NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 98/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) kao temeljni izvor parničnog procesnog prava u novije vrijeme više je puta mijenjan s ciljem prevladavanja problema uočenih u njegovoj primjeni te unaprjeđenja sustava građanskopravne zaštite.
U tom smislu, normativne intervencije obuhvatile su i institute parničnog procesnog prava kojima je svrha osiguranje jedinstvene primjene prava – institute revizije i oglednog postupka.
Tako je Novelom ZPP-a iz 2019. godine preoblikovan institut revizije ukidanjem dualizma redovne i izvanredne revizije koji je zamijenjen revizijom po dopuštenju, međutim, uz paralelizam između podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i podnošenja revizije iz zakonom taksativno predviđenih razloga kada stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju, bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Novelom ZPP-a iz 2019. godine uveden je i institut oglednog postupka radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.
Daljnja normativna intervencija u navedene institute uslijedila je u Noveli ZPP-a iz 2022. godine. Tako su u cilju dodatnog unificiranja i pojednostavljenja revizijskog postupka izmijenjene odredbe o revizijskom postupku. Revizijski postupak sada se uvijek pokreće prijedlogom za dopuštenje revizije, čime se nastojalo istaknuti primarnu svrhu revizije, a to je odlučivanje o pravnom pitanju važnom za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i razvoj prava u sudskoj praksi. S ciljem poticanja njegovog češćeg korištenja također je redefiniran dio odredbi o oglednom postupku.
U navedenim Novelama ZPP-a važnu ulogu ima i digitalizacija parničnog postupka s obzirom na to da je detaljnim propisivanjem uvedena mogućnost korištenja novih digitalnih rješenja u provođenju parničnog postupka, s posebnim naglaskom na propisivanje obveznog tonskog snimanja rasprave. U tu svrhu u najvećoj mjeri izmijenjene su i odredbe o zapisniku i načinu njegovog vođenja, budući da tonska snimka ročišta vjerodostojno odražava tijek ročišta.
Međutim, novoj normativnoj intervenciji u uređenje parničnog postupka nedugo nakon opsežnih normativnih intervencija 2019. i 2022. godine pristupa se iz više razloga, prije svega radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVAŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. godine (dalje : presuda Suda Europske unije), ali i radi potrebe da se osiguraju i u najvećoj mjeri iskoriste tehničke mogućnosti tonskog snimanja rasprave, čime se sveobuhvatnije štite procesna prava stranaka, a sucima se omogućuje brže i efikasnije provođenje parničnog postupka.
Presuda Suda Europske unije donesena je povodom zahtjeva Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije na temelju članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a koji zahtjev za prethodnu odluku se odnosio na tumačenje članka 19. stavka 1. drugog podstavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U svojoj presudi, Sud Europske unije utvrđuje kako je unutarnji mehanizam ujednačavanja sudske prakse u nacionalnom sudu na temelju kojeg: a) se sudska odluka koju je donijelo sudsko vijeće nadležno u predmetu može otpremiti strankama radi njegova dovršetka samo ako je njezin sadržaj odobrio sudac evidentičar koji nije član tog sudskog vijeća; b) sjednica odjela tog suda ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem „pravnog shvaćanja”, sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je prethodno donijelo, iako na toj sjednici odjela sudjeluju i suci koji nisu suci tog sudskog vijeća kao i, ovisno o slučaju, osobe izvan predmetnog suda pred kojima stranke nemaju mogućnost iznijeti svoje argumente, protivan pravu Europske unije.
Naime, Sud Europske unije smatra kako je opisani mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan kako zahtjevima interne sudačke neovisnosti, prema kojoj vijeća koja odlučuju o određenom zahtjevu, ne smiju biti pod utjecajem sudbene vlasti, ali je protivan i pravu koje jamči isključenosti svakog neopravdanog zadiranja u postupak odlučivanja od strane onih sudaca koji nisu članovi sudskog vijeća. Važeće normativno rješenje Sud Europske unije smatra protivnim i pravu na zakonom uspostavljen sud jer su ovlasti suca nadležnog za evidencije, dijelom sadržana i u podzakonskom propisu, odnosno Sudskom poslovniku. U konačnici, sud Europske unije ocjenjuje kako je ovakav mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan pravu na kontradiktoran postupak jer onemogućava stranke (koje nisu obaviještene o sadržaju odgovarajućih radnji suca nadležnog za evidenciju i sudskog odjela) da kontradiktorno raspravljaju o činjeničnim i pravnim elementima predmeta i da se izjasne o onim okolnostima koje mogu u konačnici utjecati i na ishod postupka.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Radi otklanjanja nedostataka utvrđenih u presudi Suda Europske unije izmjenama ovog Zakona pristupa se paralelno s izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji uvažavajući poseban položaj i ustavnu ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, predlaže uspostavu mehanizma proširenih sudskih vijeća, čiji se sastav i način rada uređuje u temeljnim postupovnim propisima.
Uvažavajući predložene izmjene Zakona o sudovima, potrebno je u okviru uređenja revizije pristupiti dopuni važeće odredbe o proširenom vijeću od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom će se propisati sastav proširenog vijeća, tko predsjeda vijećem te da se stranke i umješači obavještavaju o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća. Takvim dodatnim uređenjem instituta proširenog vijeća otklonit će se nedostaci utvrđeni presudom Suda Europske unije.
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Uspostava ovakvog mehanizma, udovoljit će zahtjevu interne sudačke neovisnosti, ali i pravu na transparentno uređenje postupka. Pritom će se uloga proširenih vijeća ogledati u potrebi donošenja odluka onda kada nadležne službe za praćenje i proučavanje sudske prakse u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ocijene da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena te mišljenja nadležnog sudskog vijeća da je unatoč tome potrebno ostati kod sadržaja podnesenog prijedloga odluke.
Pored navedenog, a s obzirom na kontinuirani proces razvoja modernih tehnologija, dodatnim uređenjem odredbi u vezi sa obveznim tonskim snimanjem ročišta kojima se propisuje mogućnost sačinjavanja transkripta kao pomoćnog sredstva uz tonsku snimku ročišta, osnažuju se i sveobuhvatnije štite procesna prava stranaka, a sudovima se omogućuje funkcionalnije provođenje parničnog postupka.
OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u okviru redovnog poslovanja pravosudnih tijela te nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Procjena fiskalnog učinka vezano uz tonsko snimanje i sačinjavanje transkripta uz tonsku snimku ročišta dana je u Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka 1 broj 180 od 7. veljače 2025. godine.
TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
Članak 1.
U Zakonu o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) iza članka 126.c dodaje se članak 126.d koji glasi:
„Članak 126.d
Zapisniku se prilaže transkript tonske snimke ročišta učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju, koji služi kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta“.
Članak 2.
U članku 390. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase:
„Prošireno vijeće čine predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudac izvjestitelj vijeća kojem je predmet bio dodijeljen u rad, voditelj službe za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i deset sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske određenih slučajnim odabirom, počevši od sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Proširenom vijeću predsjedava predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
O prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća stranke i umješači obavijestit će se najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 6.
Članak 3.
U članku 502.n stavak 1. briše se.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 1., 2., 3. i 4.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 4.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 126.b stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) do 1. srpnja 2027.
Članak 5.
Postupci koji se vode pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, a u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske još nije donio odluku dovršit će se primjenom odredbi ovoga Zakona.
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredbe članka 1. ovoga Zakona koja stupa na snagu donošenjem odluke iz članka 126.b stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom uređuje se transkript tonske snimke ročišta u smislu da je transkript prilog zapisniku, da je učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju te da služi kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta. Takvim uređenjem omogućuje se najviši stupanj zaštite procesnih prava stranaka i osiguranje efikasnosti u provođenju parničnog postupka korištenjem najmodernijih digitalnih tehnologija.
Uz članak 2.
Ovim člankom dodatno se uređuje prošireno vijeće od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske tako što se propisuje sastav proširenog vijeća, tko vijeću predsjedava, kao i da će se o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća stranke i umješači obavijestiti najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća. Takvo propisivanje u vezi je s provedbom presude Suda Europske unije, između ostalog, i prilagodbom već postojećeg mehanizma ujednačavanja sudske prakse njegovim dodatnim normativnim uređenjem.
Uz članak 3.
Ovim člankom briše se stavak članka 502.n koji propisuje da će nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanje, a čime se značenje pravnih shvaćanja donesenih u oglednom postupku usklađuje s učincima presude Suda Europske unije.
Uz članak 4.
Ovim člankom iznova se propisuje ministru nadležnom za poslove pravosuđa rok za donošenje odluke kojom se utvrđuje jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima.
Uz članak 5.
Ovim člankom uređuje se prijelazni režim za postupke koji se vode pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, a u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske još nije donio odluku na način da se i na te postupke propisuje primjena odredaba ovog Zakona. Na taj način osigurat će se u potpunosti ujednačavanje sudske prakse u skladu s pravom Europske unije.
Uz članak 6.
Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu Zakona u roku od osam dana od dana objave u „Narodnim novinama“, uz iznimku odredbe članka 1. ovoga Zakona koja će stupiti na snagu istovremeno s odredbama članaka u vezi s obveznim tonskim snimanjem ročišta iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 80/22.), a koje stupanje na snagu je vezano uz donošenje odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa kojom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJA, ODNOSNO KOJE SE DOPUNJUJU
Članak 390.
O reviziji Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u skladu s člankom 389. ovoga Zakona.
Ako vijeće ocijeni da bi svojom odlukom odstupilo od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s pravnim pitanjem o kojem odlučuje nije jedinstvena, odluku će prepustiti proširenom vijeću od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odnijeti odluku o reviziji podnesenoj protiv odluke drugostupanjskog suda u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od dvije godine od dana primitka revizije.
Članak 502.n
Nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud će u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanjem.
U nastavljenim postupcima stranke će već u rješenju o nastavku postupka biti obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju.
Nastavljeni se postupak u pojedinim postupcima u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja provodi po odredbama koje se na njega inače primjenjuju.
U nastavljenim postupcima sudovi će nastojati da stranke nagodbom ili na drugi nesporni način dovrše postupak.
U postupcima koji ovise o istom pravnom pitanju sud će o troškovima postupka odlučiti po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, osobito okolnost da su pojedine od stranaka imale razloga pokrenuti spor zbog neizvjesnosti pravnog pitanja o kojemu je ovisilo njegovo rješenje te postupanje stranaka nakon što su obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Ocjena stanja
Zakon o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 98/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) kao temeljni izvor parničnog procesnog prava u novije vrijeme više je puta mijenjan s ciljem prevladavanja problema uočenih u njegovoj primjeni te unaprjeđenja sustava građanskopravne zaštite.
U tom smislu, normativne intervencije obuhvatile su i institute parničnog procesnog prava kojima je svrha osiguranje jedinstvene primjene prava – institute revizije i oglednog postupka.
Tako je Novelom ZPP-a iz 2019. godine preoblikovan institut revizije ukidanjem dualizma redovne i izvanredne revizije koji je zamijenjen revizijom po dopuštenju, međutim, uz paralelizam između podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i podnošenja revizije iz zakonom taksativno predviđenih razloga kada stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju, bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Novelom ZPP-a iz 2019. godine uveden je i institut oglednog postupka radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.
Daljnja normativna intervencija u navedene institute uslijedila je u Noveli ZPP-a iz 2022. godine. Tako su u cilju dodatnog unificiranja i pojednostavljenja revizijskog postupka izmijenjene odredbe o revizijskom postupku. Revizijski postupak sada se uvijek pokreće prijedlogom za dopuštenje revizije, čime se nastojalo istaknuti primarnu svrhu revizije, a to je odlučivanje o pravnom pitanju važnom za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i razvoj prava u sudskoj praksi. S ciljem poticanja njegovog češćeg korištenja također je redefiniran dio odredbi o oglednom postupku.
U navedenim Novelama ZPP-a važnu ulogu ima i digitalizacija parničnog postupka s obzirom na to da je detaljnim propisivanjem uvedena mogućnost korištenja novih digitalnih rješenja u provođenju parničnog postupka, s posebnim naglaskom na propisivanje obveznog tonskog snimanja rasprave. U tu svrhu u najvećoj mjeri izmijenjene su i odredbe o zapisniku i načinu njegovog vođenja, budući da tonska snimka ročišta vjerodostojno odražava tijek ročišta.
Međutim, novoj normativnoj intervenciji u uređenje parničnog postupka nedugo nakon opsežnih normativnih intervencija 2019. i 2022. godine pristupa se iz više razloga, prije svega radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVAŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. godine (dalje : presuda Suda Europske unije), ali i radi potrebe da se osiguraju i u najvećoj mjeri iskoriste tehničke mogućnosti tonskog snimanja rasprave, čime se sveobuhvatnije štite procesna prava stranaka, a sucima se omogućuje brže i efikasnije provođenje parničnog postupka.
Presuda Suda Europske unije donesena je povodom zahtjeva Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije na temelju članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a koji zahtjev za prethodnu odluku se odnosio na tumačenje članka 19. stavka 1. drugog podstavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U svojoj presudi, Sud Europske unije utvrđuje kako je unutarnji mehanizam ujednačavanja sudske prakse u nacionalnom sudu na temelju kojeg: a) se sudska odluka koju je donijelo sudsko vijeće nadležno u predmetu može otpremiti strankama radi njegova dovršetka samo ako je njezin sadržaj odobrio sudac evidentičar koji nije član tog sudskog vijeća; b) sjednica odjela tog suda ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem „pravnog shvaćanja”, sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je prethodno donijelo, iako na toj sjednici odjela sudjeluju i suci koji nisu suci tog sudskog vijeća kao i, ovisno o slučaju, osobe izvan predmetnog suda pred kojima stranke nemaju mogućnost iznijeti svoje argumente, protivan pravu Europske unije.
Naime, Sud Europske unije smatra kako je opisani mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan kako zahtjevima interne sudačke neovisnosti, prema kojoj vijeća koja odlučuju o određenom zahtjevu, ne smiju biti pod utjecajem sudbene vlasti, ali je protivan i pravu koje jamči isključenosti svakog neopravdanog zadiranja u postupak odlučivanja od strane onih sudaca koji nisu članovi sudskog vijeća. Važeće normativno rješenje Sud Europske unije smatra protivnim i pravu na zakonom uspostavljen sud jer su ovlasti suca nadležnog za evidencije, dijelom sadržana i u podzakonskom propisu, odnosno Sudskom poslovniku. U konačnici, sud Europske unije ocjenjuje kako je ovakav mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan pravu na kontradiktoran postupak jer onemogućava stranke (koje nisu obaviještene o sadržaju odgovarajućih radnji suca nadležnog za evidenciju i sudskog odjela) da kontradiktorno raspravljaju o činjeničnim i pravnim elementima predmeta i da se izjasne o onim okolnostima koje mogu u konačnici utjecati i na ishod postupka .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Radi otklanjanja nedostataka utvrđenih u presudi Suda Europske unije izmjenama ovog Zakona pristupa se paralelno s izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji uvažavajući poseban položaj i ustavnu ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, predlaže uspostavu mehanizma proširenih sudskih vijeća, čiji se sastav i način rada uređuje u temeljnim postupovnim propisima.
Uvažavajući predložene izmjene Zakona o sudovima, potrebno je u okviru uređenja revizije pristupiti dopuni važeće odredbe o proširenom vijeću od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom će se propisati sastav proširenog vijeća, tko predsjeda vijećem te da se stranke i umješači obavještavaju o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća. Takvim dodatnim uređenjem instituta proširenog vijeća otklonit će se nedostaci utvrđeni presudom Suda Europske unije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Uspostava ovakvog mehanizma, udovoljit će zahtjevu interne sudačke neovisnosti, ali i pravu na transparentno uređenje postupka. Pritom će se uloga proširenih vijeća ogledati u potrebi donošenja odluka onda kada nadležne službe za praćenje i proučavanje sudske prakse u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ocijene da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena te mišljenja nadležnog sudskog vijeća da je unatoč tome potrebno ostati kod sadržaja podnesenog prijedloga odluke.
Pored navedenog, a s obzirom na kontinuirani proces razvoja modernih tehnologija, dodatnim uređenjem odredbi u vezi sa obveznim tonskim snimanjem ročišta kojima se propisuje mogućnost sačinjavanja transkripta kao pomoćnog sredstva uz tonsku snimku ročišta, osnažuju se i sveobuhvatnije štite procesna prava stranaka, a sudovima se omogućuje funkcionalnije provođenje parničnog postupka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u okviru redovnog poslovanja pravosudnih tijela te nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Procjena fiskalnog učinka vezano uz tonsko snimanje i sačinjavanje transkripta uz tonsku snimku ročišta dana je u Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka 1 broj 180 od 7. veljače 2025. godine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Nacrta prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 1.
U Zakonu o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) iza članka 126.c dodaje se članak 126.d koji glasi:
„Članak 126.d
Zapisniku se prilaže transkript tonske snimke ročišta učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju, koji služi kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 2.
U članku 390. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase:
„Prošireno vijeće čine predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudac izvjestitelj vijeća kojem je predmet bio dodijeljen u rad, voditelj službe za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i deset sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske određenih slučajnim odabirom, počevši od sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Proširenom vijeću predsjedava predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
O prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća stranke i umješači obavijestit će se najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 6.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 3.
U članku 502.n stavak 1. briše se.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 1., 2., 3. i 4.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 4.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 126.b stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) do 1. srpnja 2027.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 5.
Postupci koji se vode pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, a u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske još nije donio odluku dovršit će se primjenom odredbi ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredbe članka 1. ovoga Zakona koja stupa na snagu donošenjem odluke iz članka 126.b stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 1.
Ovim člankom uređuje se transkript tonske snimke ročišta u smislu da je transkript prilog zapisniku, da je učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju te da služi kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta. Takvim uređenjem omogućuje se najviši stupanj zaštite procesnih prava stranaka i osiguranje efikasnosti u provođenju parničnog postupka korištenjem najmodernijih digitalnih tehnologija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 2.
Ovim člankom dodatno se uređuje prošireno vijeće od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske tako što se propisuje sastav proširenog vijeća, tko vijeću predsjedava, kao i da će se o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća stranke i umješači obavijestiti najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća. Takvo propisivanje u vezi je s provedbom presude Suda Europske unije, između ostalog, i prilagodbom već postojećeg mehanizma ujednačavanja sudske prakse njegovim dodatnim normativnim uređenjem.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 3.
Ovim člankom briše se stavak članka 502.n koji propisuje da će nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanje, a čime se značenje pravnih shvaćanja donesenih u oglednom postupku usklađuje s učincima presude Suda Europske unije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 4.
Ovim člankom iznova se propisuje ministru nadležnom za poslove pravosuđa rok za donošenje odluke kojom se utvrđuje jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 5.
Ovim člankom uređuje se prijelazni režim za postupke koji se vode pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, a u kojima Vrhovni sud Republike Hrvatske još nije donio odluku na način da se i na te postupke propisuje primjena odredaba ovog Zakona. Na taj način osigurat će se u potpunosti ujednačavanje sudske prakse u skladu s pravom Europske unije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Uz članak 6.
Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu Zakona u roku od osam dana od dana objave u „Narodnim novinama“, uz iznimku odredbe članka 1. ovoga Zakona koja će stupiti na snagu istovremeno s odredbama članaka u vezi s obveznim tonskim snimanjem ročišta iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 80/22.), a koje stupanje na snagu je vezano uz donošenje odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa kojom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJA, ODNOSNO KOJE SE DOPUNJUJU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 390.
O reviziji Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u skladu s člankom 389. ovoga Zakona.
Ako vijeće ocijeni da bi svojom odlukom odstupilo od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s pravnim pitanjem o kojem odlučuje nije jedinstvena, odluku će prepustiti proširenom vijeću od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odnijeti odluku o reviziji podnesenoj protiv odluke drugostupanjskog suda u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od dvije godine od dana primitka revizije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
Članak 502.n
Nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud će u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanjem.
U nastavljenim postupcima stranke će već u rješenju o nastavku postupka biti obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju.
Nastavljeni se postupak u pojedinim postupcima u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja provodi po odredbama koje se na njega inače primjenjuju.
U nastavljenim postupcima sudovi će nastojati da stranke nagodbom ili na drugi nesporni način dovrše postupak.
U postupcima koji ovise o istom pravnom pitanju sud će o troškovima postupka odlučiti po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, osobito okolnost da su pojedine od stranaka imale razloga pokrenuti spor zbog neizvjesnosti pravnog pitanja o kojemu je ovisilo njegovo rješenje te postupanje stranaka nakon što su obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE