ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
NE
Naziv akta: -
Opis mjere: -
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
NE
Naziv pravne stečevine: -
2.UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
POSLJEDICE ODBACIVANJA OTPADA
Prikaz analize ocjene stanja
Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21 i 142/23, u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje „mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije“.
Nadalje, Zakon propisuje temeljne zahtjeve gospodarenja otpadom što uključuje obvezu da se isto provodi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno:
1. ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa
3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i
4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.
Dodatno, Zakon propisuje i javni interes sakupljanja, prijevoza i obrade otpada što uključuje deklarativnu tvrdnju kako se sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom nužni su u svrhu zaštite javnog interesa kako bi se primjenom navedenih postupaka gospodarenjem otpadom:
1. izbjegla ugroza zdravlja ljudi ili neprihvatljivo uznemiravanje ljudi
2. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja voda, zraka, tla ili izbjeglo ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta
3. izbjegao rizik od narušavanja održive uporabe voda ili tla
4. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja okoliša
5. izbjegao i otklonio rizik od požara ili eksplozije
6. izbjegao i otklonio rizik buke
7. izbjegao i otklonio rizik pogodovanja pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti
8. izbjegao i otklonio rizik vezano za narušavanje javnog reda i sigurnost ili
9. izbjeglo narušavanje izgleda naselja, krajolika ili kulturnog dobra.
Odbacivanje otpada u okoliš predstavlja Zakonom zabranjeno postupanje s otpadom, pri čemu je Zakonom propisano da je odbacivanje otpada u okoliš svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom, a navedeno se ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Lokacija gospodarenja otpadom je Zakonom određena kao prostor na kojem se obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i određen je katastarskom česticom ili s više katastarskih čestica u katastarskoj općini:
– u dozvoli za gospodarenje otpadom uključujući i lokaciju na kojoj se postavlja mobilni uređaj za obradu otpada
– u Očevidniku sakupljača i oporabitelja kao lokacija skladišta sakupljača ili oporabitelja bez dozvole
– na kojem se nalazi reciklažno dvorište uključujući i mjesto na kojem se nalazi mobilno reciklažno dvorište.
Za prekršaj odbacivanja otpada Zakonom je predviđena novčana kazna u iznosu od 20.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, 10.000 do 100.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizičku osobu – obrtnika i za fizičku osobu.
Zakonom je određeno da količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom je količina jedne ili više naizgled povezanih pošiljki otpada za koju se smatra da ne može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi, te da količina otpada koja se smatra neznatnom iznosi do količine od 1000 kg opasnog otpada odnosno do količine od 10 000 kg neopasnog otpada.
Kaznenim zakonom je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uopće gospodari ili postupa na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi, a za počinjenje tog djela iz nehaja propisana je kazna zatvora do dvije godine.
Nadalje, Zakonom je podijeljena nadležnost nadzora zabrane odbacivanja otpada na način da je osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (komunalni redar) nadležna za nadzor nepropisnog skladištenja, ostavljanja, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba dok nadzor svakog drugog odbacivanja otpada obavljaju inspektori zaštite okoliša Državnog inspektorata.
Dodatno, u izvješću DIRH-a za 2024. godinu za Mjeru 9. Otkrivanje, suzbijanje i procesuiranje nezakonitosti u području gospodarenja otpadom navodi se kako se inspekcijskim nadzorom ovog područaja „pridonosi održivom gospodarenju otpadom, smanjenju utjecaja na okoliš i zaštiti ljudskog zdravlja“ te da „kako bi se učinkovito zaustavili tokovi nezakonitog prometa otpadom te spriječio ilegalan uvoz otpada u Hrvatsku potrebno je daljnje unaprjeđenje postojeće suradnje sa susjednim državama, osobito na operativnoj razini“ te da je status provedbe mjere 9. shodno učinkovitom i pravovremenom obavljanju inspekcijskih nadzora „ostvaren je u skladu s planiranim ciljnim vrijednostima pokazatelja uspješnosti za 2024. godinu (90%)“.
Inspekcijski nadzor obveza propisanih Zakonom u svezi prekograničnog prometa otpadom, djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, djelatnost trgovanja otpadom te ispunjenja obveze u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom, dostupnost informacija i označavanje proizvoda, obavljaju ovlaštene službene osobe Ministarstva financija, Carinske uprave. Inspekcijski nadzor obveza propisanih Zakonom u svezi ispunjenja obveza propisanih Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona u dijelu koji se odnosi na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba protivno ovom Zakonu provodi osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave. Zakon uređuje obvezu jedinice lokalne samouprave da putem komunalnog redara naredi uklanjanje otpada osobi koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad, utvrdi izvršenje obveze uklanjanja tog otpada i ako navedena obveza nije izvršena da jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb osigura uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada na trošak izvršenika. Kad se radi o sanaciji lokacije onečišćene otpadom koje su određene planom gospodarenja otpadom, a kada sanaciju provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zakonom je propisano da radi osiguranja naplate troškova izvršene sanacije Republika Hrvatska stječe založno pravo nad nekretninom na kojoj je izvršena sanacija do visine troškova sanacije. Jedinici lokalne samouprave i Gradu Zagrebu je propisana obveza uklanjanju odbačenog otpada, ali nije propisano odgovarajuće osiguranje nadoknade troška uklanjanja otpada koje mogu potraživati od osobe koja je odbacila otpad odnosno od vlasnika zemljišta na kojemu je odbačeni otpad.
Uočeni problemi
Iako je navedeno odbacivanje otpada zabranjeno, propisani su odgovarajući prekršaji i kazne te su određene nadležnosti za provedbu nadzora, praksa protuzakonitog odbacivanja otpada i dalje postoji i predstavlja problem (posebice za osobe koje žive u blizini lokacije protuzakonito odbačenog otpada) iz razloga jer protuzakonito odbacivanje otpada može dovesti do ugrožavanja zdravlja ljudi i nastanka štetnog utjecaja na okoliš.
Dodatno, Zakon propisuje da će tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem ukinuti dozvolu na zahtjev nadležnog inspektora Državnog inspektorata ili po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom ne ispunjava uvjete ili obveze propisane ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona ili ne ispuni mjeru nadležnog inspektora Državnog inspektorata u svezi gospodarenja otpadom i dodatno da će tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem ukinuti dozvolu po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom u roku koji je odredila službena osoba, a koji ne može biti kraći od 5 dana, ne dostavi dokaze potrebne za provjeru uvjeta iz dozvole.
Sukladno navedenom, mehanizam ukidanja dozvole je uređen Zakonom, međutim nema zapreke da osoba kojoj je ukinuta dozvola podnese novi zahtjev odmah po ukidanju te dozvole, a ekvivalentni problem postoji i u svezi upisa u Očevidnika sakupljača i oporabitelja kao i Evidencije prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta.
Jedinici lokalne samouprave i Gradu Zagrebu je propisana obveza uklanjanju odbačenog otpada, ali nije propisano odgovarajuće osiguranje nadoknade troška uklanjanja otpada koje mogu potraživati od osobe koja je odbacila otpad odnosno od vlasnika zemljišta na kojemu je odbačeni otpad.
Dodatno, počinitelji protuzakonitog odbacivanja otpada su i fizičke osobe – građani i osobe koje obavljaju djelatnost, no može se pretpostaviti da je u općem slučaju prosječna količina otpada u pošiljci koju protuzakonito odbaci osoba koje obavlja djelatnost znatno veća od prosječne količine otpada u pošiljci koju odbaci građanin.
Dodatno, za protuzakonito odbacivanje većih količina otpada većinom se koriste sredstva društva s ograničenom odgovornosti što time uključuje i izuzeće članova društva da odgovaraju osobnom imovinom za štetu koju počini društvo „pod njihovom upravom“ te se na navedeno ne primjenjuje mogućnost „proboja pravne osobnosti“ propisan Zakonom o trgovačkim društvima. Također, u svezi Zakonom propisane obveze da je vlasnik nekretnine dužan ukloniti otpad sa svoje nekretnine, uočen je model poslovanja pri kojemu vlasnik iznajmi nekretninu drugoj osobi (društvu) koja gospodari otpadom i na nekretnini skladišti veće količine otpada i potom ta osoba (društvo) prestaje postojati, a vlasnik nekretnine istu prodaje novom vlasniku koji „zbog postojećeg otpada“ odbija ući u posjed nekretnine čime se pokušava „zaobići“ provedba propisane obveze da je vlasnik nekretnine obvezan ukloniti otpad koji se nalazi na toj nekretnini. Navedena obveza vlasnika nekretnine postoji neovisno o postojanju vlasnika nekretnine s počiniteljem odbacivanja otpada na nekretnini tog vlasnika ili spoznaji vlasnika da je na njegovoj nekretnini odbačen otpad.
Dodatno, pretpostavlja se da je nedostatno učinkovit nadzor koji se provodi nad osobama koje gospodare otpadom posebice nad prijevozom otpada i lokacijama gospodarenja otpadom, te kako bi se u budućnosti smanjilo protuzakonito postupanje s otpadom u prometu otpadom i na lokacijama gospodarenja otpadom potrebno je povećati učinkovitost nadzora ali i izvjesnost kažnjavanja počinitelja protuzakonitog postupanja s otpadom na svim razinama na kojima se provodi nadzor gospodarenja otpadom.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom se izriče (npr. putem suda) ali nema osiguranja da informacija o tako izrečenoj mjeri bude i dostupna državnim, regionalnim i lokalnim tijelima.
Nadalje, Zakon ne predviđa odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole ekvivalentne dozvoli koja je ukinuta zbog protuzakonitog odbacivanja otpada, stoga počinitelj protuzakonitog odbacivanja otpada može odmah zatražiti dodjelu „novog“ prava na gospodarenje otpadom. Navedeno važi i za pravo gospodarenja otpadom koje je dodijeljeno upisom u Očevidnik sakupljača i oporabitelja.
Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb većinom nema odgovarajuće osiguranje nadoknade troška uklanjanja otpada, a dodatno, ako otpad umjesto jedinice lokalne samouprave uklanja županija nije uređeno da županija potražuje sredstva za troškove uklanjanja otpada od jedinice lokalne samouprave. Dodatno, niti na nacionalnom nivou nisu osigurana sredstva koja bi jedinice lokalne samouprave mogle privremeno koristiti za uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada.
Kvantifikacija posljedica protuzakonito odbačenog otpada na nacionalnoj razini je izuzetno teško provediva iz razloga jer se protuzakonito odbacuju različite vrste i količine otpada koje mogu djelovati s različitim posljedicama pa su i troškovi uklanjanja tih posljedica vrlo različiti, a dodatno nisu poznate niti sve lokacije, vrste i količine protuzakonito odbačenog otpada.
Dodatno, uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada je kontinuirani proces na razini teritorija RH iz čega može proizlaziti da je i protuzakonito odbacivanje otpada kontinuirani proces. Jedan dio podataka o protuzakonito odbačenom otpadu treba se nalaziti u godišnjim izvješćima jedinica lokalne samouprave, a dostupni su i podaci o prijavama protuzakonito odbačenog otpada na nacionalnoj razini putem mrežne aplikacije Ministarstva ELOO. Na dan 29. svibnja 2025. ELOO izvješće pokazuje da na razini RH postoji 13 607 lokacija koje je komunalni redar preuzeo u obradu, ali se otpad još uvijek nalazi na lokaciji i 3 321 lokacija koje je komunalni redar preuzeo u obradu, te je otpad uklonjen s lokacije. Treba napomenuti kako podaci aplikacije ELOO predstavljaju jedan dio prijavljenih lokacija jer nisu sve lokacije prijavljene putem sustava ELOO s obzirom da se neke lokacije izravno prijavljuju komunalnom redarstvu jedinice lokalne samouprave. Dodatno, sve prijavljene lokacije nisu ujedno i sve lokacije na kojima je protuzakonito odbačen otpad jer se može pretpostaviti kako je otpad na nekim lokacijama zakopan ili lokaciju nije nitko prijavio ili nešto treće.
Razlozi pojave problema
Pretpostavljeni uzrok protuzakonitog odbacivanja otpada je ostvarivanje materijalne koristi pri čemu se pretpostavlja da počinitelj smatra kako neće nastupiti zakonima propisane prekršajne odnosno kaznene posljedice takvog postupanja.
Način ostvarivanja protuzakonitog odbacivanja otpada obavlja se većinom na način da određena osoba preuzme pošiljku otpada i financijska sredstva koja predstavljaju nadoknadu za troškove obrade tog otpada te umjesto obrade otpada pošiljku odbaci na neku lokaciju (koja nije lokacija gospodarenja otpadom). Dodatno, osoba koja preuzima i protuzakonito odbacuje pošiljku otpada može biti ovlaštena za gospodarenje tom vrstom otpada ili ne, što je bitno, jer ako osoba koja predaje pošiljku otpada preuzimatelju, koji nije ovlašten za gospodarenje vrstom otpada koju preuzima, osoba koja predaje pošiljku otpada radi protivno odredbama Zakona (jer nije osigurala obradu otpada). Međutim, ako je osoba koja preuzima otpad ovlaštena za gospodarenje tom vrstom otpada, osoba koja predaje otpad ne radi protivno Zakonu jer je Zakonom propisano da kad osoba ovlaštena za preuzimanje otpada preuzme pošiljku otpada, obveza osiguravanja obrade otpada prestaje za osobu koja je predala pošiljku otpada i prenosi se na osobu koja je preuzela pošiljku otpada.
Zakonom je propisano da se stručni nadzor nad dozvolama i upisima u Očevidnik sakupljača i oporabitelja obavlja u sklopu upravnog nadzora te stručni nadzor podliježe ograničenjima propisanim za upravni nadzor čime je u velikoj mjeri ograničeno postizanje svrhe stručnog nadzora.
Nedostatna dostupnost informacije o zabrani obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom proizlazi jer navedeno pitanje nije dostatno uređeno propisom, a navedeno vrijedi i za nemogućnost odbijanja zahtjeva za izdavanje dozvole odnosno zahtjeva za upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja kao i za nedostatak odgovarajućeg osiguranja naknade troška uklanjanja otpada koje obavlja jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb te za nedostatak sredstava za financiranje uklanjanja otpada.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21 i 142/23 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)
Državni inspektorat, 2025., Godišnje izvješće o provedbi provedbenog programa Državnog inspektorata za razdoblje 2021.-2024. u 2024. godini (Razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine),
- primjena „proboja pravne osobnosti“ na članove društva koje protuzakonito odbacuje otpad
- ograničavanje osoba koje gospodare otpadom da su ili vlasnici nekretnine na lokaciji gospodarenja otpadom ili imaju ugovor s vlasnikom (ukida se mogućnost podnajma)
- opremanje vozila za prijevoz otpada GPS-om sa zapisom o vremenu i poziciji vozila
- izdvajanje postupka stručnog nadzora iz okvira upravnog nadzora
- unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom (objedinjavanje informacija o dodijeljenim pravima i unaprjeđenje pregleda podataka o lokacijama gospodarenja otpadom
- unaprjeđenje nadzora kojega provodi Carinska uprava na način da se prekršajni postupci (za koje je nadležna Carinska uprava) smatraju prekršajnim postupcima iz nadležnosti Carinske uprave
- osiguranje naplate troškova uklanjanja otpada uvođenjem mogućnosti korištenja založnog prava na nekretnini sa koje je otpad uklonjen
- uvođenje prava jedinice područne (regionalne) samouprave na naknadu troškova za uklonjeni otpad kad to obavlja umjesto jedinice lokalne samouprave
- osiguranje beskamatnih zajmova putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za troškove uklanjanja otpada koje provodi jedinica lokalne samouprave.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Provedba navedenih mjera kojima se planira postići smanjenje posljedica protuzakonitog odbacivanja otpada nije provediva putem nenormativnog rješenja jer ovlasti i obveze dionika sustava gospodarenja otpadom kao i zadaće tijela koje obavljaju nadzor je potrebno urediti Zakonom.
Kao alternativno normativno rješenje razmotreno je donošenje zasebnog zakona (umjesto izmjene postojećeg) što je odbačeno jer je potrebno ne samo dopuniti već i izmijeniti postojeći Zakon.
3.4.
Izvor podataka:
-
4.UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj je smanjenje posljedica protuzakonitog odbacivanja otpada provedbom
- jačanja sprečavanja odbacivanja otpada
- jačanja nadzora gospodarenja otpadom i
- učinkovitije uklanjanje odbačenog otpada.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Predviđa se učinak na funkcioniranje tržišta i tržišnog natjecanja putem djelovanja na reguliranu djelatnost.
Predviđa se učinak na makroekonomsko okruženje putem djelovanja na državnu potrošnju.
Nije utvrđen učinak na:
- konkurentnosti gospodarstva
- tržište rada i mirovinskog sustava
- istraživanje i razvoj
- zaštitu potrošača.
Adresati učinka na funkcioniranje tržišta i tržišnog natjecanja su poslovni subjekti, čiji procijenjeni broj je oko 350.
Adresati učinka na makroekonomsko okruženje su tijela javne vlasti, čiji procijenjeni broj je oko 560.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Predviđa se učinak na:
- kvalitetu zraka, vode i tla
- gospodarenje otpadom.
Nije utvrđen učinak na:
- korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
- održivosti prirodnih resursa
- zaštitu klime.
Adresati učinka na kvalitetu zraka, vode i tla su građani čiji procijenjeni broj čini sve stanovnike RH.
Adresati učinka na gospodarenje otpadom su poslovni subjekti i tijela javne vlasti čiji procijenjeni broj je oko 900.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nije utvrđen učinak na:
- sustav socijalne skrbi
- socijalnu uključenost
- zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama
- demografski razvitak.
Nije utvrđen ni učinak niti adresati
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nije utvrđen učinak na:
- ljudska prava u cjelini i nije uočena povreda ljudskih prava koja može proisteći provedbom zakona
- na jednak tretman i prilike
- standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života
- suzbijanje diskriminacije
- povredu privatnosti
- zaštitu osobnih podataka
- pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama
- prava na pristup informacijama
- drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Nije utvrđen ni učinak niti adresati
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nije utvrđen učinak na druga područja.
Nije utvrđen ni učinak niti adresati
5.ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Predviđa se učinak na funkcioniranje tržišta i tržišnog natjecanja putem djelovanja na reguliranu djelatnost koju obavljaju poslovni subjekti što uključuje mikro, male, srednje i velike poduzetnike.
Djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada su regulirane djelatnosti.
Zakonom se uvode dodatni zahtjevi koje trebaju ispuniti poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom što uključuje uvođenje videonadzora lokacije gospodarenja otpadom i zahtjev za vlasništvom nekretnine odnosno ugovorom s vlasnikom nekretnine čime se ukida mogućnosti „podnajma“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom.
Trošak uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom snositi će osoba koja upravlja tom lokacijom. Stručna pretpostavka je da je određeni broj lokacija već opremljen videonadzorom iz razloga jer je takva volja osobe koja upravlja lokacijom ili se na lokaciji obavlja malo-otkup otpada od građana za što je obveza videonadzora već propisana. Tehničke pojedinosti u svezi obveze osiguranja videonadzora (način osiguranja dostupnosti snimke, pokrivenost lokacije, vrijeme čuvanja zapisa i dr.) namjeravaju se urediti pravilnikom te će tom prilikom biti moguće preciznije odrediti troškove provedbe ove obveze.
Koristi uvođenja obveze osiguranja videonadzora i njegove dostupnosti Državnom inspektoratu i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije je u očekivanom povećanju učinkovitosti nadzora i smanjenja protuzakonitog postupanja s otpadom na lokacijama gospodarenja otpadom.
Zahtjevom da osoba kojoj se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom ili koja se upisuje u Očevidnik sakupljača ili oporabitelja je ili većinski vlasnik nekretnine u kojoj gospodari otpadom ili da ima ugovor s vlasnikom te nekretnine, se onemogućuje „podnajam“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom te se predviđa da će se prekinuti ili barem u velikoj mjeri smanjiti poslovna praksa skladištenja otpada i potom prodaje nekretnine radi evazije obveze uklanjanja otpada te da će se ojačati provedba „pažnje dobrog gospodarstvenika“.
Trošak raskidanja ugovora o „podnajmu“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom, trošak sklapanja i održavanja ugovora s vlasnikom nekretnine odnosno stjecanje vlasništva nad nekretninom u kojoj se gospodari otpadom treba snositi osoba koja gospodari otpadom. Navedeni troškovi su individualnog karaktera jer ovise o okolnostima i volji stranaka u ugovornom odnosu, e ih nije moguće procijeniti na razini RH.
Učinak na makroekonomsko okruženje putem djelovanja na državnu potrošnju koju obavljaju
tijela javne vlasti uključujući jedinice lokalne samouprave, Državni inspektorat i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Troškove uklanjanja otpada, kad otpad uklanja komunalno redarstvo, snosi proračun jedinice lokalne samouprave, kad otpad uklanja Državni inspektorat troškove snosi Državni proračun, a kad se obavlja uklanjanje otpada temeljem Plana i odluke Vlade RH troškove snosi proračun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Rashodi navedenih proračuna tijela javne vlasti su nužni posebice jer se uklanjanjem protuzakonito odbačenog otpada osiguravaju uvjeti za zdrav okoliš i očuvanje čovjekovog okoliša kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka RH. Međutim, uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada je korisno jer nesumnjivo doprinosi očuvanju zdravlja ljudi i boljoj kvaliteti okoliša, ipak riječ je o troškovima za koje nisu predviđeni specifični prihodi u navedenim proračunima, a većinom tijelo te troškove ne uspije naplatiti od počinitelja već se državnim odnosno lokalnim sredstvima saniraju posljedice protuzakonitog postupanja pojedinca.
Zakonom se predviđa:
-uvođenje upisa založnog prava na nekretnini na kojoj otpad uklanja komunalno redarstvo u svrhu osiguranja naplate troškova uklanjanja otpada
-uvođenje prava jedinice područne (regionalne) samouprave na naknadu troškova od jedinice lokalne samouprave radi uklanjanja otpada koji je bila dužna ukloniti jedinica lokalne samouprave ali to nije učinila te je to obavila jedinica područne (regionalne) samouprave
-osigurati da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mogućnost dodjele beskamatnog zajma jedinici lokalne samouprave za potrebe financiranja troškova uklanjanja otpada.
Navedene mjere trebale bi osigurati koristi u smislu učinkovitijeg i bržeg uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada te bi trebale u srednjem roku smanjiti troškove proračuna navedenih tijela javne vlasti koja se sada izdvajaju za uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada. Precizni podaci o troškovima proračuna navedenih tijela javnih vlasti nisu dostupni u trenutku sastavljanja ove analize.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Predviđa se učinak na kvalitetu zraka, vode i tla, pri čemu su adresati tog učinka građani.
Temeljni zahtjev propisan Zakonom je da se gospodarenje otpadom mora provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš. U svrhu osiguranja navedenog Zakonom i podzakonskim aktima propisan je veći broj uvjeta koje treba ispuniti kako bi se osiguralo postizanje navedenog, a što nije slučaj prilikom protuzakonito odbačenog otpada. U općem slučaju protuzakonito odbačen otpad može uzrokovati onečišćenje i time smanjenje kvalitete zraka, vode i/ili tla. Negativni učinak protuzakonito odbačenog otpada je većinom lokalnog karaktera, ali se putem vode i zraka može utjecati i na šire područje. Negativni utjecaj ovisi o vrsti i količini odbačenog otpada, načinu pakiranja otpada, lokalnim okolnostima itd. Razvidno je da veći broj faktora može utjecati na intenzitet i doseg negativnog učinka protuzakonito odbačenog otpada. Općenito, učinak je to manji što je manja količina otpada i u slučaju određenih vrsta otpada (npr. hlapive kemikalije i dr.) što se prije ukloni iz okoliša.
Smanjenje posljedica protuzakonitog odbacivanja otpada postići će se smanjenjem protuzakonito odbačenog otpada i bržim uklanjanjem takvog otpada stoga će i negativni utjecaj takvog otpada na kvalitetu zraka, vode i tla, a što je za građane važno, biti manji.
Mjere sprečavanja protuzakonitog odbacivanja otpada odnose se primarno na postupanje s otpadom izvan lokacije gospodarenja otpadom stoga se Zakonom predviđa provedba dvije bitne mjere:
1. Iznimka od pravila (iz Zakona o trgovačkim društvima) da član društva ne odgovara svojom imovinom za obveze društva (tzv. proboj pravne osobnosti) u slučaju da se društvo (sredstva društva) koristi za odbacivanje otpada u okoliš. Koristi i primarna svrha uvođenja ove mjere je odvraćanje osobe da korištenjem sredstava društva (npr. kamion) protuzakonito odbaci otpad u okoliš te se u svezi navedenog ne očekuju dodatni troškovi.
2. Jačanje mehanizama uklanjanja odbačenog otpada uvođenjem založnog prava jedinice lokalne samouprave na nekretnini sa koje uklanja otpad kako bi se osiguralo pokriće troškova uklanjanja otpada, pravo jedinice područne (regionalne) samouprave na naknadu troška uklanjanja otpada kad to obavlja umjesto jedinice lokalne samouprave i mogućnost beskamatnog zajma za jedinicu lokalne samouprave od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za pokriće troškova uklanjanja otpada.
Predviđaju se dva izravna učinka na gospodarenje otpadom pri čemu su adresati tog učinka poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom i tijela javne vlasti.
Uvođenje odgovornosti članova društva da odgovaraju za obveze društva ako su zloupotrijebili sredstva društva za postizanje zabranjenog cilja odbacivanja otpada u okoliš prvenstveno je preventivna mjera kojom se treba osigurati odvraćanje fizičkih osoba koji su članovi društva da posluju na način da odbacuju otpad u okoliš korištenjem sredstava društva (npr. kamiona). Ova mjera treba biti primjenjiva na sva društva u RH, a ne samo na osobe koje gospodare otpadom. Procjenjuje se da uvođenja ove mjere neće uzrokovati dodatni trošak ni poslovnim subjektima niti tijelima javne vlasti.
Uvođenje obveze osiguranja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom reba osigurati zakonito postupanje s otpadom. Mjera se odnosi na poslovne subjekte koji gospodare otpadom i to na lokaciji određenoj dozvolom, upisom u Očevidnik sakupljača i oporabitelja i na lokaciji reciklažnog dvorišta. Uvođenjem ove mjere namjerava se odvratiti osobe od protuzakonitog postupanja s otpadom na lokaciji gospodarenja otpadom. Pojedinosti videonadzora trebaju se po donošenju Zakona urediti pravilnikom, te će se tada moći preciznije odrediti trošak poslovnih subjekata radi uvođenja ove mjere. Jedan od općih uvjeta gospodarenja otpadom, koji je obvezan za poslovne subjekte koji traže ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom ili upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja, propisan je Pravilnikom o gospodarenju otpadom, je da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu kojega poslovni subjekti ispunjavaju na način da imaju uspostavljen videonadzor lokacije gospodarenja otpadom, stoga je razumno pretpostaviti da će trošak ove mjere za takve poslovne subjekte biti nešto manji.
Uvođenje javno dostupnog popisa osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom i s tim povezanim mjerama da se nalaženje na popisu uzrokuje ukidanje dozvole, brisanja upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja, ukidanje odobrenja za prekogranični promet otpadom te je i razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanja dozvole, zahtjeva za upis u Očevidnik ili odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za prekogranični promet otpadom, nije izgledno da će uzrokovati dodatni trošak poslovnim subjektima. Prvenstvena korist ove mjere je u osiguravanju da tijela javne vlasi (i svi drugi koje se to tiče) imaju dostupnu informaciju tko ima izrečenu zabranu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom. Trošak ove mjere ogleda se u nadogradnji informacijskog sustava gospodarenja otpadom, međutim s obzirom da MZOZT već posjeduje mrežne stranica, a kako upravljanje navedenim popisom ne zahtjeva zasebnu aplikaciju, pretpostavlja se da će uspostava popisa biti zanemarivi trošak.
Mjerama jačanja nadzora gospodarenja otpadom namjerava se doprinijeti smanjenju protuzakonitog postupanja s otpadom koje obavljaju poslovni subjekti koji gospodare otpadom. Mjere jačanja nadzora gospodarenja otpadom uključuju, osim uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom, izdvajanje stručnog nadzora iz okvira postupka upravnog nadzora čime bi nadležno Ministarstvo moglo učinkovitije nadzirati dozvole za gospodarenje otpadom i upise u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te uvođenje dodatnog postupka mjesečne kontrole lokacije gospodarenja otpadom koju provodi komunalno redarstvo jedinice lokalne samouprave u dogovoru s Državnim inspektoratom i Ministarstvom unutarnjih poslova i nadogradnju informacijskog sustava gospodarenja otpadom na način da uključi popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, popis s kartografskim prikazom svih lokacija gospodarenja otpadom i pregled svih dodijeljenih prava gospodarenja otpadom za određenu pravnu i fizičku osobu - obrtnika i lokaciju. Navedene mjere će uzrokovati troškove za tijela javne vlasti zbog povećanja obima posla i troškova nadogradnje informacijskog sustava gospodarenja otpadom.
Na dan 3. lipnja 2025. bilo je evidentirano u:
1.Registru djelatnosti gospodarenja otpadom 533 dozvole za neopasni otpad i 73 dozvole za opasni otpad
3.Očevidniku sakupljača i oporabitelja 143 sakupljača i 37 oporabitelja.
Određene lokacije gospodarenja otpadom se „nalaze“ u više navedenih evidencija stoga bi utvrđivanje preciznog broj lokacija na nacionalnoj razini bilo izvedivo ali bi vrijeme potrebno za utvrđivanje navedenog nadilazilo svrhu. Iz navedenog razumna pretpostavka je da postoji više od 1000 aktivnih lokacija gospodarenja otpadom na teritoriju RH. Internom analizom MZOZT evidentirano je preko 4400 lokacija, ali one uključuju i „neaktivne“ lokacije i sjedišta osoba. Iz navedenog razvidna je nužnost sastavljanja preciznog popisa i prikaza lokacija gospodarenja otpadom, a kako je navedena informacija preduvjet za određivanje troškova tijela javne vlasti za provedbu ovih mjera prije provedbe dijela mjere (izrada popisa lokacija) nije moguće precizno utvrditi trošak.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nije utvrđen učinak.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
7.ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Zakonom se uvode dodatni zahtjevi koje trebaju ispuniti poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom što uključuje uvođenje videonadzora lokacije gospodarenja otpadom i zahtjev za vlasništvom nekretnine odnosno ugovorom s vlasnikom nekretnine čime se ukida mogućnosti „podnajma“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom.
Koristi uvođenja obveze osiguranja videonadzora i njegove dostupnosti Državnom inspektoratu i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije je u očekivanom povećanju učinkovitosti nadzora i smanjenja protuzakonitog postupanja s otpadom na lokacijama gospodarenja otpadom.
Zahtjevom da osoba kojoj se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom ili koja se upisuje u Očevidnik sakupljača ili oporabitelja je ili većinski vlasnik nekretnine u kojoj gospodari otpadom ili da ima ugovor s vlasnikom te nekretnine, se onemogućuje „podnajam“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom te se predviđa da će se prekinuti ili barem u velikoj mjeri smanjiti poslovna praksa skladištenja otpada i potom prodaje nekretnine radi evazije obveze uklanjanja otpada te da će se ojačati provedba „pažnje dobrog gospodarstvenika“.
Navedene mjere trebale bi osigurati koristi u smislu učinkovitijeg i bržeg uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada te bi trebale u srednjem roku smanjiti troškove proračuna navedenih tijela javne vlasti koja se sada izdvajaju za uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada. Precizni podaci o troškovima proračuna navedenih tijela javnih vlasti nisu dostupni u trenutku sastavljanja ove analize.
Mjerama jačanja nadzora gospodarenja otpadom namjerava se doprinijeti smanjenju protuzakonitog postupanja s otpadom koje obavljaju poslovni subjekti koji gospodare otpadom. Mjere jačanja nadzora gospodarenja otpadom uključuju, osim uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom, izdvajanje stručnog nadzora iz okvira postupka upravnog nadzora čime bi nadležno Ministarstvo moglo učinkovitije nadzirati dozvole za gospodarenje otpadom i upise u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te uvođenje dodatnog postupka mjesečne kontrole lokacije gospodarenja otpadom koju provodi komunalno redarstvo jedinice lokalne samouprave u dogovoru s Državnim inspektoratom i Ministarstvom unutarnjih poslova i nadogradnju informacijskog sustava gospodarenja otpadom na način da uključi popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, popis s kartografskim prikazom svih lokacija gospodarenja otpadom i pregled svih dodijeljenih prava gospodarenja otpadom za određenu pravnu i fizičku osobu - obrtnika i lokaciju.
Negativni učinci:
Trošak uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom snositi će osoba koja upravlja tom lokacijom.
Trošak raskidanja ugovora o „podnajmu“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom, trošak sklapanja i održavanja ugovora s vlasnikom nekretnine odnosno stjecanje vlasništva nad nekretninom u kojoj se gospodari otpadom treba snositi osoba koja gospodari otpadom
Troškove uklanjanja otpada, kad otpad uklanja komunalno redarstvo, snosi proračun jedinice lokalne samouprave, kad otpad uklanja Državni inspektorat troškove snosi Državni proračun, a kad se obavlja uklanjanje otpada temeljem Plana i odluke Vlade RH troškove snosi proračun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Rashodi navedenih proračuna tijela javne vlasti, kao i troškovi osoba koje gospodare otpadom koji proizlaze iz ovoga prijedloga Zakona su nužni posebice jer se sprječavanjem odbacivanja otpada u okoliš, kao i uklanjanjem protuzakonito odbačenog otpada osiguravaju uvjeti za zdrav okoliš i očuvanje čovjekovog okoliša kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka RH.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Na temelju iznesenih učinaka sažeto se izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
1.2.
Naziv propisa:
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
NE
Naziv akta: -
Opis mjere: -
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
NE
Naziv pravne stečevine: -
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
2.UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
POSLJEDICE ODBACIVANJA OTPADA
Prikaz analize ocjene stanja
Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21 i 142/23, u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje „mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije“.
Nadalje, Zakon propisuje temeljne zahtjeve gospodarenja otpadom što uključuje obvezu da se isto provodi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno:
1. ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa
3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i
4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.
Dodatno, Zakon propisuje i javni interes sakupljanja, prijevoza i obrade otpada što uključuje deklarativnu tvrdnju kako se sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom nužni su u svrhu zaštite javnog interesa kako bi se primjenom navedenih postupaka gospodarenjem otpadom:
1. izbjegla ugroza zdravlja ljudi ili neprihvatljivo uznemiravanje ljudi
2. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja voda, zraka, tla ili izbjeglo ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta
3. izbjegao rizik od narušavanja održive uporabe voda ili tla
4. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja okoliša
5. izbjegao i otklonio rizik od požara ili eksplozije
6. izbjegao i otklonio rizik buke
7. izbjegao i otklonio rizik pogodovanja pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti
8. izbjegao i otklonio rizik vezano za narušavanje javnog reda i sigurnost ili
9. izbjeglo narušavanje izgleda naselja, krajolika ili kulturnog dobra.
Odbacivanje otpada u okoliš predstavlja Zakonom zabranjeno postupanje s otpadom, pri čemu je Zakonom propisano da je odbacivanje otpada u okoliš svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom, a navedeno se ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Lokacija gospodarenja otpadom je Zakonom određena kao prostor na kojem se obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i određen je katastarskom česticom ili s više katastarskih čestica u katastarskoj općini:
– u dozvoli za gospodarenje otpadom uključujući i lokaciju na kojoj se postavlja mobilni uređaj za obradu otpada
– u Očevidniku sakupljača i oporabitelja kao lokacija skladišta sakupljača ili oporabitelja bez dozvole
– na kojem se nalazi reciklažno dvorište uključujući i mjesto na kojem se nalazi mobilno reciklažno dvorište.
Za prekršaj odbacivanja otpada Zakonom je predviđena novčana kazna u iznosu od 20.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, 10.000 do 100.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizičku osobu – obrtnika i za fizičku osobu.
Zakonom je određeno da količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom je količina jedne ili više naizgled povezanih pošiljki otpada za koju se smatra da ne može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi, te da količina otpada koja se smatra neznatnom iznosi do količine od 1000 kg opasnog otpada odnosno do količine od 10 000 kg neopasnog otpada.
Kaznenim zakonom je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uopće gospodari ili postupa na način koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi, a za počinjenje tog djela iz nehaja propisana je kazna zatvora do dvije godine.
Nadalje, Zakonom je podijeljena nadležnost nadzora zabrane odbacivanja otpada na način da je osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (komunalni redar) nadležna za nadzor nepropisnog skladištenja, ostavljanja, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba dok nadzor svakog drugog odbacivanja otpada obavljaju inspektori zaštite okoliša Državnog inspektorata.
Dodatno, u izvješću DIRH-a za 2024. godinu za Mjeru 9. Otkrivanje, suzbijanje i procesuiranje nezakonitosti u području gospodarenja otpadom navodi se kako se inspekcijskim nadzorom ovog područaja „pridonosi održivom gospodarenju otpadom, smanjenju utjecaja na okoliš i zaštiti ljudskog zdravlja“ te da „kako bi se učinkovito zaustavili tokovi nezakonitog prometa otpadom te spriječio ilegalan uvoz otpada u Hrvatsku potrebno je daljnje unaprjeđenje postojeće suradnje sa susjednim državama, osobito na operativnoj razini“ te da je status provedbe mjere 9. shodno učinkovitom i pravovremenom obavljanju inspekcijskih nadzora „ostvaren je u skladu s planiranim ciljnim vrijednostima pokazatelja uspješnosti za 2024. godinu (90%)“.
Inspekcijski nadzor obveza propisanih Zakonom u svezi prekograničnog prometa otpadom, djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, djelatnost trgovanja otpadom te ispunjenja obveze u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom, dostupnost informacija i označavanje proizvoda, obavljaju ovlaštene službene osobe Ministarstva financija, Carinske uprave. Inspekcijski nadzor obveza propisanih Zakonom u svezi ispunjenja obveza propisanih Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona u dijelu koji se odnosi na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba protivno ovom Zakonu provodi osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave. Zakon uređuje obvezu jedinice lokalne samouprave da putem komunalnog redara naredi uklanjanje otpada osobi koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad, utvrdi izvršenje obveze uklanjanja tog otpada i ako navedena obveza nije izvršena da jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb osigura uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada na trošak izvršenika. Kad se radi o sanaciji lokacije onečišćene otpadom koje su određene planom gospodarenja otpadom, a kada sanaciju provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zakonom je propisano da radi osiguranja naplate troškova izvršene sanacije Republika Hrvatska stječe založno pravo nad nekretninom na kojoj je izvršena sanacija do visine troškova sanacije. Jedinici lokalne samouprave i Gradu Zagrebu je propisana obveza uklanjanju odbačenog otpada, ali nije propisano odgovarajuće osiguranje nadoknade troška uklanjanja otpada koje mogu potraživati od osobe koja je odbacila otpad odnosno od vlasnika zemljišta na kojemu je odbačeni otpad.
Uočeni problemi
Iako je navedeno odbacivanje otpada zabranjeno, propisani su odgovarajući prekršaji i kazne te su određene nadležnosti za provedbu nadzora, praksa protuzakonitog odbacivanja otpada i dalje postoji i predstavlja problem (posebice za osobe koje žive u blizini lokacije protuzakonito odbačenog otpada) iz razloga jer protuzakonito odbacivanje otpada može dovesti do ugrožavanja zdravlja ljudi i nastanka štetnog utjecaja na okoliš.
Dodatno, Zakon propisuje da će tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem ukinuti dozvolu na zahtjev nadležnog inspektora Državnog inspektorata ili po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom ne ispunjava uvjete ili obveze propisane ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona ili ne ispuni mjeru nadležnog inspektora Državnog inspektorata u svezi gospodarenja otpadom i dodatno da će tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem ukinuti dozvolu po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom u roku koji je odredila službena osoba, a koji ne može biti kraći od 5 dana, ne dostavi dokaze potrebne za provjeru uvjeta iz dozvole.
Sukladno navedenom, mehanizam ukidanja dozvole je uređen Zakonom, međutim nema zapreke da osoba kojoj je ukinuta dozvola podnese novi zahtjev odmah po ukidanju te dozvole, a ekvivalentni problem postoji i u svezi upisa u Očevidnika sakupljača i oporabitelja kao i Evidencije prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta.
Jedinici lokalne samouprave i Gradu Zagrebu je propisana obveza uklanjanju odbačenog otpada, ali nije propisano odgovarajuće osiguranje nadoknade troška uklanjanja otpada koje mogu potraživati od osobe koja je odbacila otpad odnosno od vlasnika zemljišta na kojemu je odbačeni otpad.
Dodatno, počinitelji protuzakonitog odbacivanja otpada su i fizičke osobe – građani i osobe koje obavljaju djelatnost, no može se pretpostaviti da je u općem slučaju prosječna količina otpada u pošiljci koju protuzakonito odbaci osoba koje obavlja djelatnost znatno veća od prosječne količine otpada u pošiljci koju odbaci građanin.
Dodatno, za protuzakonito odbacivanje većih količina otpada većinom se koriste sredstva društva s ograničenom odgovornosti što time uključuje i izuzeće članova društva da odgovaraju osobnom imovinom za štetu koju počini društvo „pod njihovom upravom“ te se na navedeno ne primjenjuje mogućnost „proboja pravne osobnosti“ propisan Zakonom o trgovačkim društvima. Također, u svezi Zakonom propisane obveze da je vlasnik nekretnine dužan ukloniti otpad sa svoje nekretnine, uočen je model poslovanja pri kojemu vlasnik iznajmi nekretninu drugoj osobi (društvu) koja gospodari otpadom i na nekretnini skladišti veće količine otpada i potom ta osoba (društvo) prestaje postojati, a vlasnik nekretnine istu prodaje novom vlasniku koji „zbog postojećeg otpada“ odbija ući u posjed nekretnine čime se pokušava „zaobići“ provedba propisane obveze da je vlasnik nekretnine obvezan ukloniti otpad koji se nalazi na toj nekretnini. Navedena obveza vlasnika nekretnine postoji neovisno o postojanju vlasnika nekretnine s počiniteljem odbacivanja otpada na nekretnini tog vlasnika ili spoznaji vlasnika da je na njegovoj nekretnini odbačen otpad.
Dodatno, pretpostavlja se da je nedostatno učinkovit nadzor koji se provodi nad osobama koje gospodare otpadom posebice nad prijevozom otpada i lokacijama gospodarenja otpadom, te kako bi se u budućnosti smanjilo protuzakonito postupanje s otpadom u prometu otpadom i na lokacijama gospodarenja otpadom potrebno je povećati učinkovitost nadzora ali i izvjesnost kažnjavanja počinitelja protuzakonitog postupanja s otpadom na svim razinama na kojima se provodi nadzor gospodarenja otpadom.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom se izriče (npr. putem suda) ali nema osiguranja da informacija o tako izrečenoj mjeri bude i dostupna državnim, regionalnim i lokalnim tijelima.
Nadalje, Zakon ne predviđa odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole ekvivalentne dozvoli koja je ukinuta zbog protuzakonitog odbacivanja otpada, stoga počinitelj protuzakonitog odbacivanja otpada može odmah zatražiti dodjelu „novog“ prava na gospodarenje otpadom. Navedeno važi i za pravo gospodarenja otpadom koje je dodijeljeno upisom u Očevidnik sakupljača i oporabitelja.
Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb većinom nema odgovarajuće osiguranje nadoknade troška uklanjanja otpada, a dodatno, ako otpad umjesto jedinice lokalne samouprave uklanja županija nije uređeno da županija potražuje sredstva za troškove uklanjanja otpada od jedinice lokalne samouprave. Dodatno, niti na nacionalnom nivou nisu osigurana sredstva koja bi jedinice lokalne samouprave mogle privremeno koristiti za uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada.
Kvantifikacija posljedica protuzakonito odbačenog otpada na nacionalnoj razini je izuzetno teško provediva iz razloga jer se protuzakonito odbacuju različite vrste i količine otpada koje mogu djelovati s različitim posljedicama pa su i troškovi uklanjanja tih posljedica vrlo različiti, a dodatno nisu poznate niti sve lokacije, vrste i količine protuzakonito odbačenog otpada.
Dodatno, uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada je kontinuirani proces na razini teritorija RH iz čega može proizlaziti da je i protuzakonito odbacivanje otpada kontinuirani proces. Jedan dio podataka o protuzakonito odbačenom otpadu treba se nalaziti u godišnjim izvješćima jedinica lokalne samouprave, a dostupni su i podaci o prijavama protuzakonito odbačenog otpada na nacionalnoj razini putem mrežne aplikacije Ministarstva ELOO. Na dan 29. svibnja 2025. ELOO izvješće pokazuje da na razini RH postoji 13 607 lokacija koje je komunalni redar preuzeo u obradu, ali se otpad još uvijek nalazi na lokaciji i 3 321 lokacija koje je komunalni redar preuzeo u obradu, te je otpad uklonjen s lokacije. Treba napomenuti kako podaci aplikacije ELOO predstavljaju jedan dio prijavljenih lokacija jer nisu sve lokacije prijavljene putem sustava ELOO s obzirom da se neke lokacije izravno prijavljuju komunalnom redarstvu jedinice lokalne samouprave. Dodatno, sve prijavljene lokacije nisu ujedno i sve lokacije na kojima je protuzakonito odbačen otpad jer se može pretpostaviti kako je otpad na nekim lokacijama zakopan ili lokaciju nije nitko prijavio ili nešto treće.
Razlozi pojave problema
Pretpostavljeni uzrok protuzakonitog odbacivanja otpada je ostvarivanje materijalne koristi pri čemu se pretpostavlja da počinitelj smatra kako neće nastupiti zakonima propisane prekršajne odnosno kaznene posljedice takvog postupanja.
Način ostvarivanja protuzakonitog odbacivanja otpada obavlja se većinom na način da određena osoba preuzme pošiljku otpada i financijska sredstva koja predstavljaju nadoknadu za troškove obrade tog otpada te umjesto obrade otpada pošiljku odbaci na neku lokaciju (koja nije lokacija gospodarenja otpadom). Dodatno, osoba koja preuzima i protuzakonito odbacuje pošiljku otpada može biti ovlaštena za gospodarenje tom vrstom otpada ili ne, što je bitno, jer ako osoba koja predaje pošiljku otpada preuzimatelju, koji nije ovlašten za gospodarenje vrstom otpada koju preuzima, osoba koja predaje pošiljku otpada radi protivno odredbama Zakona (jer nije osigurala obradu otpada). Međutim, ako je osoba koja preuzima otpad ovlaštena za gospodarenje tom vrstom otpada, osoba koja predaje otpad ne radi protivno Zakonu jer je Zakonom propisano da kad osoba ovlaštena za preuzimanje otpada preuzme pošiljku otpada, obveza osiguravanja obrade otpada prestaje za osobu koja je predala pošiljku otpada i prenosi se na osobu koja je preuzela pošiljku otpada.
Zakonom je propisano da se stručni nadzor nad dozvolama i upisima u Očevidnik sakupljača i oporabitelja obavlja u sklopu upravnog nadzora te stručni nadzor podliježe ograničenjima propisanim za upravni nadzor čime je u velikoj mjeri ograničeno postizanje svrhe stručnog nadzora.
Nedostatna dostupnost informacije o zabrani obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom proizlazi jer navedeno pitanje nije dostatno uređeno propisom, a navedeno vrijedi i za nemogućnost odbijanja zahtjeva za izdavanje dozvole odnosno zahtjeva za upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja kao i za nedostatak odgovarajućeg osiguranja naknade troška uklanjanja otpada koje obavlja jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb te za nedostatak sredstava za financiranje uklanjanja otpada.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21 i 142/23 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)
Državni inspektorat, 2025., Godišnje izvješće o provedbi provedbenog programa Državnog inspektorata za razdoblje 2021.-2024. u 2024. godini (Razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine),
https://dirh.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Godisnje%20izvjesce%20o%20provedbi%20Provedbenog%20programa%20Drzavnog%20inspektorata%20za%202024%20godinu.pdf
Evidencija lokacija odbačenog otpada ( https://eloo.haop.hr )
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
3.UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Posebni cilj je smanjenje posljedica protuzakonitog odbacivanja otpada putem:
- jačanja sprečavanja odbacivanja otpada
- jačanja nadzora gospodarenja otpadom i
- učinkovitijeg uklanjanje odbačenog otpada.
3.2.
Opis svrhe propisa
1. Jačanje sprečavanja odbacivanja otpada namjerava se provesti primjenom slijedećih mjera:
- primjena „proboja pravne osobnosti“ na članove društva koje protuzakonito odbacuje otpad
- ograničavanje osoba koje gospodare otpadom da su ili vlasnici nekretnine na lokaciji gospodarenja otpadom ili imaju ugovor s vlasnikom (ukida se mogućnost podnajma)
- uvođenje obveze videonadzora lokacije gospodarenja otpadom
2. Jačanja nadzora gospodarenja otpadom namjerava se provesti primjenom slijedećih mjera:
- javna objava jedinstvenog popisa osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom
- uvođenje mjesečne kontrole lokacije gospodarenja otpadom
- opremanje vozila za prijevoz otpada GPS-om sa zapisom o vremenu i poziciji vozila
- izdvajanje postupka stručnog nadzora iz okvira upravnog nadzora
- unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom (objedinjavanje informacija o dodijeljenim pravima i unaprjeđenje pregleda podataka o lokacijama gospodarenja otpadom
- unaprjeđenje nadzora kojega provodi Carinska uprava na način da se prekršajni postupci (za koje je nadležna Carinska uprava) smatraju prekršajnim postupcima iz nadležnosti Carinske uprave
3. Učinkovitije uklanjanje odbačenog otpada namjerava se provesti primjenom slijedećih mjera:
- osiguranje naplate troškova uklanjanja otpada uvođenjem mogućnosti korištenja založnog prava na nekretnini sa koje je otpad uklonjen
- uvođenje prava jedinice područne (regionalne) samouprave na naknadu troškova za uklonjeni otpad kad to obavlja umjesto jedinice lokalne samouprave
- osiguranje beskamatnih zajmova putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za troškove uklanjanja otpada koje provodi jedinica lokalne samouprave.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Provedba navedenih mjera kojima se planira postići smanjenje posljedica protuzakonitog odbacivanja otpada nije provediva putem nenormativnog rješenja jer ovlasti i obveze dionika sustava gospodarenja otpadom kao i zadaće tijela koje obavljaju nadzor je potrebno urediti Zakonom.
Kao alternativno normativno rješenje razmotreno je donošenje zasebnog zakona (umjesto izmjene postojećeg) što je odbačeno jer je potrebno ne samo dopuniti već i izmijeniti postojeći Zakon.
3.4.
Izvor podataka:
-
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
4.UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj je s manjenje posljedica protuzakonitog odbacivanja otpada provedbom
- jačanja sprečavanja odbacivanja otpada
- jačanja nadzora gospodarenja otpadom i
- učinkovitije uklanjanje odbačenog otpada.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Predviđa se učinak na funkcioniranje tržišta i tržišnog natjecanja putem djelovanja na reguliranu djelatnost .
Predviđa se učinak na makroekonomsko okruženje putem djelovanja na državnu potrošnju .
Nije utvrđen učinak na:
- konkurentnosti gospodarstva
- tržište rada i mirovinskog sustava
- istraživanje i razvoj
- zaštitu potrošača.
Adresati učinka na funkcioniranje tržišta i tržišnog natjecanja su poslovni subjekti , čiji procijenjeni broj je oko 350.
Adresati učinka na makroekonomsko okruženje su tijela javne vlasti , čiji procijenjeni broj je oko 560.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Predviđa se učinak na:
- kvalitetu zraka, vode i tla
- gospodarenje otpadom .
Nije utvrđen učinak na:
- korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
- održivosti prirodnih resursa
- zaštitu klime.
Adresati učinka na kvalitetu zraka, vode i tla su građani čiji procijenjeni broj čini sve stanovnike RH.
Adresati učinka na gospodarenje otpadom su poslovni subjekti i tijela javne vlasti čiji procijenjeni broj je oko 900.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nije utvrđen učinak na:
- sustav socijalne skrbi
- socijalnu uključenost
- zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama
- demografski razvitak.
Nije utvrđen ni učinak niti adresati
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nije utvrđen učinak na:
- ljudska prava u cjelini i nije uočena povreda ljudskih prava koja može proisteći provedbom zakona
- na jednak tretman i prilike
- standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života
- suzbijanje diskriminacije
- povredu privatnosti
- zaštitu osobnih podataka
- pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama
- prava na pristup informacijama
- drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Nije utvrđen ni učinak niti adresati
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nije utvrđen učinak na druga područja.
Nije utvrđen ni učinak niti adresati
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
5.ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Predviđa se učinak na funkcioniranje tržišta i tržišnog natjecanja putem djelovanja na reguliranu djelatnost koju obavljaju poslovni subjekti što uključuje mikro, male, srednje i velike poduzetnike.
Djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada su regulirane djelatnosti.
Zakonom se uvode dodatni zahtjevi koje trebaju ispuniti poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom što uključuje uvođenje videonadzora lokacije gospodarenja otpadom i zahtjev za vlasništvom nekretnine odnosno ugovorom s vlasnikom nekretnine čime se ukida mogućnosti „podnajma“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom.
Trošak uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom snositi će osoba koja upravlja tom lokacijom. Stručna pretpostavka je da je određeni broj lokacija već opremljen videonadzorom iz razloga jer je takva volja osobe koja upravlja lokacijom ili se na lokaciji obavlja malo-otkup otpada od građana za što je obveza videonadzora već propisana. Tehničke pojedinosti u svezi obveze osiguranja videonadzora (način osiguranja dostupnosti snimke, pokrivenost lokacije, vrijeme čuvanja zapisa i dr.) namjeravaju se urediti pravilnikom te će tom prilikom biti moguće preciznije odrediti troškove provedbe ove obveze.
Koristi uvođenja obveze osiguranja videonadzora i njegove dostupnosti Državnom inspektoratu i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije je u očekivanom povećanju učinkovitosti nadzora i smanjenja protuzakonitog postupanja s otpadom na lokacijama gospodarenja otpadom.
Zahtjevom da osoba kojoj se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom ili koja se upisuje u Očevidnik sakupljača ili oporabitelja je ili većinski vlasnik nekretnine u kojoj gospodari otpadom ili da ima ugovor s vlasnikom te nekretnine, se onemogućuje „podnajam“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom te se predviđa da će se prekinuti ili barem u velikoj mjeri smanjiti poslovna praksa skladištenja otpada i potom prodaje nekretnine radi evazije obveze uklanjanja otpada te da će se ojačati provedba „pažnje dobrog gospodarstvenika“.
Trošak raskidanja ugovora o „podnajmu“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom, trošak sklapanja i održavanja ugovora s vlasnikom nekretnine odnosno stjecanje vlasništva nad nekretninom u kojoj se gospodari otpadom treba snositi osoba koja gospodari otpadom . Navedeni troškovi su individualnog karaktera jer ovise o okolnostima i volji stranaka u ugovornom odnosu, e ih nije moguće procijeniti na razini RH.
Učinak na makroekonomsko okruženje putem djelovanja na državnu potrošnju koju obavljaju
tijela javne vlasti uključujući jedinice lokalne samouprave, Državni inspektorat i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Troškove uklanjanja otpada, kad otpad uklanja komunalno redarstvo, snosi proračun jedinice lokalne samouprave, kad otpad uklanja Državni inspektorat troškove snosi Državni proračun, a kad se obavlja uklanjanje otpada temeljem Plana i odluke Vlade RH troškove snosi proračun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Rashodi navedenih proračuna tijela javne vlasti su nužni posebice jer se uklanjanjem protuzakonito odbačenog otpada osiguravaju uvjeti za zdrav okoliš i očuvanje čovjekovog okoliša kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka RH. Međutim, uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada je korisno jer nesumnjivo doprinosi očuvanju zdravlja ljudi i boljoj kvaliteti okoliša, ipak riječ je o troškovima za koje nisu predviđeni specifični prihodi u navedenim proračunima, a većinom tijelo te troškove ne uspije naplatiti od počinitelja već se državnim odnosno lokalnim sredstvima saniraju posljedice protuzakonitog postupanja pojedinca.
Zakonom se predviđa:
- uvođenje upisa založnog prava na nekretnini na kojoj otpad uklanja komunalno redarstvo u svrhu osiguranja naplate troškova uklanjanja otpada
- uvođenje prava jedinice područne (regionalne) samouprave na naknadu troškova od jedinice lokalne samouprave radi uklanjanja otpada koji je bila dužna ukloniti jedinica lokalne samouprave ali to nije učinila te je to obavila jedinica područne (regionalne) samouprave
- osigurati da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mogućnost dodjele beskamatnog zajma jedinici lokalne samouprave za potrebe financiranja troškova uklanjanja otpada.
Navedene mjere trebale bi osigurati koristi u smislu učinkovitijeg i bržeg uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada te bi trebale u srednjem roku smanjiti troškove proračuna navedenih tijela javne vlasti koja se sada izdvajaju za uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada. Precizni podaci o troškovima proračuna navedenih tijela javnih vlasti nisu dostupni u trenutku sastavljanja ove analize.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Predviđa se učinak na kvalitetu zraka, vode i tla, pri čemu su adresati tog učinka građani.
Temeljni zahtjev propisan Zakonom je da se gospodarenje otpadom mora provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš. U svrhu osiguranja navedenog Zakonom i podzakonskim aktima propisan je veći broj uvjeta koje treba ispuniti kako bi se osiguralo postizanje navedenog, a što nije slučaj prilikom protuzakonito odbačenog otpada. U općem slučaju protuzakonito odbačen otpad može uzrokovati onečišćenje i time smanjenje kvalitete zraka, vode i/ili tla. Negativni učinak protuzakonito odbačenog otpada je većinom lokalnog karaktera, ali se putem vode i zraka može utjecati i na šire područje. Negativni utjecaj ovisi o vrsti i količini odbačenog otpada, načinu pakiranja otpada, lokalnim okolnostima itd. Razvidno je da veći broj faktora može utjecati na intenzitet i doseg negativnog učinka protuzakonito odbačenog otpada. Općenito, učinak je to manji što je manja količina otpada i u slučaju određenih vrsta otpada (npr. hlapive kemikalije i dr.) što se prije ukloni iz okoliša.
Smanjenje posljedica protuzakonitog odbacivanja otpada postići će se smanjenjem protuzakonito odbačenog otpada i bržim uklanjanjem takvog otpada stoga će i negativni utjecaj takvog otpada na kvalitetu zraka, vode i tla, a što je za građane važno, biti manji.
Mjere sprečavanja protuzakonitog odbacivanja otpada odnose se primarno na postupanje s otpadom izvan lokacije gospodarenja otpadom stoga se Zakonom predviđa provedba dvije bitne mjere:
1. Iznimka od pravila (iz Zakona o trgovačkim društvima) da član društva ne odgovara svojom imovinom za obveze društva (tzv. proboj pravne osobnosti) u slučaju da se društvo (sredstva društva) koristi za odbacivanje otpada u okoliš. Koristi i primarna svrha uvođenja ove mjere je odvraćanje osobe da korištenjem sredstava društva (npr. kamion) protuzakonito odbaci otpad u okoliš te se u svezi navedenog ne očekuju dodatni troškovi.
2. Jačanje mehanizama uklanjanja odbačenog otpada uvođenjem založnog prava jedinice lokalne samouprave na nekretnini sa koje uklanja otpad kako bi se osiguralo pokriće troškova uklanjanja otpada, pravo jedinice područne (regionalne) samouprave na naknadu troška uklanjanja otpada kad to obavlja umjesto jedinice lokalne samouprave i mogućnost beskamatnog zajma za jedinicu lokalne samouprave od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za pokriće troškova uklanjanja otpada.
Predviđaju se dva izravna učinka na gospodarenje otpadom pri čemu su adresati tog učinka poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom i tijela javne vlasti.
Uvođenje odgovornosti članova društva da odgovaraju za obveze društva ako su zloupotrijebili sredstva društva za postizanje zabranjenog cilja odbacivanja otpada u okoliš prvenstveno je preventivna mjera kojom se treba osigurati odvraćanje fizičkih osoba koji su članovi društva da posluju na način da odbacuju otpad u okoliš korištenjem sredstava društva (npr. kamiona). Ova mjera treba biti primjenjiva na sva društva u RH, a ne samo na osobe koje gospodare otpadom. Procjenjuje se da uvođenja ove mjere neće uzrokovati dodatni trošak ni poslovnim subjektima niti tijelima javne vlasti.
Uvođenje obveze osiguranja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom reba osigurati zakonito postupanje s otpadom. Mjera se odnosi na poslovne subjekte koji gospodare otpadom i to na lokaciji određenoj dozvolom, upisom u Očevidnik sakupljača i oporabitelja i na lokaciji reciklažnog dvorišta. Uvođenjem ove mjere namjerava se odvratiti osobe od protuzakonitog postupanja s otpadom na lokaciji gospodarenja otpadom. Pojedinosti videonadzora trebaju se po donošenju Zakona urediti pravilnikom, te će se tada moći preciznije odrediti trošak poslovnih subjekata radi uvođenja ove mjere. Jedan od općih uvjeta gospodarenja otpadom, koji je obvezan za poslovne subjekte koji traže ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom ili upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja, propisan je Pravilnikom o gospodarenju otpadom, je da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu kojega poslovni subjekti ispunjavaju na način da imaju uspostavljen videonadzor lokacije gospodarenja otpadom, stoga je razumno pretpostaviti da će trošak ove mjere za takve poslovne subjekte biti nešto manji.
Uvođenje javno dostupnog popisa osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom i s tim povezanim mjerama da se nalaženje na popisu uzrokuje ukidanje dozvole, brisanja upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja, ukidanje odobrenja za prekogranični promet otpadom te je i razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanja dozvole, zahtjeva za upis u Očevidnik ili odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za prekogranični promet otpadom, nije izgledno da će uzrokovati dodatni trošak poslovnim subjektima. Prvenstvena korist ove mjere je u osiguravanju da tijela javne vlasi (i svi drugi koje se to tiče) imaju dostupnu informaciju tko ima izrečenu zabranu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom. Trošak ove mjere ogleda se u nadogradnji informacijskog sustava gospodarenja otpadom, međutim s obzirom da MZOZT već posjeduje mrežne stranica, a kako upravljanje navedenim popisom ne zahtjeva zasebnu aplikaciju, pretpostavlja se da će uspostava popisa biti zanemarivi trošak.
Mjerama jačanja nadzora gospodarenja otpadom namjerava se doprinijeti smanjenju protuzakonitog postupanja s otpadom koje obavljaju poslovni subjekti koji gospodare otpadom. Mjere jačanja nadzora gospodarenja otpadom uključuju, osim uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom, izdvajanje stručnog nadzora iz okvira postupka upravnog nadzora čime bi nadležno Ministarstvo moglo učinkovitije nadzirati dozvole za gospodarenje otpadom i upise u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te uvođenje dodatnog postupka mjesečne kontrole lokacije gospodarenja otpadom koju provodi komunalno redarstvo jedinice lokalne samouprave u dogovoru s Državnim inspektoratom i Ministarstvom unutarnjih poslova i nadogradnju informacijskog sustava gospodarenja otpadom na način da uključi popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, popis s kartografskim prikazom svih lokacija gospodarenja otpadom i pregled svih dodijeljenih prava gospodarenja otpadom za određenu pravnu i fizičku osobu - obrtnika i lokaciju . Navedene mjere će uzrokovati troškove za tijela javne vlasti zbog povećanja obima posla i troškova nadogradnje informacijskog sustava gospodarenja otpadom.
Na dan 3. lipnja 2025. bilo je evidentirano u:
1. Registru djelatnosti gospodarenja otpadom 533 dozvole za neopasni otpad i 73 dozvole za opasni otpad
2. Evidenciji reciklažnih dvorišta 266 reciklažnih dvorišta i 202 mobilna reciklažna dvorišta
3. Očevidniku sakupljača i oporabitelja 143 sakupljača i 37 oporabitelja.
Određene lokacije gospodarenja otpadom se „nalaze“ u više navedenih evidencija stoga bi utvrđivanje preciznog broj lokacija na nacionalnoj razini bilo izvedivo ali bi vrijeme potrebno za utvrđivanje navedenog nadilazilo svrhu. Iz navedenog razumna pretpostavka je da postoji više od 1000 aktivnih lokacija gospodarenja otpadom na teritoriju RH. Internom analizom MZOZT evidentirano je preko 4400 lokacija, ali one uključuju i „neaktivne“ lokacije i sjedišta osoba. Iz navedenog razvidna je nužnost sastavljanja preciznog popisa i prikaza lokacija gospodarenja otpadom, a kako je navedena informacija preduvjet za određivanje troškova tijela javne vlasti za provedbu ovih mjera prije provedbe dijela mjere (izrada popisa lokacija) nije moguće precizno utvrditi trošak.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nije utvrđen učinak.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nije utvrđen učinak.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nije utvrđen učinak.
5.6.
Izvor podataka:
a. https://redgo.mingor.hr/
b. Evidencija reciklažnih dvorišta
https://ogo.mzoe.hr/Ocevidnici/PopisPDF/4?tvrtkaId=1
c. Očevidnik sakupljača i oporabitelja – oporaba
https://ogo.mzoe.hr/Ocevidnici/PopisPDF/11
d. Očevidnik sakupljača i oporabitelja – sakupljanje
https://ogo.mzoe.hr/OntoS/PopisPDF
e. Interna analiza lokacija gospodarenja otpadom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
6.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
7.ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Zakonom se uvode dodatni zahtjevi koje trebaju ispuniti poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom što uključuje uvođenje videonadzora lokacije gospodarenja otpadom i zahtjev za vlasništvom nekretnine odnosno ugovorom s vlasnikom nekretnine čime se ukida mogućnosti „podnajma“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom.
Koristi uvođenja obveze osiguranja videonadzora i njegove dostupnosti Državnom inspektoratu i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije je u očekivanom povećanju učinkovitosti nadzora i smanjenja protuzakonitog postupanja s otpadom na lokacijama gospodarenja otpadom.
Zahtjevom da osoba kojoj se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom ili koja se upisuje u Očevidnik sakupljača ili oporabitelja je ili većinski vlasnik nekretnine u kojoj gospodari otpadom ili da ima ugovor s vlasnikom te nekretnine, se onemogućuje „podnajam“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom te se predviđa da će se prekinuti ili barem u velikoj mjeri smanjiti poslovna praksa skladištenja otpada i potom prodaje nekretnine radi evazije obveze uklanjanja otpada te da će se ojačati provedba „pažnje dobrog gospodarstvenika“.
Navedene mjere trebale bi osigurati koristi u smislu učinkovitijeg i bržeg uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada te bi trebale u srednjem roku smanjiti troškove proračuna navedenih tijela javne vlasti koja se sada izdvajaju za uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada. Precizni podaci o troškovima proračuna navedenih tijela javnih vlasti nisu dostupni u trenutku sastavljanja ove analize.
Mjerama jačanja nadzora gospodarenja otpadom namjerava se doprinijeti smanjenju protuzakonitog postupanja s otpadom koje obavljaju poslovni subjekti koji gospodare otpadom. Mjere jačanja nadzora gospodarenja otpadom uključuju, osim uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom, izdvajanje stručnog nadzora iz okvira postupka upravnog nadzora čime bi nadležno Ministarstvo moglo učinkovitije nadzirati dozvole za gospodarenje otpadom i upise u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te uvođenje dodatnog postupka mjesečne kontrole lokacije gospodarenja otpadom koju provodi komunalno redarstvo jedinice lokalne samouprave u dogovoru s Državnim inspektoratom i Ministarstvom unutarnjih poslova i nadogradnju informacijskog sustava gospodarenja otpadom na način da uključi popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, popis s kartografskim prikazom svih lokacija gospodarenja otpadom i pregled svih dodijeljenih prava gospodarenja otpadom za određenu pravnu i fizičku osobu - obrtnika i lokaciju.
Negativni učinci:
Trošak uvođenja videonadzora lokacije gospodarenja otpadom snositi će osoba koja upravlja tom lokacijom.
Trošak raskidanja ugovora o „podnajmu“ nekretnine u kojoj se gospodari otpadom, trošak sklapanja i održavanja ugovora s vlasnikom nekretnine odnosno stjecanje vlasništva nad nekretninom u kojoj se gospodari otpadom treba snositi osoba koja gospodari otpadom
Troškove uklanjanja otpada, kad otpad uklanja komunalno redarstvo, snosi proračun jedinice lokalne samouprave, kad otpad uklanja Državni inspektorat troškove snosi Državni proračun, a kad se obavlja uklanjanje otpada temeljem Plana i odluke Vlade RH troškove snosi proračun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Rashodi navedenih proračuna tijela javne vlasti, kao i troškovi osoba koje gospodare otpadom koji proizlaze iz ovoga prijedloga Zakona su nužni posebice jer se sprječavanjem odbacivanja otpada u okoliš, kao i uklanjanjem protuzakonito odbačenog otpada osiguravaju uvjeti za zdrav okoliš i očuvanje čovjekovog okoliša kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka RH.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Na temelju iznesenih učinaka sažeto se izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
8.PRILOZI
8.1Dokumenti u prilogu:
Nema priloga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis:
Datum:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE