PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI
ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.Ocjena stanja

Sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) (u daljnjem tekstu: Zakon), Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe („Narodne novine“, broj 63/08 i 90/10), Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece („Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete RH“ 7 – 8/919), Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (05/15) te zakonom kojim je uređeno opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje.

Od donošenja Zakona 1997. godine dogodilo se pet izmjena i dopuna kojima se nastojalo dodatno urediti sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Tako su, primjerice, izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju iz 2022. godine bile prvenstveno usmjerene na povećanje obuhvata djece rane i predškolske dobi programima odgoja i obrazovanja.

U skladu s navedenim sustavno se povećavao broj ustanova (dječjih vrtića i osnovnih škola, kao i drugih izvoditelja programa ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja) u Republici Hrvatskoj. Broj dječjih vrtića u 2024. u odnosu na 2023. godinu povećan je za 10 dječjih vrtića, a broj odgojno-obrazovnih skupina povećao se sa 6 889 na 7 408, što je svakako razvidniji pokazatelj povećanja obuhvata djece. U pedagoškoj godini 2024./2025. broj djece koja pohađaju dječje vrtiće, u odnosu na pedagošku godinu 2023./2024., povećan je za 10 265.

U proteklom razdoblju, posebice tijekom pedagoške godine 2024./2025., intenzivirana su infrastrukturna ulaganja u dječje vrtiće u vidu gradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja dječjih vrtića radi povećanja broja mjesta i otvaranja novih 22 500 upisnih mjesta, a samim time i približavanja obuhvata djece ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem, kako Barcelonskim ciljevima, koji pretpostavljaju obuhvat djece ranim i predškolskim odgojem od 90 % do 2020. godine, tako i planu Vijeća Europe, koji u državama članicama do 2030. pretpostavlja povećanje obuhvata do 96 %.

Razlog zbog kojega se predmetni Zakon mijenja prestanak je važenja Uredbe o izmjeni Zakona („Narodne novine“, broj 101/23) kojom je 2023., izmjenom u članku 50. stavku 2., omogućeno da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo onih čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Budući da je taj model sufinanciranja već uveden gore navedenom Uredbom o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koja je na snazi od 2023. godine za provedbu ovog Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.

Tijekom provedbe Zakona uočene su situacije specifične za sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja koje trebaju jasnije određenje te su one sastavni dio ovih izmjena i dopuna Zakona. To se ponajprije odnosi na pravo prednosti pri upisu u dječji vrtić, nositelje odgojno-obrazovne djelatnosti te na zasnivanje radnoga odnosa u vrtiću.

Naime, bolji pristup ranomu i predškolskom odgoju i obrazovanju za djecu od triju godina do početka osnovnoga obrazovanja bit će ostvariv tek izgradnjom planiranih kapaciteta. Stoga se uvođenje odredbe 2022. godine, prema kojoj prednost pri upisu u dječji vrtić, kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života u praksi pokazalo preuranjenim jer se zbog nje nerijetko smanjivao broj mjesta u jasličkim programima, na koje je prilikom upisa u dječji vrtić u pravilu najveći pritisak te je velik broj djece zbog toga ostao na listama čekanja, što zasigurno nije bila intencija navedene zakonske odredbe. U pedagoškoj godini 2024./2025. obuhvat djece jasličkim programima jest 51,71 %, a u vrtićkim programima 88,23 %. Stoga su u tom dijelu potrebne izmjene Zakona.

Unutar Višegodišnjega financijskog okvira EU-a 2021. – 2027. jedno je od planiranih ulaganja i povećanje sudjelovanja u ranome i predškolskom odgoju i obrazovanju, posebice ranjivih skupina, pa je to dodatna aktivnost koja će pružiti podršku djeci iz socioekonomski ugroženih obitelji. To je, ujedno, u skladu s ciljem Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine s obzirom na povećanje pristupačnosti visokokvalitetnoga sustava ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu od najranije dobi, posebice djeci iz socioekonomski ugroženih skupina.

Porast broja djece uključene u sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i osiguravanje standarda kvalitete, pretpostavlja kadrovske preduvjete – ponajprije visokoobrazovane odgojitelje te njihov daljnji profesionalni razvoj. Za uključivanje djece u dobi od triju godina do godine polaska u školu u sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja do 2030. trebalo bi osigurati oko 5658 odgojitelja. Prema prvim analizama iz sustava visokoga obrazovanja svake godine inicijalno obrazovanje završi oko 600 odgojitelja, uz vidljiv porast, što pokazuje da će potreba za odgojiteljima dugoročno biti zadovoljena. Međutim, uzimajući u obzir trajanje prijediplomskoga studija (tri godine), potrebno je razmotriti i srednjoročna rješenja vezana uz osiguranje dovoljnoga broja odgojitelja, poput omogućavanja rada učitelja razredne nastave u vrtićkim skupinama uz osmišljavanje i provedbu kvalitetnoga programa prekvalifikacije te privremena povećanja kvota na studijskim programima za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Uz osiguranje kadrovskih preduvjeta nužno je osigurati i dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. U tu će se svrhu država u značajnijoj mjeri uključiti u financiranje predškolskoga odgoja razvijajući nov model financiranja koji će uzeti u obzir fiskalne kapacitete osnivača i omogućiti održivost svih novih predškolskih programa. Tako će se djelomično utjecati i na priuštivost vrtića, odnosno iznos roditeljskoga sufinanciranja. Povrh toga, priuštivost vrtića roditeljima djece u nepovoljnom socioekonomskom položaju dodatno će se podupirati sredstvima iz drugih izvora.

Izmjenom zakona iz 2022. omogućeno je da, ako se na natječaj za radno mjesto u vrtiću ne javi odgojitelj, poslove odgojitelja može obavljati učitelj, uz uvjet da završi program za stjecanje kvalifikacije odgojitelja. Završavanjem navedenoga programa učitelj ne stječe kvalifikaciju odgojitelja, nego odgojno-obrazovne kompetencije za rad s djecom rane i predškolske dobi te su u tom dijelu potrebne izmjene zakona.

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju uređuje u kojim slučajevima nije moguće zasnovati radni odnos u dječjem vrtiću. Jedna od odredaba u članku 25. Zakona propisuje da radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu. Temeljem navedene odredbe u praksi se događalo da roditelji, najčešće majke (jer rade kao odgojiteljice ili druge radnice u dječjim vrtićima), dobiju neku od mjera za zaštitu dobrobiti djeteta (primjerice, mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu) zbog razvoda braka te zbog toga moraju biti suspendirane ili se nisu mogle zaposliti u dječjem vrtiću. Ovim se prijedlogom to mijenja tako da se suspendiraju isključivo kada je izrečena mjera žurnoga izdvajanja djeteta iz obitelji ili mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda.

2.  Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Radi učinkovitijega udovoljavanja zahtjevima dostupnosti programa ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja svoj djeci rane i predškolske dobi, posebice onoj iz socioekonomski ugroženih skupina, potrebno je u Zakonu propisati da prednost pri upisu imaju djeca pripadnici ranjivih skupina (djeca romske nacionalne manjine, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca u zdravstvenim ustanovama, djeca u sustavu pravosuđa, djeca koja žive u siromaštvu i djeca iz izoliranih području) bez obzira na dob.

Također, radi osiguravanja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju ovim se Zakonom dodatno uređuje mogućnost zapošljavanja učitelja primarnoga obrazovanja nakon završetka programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija koje organiziraju visoka učilišta koja imaju dopusnicu za izvođenje studija ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Zasnivanje radnoga odnosa u dječjem vrtiću kada postoje neka ograničenja u smislu izrečenih mjera prema posebnim propisima iz područja socijalne politike i pravosuđa.

Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 101/23), kojom je 2023., izmjenom u članku 50. stavku 2., omogućeno da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo onih čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, postaje dio Zakona.

3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem ovoga Zakona svoj djeci pripadnicima ranjivih skupina (djeca romske nacionalne manjine, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca u zdravstvenim ustanovama, djeca u sustavu pravosuđa, djeca koja žive u siromaštvu i djeca iz izoliranih području) bez obzira na dob imat će prednost pri upisu u dječji vrtić.

Pojasnit će se da učitelji primarnoga obrazovanja ne stječu dodatnu kvalifikaciju završavanjem programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi, već stječu samo dodatne kompetencije.

Dodatno će se konkretizirati ograničenja pri zasnivanju radnoga odnosa u dječjem vrtiću te će se smanjiti mogućnost da se roditelji, najčešće majke, ne mogu zaposliti ako imaju izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.

Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 101/23) biti će integrirana u Zakon.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI 
ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Članak 1.

U Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 10/97., 107/07., 94/13., 98/19., 57/22., 101/23., 145/23. i 145/24.) u članku 20. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja invalida Domovinskoga rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca obaju zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnoga tijela iz sustava socijalne skrbi ili potvrdu izabranoga pedijatra ili obiteljskoga liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljskim obiteljima, djeca koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjega vrtića, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade te djeca roditelja korisnika novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata sukladno propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i djecu roditelja korisnika novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata sukladno propisu kojim se uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskoga rata.

Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5., 6. i 7.

Članak 2 .

Članak 24. mijenja se i glasi:

„(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik: pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.

(2) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste i razine za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:

a) sveučilišni prijediplomski studij

b) stručni prijediplomski studij

c) studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima

d) sveučilišni diplomski studij

e) stručni diplomski studij.

(4) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, stručni diplomski studij ili četverogodišnji stručni studij primarnoga obrazovanja i koja je završila program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. i 4. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili četverogodišnji stručni studij primarnoga obrazovanja, uz uvjet da u roku od dviju godina od dana zasnivanja radnoga odnosa završi program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

(6) Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka ne završi program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi u roku od dviju godina od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestaje joj radni odnos istekom roka za završetak programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

(7) Osoba iz stavka 5. ovoga članka zasniva radni odnos kao nestručna osoba do stjecanja odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi te može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini, i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 3. ovoga članka.

(8) Poslove odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić, uz osobu iz stavka 3. ovoga članka, može izvoditi i osoba koja je završila učiteljski studij, na određeno vrijeme, najdulje do kraja trajanja programa predškole u jednoj pedagoškoj godini.

(9) Poslove stručnoga suradnika može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij.

(10) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij sestrinstva.

(11) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).

(12) Program za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi izvodi visoko učilište koje ima dopusnicu za izvođenje studija ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(13) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu ostalih radnika u dječjem vrtiću, kao i potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za izvođenje programa iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona, propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.“

Članak 3.

U članku 25. stavak 10. mijenja se i glasi:

„(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru žurnoga izdvajanja djeteta iz obitelji ili mjeru za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda.“

Članak 4.

U članku 37. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:

„ – završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnoga suradnika u dječjem vrtiću, koji može biti:

a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij

b) sveučilišni prijediplomski studij za odgojitelja

c) sveučilišni diplomski studij

d) stručni diplomski studij

e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno stručni studij kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima.“

U stavku 13. podstavak 1. mijenja se i glasi:

„ – završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnoga suradnika u dječjem vrtiću, koji može biti:

f) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij

g) sveučilišni prijediplomski studij za odgojitelja

h) sveučilišni diplomski studij

i) stručni diplomski studij

j) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno stručni studij kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima.“

Članak 5.

U članku 50. a stavku 2. riječi: „čiji je osnivač jedinica“ zamjenjuju se riječima: „koja se doznačavaju jedinicama“.

U stavku 3. iza riječi: „svaku“ dodaje se riječ „pedagošku“.

Članak 6.

U cijelom članku 52. riječ: „e-Vrtić“ u odgovarajućem padežu zamjenjuje se riječju : „e-Matica“ u odgovarajućem padežu.

Članak 7.

U članku 52. b. stavku 1. riječi: „10.000 do 15.000 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 1.990,00 eura“.  

U stavku 2. riječi: „5.000 do 8.000 kuna“ zamjenjuju se riječima: „660,00 do 1.060,00 eura“.  

Članak 8.

U cijelom tekstu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22, 101/23, 145/23 i 145/24 ) riječ „kurikulum“ u odgovarajućem broju i padežu zamjenjuje se riječju „kurikul“ u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 9.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 101/23).

Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim se člankom uređuju upisi u dječje vrtiće te načini ostvarivanja prednosti prilikom upisa.

Uz članak 2.

Ovim se člankom utvrđuju radna mjesta u dječjem vrtiću te se usklađuje nazivlje vrste i razine obrazovanja potrebne za određena radna mjesta u dječjem vrtiću s nazivljem u Zakonu o visokom obrazovanju.

Osim toga, uređuju se i način zapošljavanja nestručnih osoba na radnom mjestu odgojitelja kao i njihova obveza završavanja programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

Uz članak 3.

Ovim se člankom dodatno uređuje tko se ne može zaposliti u dječjem vrtiću zbog izrečene mjere žurnoga izdvajanja djeteta iz obitelji ili mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda.

Uz članak 4.

Ovim se člankom usklađuje nazivlje vrste i razine obrazovanja potrebne za radna mjesta ravnatelja i vršitelja dužnosti ravnatelja u dječjem vrtiću s nazivljem u Zakonu o visokom obrazovanju.

Uz članak 5.

Ovim se člankom integrira Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu („Narodne novine“, broj 92/24) u tekst Zakona.

Uz članak 6.

Ovim se člankom naziv za zajednički elektornički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku „e-Vrtić“ zamjenjuje nazivom „e-Matica“ .

Uz članak 7.

Ovim se člankom iznosi u kunama vezani uz prekršajne odredbe preračunavaju u iznose u eurima.

Uz članak 8.

Ovim se člankom propisuje da se u cijelom tekstu Zakona riječ „kurikulum“ zamjenjuje riječju „kurikul“. Naime, u Zakonu o hrvatskom jeziku („Narodne novine“, broj 14/24), koji je na snagu stupio u veljači 2024., upotrebljava se pojam „kurikul“ i njegove izvedenice. Stoga se pojam „kurikulum“, koji se koristio prije stupanja na snagu navedenoga Zakona, zamjenjuje pojmom „kurikul“.

Uz članak 9.

Ovim se člankom propisuje dan prestanka važenja Uredbe o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 101/23).

Uz članak 10.

Ovim se člankom propisuje stupanje Zakona na snagu.

TEKST ODREDABA VAŽEĆEGA ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 20.

(1) Svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

(2) Za dijete koje je obvezno pohađati predškolu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole.

(3) Prednost pri upisu u dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za iduću pedagošku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne može upisati svu prijavljenu djecu, nakon upisa djece iz stavka 3. ovoga članka djeca se upisuju na način da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi ili potvrdu izabranog pedijatra ili obiteljskog liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljskim obiteljima, djeca koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjeg vrtića te djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade.

(5) Način ostvarivanja prednosti iz stavka 4. ovoga članka pri upisu djece u dječji vrtić uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.

(6) Prije upisa u dječji vrtić provodi se inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koje provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj).

(7) Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića iz stavka 6. ovoga članka.

Članak 24.

(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik: pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.

(2) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:

a) preddiplomski sveučilišni studij,

b) preddiplomski stručni studij,

c) studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima,

d) diplomski sveučilišni studij,

e) specijalistički diplomski stručni studij.

(4) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne kvalifikaciju odgojitelja temeljem priznavanja stečenih ishoda učenja na studiju za učitelja i razlike programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja.

(5) Ako osoba iz stavka 4. ovoga članka ne stekne kvalifikaciju odgojitelja u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestaje joj radni odnos istekom roka za stjecanje odgovarajuće kvalifikacije za odgojitelja te se ne može više zaposliti u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja dok ne ispuni uvjete za rad na radnome mjestu odgojitelja.

(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka prilikom prijave na natječaj dužna je dostaviti dokaz da nije bila zaposlena u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja na radnom mjestu odgojitelja.

(7) Osoba iz stavka 4. ovoga članka zasniva radni odnos kao nestručna osoba do stjecanja kvalifikacije za odgojitelja te može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini, i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 3. ovoga članka.

(8) Poslove odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić, uz osobu iz stavka 3. ovoga članka, može izvoditi i osoba koja je završila učiteljski studij, na određeno vrijeme, najdulje do kraja trajanja programa predškole u jednoj pedagoškoj godini.

(9) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.

(10) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.

(11) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).

(12) Razliku programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja iz stavka 4. ovoga članka izvodi visoko učilište koje ima dopusnicu za izvođenje studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(13) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu ostalih radnika u dječjem vrtiću, kao i potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za izvođenje programa iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Članak 25.

(1) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

(2) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.

(3) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

(4) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.

(5) Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(6) Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

(8) Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.

(9) U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.

(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.

Članak 37.

(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

- završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

c) specijalistički diplomski stručni studij ili

d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili

e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima,

- položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona,

- najmanje pet godina radnog iskustva u predškolskoj ustanovi na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika.

(2) Za ravnatelja dječjeg vrtića ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(3) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.

(4) Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača.

(5) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.

(6) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana.

(7) S osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića sklapa se ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom vremenu.

(8) Osobi imenovanoj za ravnatelja dječjeg vrtića, koja je prije imenovanja imala ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću nakon isteka mandata omogućit će se povratak na radno mjesto za koje je imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(9) Osoba imenovana za ravnatelja pravo iz stavka 8. ovoga članka ostvaruje najduže do isteka dva uzastopna mandata.

(10) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove sukladno stavku 8. ovoga članka zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.

(11) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti.

(12) Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja. Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića vršitelja dužnosti ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača, ali najdulje na vrijeme od godinu dana.

(13) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

- završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

c) specijalistički diplomski stručni studij ili

d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili

e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima,

- položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona.

(14) Za vršitelja dužnosti ravnatelja ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(15) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.

Članak 50.a

(1) U državnom proračunu mogu se osigurati sredstva nužna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima jedinica koje su prema vrijednosti indeksa razvijenosti ispodprosječno rangirane.

(2) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se doznačavaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(3) Odluku o dodjeli sredstava iz stavka 2. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 52.

(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.

(2) Pedagoška i zdravstvena dokumentacija vodi se u pisanom ili elektroničkom obliku.

(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.

(5) U ministarstvu nadležnom za obrazovanje vodi se zajednički elektronički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku (u daljnjem tekstu: e-Vrtić) i sadrži sljedeće evidencije:

- Upisnik ustanova,

- Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku pedagošku godinu,

- Upisnik djece u ustanovama,

- Upisnik radnika ustanova.

(6) Podatke u Upisnik ustanova upisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a podatke u ostale evidencije upisuju predškolske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

(7) Podaci iz e-Vrtića moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(8) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Vrtića je ministarstvo nadležno za obrazovanje, a voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je predškolska ustanova.

(9) Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Vrtića dječjim vrtićima, osnivačima i nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(10) Obrasce pedagoške dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Vrtić, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 52.b

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj dječji vrtić:

- ako nije donio kurikulum dječjeg vrtića u skladu s odredbama ovoga Zakona,

- ako nije donio godišnji plan i program u skladu s odredbama ovoga Zakona,

- ako ne poštuje odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe,

- ako izvodi odgojno-obrazovni rad bez rješenja o početku rada odnosno rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima,

- ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama ovoga Zakona,

- ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom,

- ako u svojim prostorijama organizira promidžbu i prodaju roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi,

- ako postupa protivno odredbama članka 25. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u dječjem vrtiću novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 8.000 kuna.

Prilozi:

- Iskaz o procjeni učinaka propisa