.
28. Unutargrupne transakcije su sve transakcije na temelju kojih se regulirani subjekti unutar financijskog konglomerata posredno ili neposredno oslanjaju na druga društva unutar iste grupe ili na osobe usko povezane s pravnim osobama iz iste grupe, a koji su sklopljeni u svrhu ispunjavanja ugovornih ili izvanugovornih obveza, uz plaćanje ili bez plaćanja.
29. Koncentracija rizika su sve izloženosti riziku s mogućim gubitkom koji je dovoljno velik da ugrozi solventnost ili opći financijski položaj reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, bez obzira na to jesu li takve izloženosti izazvane rizikom druge ugovorne strane, odnosno kreditnim rizikom, investicijskim rizikom, rizikom osiguranja, tržišnim rizikom, ostalim rizicima ili kombinacijom ili međusobnim djelovanjem takvih rizika.
30. Odbor za financijske konglomerate je stručno tijelo Europske komisije.
31. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo - Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća.
32. ESMA je Europsko nadzorno tijelo - Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
33. EBA je Europsko nadzorno tijelo - Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
34. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
35. ESA je zajednički izraz za europska nadzorna tijela i to: EIOPA, EBA i ESMA.
36. Zajednički odbor ESA-e je Zajednički odbor osnovan člankom 54. sljedećih uredbi: Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.
37. ESB je Europska središnja banka koja u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Zagreb, srpanj 2025.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08, 54/13 i 51/23; u daljnjem tekstu: važeći Zakon ), u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije.
Novine i dorade koje donosi ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno su vezane uz daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije.
U tom smislu, posebno se ističe prenošenje odredbi Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.) (u daljnjem ekstu: Direktiva (EU) 2023/2864), u dijelu u kojemu ista mijenja Direktivu 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća.
Naime, Direktiva (EU) 2023/2864 i Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023) zakonodavni je paket koji je vrlo značajan za tržište kapitala Europske unije i daljnji razvoj održivog financiranja i digitalnih financija.
Informacije koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost raspršene su unutar država članica Europske unije te ulagatelji moraju pretraživati brojne baze podataka, što im potragu i pregled čini iznimno složenim te vremenski i troškovno zahtjevnim.
Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (u daljnjem tekstu: ESAP) jest tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. „jednoj točki pristupa”, uz njihovo lako i besplatno korištenje. To bi tržište kapitala Europske unije trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.
U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije.
Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu te imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP.
Slijedom navedenoga, predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi (engl. machine readable ). Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka.
ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030.
Za potrebe funkcioniranja ESAP-a države članice trebaju imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje informacija koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Kako bi se osiguralo da ESAP pruža pravovremen pristup informacijama, subjekti bi svoje informacije trebali dostaviti tijelu za prikupljanje u istom trenutku kada objave te informacije, a tijela za prikupljanje trebala bi informacije staviti na raspolaganje ESAP-u na automatiziran način. Nadalje, subjekti bi tijelima za prikupljanje trebali dostaviti informacije u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu. Informacijama koje dostavljaju tijelima za prikupljanje subjekti bi trebali priložiti metapodatke.
Slijedom navedenoga, Prijedlogom zakona propisuje se da je regulirani subjekt dužan, kad javno objavljuje određene informacije, istodobno te informacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, tj. moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju sve nazive subjekta, identifikacijsku oznaku subjekta, veličinu subjekta prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 1.
U Zakonu o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08, 54/13 i 51/23) , u članku 1.a stavku 1. točki 2. iza riječi „kapitala)“ dodaje se zarez, a veznik „i“ briše se.
U točki 3. iza riječi „konglomeratu“ očka se zamjenjuje zarezom.
Iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
„4. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 2.
U članku 2. iza točke 37. dodaje se točka 38. koja glasi:
„38. Uredba (EU) 2023/2859 je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.).“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 3.
Iza članka 21.a dodaje se naslov iznad članka i članak 21.b koji glasi:
„Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki
Članak 21.b
(1) Kada regulirani subjekt javno objavljuje informacije iz članka 21. stavka 7. ovoga Zakona dužan je istodobno s javnom objavom informacija dostaviti te informacije Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.
(2) Regulirani subjekt dužan je osigurati da informacije iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
- dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) 2023/2859
- priloženi su im sljedeći metapodaci:
1. sva imena reguliranog subjekta na koji se informacije odnose
2. identifikacijska oznaka pravne osobe reguliranog subjekta kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
3. veličina reguliranog subjekta po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859
4. vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
5. naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
(3) Ako regulirani subjekt nema identifikacijsku oznaku pravne osobe kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859, dužan je istu ishoditi prije dostave informacija iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je dužna osigurati da su informacije iz stavka 1. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Agencija je, u smislu ovoga Zakona, tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859, a o čemu obavještava ESMA-u.“.
Završna odredba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 10. siječnja 2030.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Članak 1.a stavak 1. Zakona o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08, 54/13 i 51/23; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) mijenja se i dopunjuje se radi daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u vezi s uspostavom i funkcioniranjem jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).
Uz članak 2.
U članku 2. važećeg Zakona unosi se pojam Uredba (EU) 2023/2859 koji označava Uredbu (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859) .
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se obveza dostupnosti određenih informacija na Jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (u daljnjem tekstu: ESAP), u skladu s Direktivom (EU) 2023/2864. Naime, propisuje se da regulirani subjekt kad javno objavljuje određene informacije dužan je istodobno te informacije dostaviti Agenciji kako bi bile dostupne na ESAP-u. Odredba se temelji na zahtjevima Uredbe (EU) 2023/2859 uključujući format podataka, obvezne metapodatke i osiguranje dostupnosti informacija putem ESAP-a. Pritom je propisano da informacije moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, uključujući dostavljanje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te da moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju identifikacijske oznake subjekata, veličinu subjekata prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. Osim obveza subjekata koji dostavljaju informacije, propisana je i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u i da ispunjavaju tehničke zahtjeve propisane Uredbom (EU) 2023/2859. Agencija je, dakle, tijelo za prikupljanje kako je definirano Uredbom (EU) 2023/2859 i o tome obavještava ESMA-u. Ovim odredbama se osigurava usklađenost s propisima Europske unije te se omogućava pravovremena i točna dostupnost podataka na europskoj razini.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama, osim odredbe članka 21.b koji je dodan člankom 3. ovoga Zakona te koja stupa na snagu 10. siječnja 2030.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 1.a
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća,
2. Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni Direktive 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ glede ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i
3. Direktiva 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2011/89/EU od 16. studenoga 2011. o izmjeni Direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ glede dodatnog nadzora financijskih subjekata u financijskom konglomeratu.
(2) Ovim se Zakonom uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:
1. Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15. 12. 2010.),
2. Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),
3. Uredba (EU) broj 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),
4. Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.).
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Regulirani subjekt je kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelj alternativnih investicijskih fondova.
2. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
3. Investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je određeno propisima koji uređuju tržište kapitala.
4. Društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
5. Društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
6. Financijska institucija je financijska institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
7. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
8. Osiguravateljni holding je osiguravateljni holding kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
9. Društvo za upravljanje je:
- društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije je osnivanje i poslovanje uređeno propisima koji uređuju uvjete osnivanja i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom,
- mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije osnivanje i poslovanje je uređeno propisima koji uređuju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove,
- društvo sa sjedištem u drugoj državi članici koje obavlja djelatnost iz podstavaka 1. i 2. ove točke te koje za to ima odobrenje nadležnog tijela i posluje u skladu s odgovarajućim propisima te države članice,
- društvo sa sjedištem u trećoj državi koje posluje pod jednakim uvjetima pod kojima posluje i društvo iz podstavaka 1. i 2. ove točke.
9.a Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je otvoreni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju otvorene investicijske fondove s javnom ponudom.
9.b Alternativni investicijski fond je alternativni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
9.c Upravitelj alternativnih investicijskih fondova je upravitelj alternativnih investicijskih fondova kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
10. Mirovinsko osiguravajuće društvo je mirovinsko osiguravajuće društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je određeno posebnim zakonom koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava i isplatu mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje.
11. Leasing društvo je leasing društvo kako je određeno propisima koji uređuju poslovanje leasing društava.
12. Sektorski propisi su svi zakoni i podzakonski akti kojima se uređuje izdavanje odobrenja, poslovanje, supervizija odnosno nadzor ili pregled poslovanja reguliranih subjekata iz financijskog sektora.
13. Financijski sektor je sektor koji čine jedna ili više pravnih osoba:
- kreditna institucija, financijska institucija, društvo za pomoćne usluge ili leasing društvo (bankovni sektor),
- investicijska društva (sektor investicijskih usluga),
- društva za osiguranje, društva za reosiguranje, mirovinska osiguravajuća društva ili osiguravateljni holding (sektor osiguranja).
14. Matično društvo je pravna ili fizička osoba koja u odnosu na ovisno društvo ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
- ima većinu glasačkih prava u ovisnom društvu,
- dioničar je ili imatelj udjela i ima pravo imenovanja ili opoziva većine članova uprave, nadzornog odbora ili drugih tijela upravljanja ili nadzora,
- ima pravo ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja nad ovisnim društvom na temelju poduzetničkog ugovora, drugog ugovora ili sporazuma,
- ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i nad njim ostvaruje prevladavajući utjecaj,
- dioničar je ili imatelj udjela u ovisnom društvu na temelju ugovora ili sporazuma s drugim dioničarima ili imateljima udjela na način da nadzire većinu glasačkih prava u tom društvu, ili
- ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i ima sklopljen ugovor o vođenju poslova društva s ovisnim društvom na temelju kojeg vodi poslove ovisnog društva.
Pravna ili fizička osoba koja je nadređena drugom društvu nadređena je i svim društvima koja imaju položaj ovisnog društva u odnosu na to drugo društvo.
Glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju matičnom društvu smatraju se i glasačka prava, prava imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju društvu koje je ovisno, odnosno koje djeluje za račun toga matičnog društva ili za račun ovisnih društava toga matičnog društva, osim u slučaju kada to društvo:
- drži dionice u svoje ime, a za račun osobe koja nije ni matično ni ovisno društvo, ili
- drži dionice kao osiguranje i svoja prava ostvaruje u skladu s primljenim uputama ili ih je steklo vezano za odobravanje kredita kao dijela redovitih aktivnosti, a glasačka prava se ostvaruju u interesu osobe koja je založila dionice kao osiguranje.
Matično društvo je i ono društvo koje prema mišljenju nadležnih tijela nad drugim društvom ostvaruje prevladavajući utjecaj.
15. Ovisno društvo je pravna osoba koja je na jedan od načina iz točke 14. ovoga članka podređena matičnom društvu.
16. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje pravne ili fizičke osobe i ovisnog društva.
17. Sudjelujući udio je slučaj kada pravna ili fizička osoba ima udio u drugoj pravnoj osobi ako:
- ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje sa 20 ili više posto udjela u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili
- ima udio u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 posto koji je stečen s namjerom da omogući utjecaj na njezino poslovanje.
18. Uska povezanost je odnos u kojem su dvije ili više pravnih osoba, odnosno pravna i fizička osoba povezane na jedan od sljedećih načina:
- odnosom sudjelovanja iz točke 17. ovoga članka,
- odnosom kontrole ili
- su kontrolirane od iste treće pravne ili fizičke osobe.
19. Društva povezana zajedničkim vođenjem jesu društva koja nisu povezana u smislu matičnog i ovisnog društva, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
- društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta,
- većina članova uprave ili nadzornih odbora, izvršnih direktora ili drugih rukovoditelja tih društava su iste osobe.
20. Grupa je grupa pravnih, odnosno fizičkih osoba uključujući i podgrupu, a koju čine:
- matično društvo i ovisno društvo te društva u kojima ova društva imaju sudjelujući udio,
- društva koja su međusobno povezana zajedničkim vođenjem,
- pravne odnosno fizičke osobe (u daljnjem tekstu: osoba) koje imaju sudjelujući udio u reguliranom subjektu ili
- osobe koje imaju značajan utjecaj nad reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga reguliranog subjekta i osoba koja ima značajan utjecaj nad drugim reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga drugoga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga drugoga reguliranog subjekta pod uvjetom da ta dva regulirana subjekta čine financijski konglomerat.
Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na grupu odnose se i na podgrupu.
21. Predvodnik u grupi je:
- matično društvo koje je pravna osoba ili pravna osoba koja ima sudjelujući udio u ovisnom društvu,
- pravna osoba koja je s drugom pravnom osobom iz iste grupe povezana zajedničkim vođenjem, ili
- pravna osoba iz grupe koju odredi koordinator u slučajevima povezanosti iz točke 20. podstavka 4. ovoga članka.
U slučajevima iz podstavaka 2. i 3. ove točke predvodnik u grupi bit će osoba s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru osim ako koordinator ne odluči drugačije ili u suradnji s ostalim mjerodavnim nadležnim tijelima ili financijskim konglomeratom.
22. Mješoviti financijski holding je matično društvo koje nije regulirani subjekt, ali koje zajedno s ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici, i s drugim osobama čini financijski konglomerat.
23. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
24. Treća država je strana država koja nije država članica.
25. Nadležno tijelo je tijelo koje je ovlašteno za nadzor odnosno superviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje, društava za reosiguranje, investicijskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelja alternativnih investicijskih fondova na pojedinačnoj osnovi ili na razini grupe.
26. Mjerodavno nadležno tijelo, u smislu ovoga Zakona, je:
- nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je ovlašteno za superviziju odnosno nadzor svih reguliranih subjekata iz financijskog konglomerata na razini grupe, posebno krajnjeg matičnog društva u sektoru,
- nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je imenovano kao koordinator, ako to tijelo nije tijelo iz podstavka 1. ove točke, ili
- drugo nadležno tijelo, bitno po mišljenju tijela iz podstavaka 1. i 2. ove točke.
27. Koordinator je mjerodavno nadležno tijelo koje je sukladno odredbama ovoga Zakona nadležno za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad reguliranim subjektima u financijskom konglomeratu.
28. Unutargrupne transakcije su sve transakcije na temelju kojih se regulirani subjekti unutar financijskog konglomerata posredno ili neposredno oslanjaju na druga društva unutar iste grupe ili na osobe usko povezane s pravnim osobama iz iste grupe, a koji su sklopljeni u svrhu ispunjavanja ugovornih ili izvanugovornih obveza, uz plaćanje ili bez plaćanja.
29. Koncentracija rizika su sve izloženosti riziku s mogućim gubitkom koji je dovoljno velik da ugrozi solventnost ili opći financijski položaj reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, bez obzira na to jesu li takve izloženosti izazvane rizikom druge ugovorne strane, odnosno kreditnim rizikom, investicijskim rizikom, rizikom osiguranja, tržišnim rizikom, ostalim rizicima ili kombinacijom ili međusobnim djelovanjem takvih rizika.
30. Odbor za financijske konglomerate je stručno tijelo Europske komisije.
31. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo - Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća.
32. ESMA je Europsko nadzorno tijelo - Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
33. EBA je Europsko nadzorno tijelo - Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
34. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
35. ESA je zajednički izraz za europska nadzorna tijela i to: EIOPA, EBA i ESMA.
36. Zajednički odbor ESA-e je Zajednički odbor osnovan člankom 54. sljedećih uredbi: Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.
37. ESB je Europska središnja banka koja u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA